EKSKLUZIVNO: Razgovor sa županom Vukovarsko-srijemske županije…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Za naš portal razgovarali smo sa županom Vukovarsko-srijemske županije gospodinom Božom Galićem.

1.    Premda je ovo predizborno vrijeme, o aktualnostima u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne govori se samo tada. No, ono na čega se većina toga naslanja, posebice kada je riječ o projektima koji jamče razvoj ovoga kraja , jest strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013. Ona predstavlja konzistentan strateški okvir za razvoj županije s utvrđenim strateškim ciljevima, prioritetima, mjerama. Možete li nas upoznati odmah na početku s njezinim temeljnim odrednicama?

Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2011-2013. temeljni je dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Izrađena je u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a prema zahtjevima i metodologiji kojom se koristi i EU u pripremi prostorno-planske dokumentacije.

Županijsku razvojnu strategiju treba shvatiti kao:
•     sredstvo koje bi trebalo pomoći pri usmjeravanju razvojnih procesa u županiji kako bismo poboljšali uvjete za održivi razvoj, povećanje konkurentnosti i u konačnici za postizanje više kvalitete života i zadovoljstva naših građana
•    Instrument za uspješnije upravljanje razvojem županije
•    Okvir za financiranje projekata regionalnog razvoja iz državnih programa
•    Okvir za financiranje projekata regionalnog razvoja iz većine programa pretpristupnih, a kasnije i strukturnih fondova EU
•    Osnova za privlačenje ulaganja domaćih i stranih investitora

Strategija se sastoji od:
•    Osnovne analize stanja uz definirane razvojne potrebe i razvojne probleme
•    SWOT analize (razvojne snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje)
•    Vizije županijskog razvoja
•    Strateških razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera
•    Financijskog okvira
•    Akcijskog plana
•    Institucionalnog okvira
•    Okvira za praćenje provedbe i izvještavanje
•    Komunikacijske strategije

Ciljevi definirani strategijom su
1.    Konkurentno gospodarstvo
2.    Razvoj ljudskih resursa i kapaciteta za upravljanje razvojem
3.    Kvalitetno prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš
4.    Unaprjeđenje kvalitete života

I dostižu se provedbom mjera unutar utvrđenih prioriteta.
Ciljevi, prioriteti i mjere u skladu su s prioritetima razvoja statističke regije Panonska Hrvatska, kojoj pripada i VSŽ, te Nacionalnim strateškim referentnim okvirom RH i ujednačeni s razvojnim prioritetima navedenim u Strategiji regionalnog razvoja RH.
Važno je istaknuti da je pri izradi ovog dokumenta primijenjen partnerski pristup što znači da su predstavnici pojedinih društvenih skupina kao što su javni sektor, privatni sektor i civilno društvo aktivno sudjelovali u njegovom stvaranju. Na taj način, strategija sadržava stavove svih ključnih interesnih skupina na području županije.
Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego i proces, odnosno način mišljenja djelovanja svih uključenih u razvoj naše županije, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora okupljenih u Partnerskom vijeću, izuzetno važnu ulogu imaju i svi građani naše županije.

2.    Više od 130 stručnjaka iz raznih područja sudjelovalo je u izradi županijske razvojne strategije, nema sumnje da je razvoj gospodarstva njezin prioritet. U tom kontekstu prokomentirajte sadašnje stanje u gospodarstvu? Bilježe se, naime, pozitivni pomaci.

Točno tako! To potvrđuju svi pokazatelji. U Županiji je u 2010. godini  ostvarena dobit u iznosu od 347,9 milijuna kuna, što je povećanje od 14,0%. S obzirom da je ostvarena dobit viša od gubitaka ostvarena je neto dobit, tj. pozitivan konsolidiran financijski rezultata u iznosu od 7,2 milijuna  kuna. što je ostvarilo još samo 6 županija u Hrvatskoj.
Kako je razvoj gospodarstva naš prioritet logično je da je županija sa svoje strane učinila sve što može kako bi to ubrzala.

Tako je kao dodatnu podršku gospodarstvu, prije svega malom i srednjem poduzetništvu, uspješno provodila program kreditiranja poduzetništva, potpomagala razvoj poduzetničkih zona te je dodatno osnažila razvojnu agenciju Hrast s osnovnom svrhom što boljeg iskorištavanja financijskih sredstava iz raspoloživih, kako predpristupnih fondova EU, tako i domaćih izvora financiranja. Isto tako s ciljem dodatnog jačanja gospodarstva, VSŽ je osnovala i klaster drvoprerađivača te klaster poljoprivrednih proizvođača.

Uz sve navedeno, razlog ovoj boljoj gospodarskoj slici zasigurno je i u činjenici što su unatoč krizi poduzetnici županije investirali 600,0 milijuna kuna što je za 4,8% više u odnosu na proteklo razdoblje.   

U prvih šest mjeseci ove godine u županiji je ostvareno 3,9 milijardi kuna ukupnih prihoda što je predstavlja povećanje za 0,2% za isto razdoblje prethodne godine.

Unatoč dobrim pokazateljima koje sam naveo, građevinarstvo se i nadalje još ne oporavlja, tako da je za prvih 6 mjeseci ukupan prihod ostvaren za 12,9% manje u odnosu na prvih 6 mjeseci 2010. godine te je smanjen udjel građevinarstva s 9% na 7,8% , no dobar je podatak da je broj zaposlenih u toj grani ostao na istoj razini.
Poznato je da je u našoj županiji, posebice u Vinkovcima, drvna industrija oduvijek bila jedan od glavnih čimbenika gospodarske slike našega kraja. Stoga me veseli što mogu reći da se tržište drvnih proizvoda  oporavilo, a posebno izvozno te su čak u 2011. godini narudžbe i veće od onih koje se mogu isporučiti.

Unutar prerađivačke industrije drvna industrija bilježi povoljnije rezultate, naime ukupan prihod je porastao za 2,7%, više od 70% ukupnog  prihoda ostvareno je na stranom tržištu,no broj zaposlenih u tom sektoru smanjen je za oko 3%. Poseban rast ukupnog prihoda drvne industrije je iskazan u prvom polugodištu 2011. godine gdje se bilježi povećanje od  gotovo 20% ukupnog prihoda, istodobno povećan je i broj zaposlenih za 6%.

Zasigurno boljem poslovanju drvne industrije doprinosi i novoosnovani klaster Vukovarsko-srijemske županije, koji objedinjuje 17 poduzeća, a ona ostvaruju više od 70% ukupnog prihoda drvne industrije Vukovarsko-srijemske županije. Poseban doprinos još boljim rezultatima dati će i novoosnovano poduzeće Furnir Otok koje je otpočelo s radom u drugom polugodištu ove godine, zapošljava 80 radnika, a vrlo skoro će taj broj porasti za novih oko 50 radnika.

3.    Nedavno je HGK ŽK Vukovar objavila također kako su pomaci spori, ali ipak vidljivi. Svakako jedan od najistaknutijih je smanjenje nezaposlenosti na ovom području koje je evidentno od ožujka ove godine i čak ni u doba godine kada je sezona već odavno iza nas, nezaposlenost ne raste?

Upravo tako, i to je ono što posebno raduje sve nas. Pokazalo se da  Vukovarsko-srijemska županija u kriznim godinama bilježi nešto povoljnije rezultate od onih na razini RH, kada je nezaposlenost u pitanju.
Krajem rujna ove godine u županiji je registrirano 16.857 nezaposlenih što je  za 5,3% manje u odnosu na rujan 2010 godine.

U gradu Vukovaru registrirano je 2.290 nezaposlenih osoba što je za 3,9% manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 16,5% manje u odnosu na mjesec rujan 2010. godine, istodobno u Vinkovcima je registrirano 2.758 nezaposlenih osoba , što je za 1,2% manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 2,8% manje u odnosu na mjesec rujan 2010. godine.

Podaci su to koji zasigurno govore da se pomaci nabolje događaju i da polako izlazimo iz krize, unatoč pričama onih koji to žele osporiti i demantirati. No ovi podaci njih vrlo zorno i precizno demantiraju.

4.    Poljoprivreda je jedna od važnih tema o kojoj svakako na ovom području treba voditi računa . Njezina je važnost naglašena i tijekom nedavno održanog 1. Poljoprivrednog foruma u VSŽ. Kakvo je stanje i planovi po tom pitanju?

Poljoprivreda je izuzetno bitna za Vukovarsko-srijemsku županiju jer čini 21,6% bruto dodane vrijednosti te je u prethodnom razdoblju bila najdinamičnija gospodarska grana. Na prostoru županije 850 je poljoprivrednih gospodarstava koja svako pojedinačno, po jednoj ili više osnova, ostvaruje više od 100.000 kuna poticaja. Ona su realan oslonac uspješne poljoprivrede. Nacionalne i i županijske potpore značajno su pridonijele povećanju voćarske i vinogradarske proizvodnje i sada su pred nama potrebe za investiranjem u skladištenje.

Iznos poticaja za poljoprivrednu proizvodnju u našoj županiji rastu iz godine u godinu pa su tako u zadnje dvije godine iznosili preko 400 milijuna kuna izravnih plaćanja iz proračuna RH prema poljoprivrednim gospodarstvima.

Više je dobrih primjera uspješnog kandidiranja projekata u poljoprivredi na nacionalne i EU fondove. Navest ću jedan na kojem se radi ovdje u Vinkovcima i koji će uskoro biti potpuno završen i prvi je takve vrste u Republici Hrvatskoj. To je projekt navodnjavanja Poljoprivrednog dobra Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, ukupne vrijednosti 8 milijuna kuna od čega je 80% osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, a 20% Vukovarsko-srijemska županija. Ovaj projekt će u prvom redu biti edukacijski, a potom i proizvodni poligon.

Vukovarsko-srijemska županija je kandidirala 17 farmi za projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi kojega financira Svjetska banka.

Uvjet je bio usklađenje sa standardima EU, a ukupan iznos potpore je 5,6 milijuna kuna. Planirano je da se do kraja godine isplate sva ugovorena sredstva.

Spomenuli ste i nedavno održani Poljoprivredni forum VSŽ koji je bio izuzetno dobro posjećen i na kojem je jedna od tema bilo navodnjavanje, bez kojega neće biti intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Svjesni toga, u sustav navodnjavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji dogovorena su ulaganja od 111 milijuna kuna.

Opći trend , a doskora i obveza RH je sve značajniji udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji. Najbolji primjer uspješne investicije i na nacionalnoj razini je nedavno završeno bioplinsko postrojenje na farmi mliječnih krava Osatina u Ivankovu koje proizvodi električnu energiju, a višak neiskoristive topline korist će se za stakleničku proizvodnju povrća. I o tome je bilo riječi na Poljoprivrednom forumu gdje je g. Ervačić, vlasnik Osatine, o tome održao prezentaciju. A sam forum smo zapravo organizirali kao jedan u nizu edukativnih sastanaka kao bi naši poljoprivredni gospodarstvenici shvatili kolika je važnost njihove sposobnosti u korištenju financijskih i drugih potpora hrvatskoj poljoprivredi u skorom zajedništvu sa drugim članicama EU. Naime nakon ulaska RH u EU našim će poljoprivrednicima na raspolaganju biti 800 milijuna eura.

5.    Kanal Dunav-Sava također je neizostavna tema. Uz njega će se nalaziti i buduća županijska poduzetnička zona?

Sukladno Strategiji razvoja RH, Vlada RH je 1991. godine donijela Odluku o pripremama za izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Stručnjaci UN-a  izradili su 1972. godine studiju višenamjenskog uređenja rijeke Save u kojoj je predloženo i vrlo povoljno rješenje kanala Dunav-Sava zbog njegove važnosti za plovidbu, odvodnju i navodnjavanje, a 1975. godine izrađen je i idejni projekt.  Zadnjih dvadesetak godina radilo se na  različitim studijama i projektima potrebnim za realizaciju ovog projekta.

Višenamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do Šamca duljine je 61,5 km, njegove su tri glavne funkcije: plovidba, navodnjavanje i odvodnja. Dakle, služit će prije svega poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. S obzirom na globalno-prostorni i prometni položaj, kanal Dunav-Sava najkraća je moguća plovna veza Podunavlja i Jadrana. Skraćuje plovni put za 417 km u smjeru zapada (Jadrana) i 85 km u smjeru istoka (Crnog mora). On omogućava njegovo povezivanje s ostalim plovnim rijekama u sustavu plovnih putova Europe.

Izgradnja kanala presudno će utjecati na razvoj prometa na unutrašnjim plovnim putovima RH.  Kanal Dunav-Sava, kao dio sedmog odnosno dunavskog koridora, omogućuje integraciju hrvatskih plovnih putova te vezu transeuropskog unutrašnjeg plovnog puta Rajna-Majna-Dunav s morem, odnosno s hrvatskim morskim lukama Rijeka i Ploče.

Uz plovidbu, kanalom bi se omogućilo navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta radi povećanja tradicionalnih ratarskih prinosa i promjene strukture sjetve uvođenjem tržišno atraktivnih biljnih kultura. U slijevu kanala, omogućuje se uređenje površinskih odvodnja na 173 000 ha, osigurava uvjete za dogradnju podzemne odvodnje na 62 000 ha poljoprivrednih površina. Isto tako, eliminirale bi se povremene i dugotrajne poplave Spačvansko-studvanskog bazena i regulacija vodnog režima prema zahtjevima šumske vegetacije.

Izgradnjom kanala izgradila bi se u blizini Vukovara, između Marinaca i Bršadina nova luka Vukovar. Preduvjeti stavljanja luke u funkciju jesu: izvedba 9 km kanala Dunav-Sava na potezu od Vuke do Dunava, regulacija 4,5 km rijeke Vuke, izgradnja jednog željezničkog i jednog cestovnog mosta te prilagodba prometne i komunalne infrastrukture u gradu Vukovaru.

Puni kapacitet Luke će se ostvariti dovršetkom izgradnje kanala Dunav-Sava, a jednako tako njegovom izgradnjom izgradit će se središnja poduzetnička zona za Vukovarsko-srijemsku županiju. Koliki će biti njezin kapacitet, u ovome trenutku teško je govoriti, no jedno je sigurno da će za nju vladati veliki interes poduzetnika, zbog njezina položaja i svih prednosti.

6.    Vukovarsko-srijemska županija je od zasigurno najrazorenijih županija u Domovinskom ratu. Danas, 20 godina nakon tih događanja kakvo je stanje s obnovom ne samo stambenog prostora nego i svega ostalog?

U 2010. godini za obnovu kuća i stanova na području Vukovarsko-srijemske županije utrošeno je više od 116,0 milijuna kuna dok je u prvih 6 mjeseci 2011. godine utrošeno više od 63,0 milijuna  kuna. Najviše je aktivnosti u obnovi usmjereno na zgrada sa više stambenih jedinica, te je obnovljeno 290 stanova dok je obnova obiteljskih kuća pri kraju. Za obnovu je preostalo oko 500 stanova. Za istaknuti je da su u obnovu spomenika kulture u 2010. i 2011. godini utrošeno ukupno 77,8 milijuna  kuna, dok je u istom razdoblju za obnovu objekata javne namjene, objekata socijalne infrastrukture i sakralnih objekata utrošeno ukupno 51,5 mil. kuna.

7.    Usko vezano pitanje, kada je riječ o Domovinskom ratu, je razminiranje. Situacija je puno bolja što potvrđuje i smanjen broj nastradalih od zaostalih mina, ali ipak, 20 godina je prošlo od rata, a neki dijelovi ovog kraja još su nedostupni zbog mina....

Vukovarsko-srijemska županija nalazi se na osmom mjestu po veličini minsko sumnjivih površina u Republici Hrvatskoj, sa 4.335 hektara, što čini 1,8% ukupne površine županije. Od ukupne minsko-sumnjive površine 28% obuhvaćene su poljoprivredne površine, oko 2% vodotoci, putovi, dok 70% otpada na šumske površine.
Tijekom 2010. godine predviđeno je humanitarno razminiranje i pretraživanje za županiju veličine 387 hektara, dok je kroz 30 odrađenih projekata realizacija humanitarnog razminiranja i pretraživanja iznosila 489,6 hektara što je za 26% više od utvrđenog plana za 2010. godinu. Metodama redukcije, isključeno je daljnjih 355 hektara (pretežno šumskih površina), što na kraju godine smanjuje ukupno minski-sumnjivu površinu za 844 hektara. U razminirane površine uključene su kako poljoprivredne, tako i šumske površine.

Potrebno je istaknuti da je Fond za razminiranje VSŽ, zajedno sa ITF-om, sudjelovao u razminiranju 36 hektara poljoprivrednih površina.

Za 2011. godinu Plan humanitarnog razminiranja i pretraživanja usvojen je s veličinom od 323 hektara. Zaključno sa 31. kolovozom 2011. godine razminirano i pretraženo je 218 hektara što iznosi 68% planiranih površina. Također je metodama redukcije isključeno novih 165 hektara, tako da je sa 31. kolovoza 2011. g. minsko-sumnjiva površina smanjena za daljnjih 383 hektara. Trenutno imamo nekoliko projekata koji se rade a za neke se očekuje uvođenje u posao.

U rujnu ove godine potpasan je Sporazum o dodjeli sredstava EU za projekte razminiranja ratom pogođenih područja, koji će se financirati iz programa IPA. Ovim Sporazumom EU za našu županiju  osigurava sredstva za razminiranje površine od 166 hektara. Projekti su izrađeni, nastavlja se sa javnim nadmetanjem i odabirom izvođača radova. Uskoro bi trebali početi radovi na tim projektima, no jedan dio će se raditi i u 2012. godini.

Već sada se vidi da će 2011. g. biti vrlo uspješna kada je razminiranje u pitanju.

8.    Osim što smo u predizbornom vremenu, jesen je u VSŽ vrijeme kada sjećanja na teške trenutke 1991.g. oživljavaju kroz obljetnice progona koje se obilježavaju diljem županije. U tom kontekstu nekoliko riječi o brizi o stradalnicima Domovinskog rata.

Da, jesen je vrijeme kada se intenzivnije sjećamo svih onih nemilih zbivanja koja su se desila 1991. godine na ovim prostorima. Pogotovo je ova jesen teška jer 20 godina je prošlo od tada, a još uvijek imamo otvorena mnoga pitanja. U Republici Hrvatskoj se još uvijek ne zna sudbina 999 osoba, od toga broja čak 446 osoba je iz Vukovarsko-srijemske županije i njihova sudbina je još uvijek nepoznata. To su činjenice koje nas sve pritišću, a posebno je teško obiteljima koje traže svoje najmilije, 20 godina je prošlo, a oni im nemaju gdje zapaliti svijeću. Ovo je vrijeme kada obilazimo mjesta masovnih grobnica, groblja diljem županije i prisjećamo se svih onih koji su slani u minska polja, koji su streljani, koji su mučeni, koji su prošli pakao srpskih logora, a sada se moraju bojati preći granicu Republike Hrvatske kako ne bi bili uhićeni.

To su teške, ali za nas u ovoj županiji, svakodnevne situacije. Stoga osobno podržavam predsjednicu Vlade RH u njezinim naporima da zaštiti hrvatske branitelje i sve stradalnike Domovinskog rata, kako od eventualnog sudskog progona, tako i njihov dignitet i ljudsko dostojanstvo. To činim i sam u svojoj domeni djelovanja i sa dužnim poštovanjem prilazim svakom takvom pojedincu ukoliko mi se obrati za pomoć, jednako tako i udruzi. Na žalost mi smo županija na koju otpada  gotovo 50% ukupno stradalih osoba u Domovinskom ratu i sada jednako toliko onih za čiju se sudbinu još ne zna. To su činjenice koje me obvezuju kao prvoga čovjeka županije da sa puno razumijevanja, brige i skrbi prilazim toj populaciji što i činim.

9.    Na pragu smo ulaska u Europsku uniju. Pripreme se već dulje vrijeme obavljaju, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. U VSŽ valja educirati ljude koji će biti odgovorni za projekte koji će se, pak, aplicirati prema fondovima EU. U tom pogledu dosta daleko dogurali, VSŽ ulaže svakodnevno u znanje i obrazovanje, a posebice kada je sve usko povezano sa EU?

Mi smo odavno u županiji shvatili da bez mladih i obrazovanih, dobro educiranih ljudi za pisanje projekta, sa znanjem dva strana jezika, nećemo biti u stanju aplicirati projekte prema predpristupnim, a kasnije, strukturnim i kohezijskim fondovima EU. Stoga smo godinama ulagali u taj kadar, osnažili Upravni odjel za kapitalna ulaganja i međunarodnu suradnju, osnovali svoju razvojnu agenciju Hrast i ekiprali ih mladim, obrazovanim ljudima i dodatno ih educirali na domaćim i inozemnim treninzima i rezultati su već vidljivi.

Uz njih, u Vukovarsko-srijemskoj županiji djeluje više agencija za pripremu projekata za EU fondove i druge aktivnosti,kao što su , VURA, TINTL, a osnovana su i 3 LAG-a. Sve njihove aktivnosti rezultirale su činjenicom da je naša županija na 7. mjestu u Republici Hrvatskoj po ugovorenim sredstvima iz predpristupnih fondova EU-a prema istraživanju Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba «Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini».

 Do sada je iz tih sredstava Vukovarsko-srijemska županija ukupno povukla 160 milijuna eura.

Isto tako Vukovarsko-srijemska županija je ocjenjena kao županija koja najviše ulaže u ljudske resurse za pripremu i provedbu EU projekata, što se u konačnici vidi i po ostvarenom rezultatu jer naša županija do 31. prosinca 2009.godine bila na 15. mjestu po istoj analizi  a sada je na 7. mjestu, te je tako ostvarila najveći napredak od svih hrvatskih županija.

Ponovno ću naglasiti da ovi rezultati dovoljno govore i da je to najbolji odgovor svima onima koji su nas u proteklom razdoblju i prozivali za upošljavanje mladih, obrazovanih ljudi pitajući se treba li nam to, a pri tom ne shvaćajući suštinu, što smo mi u županiji odavno shvatili i znali.

I pri tome kontinuirano ulažemo u buduće visokoobrazovane kadrove kroz stipendiranje studenata i pomoći srednjoškolcima.

U školskoj godini 2010/2011. g. iz izvornih sredstava županijskog proračuna izdvojeno je ukupno 6 milijuna kuna za 180 studentskih stipendija, za 200 potpora učenicima i studentima, za prijevoz srednjoškolaca, gdje je za drugo i treće dijete u obitelji prijevoz besplatan, te za potpore učeničkih prijevoza općinama i gradovima.
Sva ta ulaganja u mladost jednoga dana će se višeznačno vratiti ovoj županiji u to sam uvjeren.

10.     HDZ, kao vladajuća stranka na ovom području ne mora u kampanju puno ulagati, dovoljno je podsjetiti žitelje VSŽ na sve odrađeno i učinjeno?

Moj stav je da se svaki dan treba raditi najkvalitetnije što se može od prvog dana preuzimanja vlasti, a ne samo pred izbore. I tako smo i radili, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, i vjerujem da su to građani prepoznali, i stoga mislim da nema potrebe posebno ovdje navoditi sve odrađeno, tim više što sam odgovarajući na vaša pitanja već naveo puno odrađenih projekata, kao i najavio neke izuzetno značajne projekte za razvoj Vukovarsko-srijemske županije i boljitak njezinih građana.

Slažem se da se uvijek može više i bolje, i mi se trudimo da učinimo maksimum, a našim građanima poručujem da nam i dalje vjeruju kao i do sada jer samo zajedničkim radom, svako u svojoj domeni ,sposobni smo ovu županiji napraviti mjestom ugodnog življenja svih njezinih građana.

Razgovarao
Davor Čolić
vlasnik obrta za informatiku i marketing ALBA za portal vinkovci.com.hr