Nijemci predlažu Grčkoj da napusti eurozonu

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Češki premijer Nečas opravdava svoj negativan stav sumnjama u proces ratifikacije, dok je euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus još ranije najavio da ni pod kojim uvjetima neće potpisati fiskalni pakt

Češka i Velika Britanija su na summitu u Bruxellesu odbile sudjelovati u fiskalnom paktu. Vlada u Pragu računa da su Češkoj otvorena vrata za kasniji ulazak i pristup paktu štednje koji predviđa postizanje više proračunske discipline.

»Smatram kako je vrlo važno da smo uspjeli odredbe ugovora promijeniti na način da je u bilo kojem trenutku moguće fiskalnom paktu pristupiti kasnije«, izjavio je češki premijer Petr Nečas nakon briselskog summita, a priopćio je ured praške vlade i potvrdio da Češka i Velika Britanija nisu prihvatile fiskalni pakt.

Češki proeuropski ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg kritizirao je tijek pregovora o paktu u Bruxellesu. Prema Schwarzenbergovim riječima koje prenosi češka novinska agencija ČTK, Nečas je naštetio interesima Češke. Premijer Nečas pak opravdava svoj negativan stav sumnjama u proces ratifikacije. Češki euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus još ranije je najavio da ni pod kojim uvjetima neće potpisati fiskalni pakt.

Konzervativni šef vlade Petr Nečas zatražio je sudjelovanje na sastancima na vrhu zemalja euroskupine. »Uvjeren sam da Češka kao kandidatska zemlja za eurozonu zaslužuje status promatrača na svim summitima eurozone, a ne samo na jednom sastanku godišnje«, naglasio je Nečas. Na sudjelovanju na summitima eurozone inzistira i Poljska te još neke članice Europske unije koje još nisu u eurozoni.

Pojedini češki mediji suzdržanost vlade ocijenili su kao hrabar korak. Tako konzervativni češki dnevnik Lidove Noviny smatra da se u Bruxellesu radilo o uvođenju centralnog nadzora za nacionalne proračune i to je bila sporna točka. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy naglasio je da je riječ o više regulacije i solidarnosti unutar EU-a. Euroskeptična češka vlada za pristupanje paktu o štednji morala bi sazvati referendum i braniti njegovo prihvaćanje i pozitivan ishod, što bi bilo u suprotnosti s njezinim stajalištima. U proteklih nekoliko tjedana premijer Nečas je prikupljao argumente protiv fiskalnog pakta i sada zahtijeva hrabrost za suprotstavljanje Češke na jednom summitu stajalištima velike većine zemalja članica.

Kada je riječ o Grčkoj, predsjednik nadzornog odbora njemačkog Commerzbanka smatra da ta zemlja mora svrgnuti okove eura da bi opstala.

»Koliko im treba, još 15 milijardi eura? Ako mislite da je to posljednjih 15 milijardi koje su pogrešno izračunali, onda neka vam je sa srećom«, kazao je Klaus-Peter Müller na frankfurtskom okupljanju bankarske struke u ponedjeljak.

»Tražit će još i tome neće biti kraja, osim ako uistinu ne provedu strukturne reforme, ali za to im neće biti dovoljne dvije do tri godine nego 20, 30 ili 40 godina.«

Müller je rekao da Grčka ne bi imala nikakve koristi od toga što bi je vlade eurozone i dalje prisiljavale da nosi »okove« jedinstvene europske valute, koja omogućuje tek unutarnje prilagodbe putem smanjenja potrošnje i plaća.

»Kada se sve uzme u obzir, Grci trebaju valutu koju mogu devalvirati«, rekao je Müller, dodavši da će proći puno vremena prije nego što vlada bude mogla iznova graditi učinkovite strukture kako bi vratila konkurentnost.

Atena i njezini partneri u EU dugo su isključivali mogućnost grčkog istupanja iz eurozone, koji bi mogao gurnuti EU još dublje u krizu. Potom je početkom siječnja glasnogovornik grčke vlade ipak kazao da će ta zemlja morati napustiti eurozonu ako s međunarodnim zajmodavcima ne uspije dogovoriti drugi paket pomoći.

Cameron upozorio na opasnost Sarkozyjevih »ludih« ideja

Britanski premijer David Cameron kao da je jedva čekao uzvratiti francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju i francuskom uvođenju poreza na financijske transakcije. Britanski premijer takav porez smatra »ludim« i s veseljem je uputio dobrodošlicu francuskim bankama koje se žele preseliti iz Francuske u Veliku Britaniju.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uvodi porez na financijske transakcije, a britanski premijer David Cameron upozorava na opasnost takvih namjera. »U vremenima gospodarske krize uvođenje takvog poreza je ludost i neobičan korak«, izjavio je Cameron nakon briselskog summita.

»U duhu zdravog tržišnog natjecanja francuskim bankama i poduzećima vrata u Velikoj Britaniji su otvorena. Rado ćemo pozdraviti i zaželiti dobrodošlicu mnogim francuskim bankama u Velikoj Britaniji«, izjavio je Cameron uputivši to kao ironičnu oštricu u Sarkozyjevu pravcu.

Francuski predsjednik, koji je u predizbornoj kampanji, najavio je da će porezna stopa na financijske transakcije iznositi 0,1 posto i stupiti na snagu u kolovozu ove godine. Rasprava o porezu na financijske transakcije izazvala je i podjele unutar Europske unije i zemalja članica.

»Povjerenik Europske komisije kazao nam je da bi uvođenje poreza na financijske transakcije u Europi stajalo oko pola milijuna radnih mjesta«, izjavio je Cameron. »Upravo sada, u trenutku kada se borimo za nova radna mjesta i gospodarski rast, čini mi se vrlo neobično poduzeti nešto što bi nas stajalo toliko radnih mjesta«, dodao je britanski premijer.

Zbog zabrinutosti za poslove u svojem financijskom sektoru, Velika Britanija u londonskom Cityju odrješito i odlučno odbacuje uvođenje poreza na financijske transakcije na razini Europske unije. Budući da u krugu zemalja članica eurozone ne postoji suglasnost o uvođenju jednog takvog poreza, Sarkozy se odlučio da Francuska sama uvede porez na financijske transakcije.