Europi i ove zime prijete redukcije plina

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Iako su Rusija i Ukrajina priopćile da neuspjeh u postizanju dogovora o cijeni plina neće utjecati na protok plina prema Europi, stručnjaci strahuju od drukčijeg razvoja situacije jer su slična obećanja dolazila i u prijašnjim godinama kada je i izbila plinska kriza

Ruski premijer Vladimir Putin i njegov ukrajinski kolega Mikola Azarov još nisu, prema dostupnim informacijama, uspjeli postići napredak u vezi sa zahtjevom Kijeva za smanjenje cijene prirodnog plina koji Ukrajina kupuje od Rusije. Zbog toga neki strahuju da bi se i ove zime, u vrijeme najvećih hladnoća, možda mogli ponoviti problemi s isporukama tog energenta Europi.

Doduše, obje su zemlje priopćile da neuspjeh u postizanju dogovora neće utjecati na protok ruskog plina preko Ukrajine prema Europi. Međutim stručnjaci upozoravaju da su slična obećanja dolazila i u godinama kada je kasnije zbog rusko-ukrajinskog spora veći dio Europe tresla plinska kriza. Tim je putem do nedavnog puštanja u rad velikog plinovoda Nord Stream (Sjeverni tok), koji preko Baltičkog mora povezuje Rusiju i Njemačku, išlo čak 80 posto ruskog plina za Europu, ali je otvaranje novog plinovoda velikog kapaciteta preusmjerilo dio tih isporuka na sjever Europe. No, i dalje velik dio ruskih isporuka prema europskim kupcima ide preko Ukrajine.

»Potrebno je pronaći kompromis, obostrano korisnu odluku. Nadam se da će novi krug pregovora ipak donijeti odlučujući poticaj u potrazi za konačnim rješenjem«, rekao je ukrajinski premijer Azarov krajem prošle godine nakon razgovora s Putinom.

Međutim, mnogi su odmah izrazili veliku sumnju u mogućnost za postizanje dogovora što, prema ocijeni analitičara, znači da bi velik dio Europe i ove zime mogao imati problema s opskrbom ruskim plinom. Ne postoji, naime, ni jasan rok za postizanje dogovora, koji se smatra vrlo važnim za osiguranje isporuka prema Europi ustanovljavanjem kompromisne cijene i zajedničke kontrole nad plinovodima preko kojih ide više od polovine ruskog plina prema europskim potrošačima. Ukrajina je najavila da će dati jamstva za stabilan i pouzdan tranzit ruskog plina prema Europi, no želi reviziju plinskog ugovora i traži niže cijene ruskog plina, a za to je spremna i na neke kompromise.

Dijelom se problem pokušao riješiti dogovorom dviju država da Ukrajina najveći dio ruskog plina uveze u prvom dijelu godine, kada je cijena niža. Tako su u u prvih sedam mjeseci prošle godine povećali uvoz plina iz Rusije za 62,1 posto, na 28,7 milijardi prostornih metara. No, time je riješen samo mali dio problema.

Spor te dvije države zbog cijene ruskog plina koji isporučuju Ukrajini dodatno potencira činjenica da će se zbog dovršenja velikog međunarodnog plinovoda Sjeverni tok i planirane gradnje međunarodnog plinovoda Južnog toka preko Turske i jugoistočne Europe sve više ruskog plina prema Europi transportirati mimo Ukrajine, što će im znatno smanjiti dosadašnje prihode i otežati pregovore s Rusima o cijeni plina za ukrajinske kupce. Zato je ukrajinska vlada poručila da bi zaustavljanje rada ukrajinskih plinovoda predstavljalo vrlo visoki rizik za Europu i želi znati kakvi su daljnji europski planovi s ukrajinskom rutom. Međutim, u pregovorima su ostali bez podrške EU-a koji se politički distancirao nakon suđenja bivšoj premijerki Juliji Timošenko koje smatra politički motiviranim.

Uzrok spora je činjenica da Ukrajinci stalno smatraju kako ruski plin plaćaju preskupo. Zbog toga su ruski i ukrajinski dužnosnici pregovore o mogućim izmjenama postojećeg plinskog ugovora počeli još u proljeće prošle godine. Desetogodišnjim ugovorom između ukrajinskog Naftogasa i ruskog Gazproma cijena plina se korigira svakoga kvartala ovisno o kretanju cijene nafte. Zato je ukrajinska vlada uporno pokušavala zbog visoke cijene nafte izmijeniti taj ugovor te optužila bivšu premijerku Juliju Timošenko da je 2009. potpisala štetan ugovor. Umjesto njega, temelj ukrajinsko-ruskih plinskih odnosa trebao bi biti sporazum iz 2001., smatraju Ukrajinci. Njihov predsjednik Viktor Janukovič ove je jeseni najavio i da će Ukrajina tužiti Rusiju sudu te dokazati da plaća previsoku cijenu za ruski plin na čemu godišnje gubi pet do šest milijardi dolara.

Na ukrajinske tvrdnje da su suočeni s ruskim plinskim ultimatumom ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je izjavio da to nije točno. Međutim, dodao je da Ukrajina mora dati smisleni prijedlog za rješavanje plinskih problema ili se držati postojećih ugovorenih obaveza. Uz to, svaka ukrajinska inicijativa mora uzeti u obzir i ruske interese, zaključio je Medvedev.