Na sastanku su razgovarali o suradnji Svjetske banke s ministarstvima i Vladom RH,  realizaciji tekućih projekata socijalno gospodarskog oporavka, te  suradnji na budućim razvojnim projektima na području vukovarsko-srijemske županije.

Uz župana Galića, na sastanku su nazočili zamjenik župana Željko Cirba i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj Gabrijela Žalac.

Nazočne je pozdravila voditeljica projekta i predsjednica Europskog doma Slavonski Brod Božica Sedlić te je izrazila zadovoljstvo provedenim projektnim aktivnostima za vrijeme obilježavanja EU tjedna.

Na sastanku je izvješteno o provedenim aktivnostima kako nositelja projekta tako i svih projektnih partnera te su usuglašene provedbene aktivnosti za naredno razdoblje.

Borba protiv gorostasa Boba Sappa 2003. godine u Saitama areni bila je posljednja Mirku Filipoviću pod okriljem K-1. Nakon devet godina Cro Cop se vraća. Potpisao je jednogodišnji ugovor s K-1.

- Ubijam, ubijam, treniram dvaput dnevno i nevjerojatno sam spreman - rekao nam je Mirko Filipović nakon potpisivanja ugovora.

Tada još nije znao ime borca protiv kojeg će se 27. svibnja boriti u Madridu. Na spektaklu koji je K-1 nazvao "Rising", našeg borca očekuje 10 godina mlađi domaći borac Javier Jorge Loren.

- On je solidan borac, nije za podcijeniti. Bit će motiviran pred domaćom publikom, ovo mu je velika prilika da se pokuša dokazati. Bojim se da neće uspjeti. Ovo nije podcjenjivanje ili arogancija, ali bojim se da neće uspjeti. Spreman sam, motiviran, ne muče me ozljede i Loren nema što tražiti - rekao je Mirko za Fightsite.

Vraća se u sport iz kojeg je potekao. U K-1 svijet ušao je '96. godine. Imao je samo 22. godine, a na Grand Prixu je zadivio borilački svijet pobjedom protiv legendarnog Jeromea Le Bannera. Mirko je u kickboxingu imao 24 borbe, a slavio je 17. puta, od čega 11 puta nokautom. Izgubio je ukupno sedam borbi, doživjevši četiri nokauta.

- Lijepo se vratiti u sport iz kojeg sam potekao. Zadovoljstvo mi je što ću nastupiti na prvom velikom turniru K-1 ove godine. To je moj prvi sport, moja prva ljubav. Dat ću sve od sebe - rekao je Filipović.

K-1 MAX Final 16:

• Mike Zambidis vs. Chahid Oulad El Hadj
• Andy Souwer vs. Abraham Roqueni
• Artur Kyshenko vs. Su Hwan Lee
• Xu Yan vs. Yasuhiro Kido
• Gago Drago vs. Andy Ristie
• Yuji Nashiro vs. Reese McCallister
• Harut Grigorian vs. Murthel Groenhart
• Longern Superpro Samui vs. Chris Ngimbi

Super Fights:

• Badr Hari vs. Anderson Silva
• Mirko Filipović vs. Loren Javier Jorge
• Daniel Ghita vs. Paul Slowinski
• Rico Verhoeven vs. Sergei Laschenko

Pozdravljajući okupljene na sjednici, načelnik općine Tordinci Josip Maletić pobrojio je aktivnosti koje su se odvijale u općini unazad godinu dana, te naveo planirane aktivnosti za naredno razdoblje.

Svečanoj sjednici prisustvovao je vukovarsko-srijemski župana Božo Galić koji je čestitao  općinskom rukovodstvu na dosadašnjem radu i zaželio puno uspjeha u daljnjem.

U nastavku svečanosti podijeljena su javna priznanja žiteljima općine Tordinci.

Prije svečane sjednice položeni su vijenci i zapaljenje svijeće  za sve žrtve Domovinskog rata kod Spomen obilježja ispred rimokatoličke crkve u Tordincima.

Ovaj lokalitet je izuzetno zanimljiv učeničkoj populaciji budući da objedinjuje više različitih cjelina od kojih je svaka interesantna na svoj način. Likovne radionice održane su na etnološkom parku Pikov stan, povijesne radionice na lokalitetu  arheološkog parka, radionice iz biologije i kemije na poučnoj šumskoj stazi park šume Kanovci a korišteni su i sportski tereni i prigodni ugostiteljski objekti izletišta Sopot.

Učenici su imali priliku na jednom mjestu u sklopu praktične nastave u prirodi naučiti, izmjeriti, prikupiti i izvagati sve ono što im je vrlo teško napraviti na nastavi u učionicama. U  dva autobusa pristigli su učenici više razreda, od četvrtih do osmih. Iako su najzastupljeniji bili razredi osnovne škole Dragutina Tadijanovića iz Vukovara, zanimljivo je da su na ovim radionicama gostovali i predstavnici škola iz Osječko-baranjske županije, iz Đakova, Ernestinova i Piškorevaca.

Pravo biranja i biti birani u tijela Podružnice imaju samo članovi UBVVPDR kao i oni članovi koji se učlane u Udrugu neposredno prije Osnivačke skupštine Podružnice na samom mjestu održavanja Osnivačke skupštine.

Noću s nedjelje na ponedjeljak, od 21 do 7 sati, u Tovarniku, u Ulici bana Josipa Jelačića, nepoznati počinitelj je iz šatora dvojice Korejskih državljana, koji putuju Europom pješice, za vrijeme dok su spavali, otuđio dva prijenosna računala i dvije kamere, čime je oštećenim Koreancima pričinjena materijalna veća od deset tisuća kuna.

Policijski službenici poduzimaju kriminalistička istraživanja u cilju pronalaska nepoznatog počinitelja kaznenog djela krađe, priopčila je PU Vukovarsko-srijemska..

Od pedeset komada luksuznog srebrnog posuđa iz četvrtog stoljeća koji su pronađeni u Vinkovcima, u ostavi koja se nalazila neposredno uz vinkovačku Namu na adresi Duga ulica 26, dio se može vidjeti u Muzeju za umjetnost i obrt na izložbi koja je otvorena do 10. lipnja. Ostali su predmeti na restauraciji i previše su krhki da bi ih se izložilo.

Riječ je o jednom u nizu važnih arheoloških otkrića u ovom gradu:

- Vinkovci su arheološki eldorado. Sva iskopavanja koja se vode izuzetno su važna u širom, europskom kontekstu, a cijeli proces nije još ni blizu kraju - govori nam poznati arheolog Aleksandar Durman s Filozofskog fakulteta.

Koncentracija vojske

Naime, Durman zajedno sa skupinom stručnjaka iz vinkovačkog muzeja i regije upravo dovršava rad na opsežnom projektu koji će obuhvatiti sve važnije pronalaske u Vinkovcima. Riječ je o knjizi pa onda i izložbi (vrlo vjerojatno u Arheološkom muzeju) koji obuhvaćaju vinkovačku prapovijest i povijest od najranijeg neolitika do početka 20. stoljeća. Radni je naziv “Najstariji europski grad - Vinkovci” ili “Europski Jerihon”: - Naziv govori o tome da je arheološkim iskopavanjima u ovom gradu utvrđen neprekinuti kontinuitet naseljavanja tijekom više od osam tisuća godina. Nema ni jednog naselja u Europi s tako dugim i kontinuiranim tragovima življenja. Naselje počinje živjeti u vrijeme najranijeg neolitika, s prvim europskim zemljoradnicima 6200. g. pr. Krista i kroz čitavu prapovijest i ranu povijest nema ni 50 praznih godina u kontinuitetu. A prilikom istraživanja, središte ovog grada neznatno se pomiče, ali i brzo vraća na početnu poziciju. Naime, rupe brojnih zemunica, ukopane do metar i pol, nisu dopuštale da na njima nasljednici odmah grade nadzemne kuće, pa su pomicali svoje središte u stranu, da bi se već njihovi nasljednici vraćali na sanirano tlo prvog središta - kaže Durman.

Najavljuje i nova otkrića vinkovačkih arheologa. Nedaleko od ranokršćanske bazilike u blizini grada moguće je da je bila vila jednog od rimskih careva, Valentinijana, koji je rođen u Vinkovcima, a mnogi ga, kaže ovaj arheolog, smatraju posljednjim velikim rimskim carom. (U Vinkovcima je rođen još jedan rimski car, njegov brat Valens). Rimska granica na Dunavu je bila najugroženija granica imperija. s najvećom koncentracijom rimske vojske u cijelom carstvu. Tako su i gradovi uz rimsku granicu poput Vinkovaca (u to doba Colonia Aurelia Cibalae) sa stalnom prijetnjom od naroda s istoka imali veliku stratešku važnost, a iz njih je nerijetko, uz potporu panonskih legija, postavljan car.

Nestabilno područje

Za iskopavanja u ovom gradu, napominje Durman, važno je i ime arheologinje Ivane Iskre Janošić, koja je dugi niz godina radila u Gradskom muzeju i koja je prije 47 godina uspjela izboriti zaštitu svakog položaja u gradu kao arheološke cjeline koja se mora istražiti prije nego što na tom mjestu počne građevinska preinaka.

Dosadašnjim otkrićima arheologa najnovijim se istraživanjima sada pridružilo i ono njihova mnogo mlađeg kolege Šime Vrkića (iz privatne arheološke tvrtke Geoarheo d.o.o. koju vodi arheolog Goran Skelac) i njegova tima. Vrkić do posljednjeg trenutka nije mogao vjerovati da se pred njegovim očima odvija tako važan pronalazak posuda različitih oblika među kojima su srebrni pladnjevi, tanjuri, zdjele, vrčevi, čaše i žlice, iz rimskog razdoblja.

Nije čudno da je vrijedno posuđe pronađeno sakriveno u ostavi. Četvrto je stoljeće u panonskom prostoru bilo izuzetno nestabilno, s čestim upadima preko Dunava germanskih i istočnih naroda, pa se sve moralo skrivati pred njihovim navalama.
Ogrlica od perla

U ovom je burnom razdoblju živjela i žena čiji je kostur prošlog ljeta pronađen u rimskom bunaru, s nizom vrijednih predmeta i dva zlatnika rimskih careva iz Vinkovaca: - Teško bi bilo pretpostaviti da je netko prastanovnicu Vinkovaca bacio s tako vrijednim blagom. Vjerojatno se sama bacila kako blago ne bi došlo nekome u ruke - kaže.

Također, u centru Vinkovaca su prije dva mjeseca dana pronađena i četiri groba, od kojih je jedan najvjerojatnije dječji, djevojčice od deset godina, s ogrlicom od staklenih perla oko vrata. Pronađeno je i još nakita te posuda, balzamarij, u kojoj su se uz pokojnika stavljala mirisna ulja.
Najranija ljevaonica

Kako arheolozi s točnošću otkrivaju starost pronađenih predmeta? - Rade se analize radioaktivnog ugljika u zaostalom organskom materijalu (često drveni ugljen) koji je precizno izvađen iz istraživanih slojeva, a njime se starost može utvrditi na plus minus 25 godina. Većih varijacija danas od toga nema - kaže Durman. Rade se i korekcije i drugim mjerenjima. Durman je prvi put došao u Vinkovce na istraživanje kao asistent 1977. Ostao je šest mjeseci, kasnije se često vraćao. Od početka je shvatio kako je riječ o izuzetnoj lokaciji.

U Vinkovcima još ima dijelova neistraženog naselja kasne faze vučedolske kulture. Iz tog je razdoblja, na današnjem položaju hotela Slavonija, Durman uspio ući u trag i ostatku ljevaonice, odnosno našao je tragove, kako kaže “najranije serijske proizvodnje metala u svjetskim relacijama”, koji datiraju u razdoblje između 3000. i 2600. g. pr. Kr. U njoj je pronađena i posuda za čiji je ukras naknadno shvatio da je riječ o najstarijem europskom kalendaru, s obilježenom astralnom simbolikom, Orion. Po simbolici znakova s posude uredili su šetnicu.

Najavljuju se i nova, važna otkrića u Vinkovcima..

U noći sa subote na nedjelju, u 5 sati, na Trgu kralja Tomislava, u ugostiteljskom objektu, dogodio se fizički obračun više nepoznatih osoba, prilikom čega je razbijeno više tanjura, čaša, boca, stolica i pepeljara te jedno staklo,  čime je oštećenom društvu s ograničenom odgovornošću iz Vinkovaca, pričinjena materijalna šteta koja će biti poznata nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva.

Policijski službenici poduzimaju kriminalistička istraživanja u cilju pronalaska nepoznatih počinitelja kaznenog djela uništenje i oštećenje tuđe stvari.

Osim što je smanjena potrošnja kod velikih kupaca, ako je suditi po potrošnji plina u 2011.  građani su postali energetski učinkovitiji. S prosječno potrošenih nešto više od 1400 kubnih metara plina u kućanstvima došlo je do ukupnog smanjenja potrošnje od 10 posto.

Ipak, uspjelo se investirati što je vidljivo kroz veći broj priključaka, ali i po uvođenju plina u stambene zgrade. Naime, u Vinkovcima su ostale još tek 3 zgrade koje nemaju centralno grijanje.

Iako se bankarskoj krizi u Europi ne vidi kraja, a isto tako tržište nekretnina nikako da zaživi, u Hrvatskoj se u posljednjih godinu dana isprofilirao gotovinski kredit kao najtraženiji i najpristupačniji kreditni proizvod za građane. Kako na prvi pogled efektivne kamatne stope na popularne gotovince često prelazi 10 posto, Moj-bankar.hr napravio je analizu bankarskih tržišta u regiji.

Rezultati su pokazali kako je u regiji istočne Europe Hrvatska zemlja sa najpovoljnijim kamatnim stopama na gotovinske kredite. Tako u EU zemljama kao što su Poljska ili Mađarska, banke nude nenamjenske kredite koji su skuplji nego kod nas. Analiza je fokusirana na tipičan gotovinski kredit od 10 tisuća eura na 7 godina.

Takav proizvod, pod različitim imenima (cash kredit, brzi kredit i slično) dostupan je u većini analiziranih tržišta. U Hrvatskoj banke još uvijek nude povoljne kredite bez da nakon toga kontroliraju klijente na što su ih potrošili. Naime, gotovinski krediti u regiji, imaju svoj trošak koji se kreće od 25 posto u Srbiji do 11,5 do 14 posto u regiji.

Rezultat ovako povoljnih stopa u Hrvatskoj jest višak likvidnosti banaka koje u nedostatku dobrih projekata u gospodarstvu još uvijek preferiraju disprezirani rizik odobravajući veliki broj relativno malih gotovinskih kredita stanovništvu. Interesantno je napomenuti, da Slovenija ima na raspolaganju gotovinske kredite u iznosu od 7 posto što je samo 1 posto više nego u Njemačkoj, što prije svega mogu zahvaliti euru, te niskim stopama na Euribor tržištu.

Uz najavljene rezove u domaćem gospodarstvu te restrukturiranju cjelokupne privrede, analitičari portala Moj-bankar.hr očekuju da bi kamatne stope na gotovinske kredite mogle varirati oko sadašnjih 11 posto, ali ne očekujući drastični pad istih u sljedeće dvije godine.

Povjerenstvo Ministarstva zdravlja za liste čekanja je nakon gotovo pet mjeseci analiziranja ustanovilo u tom sustavu posvemašnji kaos: od 48 bolnica samo njih 41 prikazuje stanje na listama na svojim internetskim stranicama, dok ostale upisuju pacijente 'pješke'.

Nema jedinstvene procedure naručivanja i računanja prosječnog čekanja; elektronske liste za ortopedske operacije kuka i koljena ima samo 15 od 31 bolnice gdje se takve operacije rade, dok za očnu mrenu listu vodi 13 od 24 ustanove.

Stoga članovi povjerenstva, prof. dr. Karmen Lončarek i dr. Aleksandar Đakula, koji su o zatečenom stanju i planu za rješenje, zajedno s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem, govorili na novinskoj konferenciji, nisu sigurni u vjerodostojnost navedenih podataka.

Zbrajajući dostupne podatke stručnjaci ministarstva su utvrdili da je krajem travnja na naku pretragu ili operaciju čekalo 540.000 pacijenata, te njih još oko 56.000 (10 posto) neispravnih naručivanja, primjerice bez podataka o pacijentu i traženim pretragama.

Pritom je 106.000 pacijenata čekalo na prvi pregled kod bolničkog liječnika, a 242.000 na kontrolni pregled.

Povjerenstvo je zaključilo da je ponajprije riječ o lošoj organizaciji sustava zdravstva i nejasno definiranoj odgovornosti Ministarstva, HZZO-a i bolnica, da su nejasno definirana i prava pacijenata na zdravstvenu skrb u roku i prioriteti kojima se naručuju (hitnost), nedostatak ažurnih informacija (dvije godine neažuriran je softver u ministarstvu), loše uprave bolnica i nevjerojatno velike razlike u cijenama nabavnog materijala, višestruko naručivanje pojedinog pacijenta, itd.

Detektiran je i niz uskih grla, nedostatak sitne opreme koja 'ništa' ne košta zbog kojih se operacije, primjerice katarakte, odgađaju…

Što će učiniti? Ministar Ostojić najavljuje jasnu raspodjelu odgovornosti i dužnosti u samom ministarstvu, bolnicama i primarnoj zaštiti, a bitna je informatizacija bolnica – uvođenje e-lista i e-naručivanja, usporedba produktivnosti bolnica, objedinjena nabava, partnerstvo s privatnim sektorom i udrugama pacijenata koje su za podizanje njihove odgovornosti.

Cilj su pravila i procedure kako bi sve bolnice za šest mjeseci počele provoditi dogovorene zahvate i pretrage u medicinski prihvatljivim rokovima: pacijente će naručivati njihovi obiteljski liječnici (koji odlučuju o stupnju hitnosti i na osnovu pacijentovih podataka o bolesti) i neće se sami prijavljivati. Imat će i priliku odabirati i bolnicu i bolničkog liječnika.

E-lista čekanja bit će gotova do 1. prosinca ove godine, a e- naručivanje počinje 1. siječnja iduće.

U bolnicama se osnivaju povjerenstva za liste čekanja, a Ministarstvo u najskorijem roku donosi pravilnik po kojem se formiraju tri liste (hitne, brze, redovite). Kroz objedinjenu nabavu ugradbenog materijala planira se uštedjeti 100 milijuna kuna (samo na protezama kukova i koljena) s kojima će se kupovati drugi potrebni materijal.

Ostojić je zahvalio članovima Povjerenstva na golemom poslu koji su napravili analizirajući podatke gotovo 600.000 upisanih pacijenata zahvaljujući čemu se treba nadati kvalitetnim rješenjima, kako je istaknuo, na dobrobit pacijenata, te najavio i druge strukturalne promjene sustava, posebno u bolnicama u sklopu kojih je i objedinjena nabava, te racionalno korištenje medicinskih uređaja.

Zbog zaplijenjenog porschea, iako je od njega ostala samo karoserija, bez motora, mjenjača, kotača, farova, pa čak i prednje haube, na dražbu riječke Porezne uprave potegli su kupci ne samo iz Rijeke, već i iz Zagreba i Varaždina. Ipak između više ponuđača kao najozbiljniji iskočili su mladić i vlasnik varaždinskog Auto Maka Dražen Kukec.

Spomenuti mladić, koji je licitirao samo za porsche, nakon kratko obavljenih formalnosti s povjerenstvom bez komentara je pobjegao od kamera i brzo nestao niz hodnik. Među šezdesetak okupljenih potencijalnih kupaca odmah se proširila priča kako je rastavljeni porsche zapravo kupljen za »gazdu«, navodno jednog građevinskog poduzetnika sa šireg područja Opatije, piše Novi list

Upućeni su procjenjivali kako je originalni vlasnik sam poskidao sve dijelove sa svog porschea kad je dobio obavijest o ovrsi te na taj način elegantno izbjegao da ostane bez skupocjenog sportskog automobila. Slično mišljenje spremno je pred kamere i novinarske mikrofone izrekao i poraženi u maratonskoj licitaciji, varaždinski trgovac automobilima Dražen Kukec.

'Mislim da je auto kupio gazda pošto su kod njega svi poskidani dijelovi. Licitirali smo koliko smo mogli, ali više nam se jednostavno nije isplatilo. Takav porsche na tržištu bi mogao postići cijenu od 25 do 30 tisuća eura, a sama karoserija izlicitirana je na 15.800 eura. Mi bi morali sami kupiti sve dijelove i osposobiti porsche za prodaju, a gazda će moći za samo nekoliko sati ponovo staviti sve što je poskidao, kaže Kukec.

Varaždinski trgovac s dražbe sigurno neće otići sasvim nezadovoljan, jer je ispod procijenjene vrijednosti izlicitirao ponuđene volvo s40 i BMW X5.

Detaljne pripreme oko poslovne dokumentacije, izrada kataloga i web stranice na francuskom jeziku, inovativni proizvodi i usluge samo su neke od prednosti koje bi hrvatski poduzetnici trebali i mogli iskoristiti u proboju na tržište Francuske, drugog gospdarstva po jačini u Eurospkoj uniji. Kako poslovati, pronaći partnera, te otkloniti nedostatke, predstavnicima naših tvrtki prezentirano je na seminaru »Kako poslovati s Francuskom« organiziranom u vijećnici Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Premda je Francuska šesti ulagač u Hrvatskoj po jačini, ali i šesta zemlja po broju turista koji posjećuju našu zemlju, te osma država s kojom imamo najbolju robnu razmjenu, prostora za veću suradnju ima napretek, naročito kada iduće godine uđemo u Europsku uniju, kada bi se, kako je istaknula Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose u HGK, i naša administracija, koju nam mnogi zamjeraju, trebala smanjiti, a time ubrzati poslovne aktivnosti.

Hrvatska i Francuska su kako bi poboljšale suradnju već prije potpisale Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, potpori malog i srednjeg gospodarstva, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak. Kao velika ulaganja u Hrvatsku valja istaknuti, možda i najveće, kada je 2006. godine Societe generali kupio Splitsku banku, pa kupnju Dukata od grupacije Lactalis, poslovanje banke BNP Paribasa, ali Bouyguesa koji je izgradio i u koncesiju dobio autocestu u Istri, za što je Skupnjak-Kapić rekla da je preteća javno privatnog vlasništva u Hrvatskoj.

Daljnja suradnja, ali i nove poslovne mogućnosti svoj potencijal imaju u brodogradnji, farmaceutskoj industriji, turizmu, autoindustriji, prehrambenoj industriji, strojogradnji, graditeljstvu, energetici i financijama. Kako je istaknula Skupnjak Kapić jednom kada se uđe na francusko tržište otvaraju se vrata cijelog svijeta, naročito u zemljama u kojima se govori Francuski, kao što su Belgija, kanadski Quebec, afričke zemlje...

S time se slaže i Jadranka Guy, vlasnica tvrtke »Jadranka« za poslovno savjetovanje na francuskom tržištu, koja u toj zemlji živi već 18 godina i dobro poznaje poslovne mogućnosti i poslovnu klimu. Dobrom realizacijom projekata u Francuskoj, naše se tvrtke munjevito mogu širiti na druga tržišta. Što se tiče otvaranja tvrtki u Francuskoj ili podružnica, Guy je istaknula da toj zemlji nedostaje srednjih tvrtki, jer 94 posto poduzeća zapošljava manje od deset djelatnika, a tek je 0,01 posto tvrtki s više od dvije tisuće radnika. No, kako bi se konkuriralo i »razbilo« dobru povezanost malih s najvećim francuskim tvrtkama treba izuzetno dobra organizacija. Kao jedan od vidova dobre mogućnosti za naše poduzetnike je i tzv. internet prodaja, jer kako kaže danas sve možete naručiti i kupiti preko interneta. U Francuskoj su tako prodajne transakcije u Francuskoj zabilježile promet od 37,7 milijardi eura, kupovalo je 30 milijuna kupaca putem više od sto tisuća web stranica, s prosječno 14 transakcija po kupcu.

Hrvatske tvrtke osim interneta imaju velike mogućnosti otvoriti tvrtke u Francuskoj, dapače, istaknula je da u pojedinim slučajevima u roku od 24 sata bez kapitala, možete otvoriti obrt. Za početak s manjim prometom, no, kasnije se poslovanje može razvijati. Za opstanak je potrebna dobra pripremljenost koja traje i do 6 mjeseci, katalog s inovativnim i zanimljivim proizvodima koji bi trebao biti na francuskom jeziku, odnosno »jeziku kupca«, jer je ipak riječ o tržištu od 65 milijuna kupaca. Također preporuča da dokumentacija za poslovanje bude u PDF formatu, dok je Francuzima jako zanimljivo prezentaciju o proizvodu vidjeti i putem kratkog youtube isječka. Poslovnog se pak partnera najbolje može pronaći na sajmovima i kongresima (o čemu se informacije mogu dobiti u našem ministarstvu gospodarstva), ali i kontaktiranjem jedne od 142 gospodarske komore u francuskoj, putem konzultantskih tvrtki te našeg veleposlanstva.

Svakako valja pri uspostavi kontakta navesti barem pet prednosti zbog čega bi francuski poduzetnik odabrao baš zainteresiranu hrvatsku tvrtku. Jedan od jakih aduta bi, smatra Guy, mogao biti i najava hrvatskog poduzetnika da će u slučaju realizacije suradnje zaposliti osobu sa znanjem francuskog jezika. Francuzi također izuzetno cijene razvijanje odnosa, čestu komunikaciju, izvrsnost, spremnost na promjene, poslovne posjete (barem svaka dva mjeseca), povjerenje i korektnost. Valja, kaže Guy, primjerice dobro organizirati i transport proizvoda u Francusku, jer njihove tvrtke vole dostavu proizvoda »pred vrata«.

Nadalje, valja istaknuti da su za veliki broj proizvoda obavezne francuske norme, a za one koje nisu, da »kupci ipak traže zadovoljavanje tih normi. Naime, jedna od francuskih specifičnosti je da je »kupac kralj«. Sve informacije o normama koje podliježu Association Française de Normalisation (AFNOR-u) mogu se naći na www.afnor.org.

Guy je napomenula i kao je u Francuskoj zakonski rok plaćanja do 60 dana, da poduzetnici vole česte individualne kontakte, te, a stavimo ruku na srce kod nas to i nije čest slučaj - »petak popodne je radni dan«. »I stoga se nemojte čuditi ako vas u petak oko 18.30 nazove partner iz Francuske s važnom stvari koja već u ponedjeljak u 7.30 sati mora biti riješena«, objasnila je Guy.

Novi šef HAC-a u intervjuu Večernjem listu priznaje da je Čačićev čovjek, ističući da je došao od HAC-a napraviti pravu tvrtku 'Napravili smo analizu stanja i zaustavili sve negativno što smo zatekli. A zatekli smo dugoročne ugovore koji su se potpisivali pred kraj mandata prošle uprave', tvrdi Guštin, upozoravajući na prezaduženost tvrtke zbog koje će biti obustavljeni radovi na nekim pravcima autocesta.

'Novim planom predviđamo zaustavljanje radova na Podravsko-bilogorskom ipsilonu, koji je ugovoren za dvije milijarde kuna, a tek je devet posto radova odrađeno', otkriva Guštin. Raskidanje ugovora najavljuje i za dionice Dubrovnik-Doli i Lekenik-Sisak, a most na Dravi gradit će se 'racionalnije'.

Plan restrukturiranja obuhvaća i smanjivanje troškova plaća te povećanje cijena cestarina. 'Zasad procjenjujem da bi se kroz program restrukturiranja HAC-a broj zaposlenih mogao smanjiti sedam posto. Riječ je o oko 200 ljudi. Neki će otići u prijevremene mirovine, a neki uz afirmativne otpremnine koje bi mogle biti i oko 150.000 kuna', najavljuje šef HAC-a očekujući od racionalizacije zaposlenih uštedu od oko 50 milijuna kuna godišnje.

Iako HAC Vladi još nije podnio zahtjev za povećanje cijena cestarina, Guštin priželjkuje poskupljenje cestarina od 15 posto: 'Ako bismo ih podigli 15 posto od 1. lipnja, procjenjujemo da bismo, uz zadržavanje iste cijene za ENC, dobili dodatnih 100 milijuna kuna godišnje.'

Većina ispitanika, njih 86 posto, vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u Europskoj uniji, 56 posto ih smatra da je hrvatska radna snaga konkurentna, a konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika, pokazalo je istraživanje portala MojPosao o tome što hrvatski građani očekuju od ulaska u europsku zajednicu i što misle kakve će to promjene donijeti na tržištu rada.

Istraživanje je provedeno među više od 500 ispitanika. Većina ih (86 posto) vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u europskoj zajednici – 41 posto ih smatra da će to potaknuti zapošljavanje domaćih radnika u inozemstvu, 30 posto se nada povećanju stranih investicija i otvaranju novih radnih mjesta, a 15 posto očekuje da će doći do rasta domaćeg gospodarstva. Nešto manje od polovice ispitanika (43 posto) smatra da će članstvo u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage. Istodobno 38 posto ispitanih je mišljenja da ulaskom Hrvatske u EU neće doći do značajnijih promjena na tržištu rada, barem ne prvih nekoliko godina.

Iako članstvo u EU donosi nove mogućnosti za hrvatske radnike, 35 posto ispitanika posao će probati prvo pronaći u domovini, a u inozemstvo će ići samo ukoliko bude potrebno, a poželjne destinacije su Austrija i Njemačka. Gotovo jednako toliko ispitanika (34 posto) već je krenulo ili će krenuti u potragu za poslom u zajednici europskih država. Većinom je riječ o nezaposlenim građanima (44 posto) i studentima (26 posto), dok su najčešći razlozi za odlazak 'trbuhom za kruhom' bolja plaća (66 posto), nedostatak posla u Hrvatskoj (59 posto) i bolji uvjeti rada (57 posto). Znatno manji dio ispitanika, njih 19 posto, odlučan je u potrazi posla isključivo unutar Hrvatske.

Iako većina ispitanika (56 posto) vjeruje da je hrvatska radna snaga konkurentna na europskom tržištu, najviše ih je mišljenja da naš obrazovni sustav ne daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada (45 posto). Četvrtina ispitanika (24 posto) smatra da hrvatski radnici nisu konkurentni, dok ih petina nije razmišljala o tome.

Gotovo polovica ispitanika (49 posto) smatra da ne bi imali problema s radom u Europskoj uniji kada je u pitanju poznavanje jezika. Pritom ih 69 posto kaže da nema problema s engleskim jezikom, dok je situacija s ostalim jezicima europske zajednice posve drugačija. Tek 16 posto ispitanika napredno poznaje njemački, 11 posto talijanski, a 4 posto španjolski.

Na pitanje hoće li se ulaskom u EU poboljšati radni uvjeti u Hrvatskoj (zaštita na radu, broj i plaćanje prekovremenih te ostali uvjeti radnog odnosa), 35 posto ih odgovara 'da', dok je 32 posto mišljenja da ulazak na to neće utjecati. Petina ih smatra da će ulaskom Hrvatske u EU radni uvjeti biti gori.

Kada je riječ o primanjima najviše ispitanika (34 posto) smatra da ulazak u EU neće utjecati na plaće, 28 posto ih misli kako će se smanjiti, a svega 15 posto da će plaće rasti.

Konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika, dok ih se 41 posto ne boji gubitka posla radi dolaska stranaca.  Strane konkurencije najviše se boje žene (52 posto) i zaposlenici sa srednjom stručnom spremom (54 posto).  

Više od polovice ispitanika (56 posto) podržava zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja koje će uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Za zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja izvan EU je 32 posto ispitanika, dok je 24 posto za zabranu zapošljavanja radnika iz svih zemalja EU-a.

Dva velika kišna pljuska jakog intenziteta na osječkom području, oba u trajanju po dvadesetak minuta - prvi između 8 i 8,30, a drugi između 10,15 i 10,45 sati, ovisno o dijelu grada – tijekom jučerašnjeg prijepodneva izazvala su niz problema.

"Samo u navedena dva navrata, prema prvim procjenama, palo je više od 20 litara kiše po četvernom metru", ističe osječki meteorolog Željko Lazanin. Po gradu su se “raspršili” djelatnici Vodovoda, vatrogasci i policija. Krešimir Nemčanin, voditelj PJ Kanalizacija u Vodovodu Osijek, naglašava kako su tijekom pljuskova, na dojave i pozive građana, imali ukupno 17 intervencija – deset u kojima su ispumpavali poplavljene podrume objekata te sedam, gdje se na ceste i ostale vanjske površine voda izlila iz kanalizacijskih slivnika koji nisu u tako kratkom vremenu mogli "progutati" velike količine vode. "Najviše vode nakupilo se na dijelu kod podvožnjaka u Ulici cara Hadrijana, gdje je čak na 15-ak minuta morao biti zaustavljen sav automobilski i tramvajski promet, te kod podvožnjaka na Vinkovačkoj.

Problema smo imali i na trasi kolektora kod Hotela Mursa, što nam se pri svakom jačem pljusku događa otkada je sagrađen Eurodom", navodi Nemčanin. Najveću intervenciju po opsegu imali su u novoj, narančastoj hali gradske tvrtke Poduzetnički inkubator BIOS, gdje je voda oštetila i probila krov i poplavila gornju i donju etažu, na kojima je smješteno 20-ak korisnika. Djelatnici tih tvrtki stoga su užurbano skupljali vodu s hodnika i iz svojih prostorija. "Odvodni sustav na krovu napravljen je tako da se sva voda slijeva kroz sredinu zgrade. U jednom trenutku količina vode postala je prevelika... Čim smo primijetili prve znakove curenja, pozvali smo vatrogasce i ugasili struju. Ne vjerujem da je razlog bilo lišće u odvodima jer ih redovito čistimo. Još ne znamo kolika je šteta", govori Ivo Koški, direktor BIOS-a. Inače, i vatrogasci su u podrumu njihove zgrade imali poplavu, ali su brzo ispumpali vodu

»Do kraja godine idemo sa strategijom industrijske politike za razdoblje od 2013. do 2020. godine, a također i s inovacijskom strategijom Hrvatske«, najavio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 7. konvenciji izvoznika.

Na ovogodišnjoj konvenciji izvoznika najviše se govorilo o investicijama, koje su, kako je ocijenjeno, gotovo stale.

»Moramo voditi politiku tako da investicije dolaze na izvozni proizvod, a treba potaknuti i domaće investitore«, kazao je Čačić.

Kao nove investitore koji bi pomogli stvaranju dodane vrijednosti vidi i mirovinske fondove, koji, kako kaže, još nisu ozbiljno u tomu i još lutaju po rubnim prostorima.

Linić je rekao i da često ne koristimo argument za koji smatra da je jako važan, a to je što su najveći investitori u Hrvatsku Austrijanci.

»Kompliment je u tomu što su oni naši susjedi i dobro nas poznaju. Pa kad oni procijenjuju, bez obzira na sve probleme, da u Hrvatsku vrijedi ulagati, to je dobra poruka i za druge“, smatra Čačić.

Što se tiče subvencija, rekao je da novac bacamo uludo, a posebno u poljoprivredi. Naglasio je da subvencije treba usmjeriti na inovacije i izvoz.

»Pred nama je perspektiva ili izvoziti ili nestati. Još uvijek nismo krivi, ali do kraja godine bit ćemo krivi«, zaključio je Čačić.

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika rekao je da su izvoznici dobro podnijeli udar krize te da su najzdraviji dio gospodarstva, no nema investicija.

»Radi se samo o održavanju, a amortizacija se jako primaknula investicijama«, rekao je Bago. Istaknuo je da je turizam jako bitan za hrvatsko gospodarstvo, ali ne može osigurati zapošljavanje i rast BDP-a.

»Bez investicija u tehnologiju i proizvodnju nema rasta u budućnosti«, rekao je Bago. Istaknuo je i da udio prerađivačke industrije u izvozu kontinuirano pada.

Prezentirao je i prijedlog teksta Deklaracije Hrvatskih izvoznika 2012. u kojoj su navedena očekivanja od Vlade među kojima su : zaštita hrvatskih izvoznika na tržištu CEFTA-e nakon ulaska Hrvatskeu EU, pokretanje investicija za proizvode za izvoz, osiguranje konkurentnih kredita, kao i izrada detaljne studije utjecaja ulaska Hrvatske u EU i program pripreme poduzetnika na uvjete poslovanja u EU.

Na konvenciji izvoznika tradicionalno su dodijeljene nagrade Zlatni ključ za najbolje izvoznike. U kategoriji Najbolji veliki izvoznik za 2011. goinu nagradu je dobio Končar-Energetski transformatori, u kategoriji srednji izvoznik, Zlatni ključ dobila je tvrtka Končar-Mjerni transformatori, dok je najbolji mali izvoznik A.M.S. Biomasa. Najinovativniji izvoznik u 2011. godini je tvrtka P.P.C. Buzet

Povjerenica za digitalni razvoj Neelie Kroes u lipnju će predstavit zakonski prijedlog čiji je cilj olakšati prekogranične elektroničke transakcije prihvaćanjem usklađenih elektroničkih potpisa, elektroničkog identiteta i elektroničkih usluga potvrde identiteta (elAS) u državama članicama, prema internom dokumentu Europske komisije.

Jasan regulatorni okvir za elAS povećat će prikladnost i povjerenje korisnika u digitalni svijet, stoji u dokumentu. To će povećati dostupnost prekograničnih i međusektorskih elAS-a te potaknuti uzlet prekograničnih elektroničkih transakcija u svim sektorima.

Unatoč naporima EU-a da se poveća sigurnost elektroničkih potpisa i povjerenje građana u virtualni identitet, prilagodba teče jako sporo. Elektronički potpisi ograničeni su na nekoliko sektora, kao što su sveučilišta. Većina država članica još nije uvela elektroničke osobne iskaznice, a neke, poput Velike Britanije, Danske i Irske, nemaju ni papirnate.

Povjerenica Kroes planira proširiti direktivu o elektroničkim potpisima iz 1999. U nju će uključiti usluge potvrde identiteta koje dopunjuju elektroničke potpise, kao što su elektronički pečati, oznake vremena i datuma i sl.

Bruxelles također traži obvezno priznavanje elektroničkih certifikata u svim državama članicama. Ne predviđa, međutim, uvođenje elektroničkih dokumenata u državama u kojima oni ne postoje, no očito namjerava potaknuti članice da to učine. Kada je riječ o zaštiti identiteta, prijedlog predviđa upozorenje na krađu ili zloporabu elektroničkog identiteta u roku od 24 sata.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema