Europska unija zabranila uvoz iranske nafte, uvode se i druge…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Na sastanku u Bruxellesu 27 ministara vanjskih poslova zemalja EU-a, koji je drugi najveći uvoznik iranske sirove nafte nakon Kine, dogovoreno je da se odmah uvodi zabrana svih novih ugovora o uvozu, kupnji ili transportu iranske sirove nafte i naftnih derivata. EU zemlje koje već imaju ugovore o kupnji nafte i naftnih derivata moći će ih poštivati do 1. srpnja

Europska unija odlučila je u ponedjeljak uvesti embargo na uvoz iranske nafte. Taj potez, nadaju se u Europi, trebao bi natjerati Iran da sjedne za pregovarački stol te naposljetku zaustavi svoj nuklearni program za koji se sumnja da je vojnoga karaktera. Teheran tvrdi da program nije vojni te da jedino pregovori, a ne sankcije, mogu riješiti spor. Riječ je o jednoj od najoštrijih mjera koje je Europska unija poduzela prema nekoj stranoj zemlji.

Nove sankcije Iranu uključuju trenutačni embargo na nove ugovore za sirovu naftu i naftne derivate, dok će postojeći vrijediti do 1. srpnja ove godine. Uz to, očekuju se dodatne mjere restrikcije za iransku narodnu banku, no detalji zasad još uvijek nisu poznati. Kako je za Reuters objasnio jedan europski diplomat, odgoda pune provedbe embarga do 1. srpnja dogovorena je s ciljem da se zaštiti europsko gospodarstvo koje se bori s dužničkom krizom. Naime, zemlje Europske unije kupuju oko 20 posto nafte koju izvozi Iran. Najugroženije su južne europske države, posebice Grčka koja četvrtinu svoje nafte uvozi iz Irana s kojim ima financijski povoljne angažmana.

Kako je zemlja u velikoj krizi i ovisi o pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije, vlada je tražila dodatno vrijeme da nađe alternativni izvor nabave. Jasno je da bi ove sankcije mogle podići cijenu nafte na svjetskom tržištu te produbiti krizu u kojoj se Europa i SAD nalaze. Zbog toga su Washington i Bruxelles apelirali na druge velike proizvođače nafte na Srednjem istoku (na primjer Saudijsku Arabiju) da povećaju proizvodnju te time nadoknade iransku naftu.

Teheran je pak upozorio susjedne zemlje da ne popuštaju pod zapadnim pritiskom. »Sankcije su usvojene kako bismo vidjeli shvaća li Iran ozbiljno naš zahtjev da dođe za pregovarački stol«, izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton. »Želim da se Iran vrati na pregovore te ili prihvati sve ideje od prošle godine ili ponudi neke nove ideje«, istaknula je Ashton. Inače, Ashton je u listopadu prošle godine poslala pismo iranskom nuklearnom pregovaraču, predlažući obnavljanje pregovora.

Odgovor na pismo još nije dobila, a Washington je neki dan priopćio da je to jedini put obnavljanju pregovora. Visoka povjerenica EU-a u pismu piše da je cilj ispregovarati dugoročno rješenje koje bi vratilo povjerenje međunarodne zajednice u miroljubivi karakter iranskog nuklearnog programa. Nadalje predlaže smislenu raspravu o konkretnim koracima izgradnje povjerenja te da bi se Iran bez prethodnih uvjeta trebao vratiti pregovorima.

Najnovije europske sankcije predstavljaju dodatni pritisak na Iran koji je suočen i sa snažnim pritiskom Sjedinjenih Država. Koncem prošle godine, američki predsjednik Barack Obama potpisao je novi paket sankcija koji također udara na iranski izvoz nafte te iransku narodnu banku preko koje se odvija cjelokupni naftni biznis. Najnovije sankcije predstavljaju velik teret za ionako slabo iransko gospodarstvo koje je suočeno s visokom stopom inflacije.

No, kako tvrde stručnjaci, europski embargo neće slomiti Iran. Naime, Iran prodaje najviše nafte azijskim zemljama. Od ukupno 2,26 miljuna barela sirove nafte, koliko Iran dnevno izvozi, Kina uvozi 0,54, Indija 0,33, Japan 0,34, a Južna Koreja 0,24. Europska unija uvozi pak 0,45 (drugi najveći uvoznik), od čega najviše Italija (0,18) i Španjolska (0,14 milijuna barela dnevno).

Zbog nametnutih sankcija Iran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi petina ukupne svjetske nafte. U isto vrijeme SAD upozorava kako neće tolerirati eventualno zatvaranje tjesnaca te da bi u tom slučaju mogao vojno reagirati. U tom kontekstu iznimno su opasne i napete vojne vježbe Irana, ali i Amerikanaca koje se provode u regiji. Pentagon je u ponedjeljak priopćio da su američki, britanski i francuski ratni brodovi bez incidenta prošli kroz Hormuz. Dodatnu napetost izaziva i tajni rat koji je već počeo u Iranu.

Tako je prije desetak dana u Teheranu ubijen kemijski inženjer koji je radio na nuklearnom postrojenju u Natanzu. On je četvrti iranski znanstvenik koji je ubijen u zadnje dvije godine. Iran optužuje Izrael i SAD za te likvidacije dok oni odbijaju umiješanost. Inače, Izrael je najviše zainteresiran da se što prije riješi iranska nuklearna prijetnja. Vlada premijera Benjamina Netanyahua ozbiljno razmatra preventivni napad na nuklearna postrojenja, iako takav rasplet barem u ovom času nije izgledan.

Netanyahu je u ponedjeljak pohvalio europsko uvođenje embarga, no kazao je da nije siguran može li taj potez zaustaviti iranske ambicije. »Mislim da je ovo korak u pravom smjeru. Zasad je nemoguće znati rezultate sankcija. Potreban je snažan i brz pritiska na Iran, a sankcije se moraju ocjenjivati u skladu s njihovim rezultatima«, kazao je Netanyahu.

Bivši iranski ministar predlaže prekid izvoza u EU »odmah«

Bivši iranski ministar Ali Fallahian izjavio je da bi Iran trebao odmah zaustaviti izvoz nafte u Europsku uniju. Objasnio je da bi takav potez rezultirao visokim skokom cijene nafte na svjetskom tržištu, a Europljani ne bi imali dovoljno vremena da nađu druge izvore. Treba reći da su upravo zbog straha od porasta cijene nafte Washington i Bruxelles odugovlačili s ovakvim sankcijama koje udaraju Iran tamo gdje najviše boli. Premda bi iranska odluka o zaustavljanju izvoza u Europsku uniju vjerojatno utjecala na cijenu nafte na svjetskom tržištu, najveći gubitnik bio bi Iran.