Obavještajac CIA-e: Treći svjetski rat - nuklearni…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Philip Gilardi prilično pesimistično je prognozirao daljnji razvoj oko odnosa SAD-a i Irana i upozorava da će zbog napetosti u Perzijskom zaljevu i manjeg incidenta započeti nuklearni rat između dvije zemlje, a nakon toga i "početak kraja" - treći svjetski rat.

Bivši operativac Američke obavještajne agencije (CIA), Philip Gilardi, koji je već u nekoliko navrata uspješno predvidio rezultat američkog vojnog angažiranja u svijetu, dao je prilično pesimističnu prognozu u vezi daljeg razvoja krize oko tjesnaca Hormuz. Ni manje ni više, u vezi s napetošću koja već mjesecima traje u Perzijskom zaljevu, on je, kako prenose mediji u SAD-u prognozirao početak trećeg svjetskog rata!

Prema njegovoj osobnoj procjeni, katastrofični novi svjetski sukob počet će naizgled bezazlenim incidentom na moru, a prerast će u pravi nuklearni rat, prenosi beogradski Kurir. Evo i 12 navodnih koraka koji će, po Gilardiju, dovesti do opće apokalipse i nestanka svijeta kakvog danas poznajemo:

1. Manji incident - Treći svjetski rat počet će manjim incidentom, u koji će biti umiješano plovilo iranske Revolucionarne garde, u Hormuškom tjesnacu. Iako se smatra da se tjesnac nalazi u međunarodnim vodama, Iran tvrdi da može određivati tko će ondje proći. Zato će zabraniti američkim ratnim brodovima prolazak kroz strateški važan tjesnac.

Fregata “USS Ingram”, koja patrolira blizu iranskog grada Bushehra, sukobit će se s iranskim brodom i upozoriti ga da se vrati. Iranski zapovjednik ignorirat će upozorenje i ispaliti torpedo. Fregata “Phalanks” će brzo odgovoriti i dići u zrak iranski brod. Poginut će cijela posada Revolucionarne garde, dva američka mornara bit će ubijena, a četiri ozlijeđena. Lovci s nosača aviona “USS John C. Stennis” istog trenutka će poletjeti i uništiti mornaričku bazu iz koje je iranski brod isplovio.

2. Vijeće sigurnosti UN - Predsjednik SAD Barack Obama održat će konferenciju za novinare, incident nazvati ratom i tražiti podršku da se uradi sve što je potrebno da bi se zaštitile američke snage. Tijekom na brzinu sazvanog sastanka Vijeća sigurnosti UN glasat će se 17 prema jedan protiv rata. Jedini glas “za” bitće američki. Na Općoj skupštini UN Izrael i Kostarika podržat će moguću vojnu akciju.

3. Izrael prvi napada - Izrael će iskoristiti to što SAD žele rat, pa će napasti iranske nuklearne objekte. Uništit će reaktor u Bushehru i ubiti 13 ruskih tehničara, a razorit će i nadzemni dio nuklearke u Natanzu. Iranska ratna avijacija, koju opskrbljuje Rusija, oborit će šest izraelskih aviona. Washington neće dobiti upozorenje da će Izrael napasti Iran, ali znat će da se nešto sprema.

4. Podrška Kongresa - Kongres i mediji u SAD tražit će da se podrži Izrael. Kongresmeni pozivaju Bijelu kuću da vojno pomogne Izraelu, što prolazi sa 431 glasom “za” i samo četiri “protiv”. Obama će prvo oklijevati, a potom dopustiti ograničenu ofenzivu – protiv iranske vojske, nuklearnih objekata i Revolucionarne garde.

5. Prva razaranja - U prvih nekoliko dana nadmoćno američko zrakoplovstvo i mornarica uništit će iranske glavne zračne, mornaričke i kopnene baze. Objekti Revolucionarne garde bit će zbrisani, kao i nuklearni objekti. Ograničena ofenziva prerast će u nešto drugo nakon što SAD bombardiraju podzemne laboratorije nuklearnih centara i to novom bombom, poznatom kao "big blue", s punjenjem od 13.608 kilograma. Bit će mnogo civilnih žrtava jer su nuklearni objekti u blizini naseljenih mjesta.

6. Kontraofenziva - Nakon gotovo deset godina priprema, Teheran uspješno skriva mnoge vojne i nuklearne objekte, a veliki dio je neoštećen. Nosač aviona “USS John C. Stennis”, koji se nalazi u zaljevu Omana, pogodit će kineska raketa “svilena buba”. Nosač aviona vratit će se u luku Bahrein. Ostala tri plovila teško su oštećena u napadu patrolnih čamaca kojima upravljaju samoubojice Revolucionarne garde. Iranski napadači su uništeni, a Amerika odbija kazati koliko njenih marinaca je poginulo.

7. Vatra se širi - Proiranske demonstracije počinju u Bejrutu. Na jugu Libana, Hezbolah ispaljuje salvu raketa na Izrael – na Tel Aviv, a u napadu ginu stotine Izraelaca. Izrael odgovara bombardiranjem Libanon i Sirije, koju krivi za podršku napadima. Iranska raketa “šahab-3” pogađa Izrael i ubija civile. Izraelska vojska se kompletno mobilizira i trupe se šalju na sjevernu granicu. Sirija i Libanon također mobiliziraju svoju vojsku. Demonstranti u Bagdadu napadaju američko veleposlanstvo, koja zahtijeva da iračka vlada uradi nešto da je zaštiti, ali premijer Nuri el Maliki objavljuje da situacija izmiče kontroli. Sudionicima velikih demonstracija zahtijevaju da Irak podrži Iran u borbi protiv SAD.

8. Naftna kriza - Šiiti, u znak podrške Iranu, sabotiraju postrojenja na naftnim poljima na istoku Saudijske Arabije. Tanker s naftom iz Kuvajta pogađa raketa kineske proizvodnje. Drugi tanker nailazi na minu. Londonska osiguravajuća kuća Loyd odbija pokriti troškove tranzita tankera iz Perzijskog zalijeva zato što rat nije pokriven policama. Tranzit nafte kroz Hormuški tjesnac (četvrtina svjetskih potreba) potpuno staje, a cijena nafte raste na 300 dolara po barelu. Wall street bilježi najveći gubitak za 20 godina.

9. SAD nude primirje - Sjedinjene Države nude Iranu primirje, koje Teheran odbija. Dva dana kasnije, tjelohranitelji po nalogu Teherana ubijaju predsjednika Afganistana Hamida Karzaija. Pakistan naređuje Veleposlanstvu SAD da reducira osoblje, uključujući i agente CIA. Naređenje nailazi na otpor i Pakistan proglašava izvanredno stanje. NATO evakuira snage zarobljene u Afganistanu, koje ostavljaju oružje i opremu za sobom.

10. Ofenziva talibana - U vakuumu koji nastaje talibani zauzimaju Kabul i Kandahar. Provincija Mazari Sharif pripaja se Iranu. Vlada u Bejrutu podnosi ostavku, a novu formira Hezbolah. Salva iranskih “svilenih buba” pogađa naftna polja na istoku Saudijske Arabije. Ta zemlja i Ujedinjeni Arapski Emirati šalju diplomatsku poruku Teheranu da će biti neutralni u sukobu i da više neće pomagati SAD-u. Egipatski dobrovoljci okupljaju se na granici s Izraelom, na Sinaju. Kuvajt odbija da dopusti SAD da koristi njegove resurse protiv Irana. U Bahreinu šiiti uspostavljaju islamsku republiku, primoravajući američku Petu flotu da napusti jedinu sigurnu bazu u regionu.

11. Rusko i kinesko ne - SAD pokušavaju nagovoriti Kinu i Rusiju da pregovaraju s Iranom o završetku borbi, ali one to odbijaju. Bombaši samoubojice napadaju London, Washington, New York i Los Angeles. Amerika upozorava Iran da će, u slučaju da ne proglasi primirje, upotrijebiti nuklearno oružje. SAD su alarmirale Indiju i Pakistan i njihove nuklearne snage stavljene su u stanje pripravnosti, kao i izraelske. Rusija i Kina su svoje atomske snage također stavile u pripravnost.

12. Početak kraja - Cijena nafte nastavlja rasti, a zalihe su pod znakom pitanja nakon što je Hormuz zatvoren. Konzulat SAD-a u Karačiju je zapaljen. Oko 40 Amerikanaca je poginulo u razmjeni vatre između marinaca i Pakistanaca.

Amerika baca neutronsku bombu na iranski istraživački centar u Natanzu. Prijete da će ponovo bombardirati ukoliko Iran ne prihvati primirje. Iran na to odgovara raketama “svilena buba”, kojima gađa brodove SAD. Rusija i Kina svoje nuklearno oružje stavljaju u stanje pripravnosti.

Pakistanska policija preuzima kontrolu nad vladom, potpomognuta radikalnim islamistima u vojsci i tajnoj službi. Indija preventivno napada pakistanske nuklearne centre. Pakistan uspijeva pomjeriti neke od svojih nuklearnih bombi i jednu od njih baci na New Delhi. Zbog manjeg incidenta u Persijskom zaljevu počinje treći svjetski rat.