Japanski premijer Naoto Kan ponovio je da je posjet ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva otocima u sporu (lani u studenome, što je bio prvi posjet nekog ruskog lidera spornim otocima) 'velik i neoprostiv skandal'. Kan je to kazao tijekom prosvjeda u Tokiju održanog jučer kako bi se ponovio zahtjev za povratak japanskih otoka koji su sovjetske trupe okupirale 1945.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov odgovorio je danas da se Kan ponaša 'izričito nediplomatski'.
Spor oko Kurilskih otoka, koji se nalaze tik do najsjevernijeg japanskog otoka Hokkaida, onemogućuje da Japan i Rusija sjednu, kako se više puta pokušalo, oko mirovnoga stola.

Najburnije je bilo u Nemuru, Hokaido, gdje su japanski nacionalisti palili ruske državne zastave. Nacionalisti svake godine koriste 7. veljače (Dan sjevernih teritorija) kako bi negodovali zbog ruske okupacije japanskog dijela Kurilskih otoka. Analitičari u Moskvi smatraju da je akcija smišljena u dogovoru s vladom u Japanu jer japanski ministar vanjskih poslova Seiji Maehara putuje ovaj tjedan u Moskvu i kaže kako ne kani odustati od 'osiguranja spomenutih otoka'. Lavrov i njemu poručuje da su te tvrdnje 'nediplomatske'.

Lavrov smatra da se japanski službenici ne ponašaju u duhu pozitivnog susreta između premijera Kana i predsjednika Medvedeva u Yokohami prošle jeseni. Ruske zastave su, naime, paljene i jučer na skupu u Tokiju.

Četiri vulkanska otoka pod okupacijom

Spor oko Kurilskih otoka vlada oko suverenosti nad četiri otoka: Iturup ili Etorofu-to; Kunashir ili Kunashiri-to; Shikotan ili Shikotan-to, te Habomai hridine ili Habomai-shoto. Kako su se širila rusko i japansko carstvo, tako su izbili i sukobi na Kurilskim otocima. Oni spajaju 1.250 km udaljenosti između otoka Hokkaida i južnog dijela polutotoka Kamčatke, a sastoje se od 22 veća otoka (većinom s aktivnim vulkanima) i oko 30 manjih otoka, s ukupnom površinom od 15.600 km2.

Mir je sklopljen Ugovorom iz Shimode 1855. (da današnji dan) kada je granica između Rusije i Japana dogovorena između otoka Iturup i Urup. No spor je nastavljen pa je Ugovorom iz Sankt Peterburga (1875) Rusija prepustila sve Kurilske otoke (do Kamčatke) u zamjenu za ruska prava na teritorij Sahalina. Nakon Drugog svjetskog rata i prema Ugovoru iz San Francisca (1951), SSSR je vojno anektirao sve otoke do Hokkaida iako sporni otoci nikada nisu bili u ruskih rukama.

Prema ruskim izvorima, Japan troši godišnje oko 850 milijuna jena u propagandi za povrat tih četiriju otoka.

Rijetki minerali i bogato more zadržavaju Ruse

Rusija bi bila sklona vratiti se planu o normalizaciji iz 1956. kada se predlagalo da svaka zemlja dobije po dva otoka, ali Japan to odbija. Rusija smatra da je porazom u ratu Japan izgubio pravo na te otoke.

Do rata je tamo živjelo oko 17.000 Japanaca, uključujući članove manjine Ainu s otoka Hokkaida. Rusija ih je 1949. prisilno deportirala na japanski teritorij.

Na njima sada živi oko 30.000 Rusa i postoji znatna ruska vojna prisutnost (na otoku Iturupu). Rusija puno investira na tim otocima, u izvore obnovljive energije i transport. Jedan od bitnih razloga zašto ne dolazi do rješenja konflikta je bogato more, ali i rijetki minerali u nalazištima kod vulkana Kudriavy na otoku Iturup.

Rusi dosta zarađuju i od turizma zbog šarolikosti krajolika koji je, ponavljamo, načičkan vulkanima. Rusija povremeno dopušta Japancima podrijetlom s Kursilkih otoka da posjete groblja i spomenike.

Dolazak ruskog ministra u Damask Asadove su pristaše pozdravili transparentima zahvale Rusiji jer je s Kinom uložila veto i spriječila donošenje oštre rezolucije UN-a kojom Zapad i arapske zemlje pozivaju na prestanak nasilja, a al-Asada da se povuče s vlasti.

No ministar zemlje koja je najveći dobavljač oružja Siriji, podsjetio je al-Asada na odgovornost.

'Svaki lider svake zemlje mora biti svjestan da snosi odgovornost. Vi ste svjesni vaše. U našem je interesu da arapski narodi žive u miru i slozi', rekao je Lavrov, a prenio Reuters.

Al-Asad će se 'idućih dana sastati s povjerenstvom zaduženim za izradu novog ustava' koje je posao završilo i 'sada će objaviti datum održavanja referenduma o tom važnom dokumentu', najavio je Lavrov.

Nakon veta u subotu ruski šef diplomacije i voditelj obavještajne službe Mihail Fradkov stigli su u Damask kako bi 'brzo stabilizirali stanje' u zemlji gdje je nasilje svakodnevno, a eskaliralo je s više od 300 mrtvih tijekom vikenda u Homsu, prenose agencije.

Samo u utorak 19 je osoba ubijeno i najmanje 40 ranjeno, objavili su aktivisti za ljudska prava koji izvješćuju o civilnim žrtvama jer u Siriji neovisni mediji nemaju pristup.

Sirijski režim uporno tvrdi da su za nasilje odgovorne 'terorističke skupine', a ne vladine snage.

Dok arapske i zapadne zemlje povlače svoje veleposlanike i diplomate iz Sirije, Rusija nastoji očuvati svoje dugogodišnje političke i vojne veze sa Sirijom, koja je njezino rijetko uporište na Bliskom istoku. Čini to oprezno između podrške al-Asadu i težnje da se on povuče i smanji nasilje.

Analitičari drže da Rusija možda kupuje vrijeme kako bi al-Asada nagovorila na ustupke.

Sada kad je Rusija uložila veto, Lavrov Asadu želi poručiti sljedeće "Moskva je učinila sve što je mogla no ako izostane vidljiva promjena u Siriji tada (tebe al-Asade) unatoč ruskoj poziciji čekaju vanjske vojne mjere", napisao je Fjodor Lukjanov, urednik lista Rusija u globalnim pitanjima.

Rusija je veto opravdala tvrdnjom da je rezolucija jednostrana i podržava samo oporbu, a sirijska oporba je odbacila ruski poziv na razgovore s predstavnicima sirijske vlade u Moskvi. Oporba tvrdi da je al-Asad od ožujka kada su počeli prosvjedi, obećavao reforme no diskreditirao je sam sebe ne provodeći reforme, već represiju u kojoj je prema UN-ovim podacima ubijeno 6.000 ljudi.

Turska najavila inicijativu za rješenje krize u Siriji

Turski premijer Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da njegova zemlja priprema inicijativu za rješenje krize u Siriji nakon 'fijaska' s nacrtom rezolucije koju su u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda blokirale Rusija i Kina, javljaju agencije.

'Pokrenut ćemo novu inicijativu s onim zemljama koje stoje iza sirijskog naroda, a protiv režima', izjavio je Erdogan i naglasio da će njegova zemlja iskoristiti diplomatske kanale da bi skrenula pažnju na krizu u Siriji.

'Ne smijemo šutjeti o događajima u Siriji i ne smijemo okrenuti leđa sirijskom narodu', rekao je u Ankari, ali nije odao pojedinosti nove turske inicijative.

Ankara ne krije zabrinutost zbog blokade rezolucije u kojoj se tražilo da predsjednik Bašar al Asad podnese ostavku kako bi se otvorila vrata promjenama i spriječio nastavak krvoprolića u Siriji.

Erdogan je izjavio, a da nije spomenuo Rusiju i Kinu, da će zemlje koje se Sirijom služe kao pijunom u igrama velikih sila i same biti 'poprskane krvlju'. 'Veto na rezoluciju dao je predsedniku al Asadu dozvolu da ubija', naglasio je turski premijer, a prenose agencije.

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u srijedu putuje u Washington na razgovor s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, o stanju u Siriji.

Ankara je prije godinu dana, kad su počeli nemiri u Siriji, bila suzdržana, a od 'svoga prijatelja' Al-Asada tražila da prestane s progonom oporbe i počne demokratske reforme. Ali pošto se on na te zahtjeve oglušio, Turska je zaoštrila ton i uvela sankcije protiv Asadova režima ne bi li i tako pridonijela zaustavljanju krvoprolića koje je dosad odnijelo više od šest tisuća života.


U nasilju u Siriji ubijeno najmanje 400 djece

Najmanje 400 djece ubijeno je tijekom jedanaestomjesečnog nasilja u Siriji i gotovo isti broj nalazi ih se u zatvorima, izvijestio je u utorak UNICEF.

'Do kraja siječnja ubijeno je 400 djece, a više od 400 je pritvoreno. Imamo i izvješća prema kojima su djeca proizvoljno uhićena, mučena i seksualno zlostavljana dok su se nalazila u zatvoru', rekla je glasnogovornica UNICEF-a Marixie Mercado na konferenciji za novinare.

Merkado je također kazala da su podaci o djeci u Siriji dobiveni od sirijskih grupa za ljudska prava, koje UNICEF smatra vjerodostojnima, objavio je France presse.

No sirijska vlada u utorak je najavila četvrti prodor prema središnjoj sirijskoj pokrajini Homsu, nastojeći osloboditi regiju od 'naoružanih terorističkih bandi'.

'Operacije protiv terorističkih grupa nastavit će se dok se sigurnost i red ponovno ne uspostave svim naseljima Homsa i njegovoj okolini te dok se ne svladaju sve naoružane osobe koje teroriziraju građane i prijete njihovim životima', objavilo je sirijsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Vlada predsjednika Bašara al Asada i ranije je optuživala 'terorističke grupe' da su počinile zločine u pokrajini i istoimenom gradu Homsu u zadnjih nekoliko tjedana, tijekom kojih je, kako je navedeno, ubijeno više stotina ljudi, prenosi AFP.

Andrew Wight i Mike DeGruy, australski producent i scenarist te američki snimatelj, poginuli su nakon što se srušio njihov helikopter, svega nekoliko minuta nakon polijetanja. Tragedija se dogodila u Australiji, gdje su radili na novom dokumentarnom filmu.

Obojica su se proslavila surađujući s Jamesom Cameronom. Wight je napisao scenarij za 'Sanctum', koji je producirao Cameron, a bio je i jedan od čelnih ljudi produciranja Avatara, kao šef tvrtke Cameron Place, zadužene za 3D. DeGruy je bio stručnjak za podvodnu fotografiju, a dobio je niz nagrada, uključujući i one za rad na 'The Blue Planet'.

Poginuli su radeći na zajedničkom dokumentarcu o Novoj Gvineji, a ožalošćeni James Cameron u izjavi za medije opisao ih je kao obitelj i braću koja su bila istinski istraživači, spremna ići na mjesta na koja ljudska noga još nije kročila.

33-godišnja voditeljica na TV programu Extra, Maria Menounos, hrabro je razgrnula frotirasti ogrtač usred Times Squarea i ostala samo u bikiniju i toplim uggsicama. Naime, svojem kolegi Mariju Lopezu obećala je da će odjenuti samo bikini u bojama Giantsa, bez obzira na hladnoću, ako New England Patriotsi izgube na Super Bowlu. A izgubili su.

Dogovor je bio da Menounos skine sve sa sebe ako Patriotsi izgube, a dopisnik A. J. Calloway je u slučaju njihove pobjede obećao odjenuti haljinicu navijačica Patriotsa.

Naravno, Callowayu nije teško palo što je njezin tim izgubio, kao ni činjenica da se morala skinuti usred Manhattana. Nakon što je skinula ogrtač njegov prvi komentar bio je: 'Bog je navijač Giantsa!'

38-godišnji suvoditelj emisije, Lopez, bio je oduševljen njezinim entuzijazmom da održi obećanje, kao i njezinom figurom. Na Twitteru je napisao: 'Moja draga @mariamenounos izgubila je okladu oko Super Bowla i morala obući bikini NY Giantsa. Izgleda sjajno!'

Članovi Reutersove podružnice Nacionalnog sindikata novinara (NUJ), nezadovoljni što im je poslodavac ponudio povišice od samo 1,75 posto, što je ispod razine inflacije, ogromnom su većinom izglasovali štrajk.

'Trudili smo se postići dogovor s upravom, ali tvrtka je odbila našu ponudu, te su novinari Thomson Reutersa velikom većinom donijeli odluku da krenu u štrajk po prvi puta u više od 25 godina', kazao je predstavnik NUJ-a Mike Roddy.

Glavni urednik Reuters Newsa Stephen Adler kazao je da je tvrtka obaviještena da će oko 150 novinara krenuti u štrajk. U priopćenju objavljenom u sjedištu tvrtke u New Yorku, Adler je dodao: 'Poštujemo pravo naših kolega da poduzmu takvu akciju tijekom pregovaračkog procesa i veselimo se da će se sljedećeg radnog dana vratiti na posao'.

Adler je kazao da je novinska agencija, koja emitira vijesti s regionalnih deskova iz Londona, New Yorka, Washingtona i Singapura, osigurala rezervni plan kako bi tijekom štrajka korisnici agencije i dalje dobivali vijesti.

Ovaj štrajk neće utjecati na rad 2800 novinara Reutersa koji rade izvan Velike Britanije.

23-godišnja zvijezda s Barbadosa je u nedjelju odlučila tulumariti u holivudskom klubu Greystone Manor, a odjevna kombinacija koju je Rihanna obukla je više otkrivala nego skrivala pa je poznata pjevačica opet uspjela privući pažnju te je zbog njezinog dolaska u klub nastala prava strka.

'Obnažena' Rihanna je u klub stigla u društvu duboko dekoltirane prijateljice, a činjenica da je u klubu te večeri tulumario i njezin bivši dečko Chris Brown je opet potaknula, sada već jako glasna 'šuškanja' da je bivši par opet zajedno.

Kada je odlazila iz kluba Rihanna se držala za ruke sa svojom prijateljicom, a do svog automobila je uspjela stići sigurno jedino zahvaljujući intervenciji policije i zaštitara koji su je obranili od fanova koji su nagrnuli na nju ne bi li dobili njezin autogram.

Vlada se ‘nipošto ne može pomiriti sa situacijom u kojoj su ugroženi temeljne slobode i slobodan pristup informacijama’, rekao je Nečas a prenijela je agencija CTK. Vlada će uskoro proučiti utjecaj ratifikacije tog ugovora na ‘stvarni život’, dodao je predsjednik vlade.

Češka je među 22 europske zemlje koje su u siječnju potpisale taj multilateralni ugovor koji treba spriječiti nezakonito presnimavanje. I poljska vlada je ovih dana ‘zamrznula’ proces ratifikacije nakon vala prosvjeda u Poljskoj.

Da bi taj dokument stupio na snagu u tim zemljama moraju ga potvrditi nacionalni parlamenti.

Zadnjih dana u Pragu i u drugim većim češkim gradovima održano je više prosvjeda na kojima su sudionici izrazili nezadovoljstvo tim dokumentom ocijenivši ga ‘udarom na slobodu i na demokraciju’.

‘Ugovor ACTA ozbiljan je udar na građanske slobode u Češkoj. Mislimo da ga parlament ne treba ratificirati’, rekao je u četvrtak za lokalne medije Mikulaš Ferjenčik, potpredsjednik Češke piratske stranke, osnovane po primjeru na takvu stranku u Švedskoj.

Više mrežnih stranica češke vlade i stranica stranke ODS (desnica) premijera Nečasa bile su ovih dana na meti više informatičkih napada pirata iz hakerske skupine Anonymousa.

Val hladnoće kakav mnogi Europljani ne pamte i koji je već odnio tristotinjak života, posljedica je otapanja leda na Arktiku. Drugim riječima, za ekstremenu hladnoću "krivo" je golobalno zatopljenje.

Efekt podginutog poklopca

Ledeni val koji je preplavio Stari kontinent izazvan je poremećajima atmosferskih pritisaka i promjenom putanje vjetrova, a sve zbog damatičnog otapanja leda na Sjevernom polu. Tako, naime, kažu znanstvenici tvrdeći da Europa ulazi u ledeno doba.

Kada je razlika u atmosferskim pritiscima velika, formira se snažan zapadni vjetar koji s Atlantika donosi tople zračne mase. Te struje donose vlagu planinskoj središnjoj Evropi osiguravajući toplu i snježnu zimu. Ako to zračno strujanje izostane, piše Kurir, tada u Europu stiže hladan i suh zrak sa Sjevernog pola čemu svjedočimo ovih dana.

Stručnjaci uglednog Instituta "Alfred Wegener" u Bremerhavenu pokraj Bremena te Centra za istraživanje Zemlje "Helmholtz" u Potsdamu svojim su proračunima pokazali kako se spomenuta razlika u atmosferskim pritiscima smanjuje u onim godinama kada se na Arktiku prekomjerno otapa led.

Na taj način stvaraju se sve veće površine vode koje, za razliku od svijetle ledene površine, intenzivno upijaju zračenje sunca i zagrijavaju se. Kada nastupi hladna sezona, te vodene mase prenose toplinu na zrak. Riječ je o klimatskoj pojavi koja se naziva i "efektom podignutog poklopca".

Svi osjećamo otapanje "tamo nekog" leda

Prvi koji je sve hladnije zime u Europi doveo u vezu s otapanjem leda bio je profesor Vladimir Petoukhov iz spomenutog centra "Helmholtz" u Potsdamu. On je 2009. sa svojim kolegom Vladimirom Semenovim napravio studiju u sklopu koje su simulirali nestanak leda te došli do otkrića da će u godinama koje uslijede nakon otapanja leda zime biti sve hladnije.

 - Tko god misli da se otapanje "tamo nekog" leda na dalekom sjeveru njega ne tiče, grdno se vara. Postoje složene veze između svega što čini klimu, a tome smo upravo svjedoci - kaže dr. Petoukhov.

Uskoro će mnoge znanstvene grane biti angažirane u pronalaženju načina kojim bi se pomoglo ljudima da se naviknu na sve niže zimske temperature.

U tom smislu, već je otkrivena genetska mutacija koja je odgovorna za alergije na hladnoću, a ispoljava se snažnom imunološkom reakcijom organizma na niske temperature.

Za sto godina bismo mogli komunicirati mislima, ići na izlete svemirskim liftom, a možemo očekivati i besmrtne ljude stvorene genetskim inženjeringom. Dvojica znanstvenika futorologa, Ian Pearson i Patrick Tucker, analiziraju mogućnosti budućnosti.

Velike su šanse za komunikaciju mislima - Pearson kaže da “emitiranje misli do drugog mozga neće biti puno teže od pohranjivanja misli na internet”. Genetikom i biotehnologijom namjeravaju napraviti besmrtne i veoma inteligentne ljude i omogućiti našoj vrsti da pobijedi smrt.

Mozgovi će biti umreženi s računalima!
Futurolozi vjeruju da postoje dobre šanse da u budućnosti kontroliramo vrijeme – znanstvenici će sigurno na tome raditi i koristit će te metode kako bi se izbjegle prirodne katastrofe i velike klimatske promjene.

Pearson je uvjeren da povezanost čovjeka i računala koje nam može ubrzati mozak možemo očekivati već za tridesetak godina, a krajem stoljeća mozgovi većine ljudi na svijetu bit će umreženi s računalima. Postojat će samo tri jezika – engleski, španjolski i mandarinski (kineski) – "mali jezici" sve više nestaju, dok sve više ljudi govori navedena tri jezika.

Osim njezine afere s predsjednikom, Mimi je opisala i kako se u Bijeloj kući koristila droga te kako ju je Kennedy nagovarao da oralno zadovolji njegovog kolegu. "Sjedila sam kraj njega u dnevnoj sobi, a jedan od gostiju mu je ponudio šaku žutih tableta. Predsjednik ih je ponudio meni, a ja sam odbila. Tablete su navodno stimulirale srce i povećavale želju za seksom. Nije odustajao od toga da uzmem tabletu. To su bili novi osjećaji i preplašila sam se. Počela sam paničariti i istrčala plačući iz sobe", rekla je Mimi.

Još gora epizoda dogodila se tijekom noćnog plivanja članova kabineta. "Dave Powers se odlučio rashladiti noge u bazenu. Predsjednik je doplivao do mene i rekao mi da mu Powers izgleda napeto te bih se ja trebala za to pobrinuti. "Sramim se što moram priznati da sam to i napravila. Oralno sam zadovoljila Powersa, a Kennedy je tiho gledao", napisala je Mimi.

U poluvremenu sportskog spektakla nastupila je kraljica popa, Madonna koja je za vrijeme svog nastupa umalo završila na podu.

Pjevačica se za vrijeme plesa poskliznula, no zahvaljujući svojoj kondiciji uspjela se odžati na jednoj nozi i nastaviti nastup kao da se ništa nije dogodilo.

S njom su nastupile i pjevačke zvijezde Nicki Minaj i M.I.A..

Mlada britanska pjevačica M.I.A. je za vrijeme svog nastupa pokazala srednji prst, čime je uspjela u drugi plan baciti i nastup pop dive Madonne.

Čini se da je Super Bowl prava prilika za privuči pažnju, tako je i prije osam godina Janet Jackson tijekom nastupa s Justinom Timberlakeom ispala bradavica, a prošle godine Christina Aguilera pogrešno je otpjevala nacionalnu himnu.

Njemačka i Francuska pojačale su pritisak na Grčku i zahtijevaju od vlade u Ateni da stoji iza svojih obećanja. To su izjavili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nakon susreta u Parizu. I Merkel i Sarkozy zalažu se za otvaranje posebnog računa koji bi služio za otplatu duga. Pregovori o drugom paketu pomoći za Grčku opet su zapeli jer partneri u eurozoni traže provedbu već dogovorenih reformi. Merkel je upozorila da ne može biti napretka ako Grčka ne provede mjere koje traži »trojka«. Predsjednik Sarkozy upozorio je kako je nužno da se jednom zauvijek riješi problem velikoga grčkog duga. O grčkom napuštanju eurozone nije bilo govora, naglasili su i Merkel i Sarkozy.

Francuski predsjednik dodao je da je bezuvjetna suradnja Francuske i Njemačke spriječila pad eura te da su on i Merkel suglasni o tome da je moguće u Bruxellesu u ožujku potpisati fiskalni pakt s kočnicom za dugove i automatskim sankcijama za prekršitelje.

Da je vrijeme za rezultate grčkih reformi te da je rok za dogovor u Ateni već prošao, naglasio je i povjerenik za financijska i monetarna pitanja Olli Rehn.

U ponedjeljak su Merkel i Sarkozy dali zajednički televizijski intervju drugom programu njemačke televizije (ZDF). To je zapravo dio predsjedničke kampanje i pomoći koju je njemačka kancelarka obećala Sarkozyju. Njemački tjednik Spiegel objavio je da je Merkel odbila primiti u posjet socijalističkog predsjedničkog kandidata Francoisa Hollandea Berlinu. Najava Angele Merkel da će u izbornoj utrci pomoći Sarkozyju u Francuskoj je komentirano s velikim uzbuđenjem, premda Sarkozy još nije službeno obznanio svoju predsjedničku kandidaturu.

Grčki premijer Lucas Papademos nalazi se pod velikim pritiskom. Kako bi spriječio stečaj svoje zemlje, mora se boriti na nekoliko bojišnica.

Njegova prijelazna vlada vodi veliku bitku zbog mjera štednje s predstavnicima konzervativnih i desnoorijentiranih stranaka te socijalistima. Prije svega vodi se žestoka rasprava o daljnjim smanjenjima prihoda u privatnom sektoru, protiv kojeg su se zalagali socijalisti koji su bili na vlasti s premijerom Papandreouom. Konzervativna stranka Nea Dimokratia pod vodstvom Antonisa Samarasa smatra da se gospodarstvo nalazi u stanju gušenja zbog mjera štednje. Ultrakonzervativna stranka (LAOS) pod vodstvom Giorgiosa Karatsaferisa smatra da Grci u velikoj mjeri »osiromašuju«.

»Trojka«, koju čine Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond, od Grčke zahtijeva dodatne mjere štednje kako bi oslobodila program pomoći u visini od 130 milijardi eura. »Trojka«, među ostalim, traži smanjenje plaća i otkaze za 15.000 državnih službenika. U Europskoj uniji se već govori o tome da je Grčkoj za drugi paket pomoći potrebno 145 do 150 milijardi eura te da vlada u Ateni nije napredovala u onoj mjeri u kojoj se to od nje očekivalo.

Za uspješno spašavanje Grčke potrebno je završiti višemjesečne pregovore s privatnim vjerovnicima o otpisu grčkih dugova u visini od 100 milijardi eura. Odlučujuće pitanje glasi koji je udio banaka i osiguranja, posebice u špekulativnim fondovima, u kojima financijski instituti ne žele odustati od svojih potraživanja ako Europska središnja banka ne sudjeluje u najvećem paketu državnih obveznica.

Tu su i prijetnje grčkih sindikata koji poručuju da je stanje katastrofalno jer će radnici ostati uskraćeni za 25 posto primanja. Zbog toga je najavljen idući štrajk već za utorak.


Potpora Angele Merkel Sarkozyjevoj predsjedničkoj kampanji

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u ponedjeljak u Parizu predsjedaju zajedničkoj sjednici njemačke i francuske vlade posvećene financijskoj krizi u eurozoni. Sastanak se događa u jeku francuske predsjedničke kampanje te njemačka kancelarka i na taj način daje potporu Sarkozyju.

Bilateralni sastanak, 14. po redu francuskog i njemačkog vodstva, počeo je u ponedjeljak ujutro sastankom Sarkozy-Merkel, na kojem je bio nazočan i francuski premijer Francois Fillon. Posljednji zajednički sastanak dviju vlada održan je u prosincu 2010. u Freibergu.

Pariz i Berlin zalažu se i za uvođenje poreza na financijske transakcije u EU. Francuski predsjednik najavio je da će Francuska od kolovoza uvesti takav porez u visini od 0,1 posto, dok opreznija Merkel želi da se takva mjera uvede unutar cijelog EU-a.

Norveški monstrum, Andres Behring Breivik, koji je u dva napada prošle godine u srpnju ubio 77 ljudi, u ponedjeljak je na sudu zatražio da ga se odmah pusti na slobodu, neprestano provocirajući preživjele njegova pokolja koji su sjedili u sudnici.

Ne pokazujući ni malo kajanja, 32-godišnji desničarski ekstremist na sudu je objasnio kako je masakr bio "preventivan napad protiv izdajica države" koji su bili krivi za vrstu "etničkog čišćenja" jer su podržali multikulturno društvo.

- Ne prihvaćam pritvaranje. Zahtijevam da me se odmah oslobodi - rekao je Breivik na sudu prije no što je sudsko vijeće odlučilo da ostaje u pritvoru do početka njegova suđenja 16. travnja. Po ulasku u sudnicu Breivik je rukama u lisicama dotaknuo srce, a potom ih podigao prema ljudima u sudnici u gesti koju je njegov odvjetnik Geir Lippestad opisao kao "pozdrav desničarskog ekstremista", piše Jutarnji list.

- Želio je radikalnim desničarima pokazati da je jedan od njih - pojasnio je Lippestad. Breivik je odbio priznati krivnju, no priznao je da je počinio djela za koja ga se tereti te rekao da su bila potrebna "kako bi se očuvala etnička norveška populacija".

- Mi, Norveški pokret otpora, nećemo samo sjediti i gledati kako postajemo manjina u vlastitoj zemlji. Učinio sam to kako bi zaštitio svoj narod, kulture i religiju - rekao je Breivik te zatražio da ga država odlikuje ordenom časti za hrabrost.

Istok Starog kontinenta opet je platio najvišu cijenu, pa je tako u zadnja 24 sata u Poljskoj još devet mrtvih, priopćila je poljska policija, ili 62 smrtna slučaja od 27. siječnja. Većina žrtava su beskućnici, nerijetko u alkoholiziranom stanju.

Val hladnoće uzrokovao je brojne požare i otrovanje ugljikovim monoksidom zbog loše održavanih peći, od čega je stradalo 48 ljudi otkako je počela velika hladnoća. U isto vrijeme u Ukrajini je od hipotermije umrlo 135 osoba, nakon četiri nove žrtve u nedjelju, izvijestilo je ukrajinsko ministarstvo za izvanredna stanja.

'Glavni uzrok tih smrti jest zlouporaba alkohola', rekao je direktor u tom ministarstvu Grijorij Marčenko.

U susjednoj Litvi tijekom vikenda je od hladnoće umrlo 12 ljudi, pa je ukupni broj žrtava 23, izvijestile su u ponedjeljak tamošnje spasilačke službe. U Češkoj se u nedjelju u Brnu smrznuo beskućnik, priopćila je u ponedjeljak policija. Val hladnoće odnio je najmanje 18 žrtava diljem zemlje.

U Bugarskoj se pet osoba utopilo u ponedjeljak u poplavama zbog otapanja snijega u blizini granice s Turskom. Promet između dviju zemalja preko najvećeg graničnog prijelaza Kapitan Andrejeva prekinut je, javio je bugarski javni radio. Sniježne mećave i pad temperature do 17 Celzijevih stupnjeva ispod ništice najavljeni su ovih dana u toj zemlji.

U Mađarskoj je studen odnijela 12 života u zadnja tri dana, a više od pedeset ljudi zatražilo je pomoć hitne medicinske službe zbog prometnih nesreća i otrovanja ugljikovim monoksidom, objavile su u ponedjeljak vlasti u Budimpešti.

Na Balkanu se broj mrtvih popeo na 18, pošto je 66-godišnji muškarac umro od hladnoće u svom domu u središtu Srbije, 50-godišnji Hrvat je pronađen mrtav na pragu svoje kuće u okolici Šibenika, a 87-godišnja Bošnjakinja koja je u subotu pronađena u stanju hipotermije, u ponedjeljak je umrla u bolnici.

Srbija je u nedjelju navečer zbog snijega i studeni proglasila izvanredno stanje, stupanj ispod stanja opće opasnosti, koje omogućuje korištenje javnih i privatnih resursa kako bi se priteklo u pomoć u najžurnijim slučajevima.

Ni zapad Europe nije pošteđen, premda je ondje znatno manji broj žrtava.

U Velikoj Britaniji, gdje se očekuje porast temperature, promet se u ponedjeljak u Heathrowu, najvećoj europskoj zračnoj luci, gotovo normalizirao.

Švicarska je u noći na ponedjeljak zabilježila novi temperaturni rekord od 35,1 stupanj ispod ništice u Samedanu, u kantonu Graubundenu, na istoku zemlje, po podacima Meteosuissea.

U Milanu, na sjeveru Italije, u ponedjeljak je zabilježeno minus 10 Celzijevih stupnjeva, a snijega je bilo i u okolici Napulja, što je neuobičajeno za jug zemlje, u kojoj je dosad 17 osoba umrlo od hladnoće.

U pokrajini Abruzzu koju je pogodio sniježni val i sibirska hladnoća, proglašeno je izvanredno stanje a vojska je poslala vojnike, ralice i buldožere radi čišćenja prometnica.

Samo organizatori velikog natjecanja u sklizanju na sjeveru Nizozemske imaju razloga veseliti se hladnoći: utrka jedanaest gradova ('Elfstedentocht') u Friziji koje se održala tek 15 puta otkako se službeno počela organizirati 1909., moći će se održati ako led na kanalima bude dovoljno debeo.

'Odlučio sam vladi predati ostavku', rekao je premijer na sastanku vlade koji je izravno prenosila televizija i objasnio da pokušava smanjiti političku i socijalnu napetost u zemlji izazvanu oštrim mjere štednje. Boc je pozvao parlament da što prije ukaže povjerenje novoj vladi da se ne bi ugrozila stabilnost zemlje.

Predsjednik Tarian Basescu treba imenovati novog premijera. Boc je bio premijer Rumunjske od parlamentarnih izbora 2008.

Vijećanje predsjednika Basescua i političkih stranaka u parlamentu predviđeno je tijekom prijepodneva.

Američka policija je pronašla čovjeka, meksičkog državaljanina, koji je kod San Diega u Kaliforniji u SAD pokušao ući maskiran u sjedište u zadnjem dijelu kombija, tijela i ruku prekrivenih bež presvlakama i glave uvučene u naslon za glavu.

To je samo još jedan primjer maštovitih načina na koje meksički krijumčari pokušavaju u SAD prokrijumčariti što više svojih sunarodnjaka.

Ovog puta priča se nije dobro završila za petoricu krijumčara koji su do sada u susjednu zemlju ilegalno prokrijumčarili 1.000 Meksikanaca i svakome od njih za to naplatili po 4.000 dolara.

Uhićeni su i očekuje ih suđenje, a njihov lanac za krijumčarenje ljudi je razbijen.

Rast od 18 posto u godinu dana oduševljava Međunarodni monetarni fond, no banke na Zapadu izluđuje pomisao da 350 banaka u 80 zemalja svijeta raspolažu s milijardom dolara i to na način da se izbjegavaju kamate.

Transparentnost u svakom pogledu

"Naše su banke i društveno su odgovorne, jer se ne bave financiranjem, niti u bilo kom pogledu sudjeluju u proizvodnji i distribuciji alkohola, opojnih droga, pornografije, prostitucije, igara na sreću, duhana, medija i medijskih programa i filmova koji promoviraju nasilje, perverziju i nemoral, kao ni oružje niti bilo što drugo za što je znanost utvrdila da šteti čovjeku", objašnjava Boulif  dodajući da su upravo ti postulati doveli do dugogodišnje stabilnosti te velikog rasta broja klijenata.

Fenomen islamskih banaka širim se Europom posebno u državama gdje je dosta imigranata, a banke na Zapadu posebno "izluđuje" činjenica da te islamske banke uvijek točno i precizno daju podatke u što se investira novac štediša.

Kako zapravo to funkcionira?

No, kako zapravo posluju Islamske banke. Naime, zabranjeno je uzimati ili plaćati kamate, a špekulacije su tabu teme i toga zapravo nema.

Primjerice. Kada uzimate "običan" poslovni kredit u banci za recimo, novu trgovinu tada će vam banka bez obzira na to imate li dovoljno mušterija i ako poslujete s gubicima, naplatiti kamate i tražiti povrat kredita kroz rate. Što znači da banke bez obzira na sve, moraju imati dobit bez obzira što ste vi direktno u gubitku.

Kod islamskih banaka to je drugačije odnosno dobit na taj način nije dozvoljena već se radi pravedna raspodjela rizika.

Izložbe, festivali i radionice dio su bogatog cjelogodišnjeg programa Helsinkija, ovogodišnje svjetske prijestolnice dizajna, u sklopu kojega je tijekom 2012. predviđeno više od 300 inicijativa, projekata i događanja kao dio »najveće svjetske manifestacije posvećene dizajnu«.

Proizišla iz inicijative svjetske udruge industrijskih dizajnera Icsid, World Design Capital (WDC), jedinstvena je manifestacija kojoj je cilj svratiti pozornost na šire značenje utjecaja dizajna na gradske prostore, gospodarstvo i život ljudi, a gradovima koji su nositelji te titule pruža priliku da pokažu svoja postignuća u privlačenju i promidžbi inovativnog dizajna.

Riječ je o međunarodnom projektu kojemu je svrha podići opću svijest o važnosti dizajna i ujednačiti svjetsku suradnju na tome području.

Od 2008. svake druge godine Icsid odaje priznanje jednom gradu za postignuća u korištenju dizajna kao alata društvenog i kulturnog razvoja, a Helsinki je nositelj titule World Design Capital 2012. zajedno s gradovima Espoo, Vantaa, Kuaniainen i Lahti.

Vrijednost i koristi dizajna teme su više od 300 događanja, projekata i inicijativa organiziranih tijekom čitave 2012., a svi gradovi sudionici pripremili su bogat program događaja.

Helsinški Muzej dizajna u 2012. planira tri velike izložbe - »Svijet dizajna«, »Graditelji budućnosti« i »Dom«, koje će pokušati pružiti uvid u suvremeni međunarodni, finski i dizajn doma, Helsinški tjedan dizajna okupit će od 6. do 16. rujna lokalne dizajnere, arhitekte, umjetnike te međunarodnu dizajnersku zajednicu, a izložba Međunarodne kuće dizajna u istome će razdoblju u Helsinki dovesti trenutne zvijezde svjetskog dizajna.

U sklopu manifestacija helsinška će glavna veletržnica za prodaju hrane postati mjesto zbivanja za eksperimentalnu hranu i dizajnerske projekte s fokusom na stvaranje dizajnerskih rješenja za održivi urbani prehrambeni lanac s pop-up dućanima i restoranima.

Kako danas više od polovice svjetske populacije živi u urbanim područjima, dizajn sve više postaje temeljni alat koji gradovima pomaže da postanu konkurentniji, atraktivniji, bolji za život i učinkovitiji. World Design Capital zapravo je promidžbena kampanja posvećena gradovima koji uspješno koriste dizajn kao oruđe za postavljanje novih prioriteta.

Lovac na podvodno blago objavio je kako je locirao olupinu britanskoga trgovačkog broda koji je blizu Cape Coda u Drugome svjetskom ratu torpedirala njemačka podmornica, a u kojem je bilo platinastih poluga vrijednih tri milijarde dolara.

Pokaže li se ta tvrdnja točnom, bit će to jedno od najvećih potopljenih blaga u povijesti.

Lovac na blago Greg Brooks iz tvrtke Sub Sea Research u Gorhamu u saveznoj državi Maineu objavio je da je na dubini od 230 metara, stotinjak kilometara od obale našao olupinu broda SS Port Nicholson, potopljenog 1942.

Brooks i njegovi kolege podvodnom su kamerom identificirali brod pomoću broja na kobilici. On se nada da će ga podignuti krajem mjeseca ili početkom ožujka, i to pomoću podmornice na daljinsko upravljanje. »Ovako ili onako, ja ću doći do njega, makar ga ja osobno morao podizati«, rekao je.

No jedan odvjetnik britanske vlade izrazio je sumnju u postojanje platine. Čak i da je brod bio prepun plemenitoga metala, pitanje vlasništva postalo je međunarodno pitanje.

Brooks kaže da je Port Nicholson plovio prema New Yorku sa 71 tonom platine, kada je potopljen u naletu njemačkih podmornica, zajedno sa šest članova posade.

Platina je bila isplata Sovjetskog Saveza Sjedinjenim Državama za ratne zalihe. Brooks se poziva na tadašnje dokumente američkog ministarstva financija koji pokazuju da je platina ukrcana na brod i kaže da se na podvodnim snimkama vidi jedna platinasta poluga okružena s tridesetak još uvijek zatvorenih sanduka. 

Tri su institucije u svijetu koje su "čuvari" podataka o globalnoj temperaturi: prva je američka svemirska agencija NASA, druga sveučilište Huntsville u Alabami, a treća je Odjel za istraživanje klime Sveučilišta Istočna Anglia u Velikoj Britaniji (MET).

Upravo je prošlog tjedna ova britanska meteorološka služba objavila posljednje podatke o globalnoj temperaturi, koji pokazuju da se Zemlja nije zagrijavala posljednjih 15 godina! Naime, kako objašnjavanju, zagrijavanje je prestalo nakon velikog prirodnog fenomena El Nino 1998. godine.

Novi podaci pokazuju tako da se Zemlja polagano, ali sigurno kreće prema novom ledenom dobu. Te informacije, potvrđene su s više od 30.000 mjernih stanica, objavljeno je u Britaniji. Podaci potvrđuju da je trend dizanja globalne temperature okončan još 1997.

U međuvremenu, vodeći klimatski stručnjaci izjavili su za "Daily Mail" da Sunce, nakon emitiranja neobično visoke razine energije tijekom 20. stoljeća, sada ide ka "velikom minimumu" zračenja topline, što znači da nam prijete hladna ljeta, oštre zime i kraća vremenska razdoblja pogodna za uzgoj hrane.

Mjerenja magnetnog polja

Solarna aktivnost obavlja se tijekom 11-godišnjeg ciklusa, a na vrhuncu je povećan broj sunčevih pjega. Trenutno smo na vrhuncu onoga što znanstvenici zovu "ciklus 24" – što je razlog zašto je posljednja solarna oluja rezultirala viđenjem aurore borealis dalje na jugu nego što je uobičajeno.

Analize stručnjaka NASA-e i Sveučilišta u Alabami, zasnovane na mjerenjima magnetnog polja oko 193.000 kilometara ispod površine Sunca, ukazuju da će "ciklus 25", čiji je vrhunac "zakazan" za 2022. godinu, biti daleko slabiji.

Prema podacima koje je objavio MET, 92 posto iznosi vjerojatnost da će i "ciklus 25" i oni koji nastupe u sljedećim desetljećima biti slabi kao ili slabiji od, "Daltonovog minimuma" od 1790. do 1830. U ovom razdoblju, nazvanom po meteorologu Johnu Daltonu, prosječne temperature u nekim dijelovima Europe pale su za dva stupnjeva Celzijusevih.

Međutim, također je moguće da će novi pad solarne energije biti dubok kao "Monderov minimum" (prema astronomu Edwardu Monderu), veoma hladno razdoblje između 1645. i 1715., kada su se zamrzle londonska rijeka Temza i svi kanali u Nizozemskoj.

MET, međutim, tvrdi da će posljedice sada biti "zanemarive", jer je utjecaj Sunca na klimu daleko manji od ugljen-dioksida. Iako će se sunčevo zračenje vjerojatno smanjiti do 2100. godine, "ovo će uzrokovati samo smanjenje globalne temperature od 0,08 Celzijusa".

Sunce je važno

Ipak, drugi solarni stručnjaci osporavaju podatke do kojih je došao MET:

- Svjetske temperature mogu na kraju biti znatno niže nego sada u sljedećih 50 ili više godina. Trebat će dugo vremena da se neki klimatski stručnjaci uvjere da je Sunce važno. Možda će im samo Sunce to demonstrirati - kaže Henrik Svensmark, direktor Centra za istraživanje sunčeve klime danskog Nacionalnog svemirskog instituta.

On ukazuje da se MET, tvrdeći da će efekt solarnog minimuma biti mali, oslanjao na kompjuterske modele, koje "potkopava" trenutna pauza u globalnom zagrijavanju.

Razina CO2 raste bez prekida, a 2007. je MET tvrdio da će se globalno zagrijavanje vratiti. Tada su naveli da će između 2004. i 2014. biti generalnog povećanja temperature od 0,3 Celzijusa, a 2009. predvidjeli su da će najmanje tri godine u razdoblju od 2009. do 2014. "potući" prethodni rekord u temperaturi postavljen 1998.

Za sada, ipak, nema znakova da se išta od ovoga događa, no od kraja prošle godine, svjetske temperature su pale za više od pola stupnja, zbog hladnog utjecaja La Nine u Južnom Pacifiku.

- Ukoliko ne vidimo dokaze globalnog zagrijavanja do 2015., postat će očito da su neki klimatski modeli nebulozni. Ako je tako, posljedice za neke znanstvenike mogle bi biti veoma ozbiljne - istaknuo je direktor Fondacije za globalno zagrijavanje.

Grupa bivših ruskih padobranaca napisala je pjesmu u kojoj Putina nazivaju lažljivcem. Bivši vojnici Putina u stihovima pozivaju da napusti funkciju premijera. Novopečeni glazbenici svoju su grupu nazvali 'Landing Force of Freedom', a otkrili su i da dobivaju puno pisama podrške iz cijele zemlje, a najviše od vojnih djelatnika.

Pjesma je postala hit i na YouTubeu. 'Istaknuli smo problem i mislim da smo pogodili vrijeme za to jer ljudi više ne mogu izdržati', rekao je Mikhail Vistitsky, vođa benda. Dodao je da je spreman na Putinovu tužbu, ali i da je uvjeren da u pjesmi nema neistina, piše AP.

Predsjednički izbori u Rusiji održavaju se 4. ožujka, a pretpostavlja se da će Putin biti vodeći kandidat.

Mnoge kompanije snimaju reklame posebno za ovu večer, a isto je napravio i proizvođač ženskog donjeg rublja 'Victoria's Secret'.

2008. godine brazilska manekenka Adriana Lima snimila je reklamu za ovu modnu kuću, a reklama je izazvala veliko uzbuđenje kod sportskih fanova.

Zanosna Adriana poručila je kako prava igra počinje tek kad utakmica završi. Nakon ovog seksi videa portal Victoria' s Secreta pao je zbog milijunske posjete svih onih koji su još jednom željeli vidjeti seksi Limu. To su zapamtili i američki mediji koju su ovu reklamu uvrstili među jednu od najboljih u povijesti ovog sportskog događaja.

Uostalom, ima li bolja kombinacija za muškarce od nogometa i prelijepe djevojke?

Rumunjske vlasti okomile su se na mladića Razvana Manolea Cernaianua, 20-godišnjeg studenta koji je osumnjičen da je na svom blogu objavio tajne podatke Pentagona i NASA-e.

Mladić je u hakerskoj zajednici poznat pod nadimkom TinKode, a AP piše kako je osumnjičen da je ujedno pokušao prodati aplikaciju koja sadrži upute za pristup serverima NASA-e i Pentagona.

TinKode je ujedno osumnjičen i da je pokušao dobiti neodobreni pristup vladinim i raznim poslovnim sustavima.

Europski su gradovi savršene destinacije za parove koji žele pobjeći od svakodnevice i pronaći malo romantike u šetnjama gradom. Bilo da se radi o srednjovjekovnim gradovima s bezvremenskom arhitekturom ili više volite uživati u modernim hotelima uz stoljeća stare riječne kanale, Europa zaista u svakom paru može probuditi romantiku.

Venecija, Italija
Teško je odoljeti, a da vas ne preplavi ljepota i jedinstvenost Venecije. Kombinacija talijanskog ozračja i ukusne hrane čine Veneciju idealnim romantičnim odredištem. Parovi koji ne vole biti okruženi hrpom turista, Veneciju bi trebali posjetiti tijekom kasne jeseni ili zime, jer čak i kad morate nositi jaknu, Venecija je jednostavno predivna. Ostanite barem dva dana da biste u potpunosti mogli doživjeti ovo zaista posebno mjesto.

Pariz, Francuska
U bilo koje doba godine, u Parizu uvijek možete raditi pregršt stvari: šetati pored Seine držeći se za ruke, penjati se stubama do Sacre-Coeurea, tražiti antikvitete na otvorenim tržnicama, otkrivati područje oko kanala St. Martin, šetati Parkom Luxembourga ili se jednostavno izgubiti u ulicama zadivljujuće arhitekture, zaustaviti se na kavi ili kroasanu i uživati u trenutku.

Amsterdam, Nizozemska
Iz nekog razloga, gradovi koji leže na riječnim kanalima visoko su smješteni na popisu najromantičnijih gradova. Amsterdam je poznat i kao 'Venecija na sjeveru', pa ne iznenađuje što je prvi na popisu odredišta u Nizozemskoj. Naravno, postoje i drugi jednako dobi razlozi: uske ulice popločene kamenom, arhitektura i liberalna atmosfera daju zaista poseban osjećaj. Isprobajte vožnju brodom, unajmite bicikl, 'uskočite' na vlak ili jednostavno šetajte i izgubite se (što je u Amsterdamu vrlo jednostavno ); uživajte u dobrom lokalnom pivu u popularnom 'white' baru ili u autentičnoj kavi u 'brown' kafiću.

Brugge, Belgija
Brojni kanali i srednjovjekovna arhitektura čine ovo mjesto izuzetno romantičnim. Ovo je idealna vikend-destinacija, za sve one koji uživaju u starim građevinama, gastronomiji i najboljoj čokoladi na svijetu.

Prag, Češka
Još od kraja osamdesetih godina i otvaranja istočne Europe, Prag je ubrzo postao jedno od najpopularnijih (ali i najoriginalnijih) mjesta koja treba posjetiti i vrlo se brzo razvio u mjesto koje može ponuditi razne turističke sadržaje. Ovo živahno odredište bogato je lijepim stvarima koje treba vidjeti, počevši od velikog dvorca i poznatog romantičnog Karlovog mosta.

Barcelona, Španjolska
Pregršt malih restorana u kojima možete uživati u tapasu, noćni život, zadivljujuće zgrade s Gaudijevim potpisom, koje su položene diljem Barcelone, ovaj grad čine jedinstvenim odredištem. Sjednite na keramičku klupu u parku Guell s boljom polovicom, uživajte u pogledu na grad i ljude koji proučavaju građevine ili se penju na vrh Sagrade Familije, i nezaboravno iskustvo vam je zagarantirano.

Kopenhagen, Danska
Balansirajući između starog i novog, Kopenhagen je jedan od glavnih europskih gradova koji se podjednako ponosi skladnom srednjovjekovnom arhitekturom, trgovima popločanima kamenom i riječnim kanalima. Ovaj je grad posebno romantična destinacija koja kombinira kanale i moderne detalje.

Rim, Italija
Sve što je povezano s Italijom je romantično. Nakon Venecije kao jednog od najromantičnijih europskih gradova, Rim je također romantično odredište s mnoštvom stvari za učiniti i vidjeti, a također je i savršeno mjesto za uživanje u pravom talijanskom ugođaju.

Berlin, Njemačka
Volite avanturu? Volite život na rubu i izbjegavate hodanje po utabanim stazama? Otkažite romantični vikend u Pariz ili Veneciju, i zaputite se u Berlin. Glavni grad Njemačke strahovito se promijenio u posljednjih petnaest godina, da bi naposljetku postao jedan od najintenzivnijih i najuzbudljivijih gradova Europe.

Budimpešta, Mađarska
Odredište koje se razvilo na obalama Dunava, grad crkvi, izuzetne arhitekture, termalnih kupališta i umjetnika. Budimpešta još od ranih devedesetih godina proživljava svojevrsni preporod, zbog čega je u posljednje vrijeme postala jedno od najomiljenijih svjetskih destinacija za romantično putovanje, piše specijalizirana stranica za putovanja tripadvisor.co.uk.
 

Živu stvar staru 2 000 godina pitali bismo je li renesansa doista bila preporod europske kulture. Stablo staro 3 000 godina pitali bismo je li povijest pisane fikcije doista počela s Homerovom Ilijadom, kako se smatra. No za stablo staro gotovo 10 000 godina, ova pitanja tiču se samo djelića njegova životna vijeka. Mogli bismo pitati i za nomadski život, izume posuđa, ali nekakav stvaran doživljaj daleke povijesti nam dođe do one "star k`o Isusovo magare".

Rachel Sussman je uvidjela da cijeli svijet vrlo kratkoročno doživljava ovaj planet, pa se dala u 5-godišnje istraživanje na znanstveno-umjetničkom projektu portreta "Najstarijih živih stvorova na zemlji". Njezine fotografije nas tjeraju da usporedimo svoj prosječan životni vijek (Hrvatice će živjeti prosječno 79 godina a Hrvati 73) sa ovim stvarnim Zemljinim starosjediocima. Pogled na stablo staro 9 550 godina nam daje pravu perspektivu prolaznosti vremena i naših života.

Čini se da nismo baš dobri prema svojim starima. Dolazimo do direktnih i indirektnih načina da ugrozimo život ovih stvorenja. Krhke, oštećene grane ovog starog stabla ugrozile su klimatske promjene, zaključili su biolozi. Koralj star 2 000 godina je jedva preživio napade izgladnjelih riba kad ga je životno ugrozila ekološka katastrofa s curenjem nafte u Meksičkom zaljevu. Najstarije živo biće na Zemlji je sibirska aktinobakterija koja je stara gotovo pola milijuna godina. S obzirom da joj je dom tako nesigurno smješten u ledu, globalno zagrijavanje bi moglo ozbiljno ugroziti ovo prastaro živo čudo.

Ipak, kad pogledate fotografije, uvidite da su mnogi od najstarijih Zemljinih stanovnika smješteni u ekstremnim klimatskim područjima: pustinje u SAD-u, Antarktici, Čileu i Namibiji, tundra u Švedskoj i sibirski led. S obzirom +na njihovu izolaciju od ljudi, zapitate se postoje li još uvijek unatoč klimatskim promjenama ili baš zbog njih?

U Ukrajini je umrlo 13 osoba, pa se ukupan broj mrtvih popeo na 43, a niske su temperature okovale tu bivšu sovjetsku republiku. Ovogodišnja je zima najhladnija u Ukrajini u zadnjih šest godina, a temperatura noću padne na minus 33 stupnja.

Ministarstvo je objavilo da je od 43 umrlih u zadnjih pet dana, njih 28 pronađeno mrtvo na cesti, sedmero kod kuće, a osmero je umrlo u bolnicama.

Većina žrtava beskućnici su koji većinu godine provode na ulici, tvrdi ministarstvo. Stotine drugih završile su u bolnicama s ozeblinama, hipotermijom i drugim problemima povezanima s hladnoćom. Diljem zemlje vlasti su postavile nekoliko stotina grijanih šatora s hranom i vodom za beskućnike.

Temperatura od minus 31,4 stupanj u Sevlievu natjerala je bugarske vlasti da u cijeloj zemlji podignu stupanj opasnosti na narančasto. Dunav na granici Bugarske i Rumunjske smrznuo se u duljini od 350 kilometara, piše France Presse, dodajući da je u Bugarskoj u zadnja 24 sata od hladnoće umrlo najmanje deset osoba.

U zadnjih stotinu godina najniža temperatura u Bugarskoj, minus 38,3 stupnja, izmjerena je u siječnju 1947. u gradu Tranu na sjeveroistoku zemlje.

U Rumunjskoj je od hladnoće u zadnja 24 sata umrlo šestero ljudi pa je ukupan broj mrtvih sada 14, objavilo je u srijedu ministarstvo zdravstva.

Vremensku prognozu pratite na ovom linku!

U posljednje vrijeme porastao je broj nereda na stadionima u sjevernoj Africi, no ono što se dogodilo u Port Saidu je bio rat na stadionu. Naime, nakon utakmice između Al Masrija i Al Ahlija na travnjak su istrčali navijači te započeli masovnu tučnjavu.

Mediji izvještavaju da je veliki broj bio naoružan noževima, a određeni dijelovi stadiona su zapaljeni, a također su stradali i redari. Navijači Al Masrija su čak naganjali protivničke igrače, a tek je policija krajnjim naporom uspjela zaštititi živote igrača.

'Ovo je strahovito žalostan dan. To je najveća tragedija u povijesti egipatskog nogometa', kazao je Hasham Sheiha, jedan od ministara u egipatskoj vladi.
'Ovo nije nogomet. Ovo je rat i ljudi umiru zbog nas. Tu nema sigurnosti, nema ambulantnih kola, to je ratište. Traži ću da se poništi prvenstvo. Ovo su grozne scene i to što se dogodilo danas se ne smije zaboraviti', kazao je igrači Al Ahlija Mohamed Abo Reika.

Svoje zgražanje iznio je i Albadry Farghali, član parlamenta Port Saida koji je optužio ljude zadužene za sigurnost da nisu spriječili ovu tragediju.

'Snage sigurnosti su ovo napravile ili su omogućile da se dogodi. Ljudi bliski Mubaraku i dalje vladaju. Glava režima je pala, ali njegovi ljudi su i dalje na vlasti. Gdje je sigurnost? Gdje je vlada', urlao je Farghali.

Zasad izvještaji govore da je poginulo 73 osobe, a više od tisuću ih je ranjeno. No kako dolaze novi podaci, tako se i brojke mijenjaju. Nažalost.

Egipatska vojska poslala je dva helikoptera u Port Said kako bi zaštitili igrača Al Ahlija, ali i njihove navijače, ali i ranjene odvezla u bolnicu.

Eskalacija nasilja po cijelom Egiptu nastavila se i na utakmici između Zamaleka i Ismailyja u Kairu. Nakon što je tijekom poluvremena na jednoj tribini izbio požar, igrači su odlučili da neće nastaviti utakmicu.

Češka i Velika Britanija su na summitu u Bruxellesu odbile sudjelovati u fiskalnom paktu. Vlada u Pragu računa da su Češkoj otvorena vrata za kasniji ulazak i pristup paktu štednje koji predviđa postizanje više proračunske discipline.

»Smatram kako je vrlo važno da smo uspjeli odredbe ugovora promijeniti na način da je u bilo kojem trenutku moguće fiskalnom paktu pristupiti kasnije«, izjavio je češki premijer Petr Nečas nakon briselskog summita, a priopćio je ured praške vlade i potvrdio da Češka i Velika Britanija nisu prihvatile fiskalni pakt.

Češki proeuropski ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg kritizirao je tijek pregovora o paktu u Bruxellesu. Prema Schwarzenbergovim riječima koje prenosi češka novinska agencija ČTK, Nečas je naštetio interesima Češke. Premijer Nečas pak opravdava svoj negativan stav sumnjama u proces ratifikacije. Češki euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus još ranije je najavio da ni pod kojim uvjetima neće potpisati fiskalni pakt.

Konzervativni šef vlade Petr Nečas zatražio je sudjelovanje na sastancima na vrhu zemalja euroskupine. »Uvjeren sam da Češka kao kandidatska zemlja za eurozonu zaslužuje status promatrača na svim summitima eurozone, a ne samo na jednom sastanku godišnje«, naglasio je Nečas. Na sudjelovanju na summitima eurozone inzistira i Poljska te još neke članice Europske unije koje još nisu u eurozoni.

Pojedini češki mediji suzdržanost vlade ocijenili su kao hrabar korak. Tako konzervativni češki dnevnik Lidove Noviny smatra da se u Bruxellesu radilo o uvođenju centralnog nadzora za nacionalne proračune i to je bila sporna točka. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy naglasio je da je riječ o više regulacije i solidarnosti unutar EU-a. Euroskeptična češka vlada za pristupanje paktu o štednji morala bi sazvati referendum i braniti njegovo prihvaćanje i pozitivan ishod, što bi bilo u suprotnosti s njezinim stajalištima. U proteklih nekoliko tjedana premijer Nečas je prikupljao argumente protiv fiskalnog pakta i sada zahtijeva hrabrost za suprotstavljanje Češke na jednom summitu stajalištima velike većine zemalja članica.

Kada je riječ o Grčkoj, predsjednik nadzornog odbora njemačkog Commerzbanka smatra da ta zemlja mora svrgnuti okove eura da bi opstala.

»Koliko im treba, još 15 milijardi eura? Ako mislite da je to posljednjih 15 milijardi koje su pogrešno izračunali, onda neka vam je sa srećom«, kazao je Klaus-Peter Müller na frankfurtskom okupljanju bankarske struke u ponedjeljak.

»Tražit će još i tome neće biti kraja, osim ako uistinu ne provedu strukturne reforme, ali za to im neće biti dovoljne dvije do tri godine nego 20, 30 ili 40 godina.«

Müller je rekao da Grčka ne bi imala nikakve koristi od toga što bi je vlade eurozone i dalje prisiljavale da nosi »okove« jedinstvene europske valute, koja omogućuje tek unutarnje prilagodbe putem smanjenja potrošnje i plaća.

»Kada se sve uzme u obzir, Grci trebaju valutu koju mogu devalvirati«, rekao je Müller, dodavši da će proći puno vremena prije nego što vlada bude mogla iznova graditi učinkovite strukture kako bi vratila konkurentnost.

Atena i njezini partneri u EU dugo su isključivali mogućnost grčkog istupanja iz eurozone, koji bi mogao gurnuti EU još dublje u krizu. Potom je početkom siječnja glasnogovornik grčke vlade ipak kazao da će ta zemlja morati napustiti eurozonu ako s međunarodnim zajmodavcima ne uspije dogovoriti drugi paket pomoći.

Cameron upozorio na opasnost Sarkozyjevih »ludih« ideja

Britanski premijer David Cameron kao da je jedva čekao uzvratiti francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju i francuskom uvođenju poreza na financijske transakcije. Britanski premijer takav porez smatra »ludim« i s veseljem je uputio dobrodošlicu francuskim bankama koje se žele preseliti iz Francuske u Veliku Britaniju.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uvodi porez na financijske transakcije, a britanski premijer David Cameron upozorava na opasnost takvih namjera. »U vremenima gospodarske krize uvođenje takvog poreza je ludost i neobičan korak«, izjavio je Cameron nakon briselskog summita.

»U duhu zdravog tržišnog natjecanja francuskim bankama i poduzećima vrata u Velikoj Britaniji su otvorena. Rado ćemo pozdraviti i zaželiti dobrodošlicu mnogim francuskim bankama u Velikoj Britaniji«, izjavio je Cameron uputivši to kao ironičnu oštricu u Sarkozyjevu pravcu.

Francuski predsjednik, koji je u predizbornoj kampanji, najavio je da će porezna stopa na financijske transakcije iznositi 0,1 posto i stupiti na snagu u kolovozu ove godine. Rasprava o porezu na financijske transakcije izazvala je i podjele unutar Europske unije i zemalja članica.

»Povjerenik Europske komisije kazao nam je da bi uvođenje poreza na financijske transakcije u Europi stajalo oko pola milijuna radnih mjesta«, izjavio je Cameron. »Upravo sada, u trenutku kada se borimo za nova radna mjesta i gospodarski rast, čini mi se vrlo neobično poduzeti nešto što bi nas stajalo toliko radnih mjesta«, dodao je britanski premijer.

Zbog zabrinutosti za poslove u svojem financijskom sektoru, Velika Britanija u londonskom Cityju odrješito i odlučno odbacuje uvođenje poreza na financijske transakcije na razini Europske unije. Budući da u krugu zemalja članica eurozone ne postoji suglasnost o uvođenju jednog takvog poreza, Sarkozy se odlučio da Francuska sama uvede porez na financijske transakcije.

Više temperature od te mogu se naći samo u središtu Sunca ili nuklearnih eksplozija. No fizičari ističu da cilj njihova eksperimenta nije bilo postizanje rekorda, već istraživanje nuspojava koje će uzrokovati tako visoka temperatura.

Naime, tim nastoji proučiti ponašanje različitih plazmi – plinova s podjednakim brojem elektrona i pozitivnih iona koji, za razliku od ostalih plinova, provode struju i reagiraju na magnetska polja.

'Imali smo već podatke o ponašanju jednog ekstrema plazme, tzv. rijetke plazme – materije koja je toliko difuzna da ju je teško otkriti u vakuumu', rekao je fizičar Richard Lee koji je radio na eksperimentima u SLAC National Accelerator Laboratory u San Mateu u Kaliforniji. 'Stoga smo odlučili istražiti drugi ekstrem, vruću gustu tvar', objasnio je fizičar i dodao: 'Kada jednom dobijete ove podatke, onda možete usavršiti računalne modele koji pokazuju što se zbiva s plazmom koja se nalazi u dijelu spektra između ta dva ekstrema.'

Prema izvješću predstavljenom u časopisu Nature, tim je zagrijao aluminij pomoću tzv. Linac Coherent Light Sourcea (LCLS), uređaja koji može velikom brzinom ispaljivati najmoćnije pulsove rendgenskih zraka na svijetu. Tajna njihove snage krije se u činjenici da LCLS može koncentrirati zrake na površini tri puta manjoj od krvne stanice.

Obilje prikupljenih podataka trebalo bi pomoći astrofizičarima da bolje razumiju procese koji se odvijaju u Suncu i plinovitim divovima poput Jupitera. No od njih bi koristi mogli imati i znanstvenici koji pokušavaju stvoriti fuzijske reaktore, odnosno kontroliranu fuziju koja je sveti gral zagovornika čiste energije. Primjerice, National Ignition Facility u Livermoreu u Kaliforniji nastoji laserima stvoriti plazmu i u njoj pokrenuti fuziju - proces u kojem se pri visokoj temperaturi i tlaku spaja više atomskih jezgri i oslobađa energija. Proces fuzije odvija se u središtu Sunca i izvor je njegove goleme topline.

Tako je seksi Kolumbijka svojim poznatim oblinama jednostavno pomela konkurenciju.

Drugo mjesto na listi 99 najpoželjnijih žena u 2012. osvojila je manekenka Kate Upton, treća je zvijezda filma 'Muškarci koji mrze žene' Rooney Mara, a četvrta Viktorijina anđelica Miranda Kerr.

Među prvih deset našle su se i glumica Scarlett Johansson i starleta Kim Kardashian. Najveći poraz doživjela je Megan Fox koja je završila tek 96. Iznenađuje i da na listi nema Angeline Jolie i Jennifer Aniston.

The Pirate Bay je, piše na Coelhovom blogu, počeo s novim i zanimljivim načinom promoviranja umjetnika (a i sebe samih, dodajemo mi).

Imate bend? Ili ste filmski producent u usponu? Zabavljač? Crtač stripova?

Ekipa u servisu za P2P dijeljenje sadržaja zamijenit će svoj logo na naslovnici linkom na vaše radove.

Coelho piše kako je odlučio sudjelovati čim je doznao za inicijativu.

'Nekoliko mojih knjiga dijeli se na The Pirate Bayu, a njihova prodaja porasla je otkad ih čitatelji dijele online.

Slobodno besplatno skinite moje knjige i, ako su vam se svidjele, kupite ih - to je način da industriji poručimo da pohlepa ne vodi nikamo', napisao je autor višemilijunskih bestselera koji se potpisao kao Pirat Coelho.

Baš nas zanima tko će biti sljedeći.

"Mobiteli su kod nas strogo zabranjeni, a problem su iz očitog razloga. Osim što njihova zvonjava ometa nastavu, problem su i jer mnogi učenici za vrijeme sata šalju SMS-ove", rekao je lokalni dužnosnik John Armato.

Reed Lindley, pročelnik za školstvo, potvrdio je da je ravnatelj škole zatražio zabranu čizama jer mu zvonjava mobitela koje učenice skrivaju u čizmama smeta prilikom nastave, javlja Philadelphia Inquirer.

Djevojke će tako u školu moći nositi samo čizme koje su pripijene uz nogu. U slučaju da učenice budu ustrajne u kršenju zabrane, mogle bi ostati bez mobilnih aparata.

Čizme UGG izrađene su od ovčje kože i potječu iz Australije. Posljednjih nekoliko godina iznimno su popularne među tinejdžericama diljem svijeta, bez obzira na bolesno visoku cijenu za koju se prodaju.

Simbol je svaki fenomen kojemu je pripisano neko značenje. Simboli nose moćnu privlačnost za ljude. Čak i danas, u doba u kojem materijalne perspektive vladaju ljudskom mišlju, mnogi drevni simboli i dalje prevladavaju.

Francis Bacon je, preuređujući Bibliju, potpuno ispustio tri starozavjetne knjige Enoha, drevnog proroka. Prema Enohu, dva superiorna bića, Azazel i Semjana, uručuju ljudima "božje" znanje. Antički motiv preuzimanja znanja od "bogova" prikazan je herojskim figurama (poput Prometeja) koji uzimaju plamen (znanje) i daju ga ljudima. Točnije, izabranoj nekolicini. Elitama! Plamen je vodeći elitistički i masonski simbol. Zajedno sa suncem, piramidom, otkinutim vrhom piramide (trokutom) sa svevidećim okom u sredini, obeliskom i kupolom.

Nakon što smo vas kroz nastavke uveli kroz piramidalnu strukturu moći tajnih organizacija i elita koje imaju bogatstvo i pristupaju tajnim znanjima, sada vas uvodimo u njihove simbole, koji su, ne biste vjerovali, svuda oko nas.

Svaka naša izgovorena i napisana riječ, status ili znak predstavljaju oblik misaone ili materijalne energije. Energija se može prikazati kao vibracija. Svaka vibracija komunicira s našom sviješću i podsviješću i podiže (stimulira) ili spušta naš energetski nivo. No, za naš razvoj, duhovni i fizički, potrebna je energija. Što upečatljiviji simbol, jača vibracija.

Zanimljiva je činjenica da se ispred Rockefellerovog Centra u New Yorku nalazi se zlatna kip Prometeja koji drži plamenu baklju. Promotrimo li fotografiju vidimo ljepuškastog, dobro građenog mladića, u zlatnoj gondoli, s plamenom u desnoj ruci, ispred ogromnog nebodera. Zlato je solarni metal "bogova". Prometej je naravno simbol prenošenja znanja od superiornije civilizacije na izabranu skupinu ljudi.

Sloboda ili ropstvo?

Za Rockefellerove ovo nije običan kip. Riječ je o simbolu. Projekt u kojem su oni jedni od vodećih stupova: Projekta manipulacije čovječanstvom. Kip slobode na ulasku u New York poklon je francuskih masona i simbolizira plamen "prosvijetljenih" elita. Ondje stoji već više od 130 godina s vječnim plamenom "slobode".

Ukoliko usporedimo fotografije dvaju "kipova slobode", onog u New Yorku i onog u Parizu možemo zaključiti niz sličnosti: oba su na otočićima, visoko uzdignuta desna ruka s plamenom bakljom, u lijevoj je knjiga, antička haljina pada do poda, oko glave su "sunčeve zrake" - simbol sunca iz babilonskih vremena.

Današnji "kipovi slobode" replika su drevne kraljice Semiramide sa suncem iza glave. Semiramida je, zajedno sa svojim suprugom Nimrodom, osnivačem Babilona bila poznata kao "giganti" ili "titani" zbog načina vladanja, a od antičkih vremena do danas, slove kao glavna božanstva masonima i ostalim tajnim, elitističkim društvima.

Semiramida je često zvana i "kraljica Raja" (Rea), djevica majka, My Lady (latinski Mea Domina - Madona), dok je Nimrod predstavljan kao Bog, Otac, Drakon, Vrag.

Sada počinje priča o religijskoj i svjetovnoj manipulaciji, koja je i danas na djelu.

"Vječni plamen" kojeg tako često susrećemo na grobovima poznatih je naredni elitistički simbol. Kada je ubijen američki predsjednik Kennedy, zapaljen je plamen koji i danas gori na Arlingtonu, kao potpis, rekli bi teoretičari zavjera.

Olimpijske igre

Još jedna "podudarnost" - dva mala "kipa slobode", koja drže vječnu vatru na mjestu, gdje je princeza Diana ubijena - u tunelu Pont de L’Alma, u Parizu, a jedan od vodećih masonskih simbola je i vječni plamen koji se pojavljuje na Olimpijskim Igrama.

Zanimljiv je i izbor olimpijskog kandidata na stogodišnjicu igara. Iako se očekivalo da će to biti Grčka, umjesto Atene, mjesto održavanja je dobila Atlanta i to neposredno nakon Los Angelesa. Razlog teoretičari zavjera vide u tome što masoni tvrde da je Atlanta njihov glavni centar za "Istočni sektor" (Denver u Koloradu, pokriva "Zapadni sektor"), a milijuni dolara su utrošeni na unapređenje infrastrukture da bi Atlanta bila spremna za 21. stoljeće.

Postoji li doista jedinstven plan i unaprijed utvrđen scenarij za čovječanstvo i postoji li simbolika za izbor svakog domaćina najvećeg sportskog događaja u svijetu ili se sve, događa sasvim slučajno?

NASA izvještava kako je zabilježena solarna baklja klase X1.8, koja je trajala punih 25 minuta. Solarnu baklju snimio je NASA-in satelit SDO (Solar dynamics observatory) u petak, a ona je odmah izazvala jako ometanje radio valova na Pojedinim dijelovima Zemlje.

Američka administracija za oceanografiju i atmosferske prilike kategorizirala je efekte nove solarne baklje kao klasu R3 od mogućih R1-5. Ubrzo je ipak intenzitet oslabio na R1.

U NASA-i predviđaju kako se solarna oluja, prouzročena navedenom solarnom bakljom, kreće 2.400 kilometara u sekundi te da će okrznuti i Zemlju.

Krokodil na njoj izgleda jednostavno golemo, blizu 6,5 metara, no korisnici Reddit, na kojem se fotografija isprva pojavila, ubrzo su uočili nekoliko karakteristika fotografije, koje odaju kako se ipak ne radi o krokodilu veličine dinosaura.

Pronicljivi korisnici primijetili su kako je fotograf koristi trik forsirane perspektive u kojoj se krokodil doima kudikamo većim nego što normalno jest, prenosi Huffington post. Naime, ljudi koji stoje iza njega, nisu životinji neposredno blizu, već su podosta odmaknuti, pa se doima kao jedan čovjek izgleda minijaturno pored te zvijeri.

Zid na kojem ljudi sjede, primijetili su korisnici, sigurno nije bitno niži ili viši od onog na kojem se nalazi krokodil, a desna strana fotografije to zorno prikazuje, ako i to da ljudi doista sjede podalje od krokodila. Uzevši to u obzir, krokodil poprima normalnije proporcije od 4 do 4,5 metara, što je više manje normalno za odraslog krokodila.

Dotični krokodil navodno je ubijen u Zimbabweu, nakon što je pojeo nekoliko krava.

Belgijske željeznice u štrajk su stupile već u nedjelju navečer. Željeznički promet stoji, uključivo i međunarodne vlakove velikih brzina Thalys i Eurostar koji povezuju Bruxelles s Parizom, Amsterdamom, Koelnom i Londonom, i tako bi trebalo ostati čitav današnji dan.

Ni jedan tramvaj, autobus ni podzemna željeznica ne voze u Bruxellesu, a i u drugim dijelovima zemlje javni promet je poremećen.

Što se tiče zračnog prometa, neki letovi u bruxelleskoj zračnoj luci su otkazani, zabilježena su i kašnjenja ali promet je uglavnom gotovo normalan.

Zračna luka Charleroi, uglavnom namijenjena za niskobudžetne kompanije, zatvorena je. Štrajkaši planiraju blokade i na belgijskim cestama.

Osoblje koje radi na summitu upozoreno je da što ranije dođe na mjesto događaja kako bi izbjeglo zastoje.

Organizatori prosvjeda prošloga su tjedna kazali da je on ‘neizbježan’ nakon vrlo napetih pregovora s vladom socijalističkog premijera Elia Di Rupa. Tri sindikata koja su sazvala štrajk kazala su da su se pregovori s vladom o budućim uštedama koje traži EU kako bi se ostalo unutar postavljenih ciljeva o deficitu pokazali ‘neuvjerljivima’.

Zadnji opći štrajk u Belgiji zabilježen je 2005., ali tada ga je organizirao samo jedan sindikat.

Kada se radi o zajedničkom općem štrajku tri najveća sindikata u Belgiji, kao što je ovaj organiziran u ponedjeljak, posljednji je zabilježen prije gotovo dvadeset godina, 1993.

Na posljednji val sankcija upućenih Iranu, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad sa smješkom poručuje da one 'neće zaustaviti iranski napredak' i da su zapadna nastojanja 'uzaludna'.

No u najnovijoj priči oko sankcija protiv Irana ne smije se zanemariti uloga Kine i Rusije. Ruska Federacija i Narodna Republika Kina imaju duge te vrlo aktivne odnose s Islamskom Republikom Iranom. Kina je veliki kupac iranske nafte, a Rusi s tom zemljom još i graniče na Kaspijskome jezeru, a uz to surađuju i na čitavom nizu trgovinskih te industrijskih područja. S razlogom se može postaviti pitanje kakve posljedice na globalni mir može imati ovo 'savezništvo'?

'Čitavo vrijeme, a tijekom posljednjih godina, upravo Rusija i Kina pokazuju sposobnost neovisnog djelovanja na međunarodnoj sceni, što je jasno vidljivo i po pitanju Irana. Upravo zato njihov bi stav lako mogao biti presudan po pitanju Irana i odluka te države oko njihova nuklearnog programa. Naime, dok pravo na razvoj civilne nuklearne tehnologije zapravo i nije sporno - vojni nuklearni program uvelike je pitanje povjerenja, budući da ovladavanje civilnim tehnologijama zapravo znači da je dostizanje i njenih vojnih aspekata itekako olakšano. Dok postoji itekako moguća vjerojatnost da Iran čitavim pregovaranjem i odnosima s IAEA zapravo kupuje vrijeme koje im treba za dovršetak nuklearnih istraživanja, bojim se da Europa, a posebno SAD, svojim neprekidnim pritiscima, sankcijama i drugim mjerama jače utječu na nestanak ikakvoga povjerenja u odnosima, a tek manje stvarno i djeluju na željeni način', rekao je vojni analitičar Igor Tabak.

Tabak naglašava da sankcije prema Iranu traju već desetljećima, ali su tek nedavno počele biti 'dovoljno bolne' da bi zapravo imale utjecaja na svakodnevni život i funkcioniranje iranskog naroda.

No mogu li ipak ove dvije sile nadoknaditi oružane kapacitete koje Iran nema?

'Ni Ruska Federacija, a ni Narodna Republika Kina nisu javno i nedvojbeno spremne podržati Iran u otvorenoj vojnoj konfrontaciji s velikim dijelom ostatka svijeta. Posebice kad znamo da posredni sukobi iz doba Hladnoga rata već duže nisu ni uspješna, a ni racionalna opcija današnjim političarima. Ove zemlje koriste Iran kao izvor kriza i pritisaka na sebi konkurentske zemlje zapada, ali mislim da tu igra nije takva da bi stvarno došlo do velikog oružanog sukoba', pojasnio je Tabak.

Tabak objašnjava da bi 'nadoknada oružanih kapaciteta' u ovom slučaju značila ili velik transfer vojne tehnologije i vojnih roba, što ne izgleda realno u svjetlu dosadašnjih propalih trgovačkih poslova tih država s Iranom, ili bi značila i samo miješanje spomenutih država u krizu, vlastitim snagama, što sa sobom nosi jasnu mogućnost eskalacije bez granica.

'I to mi ne izgleda vjerojatno. Naravno, nikad ne treba iz vida izbaciti mogućnost djelovanja manjeg opsega, ilegalne prirode i na način koji ostavlja mogućnost kredibilnog opovrgavanja umiješanosti. To je uvijek moguće, ali bi se u ovim razmjerima krize moglo vrlo jednostavno pokazati toliko sitnim da bude i praktično zanemarivo', smatra Tabak.

S obzirom na najnoviji val sankcija upućen Iranu od strane EU, postavlja se pitanje je li i u kojoj mjeri Unija ugrožena tim potezima. Tabak smatra da su ugroze za EU danas više teorijske.

'Odustajući od Irana kao izvora energenata, koji ponekim članicama Unije uopće nije bio zanemariv po svome opsegu, Europa jača svoju energetsku ovisnost o izvorima s prostora Ruske federacije. To sa sobom nosi cijeli svoj koloplet odnosa, prijetnji i izazova. Dok bi moguće zatvaranje tjesnaca Hormuz imalo brze i dramatične posljedice na cijenu nafte i plina, a onda i na europske cijene goriva, to je scenarij koji s iranskim nuklearnim programom i sankcijama ima veze tek posredno', kazao je Tabak i dodao da bi 'ratovi ili intervencije vezani uz uspon Irana kao nuklearne sile, zasigurno izazvali veliku krizu, jednako kao što bi i sam 'nuklearni Iran' vjerojatno bio okidač za velike potrese i prestrojavanja na Bliskome Istoku i u području Perzijskoga zaljeva.'

'Ali i to su budući izazovi koji Europu općenito pogađaju tek posredno - prvenstveno putem svjetskog energetskog trgovanja. Iran kao izvor neke neposredne vojne prijetnje za države Europe, još duže nije vjerojatan - kako zbog svojih vlastitih vojno-tehnoloških ograničenja, tako i zbog planova o raznim 'raketnim štitovima' raznoga opsega i djelotvornosti, o kojima se posljednjih godina mnogo priča, ali na kojima se ipak ponešto i radi. Time bi se lako moglo dogoditi da iranska vojno-nuklearna prijetnja postane realna taman u trenutku kad realnošću postanu i spominjani kontinentalni raketni sustavi obrane', zaključio je Tabak.

Indeks gospodarske klime, koji sastavlja EK, u siječnju je uvećan tako za 0,6 indeksnih bodova u odnosu na mjesec prije i iznosio je 93,4 boda. Poboljšanje se uglavnom pripisuje povratku povjerenja u sektorima usluga i graditeljstva te među potrošačima, pokazalo je izvješće EK.

U EU u cjelini odgovarajući je indeks uvećan za 1,2 indeksna boda, na 92,8 bodova.

Što se tiče povjerenja potrošača, ono je također poboljšano u obje zone u odnosu na prosinac. Tako je u eurozoni odgovarajući indeks iznosio -20,7 bodova, nakon prosinačkih -21,3 boda, a u EU je poboljšan na -20,8 bodova, s -22,1 boda u prosincu.

U odvojenom izvješću EK je objavila zaseban indeks poslovne klime za eurozonu, koji je u siječnju pokazao poboljšanje drugi mjesec zaredom, dosegnuvši -0,21 bod. U prosincu je iznosio -0,32, a u studenome -0,42 boda, pokazuje izvješće Komisije, prenosi Hina.

'Rezovi trebaju biti 'pametni' i dobro ciljani da bi se omogućio prostor za budući rast', kaže Europska komisija.

Očekuje se da će većina država članica, ali ne i Velika Britanija, potpisati novi ugovor o proračunu. Cilj je bolja koordinacija proračunskih politika u 17-članoj eurozoni.

Poljska inzistira na tome da i druge zemlje koje se tek pripremaju za prihvaćanje eura budu u potpunosti uključene u pregovore oko eurozone.

Trenutni nacrt tog ugovora kaže da će potpisnici održati sastanke na vrhu najmanje dva puta godišnje. Prisutnost zemalja izvan eurozone je prepušteno odluci predsjednika samita: 'pozvat će ih kada je to prikladno, a najmanje jednom godišnje'.

Češka može odgoditi prisutnost zbog raspada vladajuće koalicije, a moguće je da se Republika Irska odluči na referendum.

Dok je Francuska zadovoljna samo članicama eurozone, Njemačka je željela uključiti i zemlje poput Danske, Poljske i Švedske, koje još nisu prihvatile euro.

Samit u Bruxellesu poklopio se s općim štrajkom u Belgiji koji se odvija u znak protesta zbog nedavnih mjera štednje.

Inače, samit se odvija samo dan nakon što je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy najavio 0,1 posto poreza na financijske transakcije.

Pristojba je dio paketa mjera za promicanje rasta i stvaranje radnih mjesta te će se provesti u kolovozu, bez obzira na to hoće li druge zemlje učiniti isto.

Grčka je i dalje veliki upitnik koji visi nad ovim samitom. Kompleksni pregovori s privatnim vjerovnicima još nisu urodili plodom, piše BBC.

Recesijski oblaci čine sumornim početak ovogodišnjeg samita EU-a. No Europska komisija kaže da EU ima na raspolaganju 82 milijarde eura za projekte za poticanje rasta i stvaranje novih radnih mjesta.

Na samitu će čelnici EU-a razmjenjivati mišljenja o tome kako se najbolje pozabaviti pitanjem nezaposlenosti mladih i pružanjem podrške malim i srednjim poduzećima.

''Cijeli dan bacali su na nas suzavac. Mi smo samo hodali, ništa nismo bacali'', rekla je jedna prosvjednica iz Oaklanda koja je dodala i da su ih policajci okružili, te da nije bilo izlaza.

Policija, pak, tvrdi da su neki prosvjednici, ne odazivajući se na naredbu vlasti da se raziđu, bacali kamenje i različite projektile na snage reda. U priopćenju navode brojku od četvero ozlijeđenih: tri policajca i jedan prosvjednik i tri uništena vozila.

Glasnogovornica policije je spomenula i razbijene izloge trgovina, a gradonačelnik Jean Quan , piše HRT, kazao je na konferenciji za tisak da pokret mora prestati koristiti Oakland kao teren za igru.

Prosvjedi protiv ekonomske neravnopravnosti Occupy Wall Street počeli su na Wall Streetu u rujnu prošle godine i proširili se diljem zemlje, a predsjednika Baracka Obamu potaknuli da predloži veće poreze za najbogatije.

Val hladnoće i veliki snijeg ubili su najmanje 32 čovjeka diljem istočne Europe, a u brojnim mjestima su zbog zime zatvorene škole, ceste su neprohodne, a nestalo je i struje. Zbog temperatura koje su se spustile ispod - 20 Celzijevih stupnjeva vlasti su pozvale ljude da budu oprezni i da ne napuštaju domove.

U Ukrajini se smrzlo 18 ljudi

Ukrajinsko Ministarstvo za izvanredna stanja reklo je da je 18 ljudi umrlo od hipotermije posljednjih dana, a gotovo 500 ljudi u posljednjih tjedan dana potražilo je medicinsku pomoć zbog promrzlina i hipotermije, javlja BBC. U nekim pokrajinama temperature su tijekom dana padale na -16 stupnjeva, a tijekom noći i na -23 stupnja. Vlasti su otvorile 1500 skloništa koja osiguravaju hranu i toplinu.

U Poljskoj i do -26 stupnjeva

Najmanje deset ljudi je od petka umrlo od hladnoće u Poljskoj, a temperature su padale do -26 stupnjeva. Malgorzata Wozniak, glasnogovornica poljskog Ministarstva unutarnjih poslova rekla je da su među umrlima beskućnici i stariji ljudi, a policija provjerava napuštene zgrade bez grijanja kako bi bili sigurni da se još beskućnika neće smrznuti do smrti. Sve do petka u Poljskoj zima je bila blaga s temeperaturama koje su se jedva spuštale ispod nule.

Srbija proglasila izvanredno stanje

U središnjoj Srbiji umrla su tri čovjeka, a još dva su nestala. U 14 općina u zemlji proglašeno je izvanredno stanje. Čišćenje snijega s cesta je prekinuto zbog jakog vjetra, a više desetaka gradova ostalo je bez struje. Policija je obavijestila da se jedna žena smrznula u snježnoj oluji, dok su dva starija muškarca pronađena mrtva, jedan u snijegu ispred kuće. Na jugu Srbije traje potraga za dva nestala muškarca, strahuje se da su mrtvi.

Bugarska: Zbog vjetra zatvorena luka na Crnom moru

U selu u sjeverozapadnom dijelu Bugarske muškarac (57) se smrznuo do smrti, a izvanredno stanje je proglašeno u 25 od ukupno 28 okruga. U gavnom gradu Sofiji vlasti su postavile mjesta na kojima se poslužuje topli čaj, a beskućnici su smješteni i sloništa za beskućnike. Zbog snažnog vjetra zatvorena je i bugarska luka Varna na Crnom moru.

U Češkoj hladnoća oštetila željezničke pruge

U glavnom češkom gradu Pragu gradske vlasti su objavile planove za postavljanje šatora za oko 3000 beskućnika. Niske temeprature oštetile su željezničke pruge zbog čega je usporen željeznički promet.

Detaljnu vremensku prognozu pratite na ovom linku!

FBI-evci pripremaju alat (spider, crawler) koji će redovito posjećivati Facebook, Twitter i druge društvene mreže kako bi FBI mogao saznati ili predvidjeti moguće opasnosti. Naravno, to se prvenstveno odnosi na napade haktivističkog kolektiva Anonymous, čije aktivnosti dosad zapravo i nije bilo toliko teško pratiti jer su na nekoliko svojih stranica na Twitteru pisali što se trenutno događa, odnosno koje web-stranice ruše.

Dok su Wikipedia i brojne druge kompanije i internetske stranice 'štrajkale' zbog američkih SOPA i PIPA zakona, 22 zemlje članice EU potpisale su ACTA-u, sporazum koji se čini puno gorim od navedenih zakona.

Na mreži čak možemo pročitati neke teorije kako su američki zakoni bili dobar mamac koji je zaokupio javnost, dok su se u isto vrijeme u tišini države iz Europske unije pripremale potpisati ACTA-u – što su prije dva dana i napravile.

O ovom se sporazumu piše već danima te bi on trebao uvesti međunarodne standarde za zaštitu intelektualnih prava i njihovo provođenje, no kako se o njemu malo toga zna i kako se donosi iza zatvorenih vrata, mnogi sumnjaju da je ovo samo još jedan potez koji bi trebao dovesti do jače kontrole internetskih korisnika i cenzure sadržaja na mreži.

Brojni su se novinari i stručnjaci raspisali o tim negativnim stvarima koje nas čekaju ako Europski parlament zaista prihvati ovaj sporazum – s obzirom da sljedeće godine ulazimo u EU, ACTA bi se trebala odnositi i na Hrvatsku, a u Forbesu posebno upozoravaju na novu ulogu koju bi mogli dobiti pružatelji internetskih usluga.

Naime, ako zaista dođe do toga oni postanu odgovorni za sadržaj koji na internet stavljaju njihovi korisnici (navodno je to bio prvotni plan koji je na kraju ipak promijenjen), kompanije zadužene za pružanje internetskih usluga na taj bi način postale neka vrsta internetskog policajca te bi nadzirali sadržaj na mreži i zabranjivali ga.

U Forbesu upozoravaju i na još jednu bizarnu situaciju do koje bi mogla dovesti ACTA-a – naime, osim kršenja autorskih prava, odnosno razmjene piratskog sadržaja, kompanije bi mogle zabraniti i 'neovlašteno' korištenje trademarkova (žigova), odnosno imena kompanija i njihovih logoa na internetskim stranicama.

Ova je situacija vrlo kompleksna te bi tako korporacije mogle tražiti uklanjanje internetskih stranica i blogova na kojima se nalaze njihovi logotipi ili ako smatraju da na neki drugi način krše trademarkove (pogotovo ako se na tim stranicama negativno piše o njima), a kako bi broj takvih zahtjeva mogao biti jako velik, ISP-ovima bi bilo najlakše da uklone sve te stranice kako ne bi imali problema s eventualnim tužbama, što može dovesti do teške cenzure.

Možemo zamisliti i drugačije scenarije – npr. kupimo film na DVD-u/Blu-rayju, prebacimo ga na računalo i uploadamo na neki servis za razmjenu datoteka ili pohranu podataka (npr. Dropbox) i šifru damo prijatelju da pogleda taj film – dakle, umjesto da smo nekom posudili DVD kao fizički medije da pogleda film (što je potpuno legalno), poslali smo mu digitalnu verziju preko interneta (dakle, 'digitalna' posudba).

Po onome što možemo pročitati na internetu, pružatelji internetskih usluga zbog ovog bi korisnike mogao opomenuti ili bi mogli imati problema zbog kršenja autorskih prava.

Upravo najveći problem ACTA sporazuma – osim što je prilično tajanstven i njegov se sadržaj stalno mijenja, jest da su njegove odredbe preopširne i mogle bi puno ovisiti o 'slobodnoj volji' onoga tko bude zadužen za nadzor problematičnog sadržaja.

Ima još dosta vremena do kada će Europski parlament glasovati o prihvaćanju ACTA-e (negdje u lipnju) te se nadamo da ćemo do tada saznati točne informacije oko njegova sadržaja, a sigurno je da možemo očekivati i prosvjede poput onog u Poljskoj (navodno će se početkom veljače prosvjedovati u Švedskoj), odnosno daljnje 'aktivnosti' Anonymousa i drugih hakera.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Na svjetskim se burzama prošlog tjedna trgovalo oprezno zbog slabijih kvartalnih poslovnih rezultata niza kompanija u odnosu na očekivanja, ali i sve slabijih američkih makroekonomskih podataka. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošlog tjedna oslabio 0,5 posto, na 12.660 bodova, što je njegov prvi tjedni pad u ovoj godini. Indeksi S&P 500 i Nasdaq nastavili su, pak, uzlaznim trendom. S&P 500 ojačao je prošlog tjedna 0,1 posto, na 1316 bodova, a indeks Nasdaq 1,1 posto, na 2816 bodova.

U posljednjem lanjskom tromjesečju američki bruto domaći proizvod porastao je 2,8 posto, što je njegov najveći skok u godinu i pol dana, no to je manje od očekivanih 3 posto. Tom je rastu najviše pridonijelo punjenje zaliha, dok slaba potrošnja poslovnog sektora najavljuje usporavanje gospodarske aktivnosti na početku ove godine, pa je splasnulo očekivanje o jačanju američkoga gospodarstva. Loše su na tržište utjecali i slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati niza kompanija. Dosad su izvješća objavile 184 kompanije, čije su dionice u sastavu indeksa S&P 500, pri čemu ih je 59 posto nadmašilo očekivanja.

Podršku tržištu pružio je i Fed. Čelnici američke središnje banke poručili su u srijedu da će ključne kamatne stope zadržati blizu nule sve do kraja 2014. godine, dulje nego što se očekivalo, a najavljuje se i mogućnost novih mjera. To je pozitivno utjecalo na tržište. Prate se i zbivanja u Europi, premda tamošnja dužnička kriza već neko vrijeme manje utječe na Wall Street. I na europskim se burzama prošlog tjedna trgovalo oprezno. Londonski indeks FTSE ojačao je 0,1 posto, na 5733 boda, a frankfurtski DAX 1,7 posto, na 6511 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,1 posto, na 3318 bodova. Na Tokijskoj je burzi indeks Nikkei prošlog tjedna ojačao 0,9 posto, na 8841 bod.

Britanski astronom i vinar Ian Hutcheon u svoj Cabernet Sauvignon iz vlastitog vinograda u dolini Cachapoal u Čileu, pustio je da fermentira zajedno s uronjenim meteoritom, koji se marinirao u vinu, prenosi Forbes.

Svježe obrano grožđe prvo je 25 dana fermentiralo samo, da bi onda u drugoj fazi malolaktičke fermentacije bio dodan prastari komad zvjezdanog kamena, koji dolazi iz pojasa asteroida između Marsa i Jupitera.

'Ideja zbog koje je meteorit umočen u vino jest da svakom da šansu da dodirne nešto što dolazi is svemira. Kad pijete to vino, pijete elemente iz vremena rođenja Sunčevog sustava', pojasnio je Hutcheon.

Meteorit koji je dao poseban okus vinu prije 6.000 godina pao je u pustinju Atacama i posuđen je od američkog kolekcionara. Vino je u čast meteoritu nazvano Meteorito i može ga se nabaviti u Astronomskom centru Tagua Tagua u Čileu.

Prosvjednici su vozila okitili bijelim vrpcama, bijelim balonima ili običnim bijelim vrećicama - u boji pokreta protiv vlasti, te su napravili konvoj, napravivši kaos na moskovskim ulicama, izvijestili su dopisnici AFP-a iz Moskve.

Akciju su nazvali 'Bijeli prsten', a putem društvenih mreža organizirali su je članovi pokreta koji djeluje pod nazivom 'Liga birača', osnovanog kako bi mobilizirali Ruse da ne glasuju za Putina na predsjedničkim izborima. Grupu vode novinari, blogeri, pisci, umjetnici..... Prolaznici su pozdravljali prosvjednike mašući im bijelim rupcima.

Novo okupljanje oporbe predviđeno je 4. veljače u središtu Moskve. Organizatori očekuju okupljanje najmanje 50.000 osoba.

U Bosni i Hercegovini ovih se dana pojavila web stranica, koja je uzrokovala zgražanje tamošnje javnosti. Naime, stranica nazvana "Balkansluts" (balkanske drolje) sadrži eksplicitne fotografije, obnaženih, maloljetnih djevojaka, a svaka je slika potpisana imenom i prezimenom osobe koja se na njoj nalazi.

Na šokantnim fotografijama u prvom planu su gole grudi i zadnjice, djevojke koje se ljube i simulacija seksualnog odnosa, a posebno zabrinjava činjenica da su djevojke same slale fotografije s podacima.

Federalna uprava policije (FUP) BiH zaprimio je prijavu protiv stranice te navode da su već proveli istragu o njoj.

Zakonska nedorečenost

- Istragom smo utvrdili da stranica nije na serverima Bosne i Hercegovine i trenutno radimo na identifikaciji administratora. Problem je u tome što se na slikama nalaze osobe koje su pristale da ih slikaju i ako stave te slike na svoj profil, onda su one vlasništvo Facebooka - rekli su u FUP-u za Dnevni avaz, ističući dodatno problem u rješavanju ovakvih slučajeva - zakonska nedorečenost u klasificiranju ovakvih kaznenih djela.

Stranica Balkansluts oglasila se priopćenjem, navodeći da da nije riječ o web stranici koja širi dječju pornografiju.

- Ni na jednoj slici na našoj stranici ne nalaze se gole osobe. Slike jesu provokativne i erotične, ali ne spadaju u dječju pornografiju - stoji u priopćenju.

Dina Vehab, majka devetogodišnjeg Hanana iz Kaknja, koji je 2009. obolio od non-Hodgkinovog sindroma, u ispovijesti za 'Dnevni avaz' kaže da je nakon deset mjeseci duge borbe za spas svog djeteta u Kantonalnoj bolnici u Zenici doživjela nezapamćenu neugodnost. Načelnik Službe za radiologiju, naime, poručio joj je da 'uzme svoje dijete i baci ga u rijeku'.

'Deset mjeseci liječnici u Zenici uvjeravali su supruga i mene da Hananu nije ništa, da je riječ o običnoj upali i da bismo trebali ići psihijatru jer smo poremećeni, a onda je stigao poziv iz Ljubljane u kojem piše da naš sin u roku od 24 sata mora biti prebačen u Sloveniju na operaciju', rekla je Dina za Avaz, aludirajući na bahatost liječnika u ovoj ustanovi.

Ona tvrdi da se, nakon što je vidjela da je situacija kritična jer Hanan može umrijeti svakog trenutka, odlučila obratiti klinici u Ljubljani, gdje su liječnici tražili da im pošalje Hananovu snimku limfnih žlijezda kako bi vidjeli o čemu se radi.

'Kada sam otišla tražiti snimku, ostala sam frapirana izjavom načelnika radiologije. Doslovno mi rekao: Pa, šta onda čekaš, idi u Ljubljanu! Neće mu ništa biti, neće umrijeti, a ako umre, neće biti ni prvi ni posljednji. Eto ti Bosna, baci ga dole u rijeku', svjedoči majka bolesnog dječaka.

Kako Avaz doznaje, isti liječnik još uvijek je na istoj funkciji, a tadašnji direktor bolnice izjavio je da ne zna za taj slučaj.

Mali Hanan otputovao je u Sloveniju, gdje je operiran prošle godine.

Pentagon pojačava napore kako bi stvorio bombe sposobnu da uništi dobro utvrđena iranska podzemna postrojenja.

- Bomba za razbijanje bunkera teška 13.600 kilograma, poznata kao "Masivni eksplozivni penetrator" (MOP), napravljena je posebno radi uništenja utvrđenih fortifikacija koje su izgradili Iran i Sjeverna Koreja kako bi sakrili svoje nuklearne programe - piše Wall Street Journal, pozivajući se na službenike.

Američki tajnik obrane Leon Paneta rekao je da očekuje da će bomba biti sposobna pogoditi i najdublje bunkere.

Meta napada

Američki službenici kažu da je dodatni novac osiguran da bi se napravila efikasnija bomba protiv bunkera na velikoj dubini, uključujući iransku nuklearku Fordov na kojoj se vrši proces obogaćivanja uranija.

Fordov se nalazi ispod planinskog kompleksa u Iranu okružen proturaketnim baterijama zbog čega je teška meta avio napada. Početkom siječnja šef iranske Organizacije za atomsku energiju Fereidon Abassi rekao je da je Frodov siguran od bilo koje neprijateljske prijetnje.

Teheran je priopćio da je počeo ovaj projekt 2007. godine, ali Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) vjeruje da su radovi počeli 2006.

Vijest o postojanju ovog postrojenja prvi put se pojavila u javnosti nakon što su to objavile zapadne obavještajne službe u rujnu 2009.

Po riječima jednog dužnosnika Sveruskog narodnog fronta (ONF), pokreta koji je osnovao Putin, skupovi će se održati u tri etape: 4., 11. i 18. veljače i to u tridesetak regija. On je također rekao da je ta odluka donesena nakon brojnih prigovora građana i 'radnih kolektiva' upućenih ONF-u i premijeru u kojima se navodi da ljudi ne žele nikakve revolucije koje traže sudionici prosvjednih skupova u Moskvi.

Nagli pad smrtnosti od srčanog udara rezultat je manjeg broja pušača, zdravije prehrane, koja dovodi do boljeg zdravlja, manje kolesterola i nižeg tlaka, te bolje njege koju pacijenti dobivaju u bolnicama. Od 2002. do 2010. broj fatalnih srčanih udara pao je za 50 posto kod muškaraca i za 53 posto kod žena. Istovremeno je pao i broj srčanih udara općenito, i to kod muškaraca za 33 posto, a kod žena za 31 posto. 

Vatikan je uzdrmao korupcijski skandal jer je talijanska televizija nakon istrage objavila da je bivši visoki dužnosnik premješten protiv svoje volje jer se potužio na nepravilnosti u sklapanju ugovora.

U emisiji »Nedodirljivi« (Gli Intoccabili) na uglednoj privatnoj televiziji La7 u srijedu navečer prikazano je nekoliko pisama o korupciji koja je nadređenima, među ostalima i papi Benediktu XVI., poslao nadbiskup Carlo Maria Vigano u vrijeme kad je bio zamjenik guvernera Vatikana.

Vatikan je u četvrtak izdao priopćenje kojim kritizira »metode« upotrijebljene u novinarskome istraživanju. No potvrdio je da su pisma autentična jer je izrazio »žaljenje zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata«.

Vigano je od 2009. do 2011. bio zamjenik upravitelja Vatikana i drugi dužnosnik u odjelu odgovornome za održavanje vatikanskih vrtova, ulica, zgrada, muzeja i druge infrastrukture.

Sad je vatikanski veleposlanik u Washingtonu, a u pismima je napisao da je, kad je prihvatio dužnost 2009., otkrio mrežu korupcije i nepotizma u vezi s dodjeljivanjem poslova vanjskih tvrtkama po napuhanim cijenama.

Iako je njegova transparentna i štedljiva politika pomogla da vatikanski proračun umjesto manjka ima višak, u 2011. objavljeni su u listu Il Giornaleu nepotpisani članci o tome da je nedjelotvoran. Vatikanski državni tajnik Tarcisio Bertone 22. ga je ožujka 2011. obavijestio da je smijenjen, iako mu je mandat trebao trajati do 2014.

Nakon što je bezuspješno pisao Bertoneu, poslao je i pismo Papi u kojem je stajalo da »nitko ne smije biti iznenađen novinskom kampanjom protiv mene«, jer je on, napisao je, pokušao iskorijeniti korupciju i stvorio je neprijatelje.

Unatoč tome što je Papi napisao da bi premještaj, čak i kao unapređenje, »bio poraz koji bi teško prihvatio«, Vigano je u listopadu 2011. imenovan veleposlanikom u Washingtonu, nakon iznenadne smrti dotadašnjega veleposlanika u SAD-u.

U jednoj stanarskoj zgradi u Chicagu sigurnosna kamera zabilježila je nevjerojatno glup čin vlasnika prema svom ljubimcu – neodgovorna budala nije uvela psa u lift nakon što je već pritisnuo tipku za odlazak na viši kat, piše Newslite.

Nesretni pas ostao je s druge strane vrata koja su se zatvorila, a kad je lift krenuo potegnuo je uzicu. Srećom, psu je ogrlica pukla i nije ostao bez glave.

Cijeloj stvari posvjedočila je slučajna prolaznica – vjerojatno susjeda iz zgrade. Nakon što se nemili događaj dogodio, ona je smirila psa i s njim pričekala zabrinutog vlasnika koji se grizao cijelim putem gore, pa natrag na kat s kojeg je krenuo.

Osamnaestogodišnji bokser nije zadobio ozbiljne povrede osim udarca u glavu kad ga je lift potegnuo u zrak.

Zločine počinjene 1915. godine Turska definira kao 'deportaciju armenskog stanovništva', no negira ikakav genocid. Postoji čak i čitav niz međunarodnih skupina koje podržavaju državnu retoriku, od kojih najjača, Turkish Coalition of America, lobiranjem nastoji spriječiti pojavu sličnog zakona u SAD-u.

Iako je turski premijer Redžep Tajip Erdogan tekst zakona prozvao 'diskriminatorskim i rasističkim' te da 'masakrira slobodu izražavanja', zasad je barem odgodio konkretne represivne mjere Turske spram Francuske izrazivši nadu da će Francuska 'ispraviti grešku'. Upravo je ta naznaka dala tračak nada savjetnicima za vanjsku politiku francuskog predsjednika te su obavijestili javnost o pismu koje je Nicolas Sarkozy uputio turskom premijeru nekoliko dana prije samog izglasavanja u Senatu. Pismo je uglavnom ocijenjeno kao 'konfuzni čin samoopravdanja s dozom skrušenosti, lišeno svih prigovora' (Le Monde) poput onih kada je Tursku pozvao da 'revidira svoju povijest' nakon što je krajem prošle godine posjetio muzej posvećen genocidu u Erevanu u Armeniji. U pismu se nigdje eksplicitno ne spominje genocid, već ga se daje naznačiti u citatima poput 'zatvaranja rana koje su otvorene prije skoro 100 godina'. Jednako tako, nastoji se ublažiti interpretacija pa se tvrdi da 'zakon nije usmjeren protiv određenog naroda ili države'.

Kao znak ultimativnog razumijevanja, francuski predsjednik navodi i neke crne stranice francuske povijesti, uloge države u deportaciji Židova te 'neizrecive patnje i krajnju brutalnost francuske kolonizacije na području Alžira'. Pismo, koje je napokon izašlo u javnost, govori ipak više o neizvjesnoj inicijativi no o jasnoj želji za poboljšanjem dobrano narušenih odnosa. Tursku se s jedne strane podsjeća da je krucijalni partner u rješavanju krizne situaciji u Iranu i Siriji, a s druge joj se napominje 'pedagoški efekt' zakona.

Daljnji scenarij narušenih zakona obje bi strane zasad željele izbjeći. Iako je malo vjerojatno da bi Turska mogla bojkotirati francuske firme, snažno prisutne na turskom tržištu, analitičari spominju kako Turska raspolaže još jednim adutom, a to je eventualno zatvaranje zračnog prostora francuskoj vojsci, potez koji je posebno delikatan budući da francuski predsjednik ima namjeru očitovati se o povlačenju trupa iz Afganistana.

Povjerenstvo za energiju u parlamentu 'završava plan prekida izvoza nafte u Europu', rekao je glasnogovornik tog povjerenstva, Emad Hosein, prenose mediji u četvrtak. On precizira da bi plan sljedećeg tjedna trebao biti predložen u parlamentu. Ako plan bude prihvaćen, vlada će zaustaviti prodaju nafte Europljanima prije primjene europskih sankcija, precizirao je.

Nakon što su Sjedinjene Države pojačale svoje sankcije, zemlje Europske unije su u ponedjeljak dogovorile uvođenje postupnog naftnog embarga Iranu i uvele su više drugih gospodarskih sankcija toj zemlji i pridružile se Sjedinjenim Državama u novom krugu mjera koje za cilj imaju odvratiti Teheran od njegova nuklearnog programa

Zabrana novih naftnih ugovora s Iranom stupa na snagu trenutno, ali zemlje koje najviše ovise o Iranu imaju rok do 1. srpnja da ponište postojeće ugovore i nađu nove dobavljače. Iran prodaje oko 20 posto svoje nafte zemljama EU, uglavnom Italiji, Španjolskoj i Grčkoj.

'Ako zakon bude izglasan, zemlje koje su se obrušile na iransku naftu neće dobiti ni kap', upozorio je jedan zastupnik povjerenstva za energiju, prenose mediji. On je upozorio da će to izazvati povišenje tečaja pa će Europljani skuplje plaćati naftu.

Banku je 1637. osnovao Theophraste Renaudot, liječnik, novinar i filantrop koji je siromašnima želio dati mogućnost da uopće mogu poslovati s bankama i da ne moraju plaćati kamate koje su tada bile još lihvarskije nego danas. 'Banka siromašnih' stoljećima je potrebitima davala zajmove u zamjenu za bilo kakve stvari, tj djelovala je poput etičke zalagaonice, piše Good Bussines.

'Cilj je bio borba protiv zelenaštva', pojasnio je Thierry Halay, autor povijesti 'Banke siromašnih' te dodao kako su kamate u to vrijeme mogle doseći i vrtoglavih 130 posto. Ljudi su zalagali svašta - zdjele, lonce, srebrninu, slikarski alat, posteljinu, pa čak postoji zapis iz 19. stoljeća prema kojem je jedna žena založila madrac. Svako jutro bi ga nosila u banku kao zalog. S novcem koji bi dobila kupovala je krumpire i preprodavala ih tijekom dana po većoj cijeni i potom navečer opet otkupila madrac.

Usluge banke koristile su i poznate osobe poput Victora Hugoa, Claudea Moneta i Napoleonove prve supruge Josephine de Beauharnais. Princ Francois d'Orleans, treći sin kralja Louis-Philippea jednom je založio svoj sat kako bi platio kockarski dug.

Iako se ovaj put radi o oprostu duga od 150 eura ili manje, ovim potezom banke će ipak profitirati oko 3.500 klijenata.

'Jako sam sretna, ovo je prvi put da sam dobila nešto a ništa ne moram dati zauzvrat', kazala je Genevieve, žena u 50-im godinama koja je došla u banku po zlatnik na vrpci s vjenčanja koje je založila prije tri godine. 'Došla sam do točke kada mi je trebao novac. Te stvari nisu nešto vrijedne, ali meni puno znače'.

Danas se u ovoj banci u povijesnom središtu Pariza nalazi više od milijun predmeta - od smiješnih komada nakita do umjetničkih djela. Broj klijenata 'banke siromašnih' konstantno raste, a dio profita daruju u humanitarne svrhe, poput skloništa za beskućnike i slično.

Europa nepovratno stari, a ta je starost sve dulja. U sedamdesetima u Francuskoj bilo je petero zaposlenih na jednog umirovljenika, danas je to dva i pol. Prosječan broj djece po ženi unutar EU je jedan i pol. Za održavanje broja stanovnika potrebno je 2,1. Projekcija je da će u 2030. 1,5 postati 1,6. Nedovoljno.

Stoga, ništa čudno da Europska unija za razliku od Balkana nastoji svim silama poslovno angažirati starije radnike. Štoviše, dob za mirovinu se povećava. U Francuskoj sa 60 na 62, Velikoj Britaniji sa 65 na 66, u Njemačkoj sa 65 na 67, a prijedlog je da bude i 70. Svaka takva reforma izaziva širokopojasne socijalne nemire pogotovo u mediteranskim zemljama, no činjenica jest da Europljani žive sve dulje i da je radno aktivnih sve manje.

Unija je izbacila nekoliko strategija za zapošljavanje starijih osoba. Malo koja zemlja ispunila je kriterije poput onoga da kompanije ustanove minimalnu kvotu za davanje posla starijima od 50. U Francuskoj je veća vjerojatnost da netko u pedesetima prestane raditi s obzirom za relativno nisku dob za prijevremenu mirovinu. Rezultat je da pogođeni takvom mjerom više ne mogu naći posao, a mirovina koju primaju nije dovoljna za minimalno kvalitetan život. Ne bi li popunili rupe u kućnom budžetu, mnogi su prisiljeni raditi sve i svašta, od vožnje taksija do čuvanje djece. S druge strane, francuski sindikati još uvijek raspolažu utjecajem i težinom te su krenuli u ofenzivu na vladu i kompanije da se obvežu zapošljavati i osigurati reedukaciju starijim radnicima koji su ostali bez posla.

Ni u Njemačkoj situacija nije bajnija. Nedavno je napravljena reportaža o sve većem broju umirovljenika koji postaju dadilje ne bi li pokrili osnovne životne troškove, no EU strategija je polučila rezultat. Između 1999 i 2009. zapošljavanje osoba između 55-64 godine skočilo je sa 40 posto na skoro 60. Najbolje stoji Švedska gdje je zapošljavanje u tom dobnom razredu čak 70 posto. Najgora je pak Italija – 35 posto.

Skandinavske zemlje napravile su najveći progres u posljednjih desetak godina. Vrlo malo ljudi koristi mogućnost prijevremene mirovine i manji je pritisak za reforme zakona o radu.

Vratimo se na Njemačku. Mnoge su tvrtke unazad nekoliko godina napravile niz promjena ne bi li starije zaposlenike učinili produktivnijima. Posebno izrađene cipele, veći računalni zasloni, ugodna mjesta uz samu pokretnu traku. Tako, recimo, u BMW-u i Audiju. Proizvodnja je skočila za sedam posto. Nije to samo stvar socijalne solidarnosti, nego daleko prije modus preživljavanja njemačke ekonomije. Procjena je da će petina populacije imati preko 65 godina u idućem desetljeću.

Istočna Europa pak reflektira situaciju na Balkanu, iako s nešto svjetlijom statistikom. U Češkoj je dobni razred od 55-65 godina zaposlen u omjeru 46 posto. Česi najvjerojatnije neće postići 50-postotnu zaposlenost do 2020. kako je dogovoreno na razini Unije, piše studija s praškog sveučilišta. Problemi, kao i u slučaju Mađarske, variraju od nedovoljnih kvalifikacija, zdravstvenog stanja, stereotipa i diskriminacije na bazi starosti. Vlade istočnoeuropskih zemalja još uvijek ne poduzimaju dovoljno ne bi li prekvalificirale starije ljude i otvorile im širi spektar poslovnih mogućnosti. Doduše, da nisu postale članice EU-a i tako se stavile pod jaram nešto progresivnijeg vrednovanja rada ljudi u zrelijim godinama, možda bi danas dijelile makedonsku priču.

Visoko zaduženoj Mađarskoj prijeti iduće godine da izgubi važna financijska sredstva iz Europske unije. Ministri financija na svojem dvotjednom sastanku došli su do zaključka da vlada u Budimpešti nije učinila dovoljno kako bi smanjila proračunski manjak za 2012. godinu ispod propisane granice od tri posto BDP-a.

»Mađarska nije poduzela nužne korake«, obrazložila je odluku ministara financija danska ministrica financija Margrethe Vestager, čija je zemlja početkom godine preuzela predsjedanje Vijećem EU-a. Ministri financija su se svojom odlukom priključili procjeni Europske komisije i time otvorili vrata za financijske sankcije protiv Mađarske.

Europska komisija optužuje mađarsku vladu da nije poduzela dovoljno kako bi zavladala svojim proračunskim manjkom. Komisija je kritizirala da se mađarsko novo zaduženje u 2011. nalazilo ispod tri posto BDP-a, ali samo zbog obračunavanja na temelju izvanrednih čimbenika i okolnosti. Sada je na Komisiji da provede eventualne sankcije, jer se upravljanje novcem iz različitih fondova za razvoj, na primjer kohezijskim fondovima, nalazi u nadležnosti Europske komisije. Iz spomenutog fonda financira se primjerice gradnja cestovnih i željezničkih prometnica ili projekti obrazovanja.

Zemlje članice Europske unije dobivaju pomoć ako se njihovi prihodi po glavi stanovnika nalaze ispod 90 posto prosjeka Europske unije. Za predsjednika mađarske vlade Viktora Orbana takva odluka Europske unije predstavlja težak udarac jer njegova vlada zbog vrlo teškog stanja u proračunu trenutačno pokušava zadržati pomoć u milijardama eura od EU-a i MMF-a. Orban je sada dobio dva mjeseca da popravi svoje proračunske planove.

Prema mišljenju EU-a, Orban mora obaviti popravke i na političkoj razini. Zbog toga je Orban ponovo došao na krizni sastanak u Bruxelles i signalizirao spremnost na kompromis. Riječ je o spornim zakonima vlade koji prema mišljenju Europske unije ugrožavaju neovisnost medija, pravosuđa i središnje banke. Europska je unija zbog povrede europskih zakona pokrenula zasad tri postupka zbog kršenja europskog prava.

U Bruxellesu je Orban morao saslušati oštre kritike. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso otvoreno je govorio o »širokim političkim rezervama« koje Mađarska mora ukloniti. »Europska će komisija osigurati da se u Mađarskoj kao i u svakoj drugoj članici u potpunosti poštuju riječ i duh europskog prava«, naglasio je Barroso nakon susreta s Orbanom i dodao da taj razgovor ne može zamijeniti »službeni proces postupka zbog kršenja europskih zakona«.

Orban se sastao i s novim predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom. Bivši šef europskih socijaldemokrata u Europskom parlamentu jedan je od najvećih Orbanovih kritičara. Schulz je rekao da se sastanak održao »u duhu obostranog poštivanja, ali i u obostranoj konfrontaciji«.

Orban je odbacio Schulzovu kritiku da mađarski premijer vodi sukobljavajuću politiku koja vodi u pravcu podjele zemlje. »Nastojimo ujediniti narod na temeljima gospodarskog i socijalnog programa, ne želimo narod dijeliti«, kaže Orban koji je pokazao spremnost i otvorenost za razgovore. »Apsolutno sam spreman otvoreno razgovarati o svim pitanja, koliko god ona bila teška, i spreman sam po mogućnosti doći do zajedničkih zaključaka«, dodao je na kraju predsjednik mađarske vlade.

Za razliku od brojnih priča o instant-slavi koje su okončane i prije nego su započele, izgleda da je Ted napokon sretan i ispunjen te uživa u svojem novom životu, poslu i domu. 

Pas se vozio tramvajem bezbrižno gledajući kroz prozor, a duboka mu je razmišljanja drsko prekinuo kontrolor. 

Tokom prijepodneva u Gornjoj Maoči je pretreseno više lokacija po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za organizirani, privredni kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH.

Kako je potrvđeno u Tužiteljstvu, aktivnosti su provedene s ciljem prikupljanja dokaza u predmetu koji se vodi protiv Mevlida Jašarevića, osumnjičenog za teroristički napad na veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu.

Imamović je, prema nekim podacima, iz sela Lipovice kod Kalesije. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Kako je navedeno u tekstu u Avazu, kojem je jedinom svojevremeno želio dati izjavu, bio je pripadnik Armije BiH, a veći dio rata proveo je na prvim borbenim linijama. Četiri puta je ranjavan. Nakon rata je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima završio Fakultet šerijatskog prava, odakle se vratio s tvrdim i radikalnim stavovima.

Koliko su ta shvaćanja radikalna, govori i činjenica da je na web siteu Put vjernika na pitanje 'Da li je grijeh opasati se dinamitom i raznijeti među grupom nevjernika?' odgovorio kako 'samoubilački napadi nisu zabranjeni, ali ih treba koristiti za izvanredne prilike'. Na siteu je također rekao kako nije dozvoljeno biti član auto-moto saveza te savjetovao svima da ne izlaze na izbore.

Pozvala je na stvaranje europske političke unije u kojoj bi središnja vlast, ojačani dvodomni Europski parlament, preuzela još mnoge ovlasti država, a ECJ dobio bi ovlasti vrhovnog europskog suda.

Samo nekoliko dana uoči važnoga summita EU-a koji će na njezino inzistiranje finalizirati međunarodni ugovor između vlada eurozone, kancelarka priznaje sumnje u strategiju kojom se služila cijelo vrijeme krize. Još nismo prebrodili krizu, rekla je. Naravno, riječ je o Grčkoj, to je poseban slučaj u kojem, unatoč svim naporima, ni Grci ni međunarodna zajednica nisu uspjeli stabilizirati situaciju.

Nema dvojbe koji je njezin cilj, piše Guardian: spasiti euro i očuvati EU. Sumnje se tiču načina kako to ostvariti. Merkel je ponovno odbacila mogućnost izdavanja euroobveznica kao brzoga načina da se prebrodi kriza, ali je tu opciju ostavila otvorenu za poslije, kad novi eurorežim počne davati rezultate.

O podijeljenoj ćemo odgovornosti razmišljati tek kad EU postigne veću integraciju. Neću to učiniti radi rješavanja ove krize, rekla je. O svojoj viziji budućnosti EU-a Merkel je rekla kako je malo vjerojatno da se ostvari ravnoteža s Downing Streetom jer njezine nade za stvaranje Europe ujedinjene pod jedinstvenom vladom sasvim odudaraju od britanskih pogleda na to pitanje.

Ova mala slonica je trebala postati prvi slon na svijetu koji je otišao na operaciju. Složeni zahvat trebao je obaviti tim veterinara i srčanih kirurga.

Slonica je odvedena u bolnicu Grosshadern na pregled prije operacije. Anestetizirali su je, ali umrla je za vrijeme skeniranja unatoč pokušajima da je se prizove svijesti.

Da Lola ima zdravstvenih problema postalo je jasno tijekom prosinca. Čuvari su najprije mislili kako je riječ o prehladi, ali kada joj nije bilo bolje ni nakon antibiotika posumnjali su na drugi problem. Uskoro su otkrili defekt srca, koji je mogao dovesti do krvnog ugruška, a time i do trenutne smrti. Nažalost, upravo se to dogodilo.

Tijelo malene slonice odneseno je natrag do krda, gdje je njena majka, Panang (22), nježno surlom milovala tijelo svoje kćeri. Isto su učinili i ostali slonovi, koji su se jedan po jedan oprostili od Lole.

Što je potrebno učiniti da bi iPhone proizvodili u SAD-u?, upitao je vrlo direktno američki predsjednik Barack Obama šefa Applea Stevea Jobsa prilikom svečane večere, održane u veljači prošle godine, na kojoj su sudjelovali najveći umovi Silicijske doline.

Jobs, poznat također po svojoj direktnosti, Obami je odgovorio vrlo kratko:

- Ta se radna mjesta ne vraćaju kući!

Ne tako davno Apple se hvalio kako sve svoje proizvode radi u SAD-u. Međutim, danas skoro svih 70 milijuna iPhonea, 39 milijuna iPada i 50 milijuna ostalih Appleovih proizvoda nastaje izvan SAD-a od čega velika većina u Kini.

New York Times u članku raspravlja što je Apple natjeralo da svoju proizvodnju preseli u Kinu. Ako ste pomislili 'jeftina radna snaga' samo ste donekle u pravu.

Priča počinje još 2007. godine kada je Apple bio daleko od najvrjednije svjetske kompanije . Nešto više od mjesec dana prije predstavljanja prvog iPhonea, Steve Jobs našao se s najvišim čelnicima svoje kompanije i prezentirao im rezultate testiranja probnog modela iPhonea. Nije bio zadovoljan.

Jobsu su smetale brojne sitne ogrebotine na plastičnom ekranu koje je telefon dobio zbog 'druženja s ključevima u džepu'.

- Ljudi će ovaj telefon nositi u džepu s ključevima. Ne mogu prodati proizvod koji će se izgrebati. Želim stakleni ekran i želim da telefon bude gotov u šest tjedana - oštro je zatražio Jobs.

Iako su danas stakleni ekrani za mobitele dio svakodnevice, 'davne' 2007. bili su prava rijetkost, štoviše, izbjegavani su zbog prekomplicirane obrade stakla. Apple je tada već izabrao američku tvrtku Corning Inc. za proizvodnju velikih ploča od pojačanog stakla, no rezanje tih ploče za milijune ekrane iPhonea zahtijevalo je praznu tvornicu, stotine komada 'eksperimentalnih ploča' i cijelu vojsku inžinjera. Apple je imao samo šest tjedana.

A onda je došla ponuda jedne tvornice iz Kine, zemlje 'jeftine radne snage', i pozvala Appleovu delegaciju da dođe u Shenzhen.

Kada je delegacija došla u Kinu jedno posve novo tvorničko krilo bilo je sagrađeno.

- Za svaki slučaj, ukoliko nam date posao - prepričava jedan od bivših direktora Applea komentare kineskih menadžera.

Skladište je već bilo prepuno staklenih uzoraka za eksperimente, sve gratis. Vojska kineskih inžinjera čekala je u niskom startu, skoro za gratis. Sagrađena je spavaonica za radnike kako bi bili dostupni 24 sata dnevno. Naravno, kineska je tvornica dobila posao.

- Cijeli lanac snabdijevanja sada je u Kini. Treba vam tisuću gumenih brtvi? Radi ih tvornica u susjedstvu. Milijun vijaka? Tvornica je u susjednom bloku. Aha, vijci trebaju biti malo drugačiji? Bit će gotovi kroz tri sata - ispričao je za NYT drugi bivši čelnik Applea.

Na osam sati putovanja od tvornice Foxconn, koja je dobila Appleov posao, nalazi se Foxconn City - mjesto gdje se iPhone sastavlja. Kada su ga prvi puta vidjeli Appleovim čelnicima je bilo jasno da se proizvodnja nikada neće vratiti u SAD.

Kompleks ima 230 tisuća zaposlenih od kojih većina radi 6 dana u tjednu i do 12 sati dnevno. Četvrtina radnika živi u tvorničkim spavaonicama, a većina zarađuje manje od 17 dolara na dan (98 kuna). Čak 300 zaposlenika zaduženo je za reguliranje 'pješačkog prometa', a glavna kuhinja dnevno skuha 16 tona hrane.

- Oni mogu zaposliti 3000 novih radnika dok si rekao keks. Koja američka tvornica može zaposliti 3000 ljudi preko noći i uvjeriti ih da žive u spavaonicama? - priča Jennifer Rigoni, bivša menadžerica u Appleu.

Jedna od ključnih prednosti Kine jest da u kratkom vremenu omogući inžinjersku podršku kakvu čak ni SAD ne mogu. Apple je procijenio kako mu treba 8700 industrijskih inžinjera za upravljanje proizvodnom trakom od 200 tisuća radnika. Apple je izračunao da treba devet mjeseci da okupi taj broj kvalificiranih ljudi u SAD-u. U Kini je Appleu trebalo - 15 dana.

Kada su prva stakla za iPhone usred noći došla u Foxconn City tisuće radnika ustalo je iz kreveta i počelo sklapati najpopularniji mobilni telefon na svijetu. U prva tri mjeseca Apple je prodao milijun iPhonea, a od tada Foxconn sastavio još 200 milijuna.

'Jeftina radna snaga' jest bitna, ali ne i jedina ključna. Kada bi Apple prebacio proizvodnju u SAD iPhone bi poskupio 65 dolara, što i nije toliko skupo. No, kalkulacije su bespredmetne jer je proizvodnja iPhonea u SAD nemoguća, ne zbog cijene radne snage, već zbog drugih prednosti kineske masovne proizvodnje na koje Sjedinjene Države možda nikada neće imati odgovor.

Knjižnica ubijenog predsjednika SAD-a, Johna F. Kennedyja objavila je privatne snimke - 45 sati razgovora koje je Kennedy načinio, a koji pružaju uvid u posljednje dane njegova života.

Snimke uključuju privatne telefonske razgovore razgovora sa suradnicima, o temama poput rata u Vijetnamu, odnosa sa Sovjetskim Savezom, utrku u svemiru, planove za novu predsjedničku kandidaturu u 1964. godini i sl.

Kennedy, koji je ubijen u Dallasu 22. studenog 1963. godine, ove je snimke načinio bez znanja svojih suradnika. Ukupno ima 260 sati ovakvih traka, a ovo je bio posljednji neobjavljeni kontingent.

FBI maknuo 40 minuta razgovora

Arhivistica Kennedyjeve knjižnice, Maura Porter, navodi da je predsjednik ove snimke možda čuvao za uspomenu, a možda ih je i počeo praviti jer se brinuo zbog toga što je vojska svojevremeno nudila javnosti drugačije viđenja razgovora s njim, nego što je to doista bilo.

Porterova navodi da je javnost prvi put čula za postojanje ovih snimki još u vrijeme afere Watergate, sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Prema njenim riječima, JFK knjižnica i muzej su ukupno objavili 40 snimaka, a službenici su iz posljednjeg kontingenta izuzeli između pet i deset minuta obiteljskih razgovora te oko 30 minuta osjetljivih po nacionalnu sigurnost.

Problemi izazvani mjerama štednje, usvojenim 2010. kako bi se proveo paket pomoći MMF-a vrijedan 20 milijardi dolara, sve donedavno nije dovodio do značajnijih nemira u Rumunjskoj, poput onih u Grčkoj.

Na prošlotjednim prosvjedima na Sveučilišnom trgu u Bukureštu, jednom od središta protukomunističke revolucije 1989., policija je suzavcem rastjerivala prosvjednike koji su uzvratili bacanjem kamenja i petardi.

Oko 2.000 sindikalaca, učitelja, medicinskih sestara i umirovljenih vojnih časnika prosvjedovalo je pred zgradom vlade tražeći ostavku premijera Emila Boca i njegova saveznika, predsjednika države Traiana Basescua.

Boc je poduzeo neke ustupke, kao što je razrješenje ministra vanjskih poslova zbog njegovih komentara na račun prosvjednika i vratio na položaj popularnog dužnosnika iz sektora zdravstva čija je ostavka izazvala izlazak ljudi na ulice.

Ipak, Boc i Basescu i dalje su pod velikim pritiskom.

Rumunjsko gospodarstvo raslo je po najvišim stopama u EU-u do izbijanja krize 2008. koja je povukla ekonomiju u duboku krizu, a BDP po glavi stanovnika više je nego pola manji od prosjeka Unije.

Još od Kubanske krize 1962. godine kada je Hladni rat dosegao vrhunac, a svijet došao na sam rub nuklearnog rata i mogućeg istrebljenja, nije bilo takve napetosti kakva ovih dana vlada u Hormuškom tjesnacu.

Svijet zaglavio u tjesnacu

 Brojni analitičari idu dotle da tvrde kako je svijet opet na korak od Trećeg svjetskog rata nakon što je Europska unija u ponedjeljak uvela embargo na uvoz sirove nafte i naftnih derivata iz Irana te zamrzla imovinu Iranske središnje banke.

Teheran je na to ponovno zaprijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ključnog za transport nafte iz Perzijskog zaljeva i time glpoblane strateške točke od najveće važnosti.

SAD čija je Peta flota stacionirana u Perzijskom zaljevu, a od prekjučer ojačana i nosačem aviona "Abraham Lincoln", drugim u tamošnjim vodama, najavile su da neće dozvoliti zatvaranje tjesnaca.

Ukoliko se to dogodi, sukob će biti neizbježan.

Igra živaca Irana i Zapada

Izjave s iranske strane također su nepopustljive i očito je na djelu igra živaca u kojoj bi netko morao prvi popustiti.

- Ako dođe do ikakvog prekida prodaje iranske nafte, Hormuški tjesnac bit će definitivno zatvoren – poručio je Mohamed Kosari, zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove i nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta.

Pritisak na Teheran

EU je uvela spomenute sankcije kako bi prisilila Iran na pregovore o svom nuklearnom programu. Zapad, naime, ne vjeruje Teheranu koji tvrdi da mu nuklerani program služi samo za civilne potrebe, odnosno proizvodnju električne energije, nego i za vojne svrhe.

Inače, kroz Hormuški tjesnac tankeri dnevno prevezu skoro 40 posto ukupne količine nafte koja se dnevno proizvede u svijetu. Iza američkog saveznika Saudijske Arabije, Iran je drugi svjetski proizvođač nafte i njegvoo gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu.

Sandberg također tvrdi da je Facebook Europi samo tijekom 2011. godine donio 230.000 novih radnih mjesta.

Do ovih brojki Sandberg je došla citirajući studiju Facebooka i analitičke kuće Deloitte. Kao primjer uspješne kompanije koja se razvila unutar Facebookovog poslovnog ekosustava citirala je Spotify, tvrtku koja je dobila sedam milijuna novih korisnika nakon što je sredinom 2011. pokrenula Facebook aplikaciju. Danas Spotify ima 2,5 milijuna registriranih korisnika koji plaćaju pretplatu.

Facebook je također najavio da će dati 100 eura kredita za oglašavanje čak 50.000 europskih kompanija.

I veliki brendovi imaju koristi od Facebooka, tvrdi Sandberg, a kao primjer je navela modnu marku Burberry, koja je putem Facebooka korisnicima podijelila 2000 uzoraka svog novog parfema.

Nosač USS Abraham Lincoln dovršio je 'redoviti i rutinski' prolazak kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za izvoz nafte iz regije, 'kao što je prethodno planirano i bez incidenata', izjavila je poručnica Rebecca Rebarich, glasnogovornica američke Pete flote, stacionirane u Bahreinu.

Lincoln, s pratećom borbenom skupinom brodova, prvi je američki nosač koji je ušao u Perzijski zaljev od kraja prosinca u okviru redovite rotacije kojom je zamijenio nosač USS John Stennis.

Odlazak Stennisa nagnao je zapovjednika iranske vojske Atolaha Salehija da zaprijeti akcijom ako se američki nosač ponovo vrati u Zaljev. 'Ja preporučam i ističem da se američki nosač ne treba vraćati u Perzijski zaljev...a mi nemamo naviku upozoravati više nego jedanput', kazao je tada Salehi, na što je uslijedilo zaoštravanje retorike između dviju strana i uzdrmana su naftna tržišta, s rastom izgleda za vojni sukob Irana i SAD-a.

Iran je zaprijetio da će zatvoriti Hormuški tjesnac kojim prolazi oko petina svjetske nafte što se prevozi tankerima, dok je Washington uzvratio da bi takav potez tražio američki odgovor.

Iran je u subotu odustao od svojih prijetnji, kada je zamjenik zapovjednika Revolucionarne garde Hosein Salami izjavio agenciji IRNA da je povratak američkih ratnih brodova u Zaljev rutinski, i da ne predstavlja povećanje stalne vojne prisutnosti SAD-a u regiji.

'Američki ratni brodovi i vojska su u Perzijskom zaljevu i na Bliskom istoku mnogo godina i njihovu odluku da upute nove brodove treba tumačiti kao dio njihove stalne prisutnosti', rekao je Salami.

Dužnosnici Pentagona odbili su izravno komentirati izjavu Salamija, ali su ponovili da nastavak vojnog prisustva SAD-a u regiji odražava ozbiljnost s kojom Washington uzima sigurnosne obveze prema partnerskim zemljama u regiji i osiguranje slobodnog toka međunarodne trgovine.

Američki ministar obrane Leon Panetta izjavio je u nedjelju da nosač USS Enterprise kreće u regiju Perzijskog zaljeva, te da će proći kroz Hormuški tjesnac u izravnoj poruci Teheranu, koji je ranije prijetio njegovim zatvaranjem.

'To je upravo ono za što ovaj nosač postoji', rekao je Panetta. 'To je razlog da zadržavamo prisutnost na Bliskom istoku ... Želimo da znaju da smo u potpunosti spremni rješavati bilo kakvu situaciju i kako im je bolje da se s nama pokušaju nositi kroz diplomaciju', dodao je Panetta, govoreći pred oko 1.700 mornara na palubi tog najstarijeg američkog nosača.

Ministar obrane posjetio je Enterprise dok se nalazio na vježbi oko 100 nautičkih milja ispred obale Georgije.

USS Enterprise, poznat kao 'Big E' i šest brodova iz njegove borbene skupine, trebali bi stići na Bliski istok u ožujku. Njegova prisutnost omogućit će SAD-u da ima dvije borbene skupine nosača zrakoplova u regiji Perzijskog zaljeva, s kojima može podržati borbene operacije u Afganistanu, napore protiv piratstva i druge misije u tom području.

''Big E' će biti važan simbol te moći u tom dijelu svijeta', rekao je Panetta, koji je tijekom obilaska broda posjetio zapovjedni most i letačku palubu u vrijeme kad su borbeni zrakoplovi katapultirani s broda, a na nosaču bi trebao i prenoćiti.

Panetta je u svom govoru također naglasio kako SAD namjerava zadržati flotu od 11 nosača zrakoplova, unatoč proračunskim pritiscima, dijelom i zato da zadrži pomorsku moć protiv Irana.

Bilo je nagađanja da bi proračunski pritisci mogli prisiliti Pentagon da smanji broj nosača zrakoplova, možda na 10, a Panettin prethodnik Robert Gates, također je otvorio pitanje potrebe zadržavanja svih 11 brodova.

No, Kongres je izrazio snažnu potporu sadašnjoj floti američkih nosača zrakoplova te donio zakon kojim se od ministarstva obrane traži da zadrži svih 11 brodova.

Europska unija odlučila je u ponedjeljak uvesti embargo na uvoz iranske nafte. Taj potez, nadaju se u Europi, trebao bi natjerati Iran da sjedne za pregovarački stol te naposljetku zaustavi svoj nuklearni program za koji se sumnja da je vojnoga karaktera. Teheran tvrdi da program nije vojni te da jedino pregovori, a ne sankcije, mogu riješiti spor. Riječ je o jednoj od najoštrijih mjera koje je Europska unija poduzela prema nekoj stranoj zemlji.

Nove sankcije Iranu uključuju trenutačni embargo na nove ugovore za sirovu naftu i naftne derivate, dok će postojeći vrijediti do 1. srpnja ove godine. Uz to, očekuju se dodatne mjere restrikcije za iransku narodnu banku, no detalji zasad još uvijek nisu poznati. Kako je za Reuters objasnio jedan europski diplomat, odgoda pune provedbe embarga do 1. srpnja dogovorena je s ciljem da se zaštiti europsko gospodarstvo koje se bori s dužničkom krizom. Naime, zemlje Europske unije kupuju oko 20 posto nafte koju izvozi Iran. Najugroženije su južne europske države, posebice Grčka koja četvrtinu svoje nafte uvozi iz Irana s kojim ima financijski povoljne angažmana.

Kako je zemlja u velikoj krizi i ovisi o pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije, vlada je tražila dodatno vrijeme da nađe alternativni izvor nabave. Jasno je da bi ove sankcije mogle podići cijenu nafte na svjetskom tržištu te produbiti krizu u kojoj se Europa i SAD nalaze. Zbog toga su Washington i Bruxelles apelirali na druge velike proizvođače nafte na Srednjem istoku (na primjer Saudijsku Arabiju) da povećaju proizvodnju te time nadoknade iransku naftu.

Teheran je pak upozorio susjedne zemlje da ne popuštaju pod zapadnim pritiskom. »Sankcije su usvojene kako bismo vidjeli shvaća li Iran ozbiljno naš zahtjev da dođe za pregovarački stol«, izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton. »Želim da se Iran vrati na pregovore te ili prihvati sve ideje od prošle godine ili ponudi neke nove ideje«, istaknula je Ashton. Inače, Ashton je u listopadu prošle godine poslala pismo iranskom nuklearnom pregovaraču, predlažući obnavljanje pregovora.

Odgovor na pismo još nije dobila, a Washington je neki dan priopćio da je to jedini put obnavljanju pregovora. Visoka povjerenica EU-a u pismu piše da je cilj ispregovarati dugoročno rješenje koje bi vratilo povjerenje međunarodne zajednice u miroljubivi karakter iranskog nuklearnog programa. Nadalje predlaže smislenu raspravu o konkretnim koracima izgradnje povjerenja te da bi se Iran bez prethodnih uvjeta trebao vratiti pregovorima.

Najnovije europske sankcije predstavljaju dodatni pritisak na Iran koji je suočen i sa snažnim pritiskom Sjedinjenih Država. Koncem prošle godine, američki predsjednik Barack Obama potpisao je novi paket sankcija koji također udara na iranski izvoz nafte te iransku narodnu banku preko koje se odvija cjelokupni naftni biznis. Najnovije sankcije predstavljaju velik teret za ionako slabo iransko gospodarstvo koje je suočeno s visokom stopom inflacije.

No, kako tvrde stručnjaci, europski embargo neće slomiti Iran. Naime, Iran prodaje najviše nafte azijskim zemljama. Od ukupno 2,26 miljuna barela sirove nafte, koliko Iran dnevno izvozi, Kina uvozi 0,54, Indija 0,33, Japan 0,34, a Južna Koreja 0,24. Europska unija uvozi pak 0,45 (drugi najveći uvoznik), od čega najviše Italija (0,18) i Španjolska (0,14 milijuna barela dnevno).

Zbog nametnutih sankcija Iran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi petina ukupne svjetske nafte. U isto vrijeme SAD upozorava kako neće tolerirati eventualno zatvaranje tjesnaca te da bi u tom slučaju mogao vojno reagirati. U tom kontekstu iznimno su opasne i napete vojne vježbe Irana, ali i Amerikanaca koje se provode u regiji. Pentagon je u ponedjeljak priopćio da su američki, britanski i francuski ratni brodovi bez incidenta prošli kroz Hormuz. Dodatnu napetost izaziva i tajni rat koji je već počeo u Iranu.

Tako je prije desetak dana u Teheranu ubijen kemijski inženjer koji je radio na nuklearnom postrojenju u Natanzu. On je četvrti iranski znanstvenik koji je ubijen u zadnje dvije godine. Iran optužuje Izrael i SAD za te likvidacije dok oni odbijaju umiješanost. Inače, Izrael je najviše zainteresiran da se što prije riješi iranska nuklearna prijetnja. Vlada premijera Benjamina Netanyahua ozbiljno razmatra preventivni napad na nuklearna postrojenja, iako takav rasplet barem u ovom času nije izgledan.

Netanyahu je u ponedjeljak pohvalio europsko uvođenje embarga, no kazao je da nije siguran može li taj potez zaustaviti iranske ambicije. »Mislim da je ovo korak u pravom smjeru. Zasad je nemoguće znati rezultate sankcija. Potreban je snažan i brz pritiska na Iran, a sankcije se moraju ocjenjivati u skladu s njihovim rezultatima«, kazao je Netanyahu.

Bivši iranski ministar predlaže prekid izvoza u EU »odmah«

Bivši iranski ministar Ali Fallahian izjavio je da bi Iran trebao odmah zaustaviti izvoz nafte u Europsku uniju. Objasnio je da bi takav potez rezultirao visokim skokom cijene nafte na svjetskom tržištu, a Europljani ne bi imali dovoljno vremena da nađu druge izvore. Treba reći da su upravo zbog straha od porasta cijene nafte Washington i Bruxelles odugovlačili s ovakvim sankcijama koje udaraju Iran tamo gdje najviše boli. Premda bi iranska odluka o zaustavljanju izvoza u Europsku uniju vjerojatno utjecala na cijenu nafte na svjetskom tržištu, najveći gubitnik bio bi Iran.

Protivnici ACTA-e tvrde da ugrožava građanske slobode, pravo na privatnost i internetsku inovaciju.

I dok se bura oko spornih zakona SOPA-e i PIPA-e u Sjedinjenim Američkim Državama stišava, Europska bi unija kasnije ovog tjedna trebala započeti s radom na ratifikaciji svog globalnog zakona za zaštiti intelektualnog vlasništva - Anti-krivotvoriteljski trgovinski sporazum (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), piše Siliconrepublic. Europske države, među kojima je i Irska, kasnije ovog tjedna pridružit će se SAD-u, Australiji, Južnoj Koreji, Novom Zelandu, Jordanu, Maroku, Singapuru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kanadi u pružanju podrške ACTA-i.

Prema objašnjenju Electronic Frontier Foundationa , međunarodne neprofitne organizacije koja zastupa zaštitu korisničkih digitalnih prava, ACTA će se primarno boriti protiv krivotvorenja fizičkih dobara, poput lijekova. Međutim, sporazum će u stvarnosti imati puno širu primjenu te će svoje resurse osobito koristiti za nadzor 'distribucije podataka na internetu kao i informacijske tehnologije'.

Prošlog su tjedna brojne velike internetske stranice, poput Wikipedije , WordPressa, Boing Boinga, Craigslista i Reddita, ustale protiv SOPA-e i PIPA-e. Milijuni internetskih korisnika prudružile su se prosvjedu putem društvenih servisa . Prosvjed, koji je uključivao potpisivanje peticija i pisama političarima, bio je uspješan u namjeri da Bijela kuća i zastupnici američkog parlamenta odustanu od donošenja ranije navedenih zakona.

- O ACTA-i pregovara odabrana grupa industrijaliziranih zemalja van postojećih međudržavnih sporazuma za zaštitu intelektualnog vlasništva, poput Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ( World Intellectual Property Organisation ) i Svjetske trgovinske organizacije ( World Trade Organisation ). I građansko društvo i zemlje u razvoju namjerno su isključene iz ovih pregovora.

Jedan od glavnih razloga zašto je ACTA postala novi 'trnu u oku interneta' jer činjenica da se o sporazumu vrlo malo zna. Prema EFF-u, ACTA sadrži nekoliko članaka koji bi mogli ugroziti privatnost korisnika te građanske slobode kao i zakonitost poslovanja, inovacije i slobodu protoka informacija. Osim toga, ACTA će navodno zemljama u razvoju ograničiti mogućnost odabira politike koja najviše odgovara njihovim državnim prioritetima te razvitku gospodarstva.

I dok trenutačni međunarodni forumi, barem do nekih granica, pružaju prostor da se čuju druga, različita mišljenja te se na njih odgovori, ništa od toga neće utjecati na rezultat pregovora o ACTA-i - upozorava EFF.

Nekoliko zemalja koje će ratificirati sporazum, poput Irske, objavile su u javnosti informacije o pregovorima o ACTA-i.

Dokumenti, koji se nalaze u posjedu EFF-a, upućuju kako vlasnici autorski prava traže nove zakonske režime koji će 'potaknuti pružatelje internetskih usluga da povećaju suradnju s vlasnicima prava u micanju spornih materijala s interneta'.

Irske će vlasti u svega nekoliko dana ozakoniti alate kojima će vlasnicima prava, poput glazbenih ili filmskih kompanija, omogućiti da pravnim procedurama protiv pružatelja internetskih usluga spriječe skidanje ilegalnih materijala s interneta. Udruge za zaštitu autorskih prava koje su podržale nastanak ACTA-e od pružatelja usluga traže i stalni nadzor protoka informacija kroz cijelu mrežu kao i uvođenje korisničke politike 'tri-promašaja-i-van' za kršenje sporazuma.

EFF upozorava da nadzor koji ACTA-a uvodi uključuje i detaljnu provjeru internetske komunikacije korisnika čime su ugroženi građanska sloboda, pravo na privatnost i internetska inovacija.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Kamioni su blokirali prometnice širom Italije, a vozači taksija su nastavili štrajkati u ponedjeljak u znak prosvjeda zbog rasta cijena goriva i gospodarskih reformi u svrhu otvaranja konkurentnosti u zaštićenim sektorima, među kojima su promet i farmacija.

Ceste i autoputevi od Gioie Taura u južnoj Kalabriji do Torina na sjeveru pogođeni su prosvjedom vozača kamiona koji su na Siciliji prošlog tjedna prouzročili prekide prometa.

Ministrica unutarnjih poslova Annamaria Ceancellieri izjavila je za državni radio RAI da vlasti prate te prosvjede s velikom pozornošću.

»Ne možemo isključiti mogućnost da će to nezadovoljstvo dovesti do prosvjeda različite vrste«, kazala je ona.

Ovi prosvjedi pokazuju rastuće protivljenje planovima premijera Marija Montija da liberalizira zaštićene sektore talijanskog gospodarstva kako bi povećao konkurentnost i omogućio stvaranje novih radnih mjesta.

Više od milijardu Kineza diljem Azije slavi u ponedjeljak u krugu obitelji i uz bučna slavlja ulazak u Godinu zmaja, polažući nadu da će im taj najcjenjeniji znak kineskog horoskopa donijeti promjene na bolje, posebice na profesionalnom planu.

Od Malezije do Južne Koreje, milijuni ljudi su prevalili goleme udaljenosti kako bi se okupili u krugu svojih bližnjih i proslavili novu lunarnu godinu.

Kada se u Pekingu oglasila ponoć, nebo kineske prijestolnice zasjalo je tisućama i tisućama raketa, uz raznobojne vatromete, a zaglušujuća buka petardi otjerala je zle duhove.

Godina zmaja, koje je uslijedila nakon Godine zeca, smatra se u kineskom zodijaku kao najpovoljnija za stjecanje blagostanja i dokazivanje na profesionalnom planu.

Stoga brojni parovi planiraju rođenje potomaka upravo u toj godini. U Kini se u 2012. očekuje porast broja poroda za pet posto, a ista su predviđanja i za Hong Kong, Tajvan i Singapur.

„Trenutno s tijelima Komisije radim  na reviziji Direktive o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva. Komisija namjerava predložiti revidiranu Direktivu do kraja 2012.

Kao princip, krađa imovine ne može se tolerirati.

Moj cilj je osigurati nastanak novih on-line poslovnih modela u Europi, uz solidnu pravnu sigurnost za pružatelje usluga i potrošače. Želimo omogućiti autorima da ponude svoja djela  i istodobno ih zaštititi od krađe.

Europska komisija će olakšati licenciranje glazbe i drugih djela uspostavom ravnopravnih uvjeta na jedinstvenom tržištu s kolektivnim upravljanjem pravima. Radimo na tom prijedlogu za ovo proljeće.

Kroz reviziju provedbe Direktive, Komisija će osigurati da operatori koji pojedincima omogućuju povrede prava intelektualnog vlasništva i izvlače iz toga profit budu identificirani i kažnjeni od strane sudova u državama članicama EU. Moramo onemogućiti da tvrtke zarađuju novac preko leđa vlasnika prava, kako bismo omogućili
održivim poslovnim modelima razvoj legalne ponude na internetu“, zaključio je Barnier u priopćenju.

Više informacija o Direktivi o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva možet pogledati na ovom linku
 

Posada misije 'Expedition 30' sa ISS-a kojom zapovijeda Dan Burbank, snimila je video oluje iznad Afrike na području širokom 400 kilometara, koja se dogodila 29. prosinca oko 20 sati.

Velike pješčane dine sada više nalikuju na skijališta, a palme se povijaju pod snježnim pokrivačem. Osim dječje radosti, snijeg u Sahari ima još nekoliko pozitivnih učinaka kao što su ubijanje parazita koji su zahvatili palmina drveća te obnavljanje podzemnih voda od kojih nastaju pustinjske oaze.

'Vojna intervencija ne bi riješila problem, već bi pokrenula rat i kaos na Bliskom istoku i, nažalost, moguće je, i u svijetu... Francuska će činiti sve da izbjegne vojnu intervenciju', rekao je Sarkozy diplomatskom zboru.

No 'vrijeme istječe' i samo jedna opcija može spriječiti vojnu intervenciju, a to su mnogo strože sankcije Iranu 'od potpunog prekida kupnje iranske nafte do zamrzavanja imovine iranske središnje banke', rekao je.

One 'koji ne žele sudjelovati u pooštravanju sankcija', Sarkozy je upozorio da će 'snositi odgovornost za vojno rješenje', ciljajući izravno na Kinu i Rusiju, dvije stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a koje odbijaju da Vijeće izglasa nove sankcije.

'Kineske i ruske prijatelje pozivam: pomognite nam jamčiti mir u svijetu... Jasno je da ste nam potrebni', rekao je Sarkozy koji je u govoru diplomatima oštro upozorio i režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

'Ne možemo prihvatiti divlju represiju koju režim provodi nad narodom, a zemlju vodi u kaos koji će iskoristiti ekstremisti svih boja', rekao je Sarkozy.

Podsjetio je da je upravo on pružio ruku Bašaru al-Asadu, ali da Francuska neće šutjeti pred 'sirijskim skandalom'.

Sarkozy je 2008. obnovio veze sa Sirijom koju je njegov prethodnik, predsjednik Jacques Chirac osumnjičio da stoji iza napada na libanonskog premijera Rafika Haririja Godine 2005. Sarkozy je pozvao al-Asada u Pariz na inauguraciju Mediteranske unije nastojeći ubrzati rješenje političkog sukoba u Libanonu.

U Srbijje vlada pravo ratno stanje kada je u pitanju Angelina Jolie i njezin film „U zemlji krvi i meda“. Proteklih dana razmijenjene su mnoge uvrede, a Srbi su u obračunu pozvali u pomoć i novinara i izdavača Williama Dorića iz Los Angelesa, kojeg srpske "Novosti" predstavljaju kao dijete Krajišnika, i kao čovjeka koji je prvi reagirao na režiserski prvijenac svjetski poznate glumice.

U tekstu je iznešeno nekoliko novih gotovo fantastičnih optužbi na račun Angeline Jolie, za koju se kaže da je plaćenica Saudijske Arabije, te da je njezina obitelj bila u vezu s hrvatskom emigracijom, jer je njezin otac Jon Voight, poznati glumac, navodno pohađao srednju školu kardinala Alojzija Stepinca u New Yorku.

Film je pokušaj kinematografskog genocida

Kako bi naši čitatelji mogli i sami vidjeti koliko daleko ide rat protiv Angeline Jolie, prenosimo cijeli tekst iz srpskih "Novosti".

Američki film “U zemlji krvi i meda” režiserke Angeline Jolie, koja je u srpskim medijima obožavana kao ljepotica i glumica, kroz priču o ljubavi Srbina i Bošnjakinje ponovio je notorne laži o Srbima. Prvi je na to ukazao novinar i izdavač William Dorić, iz Los Angelesa, koji je javno reagirao čim je vidio film. Za “Novosti” kaže:

- Angelina Jolie bi možda voljela da se misli da je film umjetnički, ali, u suštini, ovo djelo je čista antisrpska propaganda. Režiserka publici šalje poruku da su Srbi totalno ludi, divlje zvijeri, a muslimani nevine žrtve. Na kraju špice ispisala je i “podatke” o muslimanskim žrtvama i “50.000 silovanih žena”...

- Izašao sam iz dvorane alarmiran time da je riječ Srbin ponovo upotrebljena kao sinonim za zlo. Morbidna ljubavna priča završava se tako što Danijel ubija Ajlu pucajući joj u glavu, pa pada na koljena i viče: “Ja sam ratni zločinac!” Film Angeline Jolie pokušaj je kinematografskog genocida.

Angelinin otac praktično đak Alojzija Stepinca
Dorić tvrdi da se po Hollywoodu priča da je film financiran novcem iz Saudijske Arabije. I da je Angelina Jolie odabrana kao scenarista i režiser zbog svojih političkih stavova.

- Ona nije neuka. Bliska je washingtonskim političarima - kaže William Dorić. - A njezin otac, glumac Jon Voight, pohađao je Stepinčevu srednju školu u New Yorku. Izgrađena je 1950. godine i dobila je ime po hrvatskom katoličkom svećeniku osuđenom za zločine nad Srbima i Židovima u Drugom svjetskom ratu. To da je Jon Voight praktično đak Alojzija Stepinca možda je ključ antisrpske kampanje Angeline Jolie - rekao nam je William Dorić, kojem su ustaše ubile 17 rođaka u crkvi u Vojnici.

Kako tvrdi Dorić, od pet hollywoodskih filmova posvećenih Srbima kao zločincima, samo je “Iza neprijateljskih linija” zaradio novac. Pitamo Dorića kakva je sudbina takvih djela u SAD.

- Filmski kritičari “New York Timesa” su napisali da su ti filmovi “veliko razočarenje”. S toliko neuspjelih filmova o ratu u bivšoj Jugoslaviji niti jedan producent ne bi radio još jedan takav film, naročito poslije promašaja Angeline Jolie. U Hollywoodu se, međutim, priča da će John Travolta i De Niro raditi film o Srbiji. Znam da De Niro voli Srbiju i ne vjerujem da će napraviti film koji će nas uvrijediti - uvjeren je Dorić.

Dijete Krajišnika
William Dorić Todorović je rođen 1939. u Zapadnoj Virginiji, u porodici Todorović iz Krajine. Školovao se za novinara i rano počeo pisati. Kolumnist je poznatih američkih glasila i od 1985. vlasnik izdavačke kuće “GM books”. Autor je šest knjiga, od kojih je posljednja foto-monografija o Srbiji na engleskom. Nosilac je Ordena Svetog Save.

Eto, toliko o ratu protiv Angeline Jolie, o Stepincu, njegovim zločinima protiv Srba i Židova, o Stepinčevoj školi, o ustašama, antisrpskoj kampanji i još mnogo čemu s pogledom iz beogradskih „Novosti“.

Svaki komentar je suvišan, jer čitateljima je valjda jasno od kuda i zašto vjetar puše.

Otkriće ruskih znanstvenika moglo bi promijeniti čovječanstvo. Naime, oni su u Sibiru otkrili bakteriju Bacillus F čiji protein pomaže organizmu u jačanju obrambenog mehanizma.

Objašnjeno je kako bi se time mogao znatno usporiti proces starenja, a na taj način i produljiti ljudski vijek na čak 140 godina! Priopćila je to Ruska akademija znanosti, a prenose svjetske agencije.

Ruski su znanstvenici utvrdili kako laboratorijski miševi zbog ekstrakta bakterije žive 308 dana dulje (prosjek životnog vijeka im je 589 dana). Metabolizam im se u ekspewrimentima ubrzao za 20-30 posto.

Bakterija utječe i na smanjenje sljepila
Znanstvenici podsjećaju kako je Bacillus F bakterija bliska onoj probiotičkoj Bacillus cereus. Istina, još joj nije u potpunosti snimljena genetička slika, ali se i na tome radi.

Otkrivena je u zamrznutom tlu planine Mamontove, a znanstvenici su u eksperimentima utvrdili kako se lako razmnožava na temperaturi od pet Celzijevih stupnjeva.

Utvrđeno je i kako  bakterija ima utjecaj na smanjenje sljepila.

Naravno, eksperimenti na ljudima neće početi već sutra, jer još valja dosta toga istražiti, ali valja se nadati kako neće proći mnogo vremena kada će biti proizveden serum sa čudnovatim učinkom koji će produžiti ljudski život.

Javnosti je manje poznata informacija da na području Balkana intenzivno djeluju privatni istražitelji specijalizirani za krađe umjetnina. Prema pisanju magazina The Art Newspaper upravo su privatni detektivi predvođeni Dickom Ellisom, nekadašnjim šefom odjela za krađe umjetnina britanske Metropolitan policije, odigrali ključnu ulogu u rješavanju slučaja ukradenih Picassovih djela.

Dick Ellis zajedno sa četiri osobe iz Srbije, osnovao je privatnu istražiteljsku tvrtku Art Management, kojoj su u centru interesa Balkan i kriminalne grupe s ovih prostora.
No, osim Ellisa i suradnika na području te regije aktivne su barem još dvije privatne istražiteljske službe koje okupljaju europske stručnjake za krađe umjetnina.
Predstavnici kompanije Art Loss Register organizirali su čak osam posjeta regiji, tijekom prošle godine, te u evaluaciji koju su predstavili u Barceloni krajem 2011. obrazložili zašto je baš sada idealno vrijeme za spašavanje umjetnina, navodno sakrivenih u zemljama Balkana.

'Po raspadu Jugoslavije i okončanju rata, vladajuće stranke na ovim prostorima fokusirale su se na sankcioniranje ratnih zločinaca i narko lanaca. Za to vrijeme, regija je postala vodeći tranzit za ukradene umjetnine iz Francuske, Švicarske, Austrije, Njemačke, Češke i Slovačke, te Nizozemske i Belgije za poznate bande među kojima Balkanske bandite i Pink pantere. I dok je Srbija glavna baza za bande, brojne ukradene umjetnine pronađene su u Makedoniji, na Kosovu i u Crnoj Gori', tvrde.

U analizi situacije u jugoistočnom dijelu Europe, The Art Newspaper navodi da su ovdašnje zemlje pod pritiskom svojih vladajućih struktura koje žele unaprijediti odnose s Europskom unijom i NATO-om, te da je iz tog razloga, upravo sada pogodna klima za spašavanje umjetnina.

U rješavanju zločina i pokušaju vraćanja izgubljenih umjetničkih djela, privatni istražitelji služe se raznim metodama.

Iz kompanije Art Loss Register tvrde da zločincima nude obilje mogućnosti kako da predaju djela uz minimum sankcija, posebno za umjetnine za kojima se traga već desetljećima. Primarni cilj im je pronaći i spasiti umjetničko djelo te pod svaku cijenu izbjeći situaciju u kojoj zločinci u panici uništavaju umjetnine.

S druge strane Dick Ellis, nudi nagrade za informacije, ukoliko procijeni da izvor nije bio uključen u krađu.

Zaslugom privatnih istražitelja djela 'Glava konja' iz 1962. i 'Čaša i bokal' iz 1944, vrijedna milijune eura, ukradena tijekom izložbe održane u gradiću Pfaeffikon u Švicarskoj 2008. godine pronađena su u Beogradu u listopadu prošle godine.

Priča Lakhdara Boumediene ne razlikuje se previše od mnogih drugih koji su završili u američkom logoru Guantanamo, u malom zaljevu Kube koji američka vojska već desetljećima drži pod okupacijom.

Boumediene je rođen 1966. u Alžiru, a s obitelji se 1997. doselio u Sarajevo, kao zaposlenik islamske humanitarne organizacije Crveni polumjesec. Nema sumnje da je taj čovjek, kao i većina zatvorenika Guantanama, pripadao islamskim fundamentalistima koji nisu imali previše ljubavi za Sjedinjene Američke Države, što naravno ne znači da je bio terorist. Dapače, Vrhovni sud BiH je pravomoćnom odlukom zaključio da Boumediene nije terorist, nakon što je u jesen 2001. optužen za pripremanje bombaškog napada na američku ambasadu, ali to mu baš i nije pomoglo.

Naime, bosanskohercegovačke vlasti, koje je tada predvodio ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, popustile su pritisku SAD-a, te Boumedienea i još nekoliko ljudi izručile Amerikancima protivno svim zakonskim propisima i sudskim odlukama. Nisu pomogli ni apeli sarajevskih organizacija koje se bore za ljudska prava, kao ni osuda pojedinih medija, pa ni očajnički prosvjedi obitelji zatočenika. Rezultat svega toga jest da je Lakhdara Boumediene proveo sedam godina iza rešetaka, sve dok ga nedavno nije – po svim točkama optužnice – oslobodio jedan američki sudac.

Boumedeine je svoja iskustva opisao u potresnom tekstu za New York Times, u kojem između ostaloga opisuje neljudske uvjete kojima su zatočenici Guantanama izloženi: 'Nakon brojnih saslušanja, na kojima mi nikad nisu htjeli reći za što sam optužen, odlučio sam započeti štrajk glađu. Dvije godine sam izdržao da mi se gura sonda u nos i grlo te prisilno hrani. Bilo je to grozno mučenje, ali bio sam nevin i nisam htio odustati od svojeg prosvjeda.'

To je tek jedna sitnica iz arsenala zlostavljanja zatvorenika u Guantanamu, koje se muči i izostankom sna, simulira se njihovo utapanje (tzv. waterboarding), a među zatvorenicima su se nalazili čak i tinejdžeri. Prvi zatočenici, koje SAD naziva 'neprijateljskim borcima', na Kubu su stigli 11. siječnja 2002. godine, nakon što je Ministarstvo pravosuđa administracije Georgea W. Busha zaključilo da tamo ne vrijede američki zakoni. Isprva je službeni stav Busheve administracije bio da se u Guantanamu nalaze najgori teroristi i ubojice, no vremenom se pokazalo – zahvaljujući radoznalosti novinara i radu ljudskopravačkih aktivista – da je većina zatočenih daleko od prijetnje za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Bilo je i takvih, a među njima je najpoznatiji Khalid Sheikh Mohammed, kojega se smatra jednim od ključnih ljudi u organiziranju napada na New York 11. rujna 2001. Khalid Sheikh Mohammed još uvijek je u logoru te čeka suđenje na američkom vojnom sudu.

No, većina od nekoliko stotina zatvorenika koji su u proteklih deset godina prošli kroz Guantanamo ili se u njemu još uvijek nalaze uopće nisu opasni teroristi, što u međuvremenu priznaje i američka vlada. Predsjednik Barack Obama je 22. siječnja 2009. potpisao predsjedničku uredbu kojom se suspendiraju vojna suđenja u Guantanamu te najavio da će u roku od godinu dana zatvoriti logor. Ništa od toga se ni tri godine kasnije nije dogodilo, a u Guantanamu se – protivno svim američkim i međunarodnim zakonima – nalazi još 171 osoba.

Internet izgleda kao da je poludio od komentara Marka Zuckerberga, suosnivača i izvršnog direktora Facebooka. Zuckerberg se također izjasnio protiv predloženih SOPA i PIPA zakona u statusu na svom Facebook profilu gdje je napisao:
"Internet je najmoćniji alat koji imamo za stvaranje otvorenijeg i povezanijeg svijeta. Ne možemo dopustiti da loše osmišljeni zakoni utječu na razvoj interneta. Facebook se protivi SOPA i PIPA zakonima, a mi ćemo se i dalje nastaviti suprostavljati svakom zakonu koji će naštetiti internetu. Današnji svijet treba političke lidere koji su za internet. Mi smo s mnogim od tih ljudi radili mjesecima na iznalaženju boljih alternativa od ovih sadašnjih prijedloga. Ohrabrujem vas da saznate više o ovim pitanjima i recite svojim kongresmenima da želite da budu za internet".

Štoviše, Zuck je nakon dvije i pol godine i zatweetao te na svom Twitter profilu objavio link na svoj post na Facebooku. Facebook je također na posebnoj stranici naglasio i svoj službeni stav o SOPA i PIPA zakonima.

Politički 'korektan' PR-ovski potez

Zuckerbergu se može zapljeskati na tome da je konačno zauzeo stav oko ovog važnog pitanja koje nije samo ograničeno na Sjedinjene Države. Naime, mnogi upozoravaju da će se praksa progona "piratskih" sadržaja na internetu, ako prođe u SAD-u, proširiti i na ostale zemlje, a to bi vrlo lako mogao biti kraj interneta kakav danas poznajemo. Odnosno, kraj slobodnog i otvorenog interneta budući da ovaj zakon ne samo da će zahtijevati od ISP-ova, odnosno davatelja internet usluga da uklanjaju web stranice iz globalne mreže na zahtjev vlade ili sudova (blokirajući bilo koji zahtjev prema središnjem sustavu za upravljanje domenama koji usmjerava sav internet promet) već će također ovi biti prisiljeni da aktivno nadziru ponašanje svojih korisnika kako bi spriječili kršenje copyrighta. Da ne govorimo o tome što će se dogoditi s mnoštvom malih tvrtki, inovacijama i na kraju krajeva osnovnim ljudskim slobodama kao što je pravo na slobodan govor i izražavanje.

Ipak, čini se da su Zuckerberg i Facebook u ovom kontekstu napravili smo ono što je politički "korektno", kako bez dlake na jeziku primjećuje GigaOm. Zuckerberg je iznio svoj stav dosta kasnije nakon što se anti-SOPA prosvjed, odnosno "zamračenje" web stranica poput Wikipedije, Reddita, BoingBoinga, Huffington Posta i drugih, proširilo diljem World Wide Weba. Čak je i Google, kompanija koja naginje tome da uvijek pregovara s obje strane, izašla sa snažnom porukom i objavom da ne podržava SOPA i PIPA zakone te je na svojim stranicama pokrenula i peticiju te "zamračila" logotip na svojoj Google.com stranici. Dosada je ovu peticiju potpisalo 4,5 milijuna ljudi.

Zakašnjela reakcija

Ova zakašnjela reakcija od Facebooka - kao i njezino značenje - čine se kao PR-ovski potez niskog rizika. Zašto je Facebook tako kasno reagirao? Kao jedna od najvećih stranica na internetu Facebook je mogao (i trebao) o ovom pitanju govoriti mnogo ranije jer SOPA nije problem koji je iskrsnuo tek nedavno. Osim toga, prijetnja bojkota koja bi došla od strane Facebooka možda bi mnoge političare u SAD-u natjerala da ozbiljnije razmotre svoje stavove oko donošenja kontroverznih zakona.

U idealnim uvjetima, Facebook bi trebao biti ogledalo našeg svijeta. Nažalost, on to nije. Ako Facebook i Zuckerberg zaista misle to što kažu - da su protiv SOPA-e - onda su trebali hrabro ustati i to pokazati. Ne statusom na Zuckerbergovom profilu, već su trebali uključiti svoje korisnike - ne političare, ne velike kompanije, a posebno ne lobiste - u akciju koja bi omogućila korisnicima da sami donesu odluku o budućnosti interneta. Upravo ono što su Wikipedija i mnoge druge web stranice na internetu napravile sa svojim korisnicima.

Drugim riječima, Zuckerbergov formalni status na njegovom Facebook profilu nije dovoljno. Zuckerberg je ovoga puta mogao napraviti puno, puno više. Smatrate li i vi da je i Facebook trebao "zamračiti" svoje stranice kao što je to učinila Wikipedia, pokrenuti peticiju poput Googlea ili nešto drugo napraviti kako bi milijune ljudi širom svijeta aktivnije uključio u raspravu o budućnosti interneta?

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Nakon što je objavljen dokumentarac "Houston, we have a problem!" slovenskog redatelja Žige Virca, koji navodi da je Josip Broz Tito napredan jugoslavenski svemirski program u ožujku 1961. godine prodao američkom predsjedniku Kennedyju, oglasila se i američka svemirska agencija.

Naime, iz NASA-e demantiraju tvrdnju da ne bi poletjeli u svemir bez Titovog kozmičkog programa, koji se navodno zasnivao na tajnim znanstvenim radovima Slovenca Hermana Potočnika.

U vrijeme kad je prema tvrdnjama Virca, Tito dao svemirsku tehnologiju Kennedyju, SAD su već lansirale umjetne satelite i finalizirale projekt leta na Mjesec, ističu u američkoj svemirskoj agenciji.

Potočnik razradio ideju letjelice

Projektom svemirske utrke sa Sovjetima, na kojem je inzistirao predsjednik Kennedy, rukovodio je šef američkih raketnih i svemirskih istraživanja, bivši SS major Werner von Braun, koji se do 1945. godine istim poslom bavio u Hitlerovoj Njemačkoj, potvrđuju i u Nacionalnom arhivu SAD.

NASA je i devedesetih demantirala nagađanja da je von Braun "posuđivao" ideje od Potočnika, tada poznatog pod pseudonimom Hermann Noordung. Pod tim imenom 1929. Potočnik je u Berlinu objavio popularnu futurističku knjigu "Problem svemirskog putovanja - raketni motor", u kojem razrađuje ne samo ideju orbitalne svemirske stanice s ljudskom posadom, nego i primjenu raketne i svemirske tehnologije u vojne svrhe.

Potočnik, između ostalog, sugerira da rakete "koje nose tone eksploziva" mogu biti moćno oružje kojim se "sigurno napada srce neprijateljske teritorije". Najzanimljivija ideja, za čije plagiranje je osumnjičen von Braun, bila je da se na umjetnom satelitu koji kruži oko Zemlje napravi apokaliptično oružje - ogromno parabolično ogledalo koje koncentrira sunčeve zrake i njima prži "neprijateljske objekte i vojnike na maršu".

Utrka za nacističkim znanstvenicima

Potočnik je smatrao da bi zemlja koja posjeduje satelit sa "zracima smrti" bila nepobjediva, a nedavno otvoreni arhivi američke tajne službe OSS iz Drugog svjetskog rata otkrivaju da su u to vjerovale i vođe Trećeg Reicha. Na sreću čovječanstva, nacistička futuristička tehnologija do kraja Drugog svjetskog rata nije odmakla dalje od prototipova, ali nije ostala neiskorištena. Saveznici su pred kraj rata započeli bjesomučnu utrku za nacističkim znanstvenicima, a američki OSS se pokazao kao najuspješniji, pokazuju arhive OSS i njene nasljednice CIA-e.

One, naime, potvrđuju da je američka vojna služba prihvatila šefa njemačkog raketnog i svemirskog programa Wernera von Brauna i još 700 nacističkih znanstvenika, koji su u tajnoj operaciji, još pre no što je rat završen, prebačeni u vojno-istraživačke centre SAD-a.

Upravo je Von Braun predsjedniku Kennedyju tada predložio gradnju satelita s ogromnim ogledalom koje bi prikupljalo sunčeve zrake za napajanje energijom. Osim toga, prema dostupnim podacima, nacisti su napravili uspješan model malog letećeg tanjura, kojim se upravljalo preko daljinskog upravljača, a koji je zbunjivao savezničke pilote.

Upravo ovaj leteći tanjur se smatra direktnim pretkom američkih bespilotnih letjelica koje su nedavno korištene u Afganistanu i Iraku, kao i bezazlenih verzija iste naprave koja je odnedavno hit u trgovinama igračaka.

Musha Cay naziv je privatnog otoka koji broji 150 jutara. Ovaj pravi mali raj na zemlji u vlasništvu je poznatog iluzionista Davida Copperfielda. Obiluje bujnim i netaknutim zelenilom, bijelim pješčanim plažama i azurnim morem. U takav krajolik lijepo se uklapa i zdanje od 10.000 četvornih metara u koje stane dvadesetak gostiju.

Velebna građevina sadržava dvije gostinjske vile, jednu na plaži te teniske terene, bazen i jacuzzi. Dakako, nezaobilazno je i osoblje koje uslužuje bogate goste. Rajsko zdanje više je namijenjeno bogatim biznismenima, ali nema sumnje da bi se i neke imućne obitelji sasvim dobro snašle u tom okružju. Cijena boravka u tom komadiću raja iznosi 37.500 dolara na dan.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nalazi se u iskušenju da bombardira Iran u sljedećih nekoliko mjeseci kako bi zadao udarac spornom nuklearnom programu. Unatoč pozivu predsjednika SAD-a Baracka Obame prošlog četvrtka i porukama ministra obrane Leona Panette, da ne napada Iran, Netanyahu se još uvijek nije izjasnio.

Izrael, naime, smatra da je Iran blizu izrade atomske bombe. Početak obogaćivanja urana u podzemnoj nuklearki "Fordov" u blizini Quma, kao i ratoboran stav Teherana zbog najave sankcija na uvoz nafte, pokazuju da postoji razlog za zabrinutost.

Uz to, tu je i američka politička računica - izraelski napad nekoliko mjeseci prije američkih predsjedničkih izbora u studenom mogao bi staviti Obamu u neugodan položaj.

Morat će iskazati ljutnju i nezadovoljstvo, iako su mu židovski glasovi na Floridi iznimno važni, a istodobno, potporu izraelskom napadu dat će republikanski kandidat, najvjerojatnije Mitt Romney.

Smisao za dramatizaciju

Nasuprot tome, ponovno izabran Obama bi, u svom drugom mandatu, mogao jasno dati do znanja da je razočaran eventualnim izraelskim postupkom, o čemu Jeruzalem i te kako razmišlja, jer po svemu sudeći će Obama dobiti izbore.

Netanyahu sebe prikazuje kao čovjeka koji stoji između Irana i atomske bombe. Kako navodi Radio slobodna Europa, on ima smisla za dramatizaciju, no poruka Washingtona za sada je jasna - napad na Iran bila bi strašna pogreška.

Ipak, Izrael očekuje da će SAD umjesto njih ili zajedno s njima, objaviti napad na Iran, zbog čega i kalkuliraju s pojašnjenjem svojih stavova. No, u izbornoj godini Obama se sigurno neće dovesti u situaciju da izaziva bijes islamskog svijeta. Uostalom, gotovo cijeli mandat je nastojao utišati taj bijes i izbjeći ratove.

Netanyahu je prošli vikend izjavio da "prvi put" vidi neke "promjene" u Iranu, kao posljedicu sankcija, istodobno pozivajući SAD da "jasno priopće" da će "djelovati vojno", ukoliko pak sankcije ne uspiju.

'Otkrivene su određene informacije da su neki časnici vojske upleteni u zavjeru za svrgavanje sustava demokratske vlasti', rekao je brigadni general Muhamad Masud Razzaq novinarima. On je rekao da su časnici identificirani te da su neki pritvoreni i bit će izvedeni pred vojni sud.

Bangladeš ima povijest vojnih udara a generali su upravljali tom azijskom zemljom 15 godina od kraja devedesetih godina.

Dužnosnici obavještajnih službi su više puta upozoravali da bi 'fanatični' islamski militanti povezani s nekim vojnim krugovima mogli pokušati svrgnuti Hasinu. 'Skupina fanatičnih časnika pokušavala je svrgnuti politički izabranu vladu. Njihov je pokušaj spriječen', rekao je Razzaq, koji nije rekao drugih pojedinosti.

Hasina je vlast preuzeo početkom 2009. godine i od tada je suočen s prijetnjama islamista i drugih radikalnih skupina.

Zbog klimatskih promjena koje prijete velikim potopom, vlasti Maldiva, otočne države u Indijskom oceanu, već kupuju zemlju u Australiji gdje namjeravaju preseliti svih 350 tisuća stanovnika.

Tropskim otocima ističe vrijeme

Ovo nije scenarij još jednog apokalipitčnog filma, već surova stvarnost državice "razbacane" na 1.200 otoka i otočića, koja je već pretrpjela strahovitu štetu u tsunamiju 2004. godine.

Bojazan vlasti i stanovnika Maldiva pojačavaju crna predviđanja Međunarodnog savjeta za klimatske promjene koja kažu da će, nastavi li se podizanje razine mora sadašnjim tempom, svi tropski otoci u Indijskom oceanu biti pod vodom do kraja ovog stoljeća.

Skupljaju novac za masovnu selidbu

Maldivi su jedan od "rajeva na Zemlji" koji živi od turizma i ribarstva, a četrnaest od ukupno 200 naseljenih otoka već su napušteni. Tamošnje vlasti su odlučile prikupiti novac za masovnu evakuaciju.
Predsjednik Mohamed Nasheed kaže da shvaća narod Maldiva koji želi ostati na svojoj zemlji, ali da kao odgovoran vlastodržac mora planirati masovno preseljenje kako ljudi ne bi desetljećima živjeli pod šatorima kao izbjeglice.

Sa sličnim turobnim prognozama suočene su i dvije otočne državice u Tihom oceanu – Tuvalu koja ima nešto više od 10.000 stanovnika, te nešto veći Kiribati sa stotinjak tisuća ljudi. Njihove zahtjeve za kupovinom zemljišta vlada Australije ozbiljno razmatra.

Slovenski predsjednik Danilo Türk predložit će bankara Marka Voljča za mandatara. Navodno je Voljč pristao na kandidaturu i predsjednik bi to trebao objaviti u četvrtak ujutro u Ljubljani.

Vijest je u Sloveniji odjeknula poput bombe, jer je posve neočekivana. Marko Voljč bivši je prvi čovjek Nove Ljubljanske banke, a nekoliko godina radi u belgijskoj banci KBC. Predsjednik Türk je s njim bio u posljednje vrijeme u kontaktu, tražeći izlaz iz sadašnje krize koja je blokirala svaku mogućnost da jedan od političkih prvaka slovenskih stranaka sastavi vladu. Türk nije bio previše ni sklon mogućnosti da mandat povjeri Janezu Janši, prije svega zbog činjenice što se na sudu vodi postupak protiv njega u slučaju finske Patrije.

I do sada je bilo prijedloga da neki uspješni poslovni čovjek, prije svega iz svijeta financija, preuzme slovensku vladu, ali inicijativa nije prihvaćena. Još do nedavno je i sadašnji šef parlamenta Gregor Virant predlagao tehničku vladu, na čelu sa stručnjakom, ali je i taj prijedlog propao. Türk, nakon neuspjeha Zorana Jankovića nije želio govoriti o daljnjim rješenjima, a očito je istovremeno tragao za »trećim čovjekom«.

Slovenski su novinari odmah kako je vijest procurila pokušali stupiti u kontakt sa Voljčem, ali u tome nisu uspjeli. Odgovoreno im je iz njegovog ureda da je službeno opdsutan do 27. siječnja, a odluka o novom mandataru trebala bi pasti dan kasnije.

Marko Voljč dobro poznaje slovenske političke prilike, pa je i prije bio u igri za mandatara. Posljednji put prije deset godina, ali i prije. Međutim, tada su ga istisnuli političari i Voljč je nastavio uspješnu bankarsku karijeru.

Trenutačno Voljč radi kao izvršni direktor u belgijskoj bankarsko-osiguravajućoj skupini KBC, koja usko surađuje i sa slovenskim financijskim institucijama. Prije tridesetak godina Voljč je surađivao i sa Svjetskom bankom i dobro ga znaju u krugovima svjetskih financijaša. Slovi kao izuzetno ozbiljan stručnjak, koji u slučaju da bude izabran bi nastavio putem koji su sada krenuli novi premijeri u Grčkoj i Italiji.

Ujedno, Slovenija bi bila treća europska država koja bi na čelu imala bankara. Treba proći još komplicirani put usaglašavanja u samoj Sloveniji, ali već i prve reakcije ukazuju da mnogi smatraju taj, još uvijek neslužben prijedlog, kao dobro rješenje.

U ovom trenutku i Janez Janša i Zoran Janković teško mogu sastaviti koaliciju koja bi omogućila formiranje čvrste vlade. Jankoviću su šanse gotovo minimalne, a ni Janša nema sigurnu većinu. I dalje je neodlučnost Gregora Viranta presudna, a bez ljudi predsjednika parlamenta nitko nema sigurnu većinu. Virant je već prije išao s inicijativama koje nisu dobro dočekane, a kada su stranke odbile prijedlog o nekoj vrsti vlade nacionalnog spasa, nitko više nije ni spominjao druge mogućnosti.

U Sloveniji su svi svjesni da je najgore rješenje odugovlačiti s izborom premijera, jer su razmjeri nove krize sve pogubniji za slovensko gospodarstvo. Ne bi bilo ni rješenje da bude izabrana nestabilna vlada koja bi imala svega jedan ili dva glasa podrške u parlamentu, a u ovom trenutku niti jedan slovenski političar nije u stanju čak ni to osigurati.

U četvrtak će se mnogo više znati, jer nakon objave prvih vijesti nikakav komentar Danilo Türk nije želio davati. Probni balon je pušten, prve reakcije nisu loše i tek se sada čeka potvrda predsjednika države, kako bi procedura mogla ići dalje.

Kapetan Francesco Schettino (52), u ovom času vjerojatno najprezreniji čovjek u Italiji, pušten je iz zatvora u kućni pritvor. Tu odluku sutkinje za prethodnu istragu u Sudištu u Grossetu Valerije Montesarchio glavni tužilac u istom mjestu, Francesco Verusio, dočekao je “s nerazumijevanjem”.

Isključio signal satelita

Sutkinja smatra da je u pogledu dokaza Schettino već priznao ono ključno: da je bio na zapovjedničkom mostu i zapovijedao kad je “Costu Concordiju”, brod pod svojim zapovjedništvom, naveo na siku na kojoj se rasporio dobrih 70 metara duž trupa. Dovoljno je dokaza da je taj suludi manevar bio planiran: Patrizia Tievoli, sestra šefa sale na brodu Antonella Tievolija, jedinog člana posade s Isole del Giglio, nekoliko minuta ranije najavila je na svom portretu na Facebooku da će “Concordia proći blizu blizu” dijela obale na kojemu je njihova kuća, a ustanovljeno je da je Schettino nekoliko minuta ranije dao isključiti signal koji satelitu u svakom trenutku javlja preciznu poziciju broda, s namjerom da skretanje s rute i približavanje obali ne bude primijećeno.

Serija laži

Tvrdili su nam, usput da se sjetimo, da ribarice ne mogu isključiti taj signal i da se tako uvijek može precizno ustanoviti kada je neka od njih uplovila u tuđe teritorijalno more. Ne mogu ribarice, a mogu putničke grdosije?

Lučka kapetanija u Livornu objavila je na Internetu sav snimak razgovorâ sa Schettinom prvo zabrinutoga a onda razjarenoga kapetana fregate Gregorija De Falca (46), dežurnog časnika u operativnoj sali, u kojemu je razvidno da je zapovjednik utekao s broda među prvima, nekoliko sati prije evakuacije zadnjih preživjelih putnika, a to je Schettino potvrdio i pred sucem, rekavši da je “pao na čamac za spašavanje”, koji da je ostao “zataknut”, dakle ni u moru, ni na brodu. Prema tome, zaključila je istražna sutkinja, Schettino je priznao ključne elemente svih triju inkriminacija zbog kojih mu prijeti do 15 godina zatvora: brodolom, višestruko nehatno ubojstvo i napuštanje broda prije evakuacije putnika. Brod je napustio, ali nije bježao, dakle ne vjeruje da će uteći, obrazložila je sutkinja.

Schettino je u iskazu pred sutkinjom priznao da je htio uputiti pozdrav (takozvani “inchino”, tj. naklon) otoku s kojega je njegov šef sale i na kojemu je živio i njegov prethodni zapovjednik Mario Palumbo. Priznao je da je stajao pored kormilara i davao nalog, da je isti manevar poduzeo i nekoliko puta ranije, da je znao za hridi, da je naredio zaokret udesno pred njima, ali da je zakasnio, “pa je brod krmenim dijelom zahvatio siku koja ga je zaparala”.

Dakle, taj riskantan manevar (“Costa Concordia” je hrid zahvatila na 96 do 98 metara od obale na dubini od samo osam metara) već je prije poduziman. “Zato sam se osjećao sigurnim”, priznao je zapovjednik.

Cirkuska bravura

Pomorska vlast za to nije znala, očito, inače ne bi bilo potrebe da se isključuje uređaj za satelitsko lociranje. Dakle - postojala je svijest da se tako ugrožava zakonski zadan okvir sigurnosti plovidbe i putnika. Za to je, međutim, znala brodovlasnička tvrtka Costa Crociere, u Carnivalovu vlasništvu. Prvo, apsolutno je nevjerojatno da pored 1100 članova posade (i još većeg broja putnika, do 3700 po putovanju) do brodovlasnika ne dopru podaci o takvoj cirkuskoj bravuri.

Neiskreno zgražanje

Drugo, službeni blog tvrtke Costa Crociere još se i hvalio kako je isti brod, “Costa Concordia”, pod istim zapovjednikom, kapetanom Schettinom, istovrsnim “inchinom” odao počast odnosno - kako su zapisali - “priredio feštu” otoku Procidi. Dolazak broda najavljen je sa deset hitaca iz mužara, na što je brod odgovorio trokratnim tuljenjem sirene. Turisti na otoku su puhali u vuvuzele, nautičari s Procide su došli jedrilicama i gliserima do grdosije, a snimak je stavljen na YouTube, i sve tako veselo.

Sada toga nema na blogu, ali ostalo je u memoriji Interneta i može se naći.

Prema tome, veoma lažno i neiskreno zvuči zgražanje glavnog menedžera Coste Crociere Pierluigija Foschija, koji se na konferenciji za novinare pravio da o toj praksi ne zna ama baš ništa. Očito je kompaniji odgovarao i taj tip publiciteta.

Ako od zapovjednika to nije naručivala, bjelodano je da ih je poticala i preko svoga službenog bloga. I tako je krčag išao na vodu dok se nije razbio - a onda je kompanija oprala ruke u moru na čijem su dnu žrtve te neviđene lakomislenosti.

Više od 10.000 internetskih stranica, predvođenih Wikipedijom, tijekom dana uključilo se u "blackout"; prosvjed protiv dva zakona koje su američki vlastodršci namjeravali progurati, poznati kao SOPA ("Stop Online Piracy Act") i PIPA ("Protect Intellectual Property Act").

Internetska pobuna u rekordnom je roku polučila pozitivne rezultate. Prije samo nekoliko dana SOPA i PIPA imali su snažnu potporu i u Republikanskoj i u Demokratskoj stranci. Očekivalo se da će bez problema proći glasanje i postati zakoni. Situacija se, međutim, u zadnjih nekoliko sati promijenila; osim što je prosvjed protiv cenzure snažno odjeknuo, kompanije poput Googlea i Facebooka pokazale su da i oni svoje lobiste za trku imaju.
 

Političari preko noći mijenjaju mišljenje

Demokratski senator Benjamin L. Cardin, koji je podržao zakone protiv piratstva, javno je objavio da se predomislio. Isto su, kako javlja New York Times, učinili i republikanski senatori Marco Rubio i John Cornyn. Šest republikanaca koji su ranije podržavali zakone pismeno su od lidera demokratske većine u Senatu Harryja Reida zatražili odgodu rasprave o SOPA-i, kako bi se u prijedlog zakona unijele neke izmjene.

"Bolje je da se ne žurimo i napravimo ovo kako treba, nego da požurimo i pogriješimo. Moramo uzeti još vremena i razmotriti prigovore koji su se pojavili, te izaći s novim prijedlogom zakona koji će se obračunati s piratima, a istovremeno zaštititi slobodan i otvoren pristup internetu", kazao je "pokajnik" senator Rubio.

Među onima koji su preko noći promijenili mišljenje je i Darrell Issa, republikanski kongresnik iz Kalifornije: "Čuli smo glas internetske zajednice. Ne možemo glasati o verziji zakona kojoj se protive vodeće internetske kompanije. Očito je da članovima Kongresa treba još puno edukacije o funkcioniranju interneta".
 

Pokušaj cenzure interneta

Ovi zakoni, sastavljeni pod pritiskom snažnih lobista iz filmske i glazbene industrije, trebali su stati na kraj internetskom piratstvu. Međutim, pravni jezik kojim su SOPA i PIPA sastavljeni odaje da je pravi cilj stvaranje uvjeta za cenzuru interneta.

SOPA i PIPA su, uvjereni su mnogi pravni i tehnološki stručnjaci, trebali biti prvi korak prema internetskom "kill switchu", alatu koji bi omogućio gašenje "neposlušnih" internetskih stranica. "Suočeni smo sa zastrašujućim pokušajem cenzure interneta", kaže Jimmy Wales, otac Wikipedije.
 

Rat za internet je tek počeo

Problem je sljedeći: kada bi SOPA i PIPA prošli američki Kongres i Senat u sadašnjem, neizmijenjenom obliku, vlasnici internetskih stranica pred zakonom bi morali odgovarati i za sadržaj koji postavljaju njihovi korisnici. Ako netko postavi fotografiju zaštićenu copyrightom na Flickr, Flickr mora odgovarati. Ako netko neovlašteno postavi glazbeni spot ili insert iz filma na YouTube, YouTube mora odgovarati. Ako netko podijeli linkove koji omogućuju "skidanje" zabranjenih sadržaja putem Facebooka, Facebook mora odgovarati.

Kazne koje SOPA i PIPA predviđaju kreću se od pozamašnih novčanih globa, pa do gašenja stranica koje se ocijene distributerima piratskog materijala. Štoviše, iako se radi o zakonskim rješenjima koje predlaže američka vlast, efekte SOPA-e i PIPA-e osjećale bi i stranice izvan SAD-a, s obzirom da alati poput Googlea ili Facebooka na njih više ne bi mogli upućivati. Također, američkim korisnicima pristup takvim, "zabranjenim" stranicama bio bi blokiran.

"Nisu SOPA-u pisali ljudi koji ne razumiju kako internet funkcionira. Pisali su ga ljudi koji internet predobro razumiju i žele ga zauvijek promijeniti", uvjeren je Lance Ulanoff, glavni urednik portala Mashable. Ulanoff je siguran da se radi o ciljanoj inicijativi protiv slobode izražavanja i medija kojeg je gotovo nemoguće kontrolirati. Prva bitka je možda dobivena. Ali rat za internet je tek počeo.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Britanski istraživači bušit će kroz više od tri kilometara debeo led kako bi došli do jezera Ellsworth i otkrili tragove života koji su možda zatrpani stotinama tisuća godina. 

Raskošna knjiga ima stranice veličine 2,28 metara puta 1,55 metara, a afganistansko Ministarstvo za vjerske poslove potvrdilo je da je da se radi o najvećem Kuranu na svijetu.

Dosad je tu titulu imao Kuran sa stranicama od dva i jednog i pol metra iz ruskog Tatarstana.

Afganistanski Kuran težak je 500 kilograma i ima 2218 stranica, a na njegovu izradu je utrošeno pola milijuna dolara. Uvezen je u kožu 21 koze.

Mohammad Sabir Khedri radio je na dizajnu Kurana zajedno sa devet studenata. Knjigu je dovršio prije dvije godine, te sve do sada čuvao tajnu. Nakon što su dovršene prostorije kulturnog centra u Kabulu u kojemu će Kuran bit pohranjen, povijerio je vijest javnosti.

Prijedlog Zakona o zaustavljanju piratstva online (Stop Online Piracy Act, kraće: SOPA) već je zaustavljen zbog protivljenja u Bijeloj kući. No suosnivač Wikipedije Jimmy Wales ne odustaje - internetska enciklopedija svejedno će se ugasiti na 24 sata u znak prosvjeda.

Engleska inačica sitea bit će nedostupna od srijede u šest ujutro po našem vremenu do šest ujutro idućeg dana, objavio je na Twitteru. Umjesto baze podataka s više od 3,8 milijuna članaka, posjetitelje će dočekati otvoreno pismo s pozivom da se jave američkom Kongresu i prosvjeduju.

Wales procjenjuje kako će oko sto milijuna korisnika inačice Wikipedije na engleskom biti pogođeno zamračenjem te upozorio studente da naprave svoje domaće zadaće na vrijeme.

'Nemamo naznake da je SOPA prestala biti predmetom razgovora. Trebamo Washingtonu poslati VELIKU poruku', napisao je Wales, a prenosi The Telegraph.

Tvrdi kako prateća legislativa koju američki Senat također razmatra - Zakon o zaštiti intelektualnog vlasništva (Protect Intellectual Property Act, kraće PIPA) - također predstavlja prijetnju web siteovima.

Prema Alexi, Wikipedia je šesti site po posjećenosti na svijetu. U prosvjedu će joj se priključiti i drugi veliki siteovi, poput popularnog Reddita.

Dosad nije napravila ništa slično kad je engleska inačica u pitanju, no jest za talijansku - prosvjedovali su zamračenjem u listopadu, također protiv zakona koje smatraju štetnima.

Protivnici SOPA-e i PIPA-e tvrde kako odredbe tih zakona web siteovima nameću nepoštene odgovornosti. Primjerice, od Wikipedije se traži provjera da li njen sadržaj na bilo koji način krši autorska prava.

Prema sadašnjim zakonima, site koji po obavijesti ukloni piratizirani sadržaj ne smatra se odgovornim za štetu nastalu kršenjem prava.

Predloženi zakoni također olakšavaju vlasnicima autorskih prava u SAD-u ukidanje pristupa inozemnim siteovima na kojima se nalaze nelicencirane kopije filmova, glazbe i TV programa.

Intenzivnom lobističkom kampanjom guraju ih veliki vlasnici medija poput Ruperta Murdocha. Suprotstavljaju im se divovi Silicijske doline, uključujući Google i Facebook.

Iz Bijele kuće objavili su kako neće odobriti ključne dijelove zakona, čime su ih ustvari poslali na ponovno razmatranje, sa zahtjevom da borba protiv pirata ne dovede do cenzuriranja legalnih aktivnosti i ograničavanja dinamike poslovanja.

Murdoch se na Twitteru požalio kako je predsjednik Barrack Obama time stao na stranu svojih donatora iz Silicijske doline.

SOPA-u je predložio Lamar Smith, kongresmen iz Teksasa, uz podršku skupine demokrata i republikanaca. Odmah je naišao na protivljenje, uz obrazloženje da narušava jamstvo slobodnog govora, regulirano prvim amandmanom na američki Ustav.

Ruske su vlasti priznale u utorak ujutro kako nemaju čvrstih informacija o mjestu pada neuspjele sonde Phobos koja je trebala posjetiti istoimeni mjesec Marsa . Robotska je sonda na Zemlju pala u ponedjeljak nakon što je dva mjeseca provela 'izgubljena' u Zemljinoj orbiti.

Novinske agencije citiraju izjavu ruskog ministra obrane pukovnika Alekseija Zolotukhina koji je u ponedjeljak rekao kako su ostaci letjelice pali u Tihi ocean, oko 1250 kilometara zapadno od obale Čilea. Naveo je kako su vojni sateliti pratili pad sonde te da se ista spustila u područje oceana u koje Rusija šalje svoje odbačene teretne brodove što opskrbljuju namirnicama Međunarodnu svemirsku postaju. Međutim, Zolotukhin je otkrio kako su informacije bazirane na proračunima te da nemaju čvrstih dokaza da je sonda zaista pala tamo.

o potvrđuje i izjava zamjenika direktora Ruske svemirske agencije, Anatolija Shilova, koji je za državni televizijski informativni program Vesti izjavio kako se pretpostavlja da se sonda raspala negdje iznad Brazila. Obje su teorije potkrijepljene različitim izvorima.

Agencija RIA Novosti citira ruskog balističkog stručnjaka koji tvrdi da su ostaci letjelice pali na veći dio površine Zemlje, prostirući se od Atlantika do dijela Brazila. Središnja tokča pada nalazi se u brazilskoj državi Goias.

Sonda vrijedna 170 milijuna dolara jedna je od težih i najotrovnijih komada svemirskog smeća koji je ikada pao na Zemlju, no dužnosnici i stručnjaci navode kako je rizik bio minimalan jer su otrovno raketno gorivo i većina konstrukcije izgorjeli u višim dijelovima atmosfere.

Phobos je bila konstruirana kako bi odletjela do Phobosa, jedan od dva Marsova satelita, sletjela na njega te prikupila uzorke tla i poslala i natrag na Zemlju u jednoj od najambicioznijih i najskupljih ruskih svemirskih misija još od doba Sovjetskog Saveza .

No, nakon lansiranja 9. studenog zapela je u Zemljinoj orbiti i pokušaju ruskih i europskih znanstvenika da je izvade su popali. Ruska je svemirska agencija Roscosmos predvidjela da će tijekom pada do 30 dijelova, ukupne težine 200 kilograma, preživjeti put do površine.

Sonda je bila teška 14,9 tona, od čega je gotovo 12 tona činilo visokotoksično raketno gorivo.

Tijekom svemirske ere na Zemlju su padale letjelice teže od Phobosa, no ne i toliko otrovne. NASA-in Skylab, težak 77 tona, pao je 1979., a ruska postaja Mir, 130 tona, srušena je 2001. godine.

Bivši operativac Američke obavještajne agencije (CIA), Philip Gilardi, koji je već u nekoliko navrata uspješno predvidio rezultat američkog vojnog angažiranja u svijetu, dao je prilično pesimističnu prognozu u vezi daljeg razvoja krize oko tjesnaca Hormuz. Ni manje ni više, u vezi s napetošću koja već mjesecima traje u Perzijskom zaljevu, on je, kako prenose mediji u SAD-u prognozirao početak trećeg svjetskog rata!

Prema njegovoj osobnoj procjeni, katastrofični novi svjetski sukob počet će naizgled bezazlenim incidentom na moru, a prerast će u pravi nuklearni rat, prenosi beogradski Kurir. Evo i 12 navodnih koraka koji će, po Gilardiju, dovesti do opće apokalipse i nestanka svijeta kakvog danas poznajemo:

1. Manji incident - Treći svjetski rat počet će manjim incidentom, u koji će biti umiješano plovilo iranske Revolucionarne garde, u Hormuškom tjesnacu. Iako se smatra da se tjesnac nalazi u međunarodnim vodama, Iran tvrdi da može određivati tko će ondje proći. Zato će zabraniti američkim ratnim brodovima prolazak kroz strateški važan tjesnac.

Fregata “USS Ingram”, koja patrolira blizu iranskog grada Bushehra, sukobit će se s iranskim brodom i upozoriti ga da se vrati. Iranski zapovjednik ignorirat će upozorenje i ispaliti torpedo. Fregata “Phalanks” će brzo odgovoriti i dići u zrak iranski brod. Poginut će cijela posada Revolucionarne garde, dva američka mornara bit će ubijena, a četiri ozlijeđena. Lovci s nosača aviona “USS John C. Stennis” istog trenutka će poletjeti i uništiti mornaričku bazu iz koje je iranski brod isplovio.

2. Vijeće sigurnosti UN - Predsjednik SAD Barack Obama održat će konferenciju za novinare, incident nazvati ratom i tražiti podršku da se uradi sve što je potrebno da bi se zaštitile američke snage. Tijekom na brzinu sazvanog sastanka Vijeća sigurnosti UN glasat će se 17 prema jedan protiv rata. Jedini glas “za” bitće američki. Na Općoj skupštini UN Izrael i Kostarika podržat će moguću vojnu akciju.

3. Izrael prvi napada - Izrael će iskoristiti to što SAD žele rat, pa će napasti iranske nuklearne objekte. Uništit će reaktor u Bushehru i ubiti 13 ruskih tehničara, a razorit će i nadzemni dio nuklearke u Natanzu. Iranska ratna avijacija, koju opskrbljuje Rusija, oborit će šest izraelskih aviona. Washington neće dobiti upozorenje da će Izrael napasti Iran, ali znat će da se nešto sprema.

4. Podrška Kongresa - Kongres i mediji u SAD tražit će da se podrži Izrael. Kongresmeni pozivaju Bijelu kuću da vojno pomogne Izraelu, što prolazi sa 431 glasom “za” i samo četiri “protiv”. Obama će prvo oklijevati, a potom dopustiti ograničenu ofenzivu – protiv iranske vojske, nuklearnih objekata i Revolucionarne garde.

5. Prva razaranja - U prvih nekoliko dana nadmoćno američko zrakoplovstvo i mornarica uništit će iranske glavne zračne, mornaričke i kopnene baze. Objekti Revolucionarne garde bit će zbrisani, kao i nuklearni objekti. Ograničena ofenziva prerast će u nešto drugo nakon što SAD bombardiraju podzemne laboratorije nuklearnih centara i to novom bombom, poznatom kao "big blue", s punjenjem od 13.608 kilograma. Bit će mnogo civilnih žrtava jer su nuklearni objekti u blizini naseljenih mjesta.

6. Kontraofenziva - Nakon gotovo deset godina priprema, Teheran uspješno skriva mnoge vojne i nuklearne objekte, a veliki dio je neoštećen. Nosač aviona “USS John C. Stennis”, koji se nalazi u zaljevu Omana, pogodit će kineska raketa “svilena buba”. Nosač aviona vratit će se u luku Bahrein. Ostala tri plovila teško su oštećena u napadu patrolnih čamaca kojima upravljaju samoubojice Revolucionarne garde. Iranski napadači su uništeni, a Amerika odbija kazati koliko njenih marinaca je poginulo.

7. Vatra se širi - Proiranske demonstracije počinju u Bejrutu. Na jugu Libana, Hezbolah ispaljuje salvu raketa na Izrael – na Tel Aviv, a u napadu ginu stotine Izraelaca. Izrael odgovara bombardiranjem Libanon i Sirije, koju krivi za podršku napadima. Iranska raketa “šahab-3” pogađa Izrael i ubija civile. Izraelska vojska se kompletno mobilizira i trupe se šalju na sjevernu granicu. Sirija i Libanon također mobiliziraju svoju vojsku. Demonstranti u Bagdadu napadaju američko veleposlanstvo, koja zahtijeva da iračka vlada uradi nešto da je zaštiti, ali premijer Nuri el Maliki objavljuje da situacija izmiče kontroli. Sudionicima velikih demonstracija zahtijevaju da Irak podrži Iran u borbi protiv SAD.

8. Naftna kriza - Šiiti, u znak podrške Iranu, sabotiraju postrojenja na naftnim poljima na istoku Saudijske Arabije. Tanker s naftom iz Kuvajta pogađa raketa kineske proizvodnje. Drugi tanker nailazi na minu. Londonska osiguravajuća kuća Loyd odbija pokriti troškove tranzita tankera iz Perzijskog zalijeva zato što rat nije pokriven policama. Tranzit nafte kroz Hormuški tjesnac (četvrtina svjetskih potreba) potpuno staje, a cijena nafte raste na 300 dolara po barelu. Wall street bilježi najveći gubitak za 20 godina.

9. SAD nude primirje - Sjedinjene Države nude Iranu primirje, koje Teheran odbija. Dva dana kasnije, tjelohranitelji po nalogu Teherana ubijaju predsjednika Afganistana Hamida Karzaija. Pakistan naređuje Veleposlanstvu SAD da reducira osoblje, uključujući i agente CIA. Naređenje nailazi na otpor i Pakistan proglašava izvanredno stanje. NATO evakuira snage zarobljene u Afganistanu, koje ostavljaju oružje i opremu za sobom.

10. Ofenziva talibana - U vakuumu koji nastaje talibani zauzimaju Kabul i Kandahar. Provincija Mazari Sharif pripaja se Iranu. Vlada u Bejrutu podnosi ostavku, a novu formira Hezbolah. Salva iranskih “svilenih buba” pogađa naftna polja na istoku Saudijske Arabije. Ta zemlja i Ujedinjeni Arapski Emirati šalju diplomatsku poruku Teheranu da će biti neutralni u sukobu i da više neće pomagati SAD-u. Egipatski dobrovoljci okupljaju se na granici s Izraelom, na Sinaju. Kuvajt odbija da dopusti SAD da koristi njegove resurse protiv Irana. U Bahreinu šiiti uspostavljaju islamsku republiku, primoravajući američku Petu flotu da napusti jedinu sigurnu bazu u regionu.

11. Rusko i kinesko ne - SAD pokušavaju nagovoriti Kinu i Rusiju da pregovaraju s Iranom o završetku borbi, ali one to odbijaju. Bombaši samoubojice napadaju London, Washington, New York i Los Angeles. Amerika upozorava Iran da će, u slučaju da ne proglasi primirje, upotrijebiti nuklearno oružje. SAD su alarmirale Indiju i Pakistan i njihove nuklearne snage stavljene su u stanje pripravnosti, kao i izraelske. Rusija i Kina su svoje atomske snage također stavile u pripravnost.

12. Početak kraja - Cijena nafte nastavlja rasti, a zalihe su pod znakom pitanja nakon što je Hormuz zatvoren. Konzulat SAD-a u Karačiju je zapaljen. Oko 40 Amerikanaca je poginulo u razmjeni vatre između marinaca i Pakistanaca.

Amerika baca neutronsku bombu na iranski istraživački centar u Natanzu. Prijete da će ponovo bombardirati ukoliko Iran ne prihvati primirje. Iran na to odgovara raketama “svilena buba”, kojima gađa brodove SAD. Rusija i Kina svoje nuklearno oružje stavljaju u stanje pripravnosti.

Pakistanska policija preuzima kontrolu nad vladom, potpomognuta radikalnim islamistima u vojsci i tajnoj službi. Indija preventivno napada pakistanske nuklearne centre. Pakistan uspijeva pomjeriti neke od svojih nuklearnih bombi i jednu od njih baci na New Delhi. Zbog manjeg incidenta u Persijskom zaljevu počinje treći svjetski rat.

Na stranici Twopcharts objavili su statistiku o broju korisnika Twittera, a koje prenosi TheNextWeb. Prema njihovim podacima, broj korisnika ove mikro-blogging mreže raste za 11 svake sekunde.

Naravno, ovaj brzi rast popraćen je i impozantnim brojem ukupnih korisnika Twittera. Također prema neslužbenim podacima, broj korisnika na Twitteru trenutno iznosi 465 milijuna, što je rast od čak 65% u odnosu na svibanj prošle godine kada je na servisu bilo registrirano ukupno 300 milijuna korisnika.

Prema procjenama, broj korisnika Twittera dostignut će okruglih 500 milijuna do kraja mjeseca. Ipak, postavlja se pitanje koliko je stvarnih korisničkih računa na Twitteru, a koliko je neaktivnih, odnosno spamerskih.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Naime, nakon zabave pijani Daniel i Monique preselili su se u sobu, gdje su se u krevetu ljubili i mazili. Nakon što je ona zaspala, Dainel ju je seksualno iskoristio.

Monique je drugoga dana u priznala da se ne sjeća što je bilo između njih dvoje. Sjeća se da su bili u krevetu i da je kraj njih ležao još jedan natjecatelj.

Cijeli slučaj istražuje i brazilska policija.

Na snimci se vidi kako stotine putnika čekaju evakuaciju s nasukanog kruzera koji se nagnuo na bok te kako su pri silasku s broda u čamce formirali ljudski lanac.

Ronioci su danas iz nasukanog kruzera izvukli još pet tijela pa se broj mrtvih popeo na 11. Kao nestale se vode još 24 osobe.

Broj nestalih gotovo se udvostručio od ranijih procjena pa se sada traga za 25 putnika i četiri člana posade. Spasilačke ekipe u utorak su ubrzale očajničku potragu za nestalima dok su oko broda postavljeni uređaji za sprječavanje širenja dizela kojega bi iz brodskih spremnika moglo isteći dva milijuna litara i onečistiti more i proširiti se dalje.

Obalna straža uzalud je pozivala kapetana nasukanog talijanskog kruzera da se vrati na brod i koordinira operaciju spašavanja putnika, što je on odbijao, otkriva snimka koju je u utorak na svojoj stranici postavio talijanski dnevnik Corriere della sera, no čiju autentičnost dužnosnik obalne straže nije mogao potvrditi.

Snimka je ometana bukom bipova, radijskih šumova, vike i pomutnje no čuje se kako Gregorio De Falco, zapovjednik lučke kapetanije Livorna, naređuje kapetanu da se vrati na brod te izdaje točne upute »Reci mi ima li djece, žena i drugih koji trebaju pomoć. Reci mi koliki je broj svake od tih kategorija. Je li to jasno?«.

Prema lučkoj kapetaniji, kapetan koji je izbjegao pola sata iza ponoći nije se uopće vratio na brod kako bi koordinirao spašavanje koja je, prema riječima vatrogasaca, trajalo do šest sati ujutro, dodaje agencija AFP.
Nastavljena potraga: Sedma žrtva izvučena iz olupine

Sedma je žrtva izvučena iz olupine broda »Costa Concordia«, javili su talijanski mediji iako je ranije u utorak bila opovrgnuta vijest o pronalasku sedme žrtve u akciji spašavanja i pokušaja sprječavanja izlijevanja goriva u Tirensko more nakon havarije luksuznog kruzera. Osim službenih sedam žrtava u nesreći broda s više od 4.000 putnika koji se u petak nasukao kod otoka Giglio na zapadnoj obali Italije, još 29 osoba vode se kao nestale, a među njima 14 njemačkih, talijanskih i četiri francuska državljana, dvoje Amerikanaca i po jedan mađarski, peruanski te indijski državljanin.

Spasilačke ekipe u utorak su ubrzale očajničku potragu za nestalima dok su oko broda postavljeni uređaji za sprječavanje širenja dizela kojega bi iz brodskih spremnika moglo isteći dva milijuna litara i onečistiti more i proširiti se dalje.

Segio Ortelli, gradonačelnik otočića Giglio, upozorio je da »pred otokom, koji je biser Tirenskog mora, leži ekološka tempirana bomba«.

Na mjesto nesreće stigla je ekipa nizozemske tvrtke Smit Salvage koja je iz Barentsova mora izvukla olupinu ruske nuklearne podmornice Kursk 2001., a sudjelovala je u izvlačenju trajekta »Herald of Free Enterprise« iz 1987. iz La Manchea.

Smit Salvage je najvio da bi ispumpavanje goriva trebalo početi u srijedu, prenosi austrijska agencija APA koja nabraja tehnike što bi ih tvrtka mogla primijeniti u toj do danas najsloženijoj operaciji izvlačenja nekog broda nakon havarije.

Nakon začepljenja šupljina zračni baloni trebali bi pomoći ispravljanju broda koji bi se zatim odteglio. Druga inačica predviđa samo izravnavanje već jako nagnutog broda užadima te zatim teglenje do rezališta.

Postoji i inačica rezanja broda na mjestu nesreće, a zadnja je opcija potapanje kruzera na 70 metara dubine.

U potrazi za eventualnim preživjelima u trupu broda ronioci koriste manja eksplozivna punjenja kako bi otvorili neke prolaze. U utorak ujutro mogle su se čuti tri eksplozije, prenosi France presse.

Eksploziv je na nekoliko mjesta postavljen kako bi se otvorila zabravljena vrata u polupotopljenom brodu. Spasioci se nadaju da bi mogli pronaći još preživjelih, ukoliko su putnici uspjeli pronaći zračni džep u nekoj od kabina, neki izvor topline ili hranu. Lokalni stručnjak u civilnoj zaštiti tvrdi da je pri ovakvoj temperaturi mora nemoguće dugo preživjeti, čak i ako postoje eventualni zračni džepovi.

Iako je većina od 4.200 putnika i članova posade preživjela unatoč satima kaosa nakon nesreće spasilačke ekipe su do sada pronašle tijela šest poginulih osoba. No, spasilački napori privremeno su obustavljeni zbog klizanja nasukane brodske olupine.

Operacija spašavanja i potrage na brodu iz opreza je prekinuta nakon što se nasukani brod pomaknuo desetak centimetara. Ronioci su povučeni jer su čuli snažnu buku što je potaknulo bojazni stručnjaka da bi olupina mogla skliznuti na dubinu od 70 metara čime bi u potpunosti bila potopljena, a s njome i sve nade da se u brodu može naći još preživjelih.

Kapetana Francesca Schettina, uhićenog dan nakon nesreće i optuženog za ubojstvo i napuštanje broda prije evakuacije putnika, u utorak bi trebao ispitati sudac. Reuters navodi da ga tužiteljstvo tereti i jer se na zahtjev obalne straže odbio vratiti na brod.

Čelnik kompanije Costa Cruises, u čijem je vlasništvu brod, ranije je priznao da je za nesreću odgovoran upravo Schettino koji je samoinicijativno kruzer skrenuo s rute i previše ga približio otoku Gigliju.

Velika bojazan još uvijek postoji od više od dvije tisuće tona tona goriva koje bi, ukoliko se izlije u Mediteran, prouzročilo veliku ekološku katastrofu i dugotrajno naštetilo obližnjim parkovima prirode.

Peter Berdowski, direktor nizozemske tvrtke koja je zadužena za ispumpavanje goriva iz Coste Concordije, u ponedjeljak navečer je u programu nizozemske televizije izjavio da bi ispumpavanje goriva trebalo trajati najmanje tri tjedna. Stručnjaci bi iz broda trebali izvući oko 2.380 tona goriva. Dvadesetak zaposlenika tvrtke Royal Boskalis, specijaliziranih za izvanredna stanja na moru, doputovalo je na otok Giglio.

Baš kao u hrvatskom filmu “Ritam zločina”, nastalom prema pripovijetki “Dobri duh” Zagreba Vukovarca Pavla Pavličića, policija u Los Angelesu počela se koristiti statističkim analizama i matematičkim formulama za predviđanje zločina koji se tek trebaju dogoditi. Baš kao u priči, složena matematička formula nastala je proučavanjem statističkih podataka iz ranijih godina te pronalaskom skrivenih uzoraka koji se ponavljaju. Za razliku od pripovijetke iz 1976., mjesto, vrijeme i vrstu zločina izračunava kompjutor.

Svemoćni algoritam

Sve djeluje prilično jednostavno: Temeljem složene matematičke formule na karti grada pojavljuju se kvadrati u kojima bi se zločin trebao dogoditi tog dana. Kvadrat se vrlo precizno određuje i pokriva 150 četvornih metara. “Tu će netko danas pokušati ukrasti automobil, a tamo će u petak biti provaljeno u jednu od kuća”, tako nekako izgleda projekcija.

Kad kompjutor odradi svoj posao, na scenu stupaju policajci. Pripadnici odreda za “buduće zločine” svakog jutra primaju karte s obilježenim “vrućim područjima” za taj dan, a onda svraćaju do “kvadrata” i trude se biti uočljivi. Iako je u još povojima, projekt se već pokazao izuzetno uspješnim: Santa Cruz, pokusni kunić prošlog ljeta, svjedočio je smanjenju kriminala od 25 posto.

U Foothillu, pilot-kvartu Los Angelesa, uobičajenih 50 zločina na tjedan palo je na 40 u osam prvih tjedana. “Predviđanje zločina” uskoro će se proširiti na sve policijske postaje L. A.-a, grada s najbrojnijim snagama zakona i reda u zemlji.

Inspektor Sean Malinowski čovjek je koji stoji iza projekta. Potaknuo ga je u suradnji sa poznatim UCLA-om. - Nekima je možda smiješno, ali funkcionira. S obzirom na problem s manjkom zaposlenih, ova metoda još je vrednija. A ako se, primjerice, sumnjivac pojavi i odustane od krađe automobila jer je vidio policajca, možda je to dovoljno da ga odgovori od zločina cijeli taj dan - izjavio je Malinowski. No istaknuo je kako je hapšenje važan dio posla. - Ono održava motivaciju policajca. No oduzima mnogo vremena pa ako možemo smanjiti učestalost zločina, utoliko bolje - dodaje Malinowski. Stručnjaci s UCLA-a ističu, pak, kako još testiraju metodu. - Nekad upućujemo policajce na temelju formule, a druge dane dajemo im nesumce odabrana mjesta. U fazi smo ispitivanja učinkovitosti tehnike, a ispitujemo i koliko vremena policajac treba provesti na označenom mjestu da ga kriminalac uoči - rekao je Jeff Brantigham s UCLA-e.

Kritičara metode je mnogo i citiraju film “Minority Report” s Tomom Cruiseom u glavnoj ulozi . Naime, u holivudskom SF-u iz 2002., smještenom doduše u 2055., čuvari reda i zakona hvataju osobe zbog zločina koje još nisu počinili. No na stranu pitanja koje je potaknuo film, pravnici ističu zakonske komplikacije. Naime, prema 4. amandmanu ustava policajci ne smiju zaustaviti sumnjivca bez opravdanog razloga. Može li se nalaženje na “vrućem kvadratu” smatrati opravdanim razlogom za zaustavljanje i potom uhićenje?
Konkretan rezultat

Za policajce na terenu nema dileme. Jedan od njih objašnjava: - Upravo sam došao do parka koji je predviđen kao mjesto zločina tog dana. Vidio me tetovirani mladić koji je odmah zbrisao. Ne znam zašto je ustao i otišao, ali znam da je bio ovdje i da je to učinio nakon što nas je vidio. Volim misliti da sam spriječio da se dogodi zločin i da predviđanje zločina zaista pali.

Spasilačke ekipe prekinule su potragu za preživjelima na Costa Concordiji nakon što je brod zbog nemirna mora počeo kliziti s hridi na koju je nasukan, rekao je glasnogovornik vatrogasnih postrojbi u ponedjeljak.

Operacije spašavanja i potrage na brodu Costa Concordia, koji se nasukao i prevrnuo na bok u petak navečer kod otoka Giglija na zapadnoj talijanskoj obali, pri čemu je život izgubilo najmanje šest ljudi, iz opreza su prekinute nakon što se nasukani brod pomaknuo desetak centimetara, izvijestile su talijanske agencije.

Ronioci su povučeni nakon što su izvijestili da su čuli snažnu buku što je potaknulo bojazni stručnjaka da bi olupina mogla skliznuti na dubinu od 70 metara čime bi u potpunosti bila potopljena, a s njome i sve nade da se u brodu može naći još preživjelih.

Talijanski ministar zaštite okoliša Corrado Clini upozorio je da bi potpuno potonuće broda na dubinu od 70 metara moglo izazvati ekološku katastrofu. »Rizik po okoliš na otoku Gigliju vrlo je visok. Cilj je izbjeći da gorivo iscuri u more. Na tome radimo«, rekao je Clini u ponedjeljak, prenose agencije.

Pierluigi Foschi, čelnik kompanije Costa Cruises, u čijem je vlasništvu brod, u ponedjeljak je izjavio da je na brodu 2300 tona goriva, no da nema znakova curenja u more.

Foschi je također izjavio da je za nesreću, za koju se ispričao suznih očiju, odgovoran kapetan broda koji nije poštivao pravila tvrtke, prenijeli su talijanski mediji.

»Do incidenta je dovela odluka da se brod skrene s idealne rute«, rekao je Pier Luigi Foschi u ponedjeljak na konferenciji za tisak u Genovi. On je rekao da brod koji se nasukao u petak nije imao »nikakvih sigurnosnih problema«.

»Ti su brodovi ultrasigurni. Ovo je izvanredan događaj koji se nije mogao predvidjeti«, rekao je.

»Tvrtka će zapovjedniku pružiti pravnu pomoć no imamo obvezu priznati činjenice i štititi sve djelatnike tvrtke. Ne možemo nijekati ljudsku grešku u u ovom tragičnom incidentu«, rekao je Foschi.

»Radilo se o inicijativi zapovjednika Francesca Schettina za koju se odlučio po svojoj volji i protivno našim pisanim i utvrđenim pravilima ponašanja«, rekao je Foschi i precizirao da nije riječ o ograđivanju od kapetana nego od njegova »ponašanja koje je izazvalo incident i s kojime tvrtka nije bila upoznata«.