Kada su u pitanju najljepše zemlje na svijetu mnogima prvo na pamet padaju one s plažama, poput tropskih otoka. No, čini se da korisnici Twittera i Pinteresta, to jest putnici koji su za potrebe odabira top najljepših zemalja objavljivali fotografije i opise zemalja, imaju drugačiji ukus. Tako je na ljestvici TOP 20 najljepših zemalja na svijetu prvo mjesto, s 36 posto glasova, neočekivano osvojila Latvija.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela mjere kojima se olakšava vraćanje kredita korisnicima modela kreditiranja A i A+ tako što se rok za otplatu kredita s tri godine produžuje na pet godina, a poček s godine dana na dvije godine.

Orešković u pismu navodi kako je prošlo više od pet mjeseci otkada je ministar Jakovina bio suočen s problematikom navednih tvrtki koje su zapale u velike teškoće, a da nije poduzeo ništa da se problemi riješe.

S čak pet mjeseci kašnjenja - tijekom kojih su Iločani morali birati i novi gradski parlament - u Iloku su napokon dignute ruke za gradski proračun za tekuću, 2012. godinu, težak nešto malo više od 29 milijuna kuna.

Predložen od gradonačelnika Miroslava Janića (HDZ), ali uz nekoliko amandmana što su ih podnijeli vijećnici HSS-a, HNS-a i HSP dr. A.Starčević, proračun je preksinoć na sjednici Gradskog vijeća podržalo 13 od ukupno 16 iločkih vijećnika. Zanimljive su, međutim, izglasane promjene jer donose - manje plaće gradskim čelnicima, a više novca za novorođenčad i prigradska naselja Bapsku, Šarengrad i Mohovo.

Tako će gradonačelniku Janiću plaća biti smanjena za deset posto, a automatizmom će manju volontersku naknadu, koja je dosad iznosila oko 3.500 kuna, dobivati i njegov zamjenik Darko Prskalo (HSP-AS). Dvojici gradonačelnikovih savjetnika, za komunalne poslove i za financije, volonterske su naknade prepolovljene pa će umjesto dosadašnjih 2.000 kuna sada dobivati po tisuću kuna mjesečno. Na 50 posto smanjenu naknadu može računati i predsjednik iločkog Gradskog vijeća, HSS-ovac Zvonimir Dragun, također volonter, kojeg tako sljeduje mjesečnih 1.000 kuna.

- Smanjenjima će se na godišnjoj razini uštedjeti 90.000 kuna - potvrdio je jučer gradonačelnik Janić.

Trećina tih sredstava preusmjerena je na povećanje rodiljnih naknada pa će ubuduće za svako novorođenče, a godišnje je u najistočnijem hrvatskom gradu 60-ak beba, obitelji u Iloku iz budžeta grada jednokratno dobiti 1.500 umjesto dosadašnjih tisuću kuna. Ostatak ušteđenog novca raspodijelit će se mjesnim odborima prigradskih naselja Bapska, Šarengrad i Mohovo.

Inače, prema riječima iločkog gradonačelnika, očekivanih dva milijuna kuna koji su se u ovogodišnji gradski budžet trebali sliti iz državne riznice palo je na 990.000 kuna, dok su porezni prihodi u 5-postotnom smanjenju u odnosu na 2011. Dodao je i kako je zbog kašnjenja s proračunom - zbog čega je Vlada RH početkom godine i raspustila gradski parlament i potom raspisala prijevremene izbore - zaustavljeno dovršenje projekta Visitor centra sredstvima IPA jer je realizirana polovica od planiranih pet milijuna kuna tako da se, nakon dovršetka same zgrade, nije nastavilo uređenje starog grada, odnosno parkovnih površina i staza.

Srezana i reprezentacija

Iločki vijećnici odlučili su i o smanjenju troškova reprezentacije. Novim prijedlogom proračuna ta je stavka bila srezana za 20 posto, da bi se u gradskoj vijećnici preksinoć usuglasili za još deset posto manje. Odluka znači da za reprezentaciju do kraja godine grad Ilok raspolaže s 55.000 kuna. Prema svemu sudeći, uz kavu i vodu, ili čašu vina gostima, bit će manje ručkova i protokolarnih poklona.

I dok aktualni trenutak i nije najbolji, Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta smatra kako razloga za optimizam ipak treba biti. "Ako ne bi bili optimistični, onda nas to ne bi poticalo da nađemo rješenje. Ne može ovaj dio Hrvatske ostati pustinja, tim više što postoje jaki prirodni resursi, što postoji značajna industrijska i obrtnička tradicija te jaka obrazovna industrija u Osijeku", kaže Singer.

Za privlačenje investitora potrebno je mijenjati zakonsku regulativu koja od njih često traži puno dozvola i borbe s administracijom, istaknuo je gradonačelnik Krešimir Bubalo. Grad je definirao i ostale smjernice razvoja.

"Tu prije svega mislimo na pronalaženje investitora vezano za Zračnu luku, ali isto tako još značajnije aktiviranje plovnog puta. Bitan nam je i nastavak koridora 5C radi boljeg povezivanja, a sigurno je da će onda i građevinska operativa imati više posla", rekao je Bubalo.

Ne znaju svi tko je premijer hrvatske Vlade, ali zato svi jako dobro znaju tko je Ava. Njezini biseri prepričavaju se tjednima, a svojim izjavama nasmijava cijelu naciju.

U ovom videu Avine provale dobile su novu dimenziju. Pomno smontirane i prekidane autorovim duhovitim komentarima i... nastala je ova urnebesna parodija. Eto, sad još samo čekamo da Ava od svojih najboljih izjava napiše neku knjigu ili barem pjesmu pa da možemo mirne duše pisati o nečem drugom.

Ministarstvo gospodarstva zakupilo je polugodišnji termin na Prvom programu Hrvatskog radija kako bi omogućilo promociju Prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.

Vi plaćate, mi ne pitamo

Račun je čist i ljubav je duga: Ministarstvo daje HRT-u 115 tisuća kuna, a Hrvatski radio dozvoljava Čačiću da priča što hoće i da se obračunava s kim hoće.

Nije li to prava senzacija nakon svih ovih godina?

Osim toga, ova novost otvara novu dimenziju političke promocije na javnom radiotelevizijskom servisu. Politika više neće, kao dosad, vršiti pritisak na urednike i novinare, a novinari se više neće praviti da postavljaju provokativna pitanja.

Platio za obračun

Ako Čačić poželi na državni račun obračunavati se s drugim medijima, s političkim protivnicima ili pak uzdizati samog sebe preko svake mjere, voditelj emisije nema pravo, a kamoli obavezu, u tome ga prekinuti.

Jer Čačić je to uredno platio. Iz proračuna.

Kao kod Hloverke

Nije to kao kad Čačić dođe u Dnevnik plus gdje ga Aleksandar Stanković priupita nešto o HNS-ovim direktorima, o HEP-u i o njegovu bahatom ponašanju, pa se Prvi potpredsjednik Vlade mora poslije izderavati na urednike i prijetiti da više nikad neće doći na HTV.

Ovo je kao kad Čačić dođe u emisiju Hloverke Novak Srzić. Samo uz čiste račune.

Nema veze što je premijer Milanović baš jučer rekao da, ako ovako nastavimo, uskoro nećemo imati ni za plaće. Za Čačićevu promociju na Hrvatskom radiju uvijek će biti. Zaboga, ako je država mogla u prva tri mjeseca dati čak 130 milijuna kuna više za svoje zaposlene, zašto onda ne bi dala 115 tisuća kuna za Prvog među zaposlenima?

Pobjedonosni model

Nema sumnje, ako je ikome u Vladi nasušno bio potreban kontrolirani komunikacijski kanal, onda je to bio Čačić. Svaki njegov susret s novinarima izazvao je seizmički poremećaj: ili je bio grub, ili bahat, ili bezobrazan, ili nedorečen, ili krivo shvaćen, ili je jednostavno trebao zašutjeti.

Sada je otkrio pobjedonosni model. Platio je emisiju u kojoj ga nitko neće provocirati i propitkivati, a neće ga ni krivo shvatiti jer, budimo realni, tko bi normalan slušao Čačićeve plaćene oglase.

Oglasna ploča

Predsjedniku HNS-a nužno je potrebno peglanje imidža, potrebna mu je i oglasna ploča na koju će okačiti nažvrljanu obavijest o svakom projektu kako bi ispalo da je on taj koji najviše radi, a potrebna mu je emisija u kojoj će se izdvojiti od ostatka Vlade. I od SDP-a.

Sve to je trebalo platiti. I sve to nije čak ni ispalo skupo. Premda ide s računom.

A što bi bila prava senzacija?

To je, dakle, senzacija. HRT je zaradio na političkoj promociji i čak je zaradio javno. Novinar Hrvatskog radija neće morati smišljati teška pitanja, niti će se morati plašiti grubih Čačićevih reakcija. A sam Čačić moći će mirne duše sjesti pred mikrofon bez straha od alergijskih reakcija.

Uzevši sve to u obzir, još smo i jeftino prošli.

Prošli bismo još jeftinije da je Čačić svoju promociju platio iz vlastitog džepa. Ali to bi tek bila senzacija.

HRT potvrdio: Porezni obveznici plaćaju 115 tisuća kuna Čačićevu samohvalu na Hrvatskom radiju

Radimir Čačić, ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade zagrabio je u državnu kasu kako bi jednom mjesečno nastupao u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija u kojoj bi objašnjavao svoje poteze te se, ako je suditi po prvoj emisiji, obračunavao s medijskim napisima koji uglavnom o njemu pišu negativno. Osim prvog programa HR-a, "Čačićeva" emisija ide i na ostale radio postaje pod HR-om  odnosno i na  HR radio Sljeme, Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Knin te Drugi program.

Nema se novca za projekte, ali za samohvalu se ima

Kako nam je potvrđeno, Ministarstvo gospodarstva potpisalo je nedavno ugovor s HRT-om o pokroviteljstvu nad emisijom Hrvatskog radija.

"Ugovor je sklopljen za razdoblje od 1. svibnja do 31. prosinca 2012. u ukupnom iznosu od 115.152 kn + PDV, prema cjeniku javno objavljenom na webu HRT-a. Emisija će se emitirati jednom mjesečno", stoji u službenom odgovoru kojeg smo dobili s Prisavlja.

"Mi imamo dužnost i obvezu obavještavati javnost o svom radu", komentirao je Čačić projekt Ministarstva na radiju. .

No, jučer umjesto o projektima Ministarstva gospodarstva, kako je i bilo zamišljeno u početku, prvu jučerašnju emisiju na Hrvatskom radiju Čačić je osobno iskoristio za obračun s pojedinim medijima. To  je postalo potpuno jasno nakon prvog pitanja voditeljice da komentira medijske napise o aktualnim potezima Vlade.

Čačić iskoristio prigodu

Osim kritiziranja medija Čačić je iskoristio prigodu te je za povećanje plaća u javnim tvrtkama direktno optužio bivšu HDZ-ovu vlast.

"U dobi od 11 do 15 godina hrvatski učenici se nalaze na poražavajućem 7. mjestu po debljini, svaki peti učenik u osnovnoj i srednjoj školi već puši. Jedan podatak koji će možda šokirati mnoge je da svaki peti srednjoškolac nikada ne pere zube, 66 posto njih nikada ne jede voće, a 76 posto ih nema povrće u svojem meniju", rekao je Jovanović.

"Dijabetes u kombinaciji s debljinom počinje jednom žlicom hrane previše"

U regiji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema ima oko 900 tisuća stanovnika, a 80.000 ima dijabetes. 40 posto ih ne zna da boluje od ove bolesti. Na regionalnoj konferenciji "Sveobuhvatni nacionalni pristup u prevenciji i liječenju šećerne bolesti", održanoj u Osijeku, doznalo se da je najpojavniji oblik bolesti dijabetes tipa 2. Liječnici su shvatili da nisu sami dovoljni u edukaciji pacijenata te da moraju uključiti, osim resornog ministarstva i ono znanosti, obrazovanja i sporta, medije i sve one koji mogu pomoći.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora dr. Željko Metelko kaže da dijabetes u kombinaciji s debljinom počinje jednom žlicom hrane previše, a može završiti brojnim komplikacijama. "U smislu amputacija noge, sljepoće, dijalize i svega ostaloga. Bolesnik koji prihvati naš pristup liječenju, znači da reducira svoju tjelesnu težinu, zapravo rješava i problem šećerne bolesti, masnoća, hipertenzije i zglobova, cijelog spektra stvari u kojima se troše enormna sredstva na lijekove. ako to ne napravi, skraćuje svoj životni vijek i ujedno smanjuje kvalitetu života", ukazao je Metelko.

Na konferenciji je sudjelovao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović koji je istaknuo važnost usvajanja zdravih životnih navika već u najranijoj dobi. "Moj je cilj da kroz promociju zdravstvenog odgoja omogućimo da djeca od najranijih godina usvajaju zdravije životne stilove, da se hrane kvalitetnije, da imaju veću tjelesnu aktivnost jer će to omogućiti prevenciju debljine, ali i bolesti ovisnosti i mentalnog i fizičkog zdravlja", ističe ministar.

U regionalnom centru Osijek pri KBC-u bilježe 26 tisuća dijabetičara. Prijašnji naziv dijabetesa tipa dva je starački dijabetes, no u posljednje se vrijeme pomladio. Najčešći je u četrdesetim godinama, no zna se pojaviti i u tridesetim i dvadesetim. Ova bolest se može spriječiti, no ako baš ne u potpunosti, onda sigurno svatko od nas promjenom životnih navika može pomaknuti granicu njene pojavnosti.

Još u pravom smislu riječi nije niti zaživio tzv. Linićev zakon, prema kojemu poslodavci više neće moći radnicima isplatiti plaće a da nisu isplatili i poreze i doprinose, a on je već doživio pravi fijasko.

Naime, kako doznajemo, već je četiri do pet većih tvrtki na istoku Hrvatske koje su već duže vrijeme u blokadi i gotovo pred stečajem radnicima ovaj mjesec isplatilo plaću na ruke, ali ne i doprinose. Tako se ipak pokazala neopravdanom bojazan da će stupanjem na snagu tog zakona poslodavci platiti pod pošto-poto davanja državi, a za radnike ako ima ima, a ako ne, nikom ništa.

O isplati plaća na ruke svi šute, i radnici i sindikati. Radnici jer su sretni da dobiju bilo što kako bi mogli prehraniti svoju obitelj, a sindikati u pravilu takav čin istovremeno i osuđuju, ali ga i opravdavaju. Kako doznajemo iz nekih sindikalnih krugova, tu je pretežito riječ o tvrtkama čiji vlasnici pokušavaju izbjeći stečaj i uz pomoć svojih poslovnih partnera tvrtku izvući iz problema. Navodno da se u rješenje problema u nekim tvrtkama uključila i sama država, koja ih je blokirala za porezni dug. No najzanimljivije je to što nitko niti pita, niti želi razgovarati o tomu odakle odjednom poslodavcima toliki “keš” za plaće kada su svi računi tih tvrtki već duže vrijeme blokirani od banaka.

Ovim će se projektom obnoviti zgrada Kurije Brnjaković u staroj gradskoj jezgri Iloka za potrebe turističko informacijskog centra i vinoteke, a uredit će se i parkovne površine po uzoru na Austriju i Njemačku.

Tako će turisti u Iloku ubuduće moći posjetiti Engleski i Francuski park te takozvanu staru tržnicu koja će osim turističke  imati i stvarnu trgovačku funkciju. Partneri na projektu su turistička zajednica grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija, Vinski klaster Srijem i županijska turistička zajednica.

Uz pomoć stotina polariziranih naočala, prilagođenih LCD ekrana i jedne kuće u Sydneyu, Lynx je stvorio specifičnu reklamu koja je vidljiva samo ako nosite gore spomenute naočale.

Radi se o Finskoj, Litvi, Letoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Portugalu, a ostatak članica Europske unije zasad, prema nekim pokazateljima, ostaje pri politici koju su imali i za sve druge nove članice unije odnosno da će uvesti neku vrstu mjera i prema hrvatskoj radnoj snazi, saznaje Večernji.hr. 

Dopunu Zakona o tržištu električnom energijom Saboru je predstavila zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal. Pojasnila je da je bit tog zakona da se pojednostavi procedura za postavljanje jednostavnih projekata na jednostavnim građevinama kao što su male, integrirane, sunčane elektrane do 30 kW. 

Enrih Merdić, prvi čovjek borbe protiv komaraca u Osijeku i pročelnik Odjela za biologiju, na današnjem predstavljanju internetske karte pozvao je građane da posjetom fakultetske web stranice redovno provjeravaju prošlu, trenutnu i buduću situaciju s komarcima u gradu. Pod poveznicama 'jučer, danas i sutra' iznijeti su najnoviji podaci o komarcima i ucrtano je 16 mjernih postaja s navedenom trenutnom brojnošću odraslih komaraca.

U sedam godina značajno su poskupjeli i kruh, ulja i masti, cijene vode i odvodnje, električne energije, troškovi stanovanja, pa i troškovi zdravstva – čak 43 posto. Vjesnik.hr navodi i da su farmaceutski proizvodi skuplji za 23 posto u odnosu na 2005, a zubarske usluge za 26 posto.

Pad cijena, doduše, bilježe automobili, no njihovo je održavanje skuplje za 20-ak posto. Skuplje su i knjige – 10-ak posto, ugostiteljske usluge – 20 posto te frizerske usluge – 12 posto.

Na žalost, odnos cijena i plaća ostao je na istoj razini. 'Statistika ukazuje na to da danas s prosječnom plaćom živimo podjednako kao i 2005. godine. Kad se uspoređuju samo nominalni iznosi, prosječna neto plaća otada je porasla za oko 25 posto, što načelno 'pokriva' prosječan porast cijena. No značajno više rasli su osnovni troškovi prehrane i režija, koji čine najveći dio potrošačke košarice, što znači da sve veći dio troškova kućanstva u prosjeku otpada na te osnovne troškove', navodi Vjesnik.hr.

Plaće od početka godine konstantno padaju, pa je po podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata prosječna neto plaća u siječnju iznosila 5.643 kune. To je za pola posto manje u odnosu na prosinac prošle godine. Plaća je i za veljaču pala u odnosu na siječanjsku.

'Prosječna mirovina danas je oko 18 posto viša u odnosu na prosjek s početka 2005. godine, što znači da je realna vrijednost mirovina u odnosu na plaće danas bitno manja. To ukazuje i da se umirovljenici s primanjima koja su oko 18 posto viša puno teže nose s 25 posto većim troškovima prehrane i 40-ak posto većim troškovima stanovanja', zaključuje Vjesnik.hr, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku.

Tko kaže da Hrvati ne mogu parirati Iniesti, Xaviju, Pirlu…?! Eduardo da Silva tvrdi drukčije:

»Moramo proći skupinu, vjerujem da možemo do polufinala.«

Zar »samo« do polufinala?

»Želimo napraviti kvalitetan rezultat, a za mene je to - osvajanje Eura!«, ispravio se popularni vatreni carioca.

Ambijent na okupljanju hrvatske reprezentacije uoči priprema za EP vidljivo je poticajan…

»Uzbuđen sam što sam ovdje, pred nama su tri tjedna za pripreme. Imat ćemo priliku malo se družiti i uigrati. Sve tri utakmice u skupini ključne, najteže je dočepati se četvrtfinala. Protiv Irske smo favoriti i tu ćemo najvjerojatnije osjećati jako veliki pritisak. Nadam se da ćemo na toj utakmici biti dobro raspoloženi i u dobrom stanju«, dodao je Eduardo.

U napadu bi mogao ordinirati sa zahuktalim Nikicom Jelavićem.

»S ovakvom formom Jelavić odmah zaslužuje mjesto u početnoj postavi. Mislim da bismo trebali igru prilagoditi njemu.«

Na opasku da se njih dvojica mogu sjajno nadopunjavati, Eduardo je skromno uzvratio: »O tome će odlučiti izbornik. Uostalom, riječ je o utakmicama s tri različita suparnika, svaki od njih ima svoju drukčiju koncepciju.«

Eduardu će ovo biti prvo veliko natjecanje. Izbornik Zlatko Kranjčar nije ga vodio na SP 2006., uoči Eura 2008. je slomio nogu, a na SP 2010. nisu se plasirali…

»Dobro je, tu sam! Ali, treba se dobro pripremiti. Najvažnije mi je uhvatiti formu u pravo vrijeme, kad to bude najpotrebnije. Nedostaje mi utakmica, vjerujem da ću to nadoknaditi u ova tri tjedna priprema.«

To će ujedno biti i završen pripreme s aktualnim izbornikom Slavenom Bilićem, koji odmah nakon Eura odlazi u svoj novi klub, moskovski Lokomotiv.

»Slavenov će odlazak biti veliki hendikep za nas. Mislim da će biti teško ponoviti sve ono što smo napravili u ovih šest godina. Žao mi je što odlazi, ali s druge sam strane sretan zbog njega, jer Lokomotiv će mu biti novi veliki izazov. Svi mu želimo sve najbolje u novom klubu… Ali, sad trebamo postići pravi rezultat na Euru!«, zaključio je Eduardo.

Slično govori i Niko Kranjčar:

»Slavenu želimo sve najbolje u Lokomotivu, neka tamo bude što uspješniji. Ne vjerujem da će najava njegova odlaska utjecati na naše pripreme i nastup na Euru. Od srca mu želim sve najbolje.«

I Kranjčar je zdrav, spreman, ali…

»Da, sad sam zdrav, ali za formu ne znam što bih rekao… Nisam igrao nogomet četiri tjedna. Tek sam počeo raditi s loptom. Sad ću se tek na ovim pripremama priključiti pravim treninzima.«

Na Euru će ključna utakmica, kao i uvijek, biti - ona prva.

»Svi znamo da nam je taj start najvažniji, to stalno ponavljamo. Ako uzmemo tri boda protiv Republike Irske, lakše ćemo igrati i protiv Italije i Španjolske i probiti se u sljedeći krug«, dodao je Kranjčar.
»Navijamo za Bayern«

U finalu Lige prvaka Slaven Bilić će, lako je pogoditi - navijati za Bayern. Razlog su, dakako, »bavarski Hrvati« Ivica Olić i Danijel Pranjić.

»Želje su jasne: da naši igrači podignu pehar! Bayern ima šanse protiv Chelseaja u finalu bude li igrao kao protiv Reala, a ne kao protiv Borussije Dortmund. Dosta osciliraju, i jednima i drugima nedostaje puno igrača. Dajem malu prednost Bayernu, ali ne mogu do kraja biti objektivan. Igraju kod kuće što vrhunskoj momčadi kao Chelsea nije nedostatak. Ali, ipak je Bayern većinu utakmica na tom stadionu pobjeđivao. Osim toga, već su ispucali dovoljan broj poraza na svom stadionu ove sezone i zato im dajem malu prednost«, istaknuo je izbornik Slaven Bilić.

Strahu modernog doba ime je nomofobija. I sama pomisao da u džepu nema mobitela izaziva napadaj panike. Opsesivno provjeravanje propuštenih poziva, neodgovorenih SMS-ova, neposlanih emailova, simptomi su nomofobičara. U stalnom strahu da će izgubiti omiljeni uređaj više je od 60 posto osoba.

Kako je se riješiti? Psiholozi kažu, prvi je korak potraga za uzrokom fobije. 'Neko će imat fobiju jer ima sve moguće podatke u mobitelu, radoholičari će razviti fobiju jer se ne mogu odvojiti od posla, time ni od mobitela', objasnila je Tatjana Gjurković, psiholog.

Lana kaže, nije ovisnica, ali na gubitak mobitela ne može ni pomisliti. 'Mobitel ima užasno bitnu ulogu u mom životu, koristim ga svakodnevno za 1001 stvar - od toga što moram napraviti do koju knjigu pogledati', kaže Lana. 'Ne znam što bi da ga izgubim, bila bi jako tužna i neorganizirana', dodaje.

Fenomen se strelovito raširio pojavom smartphona. A najviše je izražen kod mladih, od 18 do 24 godine. Strah od odsječenosti od svijeta gubitkom informacija, kažu psiholozi, može se smanjiti. Kada je cijeli život na mobitelu, ne čudi ni strah od njegovog gubitka. I stalne provjere je li na mjestu. U prosjeku to radimo 34 puta na dan. Iako su muškarci ti koji imaju dva ili više mobitela, istraživanje kaže, od fenomena novog doba ipak više strahuju - žene.

Riječki poreznici će uglavnom prodavati automobile, ali su se na popisu našle i šivače mašine, aparati za zavarivanje, oprema za restorane, modne torbe i slično, piše Rijeka Danas.

Najskuplji izložak je prodavaonica brodske opreme vrijedna 235 tisuća kuna, dok ukupna ponuđena roba vrijedi oko četiri milijuna kuna.

Javna ponuda će se održati sljedećeg utorka u prostorijama riječke Porezne uprave. Nakon usmenog nadmetanja provest će se i postupak prikupljanja ponuda za neposrednu pogodbu kako bi se prodali izlošci koji ne budu prodani u tri pokušaja.

Rangiranje je obavljeno na temelju procjena resursa, zakonsko-regulatorskih uvjeta, povezanosti i znanstvene produkcije, odnosno outputa. U ukupnom poretku vrh liste predvode redom Sjedinjene Države, Švedska, Kanada, Finska, Danska, Švicarska i Norveška, dok su na začelje zasjele Hrvatska, Turska, Južnoafrička Republika, Indonezija i Indija. Slovenija je zauzela 28. mjesto, a ostale zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije nisu procjenjivane zbog nedostupnosti podataka.

Od okolnih zemalja iznad nas su Mađarska na 34. mjestu, Italija na 30, te Austrija na 12. Bolje od nas su čak i Bugarska na 31. te Rumunjska na 33.

U kategoriji okoliša, odnsosno regulatornih uvjeta sustava visokog obrazovanja u obzir su uzeti kriteriji poput širine izbora alternativnih oblika višeg obrazovanja, uvjeta za razvoj kompetitivnosti, mogućnosti koje se pružaju za žene i pripadnike nižih društveno-ekonomskih klasa te kvalitativne mjere obrazovne politike među kojima su raznovrsnost institucija (javnih, privatnih koje ovise o državi, te neovisnih privatnih), indeks kompetitivnosti i indeks kvalitete koji se temelji na anketama koje su provele institucije Universitas 21. Prema ovom mjerilu najbolji uvjeti postoje u Nizozemskoj, a slijede Hong Kong, Novi Zeland, SAD, Belgija, Poljska Australija i Japan. Najnepovoljniji regulatorni uvjeti su u Hrvatskoj, Turskoj i Grčkoj.

Naša je zemlja nešto bolje rangirana u kategoriji resursa – na 33. mjestu. Iznad nas su Italija, Slovenija i Poljska, a ispod, među ostalima, Rumunjska, Češka, Brazil, Indija, Slovačka i Bugarska. Najizdašnije u financiranju visokog obrazovanja su nordijske zemlje Finska, Norveška i Danska. Najveće ukupno ulaganje u visoko obrazovanje u smislu postotka BDP-a je u SAD-u i Kanadi.

U kategoriji povezanosti visokog obrazovanja s ostatkom društva, među kojima s industrijom i privatnim sektorom, te međunarodnim institucijama, zauzeli smo loše 39. mjesto. Visoka povezanost osigurava dvije vrijednosti visokog obrazovnog sustava: ona je indikator kvalitete poučavanja i istraživanja te apsorpcije novih otkrića i ideja.

Po utjecaju, odnosno produkciji koja se mjeri po broju znanstvenih radova, njihovom utjecaju, kvaliteti i broju istraživača, broju kvalitetnih sveučilišta te zaposlivosti visokoobrazovanih, rangirani smo na 40. mjesto. Sve europske zemlje po ovim su kriterijima bolje od nas – primjerice susjedna Slovenija je na 24. mjestu. Čelo liste predvodi SAD s daleko najvećom produkcijom, a zatim slijede Velika Britanija, Kanada, Finska, Švedska, Danska, Australija, Švicarska i Njemačka.

Sjetimo se što je govorio SDP-ovac Nenad Stazić u veljači 2010. godine. "Oni koji su izabrali HDZ-ove zastupnike ostaju bez plaće", grmio je u saborskoj raspravi o zahtjevu njegove stranke da se neisplata plaća proglasi kaznenim djelom.

"A oni koje su izabrali im kažu: pa što nas briga zašto ti plaću ne dobivaš, a radiš. Pa što se to nas tiče, pa mi smo tu u Saboru i imamo visoke plaće i naša neće biti neisplaćena".

Zastupnici HDZ-a tada su napustili sjednicu, što je britki Stazić nazvao "jednom od najvećih sramota koju jedan parlament uopće može doživjeti".

Što mislite koliko radnik može bez plaće?

Godinu dana kasnije, nakon što je HDZ napokon neisplatu plaće proglasio kaznenim djelom - ali s odgođenim rokom primjene - SDP-ova Ingrid Antičević Marinović u Saboru je kazala sljedeće: "Što mislite koliko dugo radnik može živjeti bez isplate plaće? Kako bi bilo da se premijerki ili ministrima ne isplati plaća, iako bi bez jedne, jer su inače velike, mogli nekako preživjeti".

Nedugo nakon toga, SDP je došao na vlast.

Porcija uvreda za kraj

Od tog trenutka zaposlenicima Vjesnika nisu isplaćene četiri plaće, zadnju su dobili u siječnju za prosinac. Oni rade, a ne primaju plaću. Prestali su izlaziti na papiru, nisu dobili otkaz, niti je proglašen stečaj.

Dobili su samo porciju uvreda od Slavka Linića i poruku Radimira Čačića da za njih više nema nade. Poručilo im se da su sami krivi što ih je bivša vlast uništila. Nova ih nema namjeru spašavati.

Ali, da bude stvar još gora, nema čak ni obraza ponoviti sve one oporbene floskule o zaštiti radnika.

Hrvatska socijalzajebancija

Umjesto toga, provodi u praksi Stazićev sarkastični komentar: "Pa što nas briga zašto ti plaću ne dobivaš, a radiš, pa što se to nas tiče, pa mi smo tu u Saboru i imamo visoke plaće i naša neće biti neisplaćena".

Tako izgleda SDP-ova skrb prema radnicima, građanima, zakonima i principima.

Ne samo da ne drži do političke dosljednosti - toga se najlakše odreći - nego ne pokazuje čak ni formalni interes za ljude koji žive od svoga rada, a kojima upravo državno poduzeće odbija isplatiti plaću. Čak četiri plaće.

Prima li Stazić plaću?

Poslužimo se SDP-ovom retorikom i upitajmo kako bi Staziću i Antičevićki bilo da im država ne isplati četiri plaće? Kako bi bilo Liniću i Čačiću? A tek Milanoviću?

Ovo nije priča o Vjesniku, premda je ona vrijedna prepričavanja. Ovo je priča o hrvatskoj socijaldemokraciji.

Onoj koja iz oporbene hladovine zdušno ustaje u obranu ljudi koji žive od svog rada, a onda s vladajuće uzvisine mirno ostavlja te ljude da rade bez plaće. Opcija koja je pozivala HDZ da uvede red u privatni sektor, ne može ga uvesti ni u državnom resoru.

SDP je prevario radnike

Ingrid Antičević je zamjerila HDZ-u da zakonskom odredbom o neisplati plaće zapravo "prevario radnike". A što je onda tek učinio SDP?

Nije ni pustio suzu, ni digao glas.

Mirno čeka da problem s kojim se ne zna nositi umre prirodnom smrću. Onako kako je čekao da mu vlast padne u krilo, sada čeka da mu padne kamen sa srca.

Kao što je poznato, u prva četiri mjeseca ove godine država je u proračun skupila dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, a istovremeno je potrošila manje nego lani.

Iako će unatoč tome državna blagajna i dalje biti u minusu, postavlja se pitanje može li Kukuriku vlada, točnije resorni ministar Slavko Linić taj 'višak' u blagajni usmjeriti prema investicijama ili prema građanima čiji su kućni budžeti neprestano pod sve žešćim udarima sve viših cijena komunalija, hrane, kredita...

Ekonomist Guste Santini informacije o boljem punjenju proračuna ne vidi u (pre)optimističnom svjetlu. 'Proračun što se puni, znači da se negdje uzima. Puni se zahvaljujući rastu, povećanju porezne presije. Reforma nije bila reforma, već fiskalni eksces jer nije napravljen smišljeno. Ne ide u pravcu dobroga, već u pravcu stare naše navade, a to je da se u Hrvatskoj ništa ne događa', smatra Santini.

Olakšanje za građane ne vidi ni sindikalist Krešimir Sever. On naglašava kako se proračun, između ostalog, bolje puni zbog 'treniranja' porezne discipline, što se očituje kroz prijetnje kaznama, ovrhama, stečajevima i blokadama prema dužnicima, ali isto tako i zbog toga što je gorivo bilo poskupjelo, a Vlada, kaže Sever, apsolutno nije intervenirala, no dok je bila oporba znala je predlagati.

'Sasvim je jasno da se proračun puno bolje puni na cijeni goriva od 11 nego od devet kuna, tu nisu ništa napravili, nego su samo kao hrčak vukli u proračun. Također, proračun se izdašnije puni s 25 nego s 23 posto PDV-a, a još će se bolje puniti nakon poskupljenja struje i plina, jer će na to obračunavati još dodatni PDV', kaže Sever.

Napominje kako su sindikati predlagali da se od dijela sredstava koja stižu u proračun zbog skuplje cijene goriva trebao naći model koji bi kroz subvenciju cijena dio troška 'vratio' građanima, ali su takve ideje, tvrdi Sever, odbačene. 'Isto će biti i sa strujom, i tako redom', dodaje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

'Vlada nema osjećaja za gospodarske i socijalne probleme, okrenuli su se na čudan način prema građanima. Sad su izravno krenuli na kolektivne ugovore državnih i javnih poduzeća, i očito državnih i javnih službi. Kad već ne mogu najsiromašnije dignuti, onda mogu i druge osiromašiti. To je totalno nakaradna politika. Jasno je da ova Vlada namjerava udariti izravno na kolektivne ugovore, ali su pametniji nego što je bila Račanova, pa to ne daju napismeno', kaže Sever.

Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović glavni razlog punjenja proračuna vidi u kvalitetnijoj naplati, a ne u povećanju poreznih opterećenja, odnosno višoj stopi PDV-a. On smatra da bi se u situaciji povećanog priljeva novca u državnu blagajnu morao naći model kako pomoći obiteljima i djeci.

'Od 2000. do 2003. godine smo imali porezne olakšice koje su se pokazale kao dobar medij, iako nisu toliko politički atraktivne. Treba vidjeti sve oblike pomoći obiteljima.

Također, prema umirovljenicima bi trebalo ići s određenom pomoći jer njih će prvenstveno pogoditi cjenovni udar koji će uslijediti povećanjem struje i plina. Do početka iduće zime ima se vremena pripremiti takav tip mjera', kaže Vidović.

Dodaje kako je možda upravo sada pravi trenutak da se zajedno s komercijalnim bankama krene u masovno kreditiranje i stipendiranje učenika i studenata gdje bi Vlada bila jamac za takve kredite. To je, smatra Vidović, višestruka korist i nije nemoguća misija.

Nije zaboravio ni ugroženu skupinu ljudi u području rada koja, prema njegovim riječima, šuti, trpi, ne zna hoće li idući mjesec dobiti plaću i imati posao, ne računa ju se ni u zaposlene ni u nezaposlene, a njoj nitko ne vodi računa.

'Ako ima novca, ne bi ga trebalo nužno i isključivo potrošiti za smanjenje deficita, nego ciljano usmjeriti prema obiteljima, djeci, mladima, učenicima i umirovljenicima', zaključuje bivši SDP-ov ministar.

Klinički bolnički centar Osijek, i nakon što je nova državna vlast vratila dio duga, još uvijek je dužan oko 290 milijuna kuna, ima previše zaposlenih u nezdravstvenom segmentu, a pojedini odjeli i klinike u iznimno su lošem stanju, i što se tiče prostora i opreme.

Zaključak je to ministra zdravlja Rajka Ostojića, koji je jučer prvi put posjetio osječku bolnicu. Nakon što je obišao dio bolničkog kompleksa, izgledao je šokirano. "Moram biti iskren – nakon što sam obišao Kliniku za neurologiju te Polikliniku i Kliniku za unutrašnje bolesti, ostao sam neugodno iznenađen i razočaran, u prvom redu uvjetima u kojima su pacijenti hospitalizirani ili dolaze na ambulantni pregled... Nevjerojatno. Dnevne bolnice i Hematologije i Gastroenterologije također rade u nepriličnim uvjetima", kazao je, naglasivši kako je za sve financijske i organizacijske probleme kriva nedavno razriješena uprava (mahom članovi HDZ-a, nap. a.). Istaknuo je kako su ukupni dugovi svih hrvatskih KBC-ova, dulji od godinu dana, iznosili 114 milijuna kuna, od čega je velik dio, čak 104 milijuna, napravila osječka bolnica! "Uz to, sva trgovačka društva tužila su prethodnu upravu i redovito naplaćivala zatezne kamate.

Primjerice, samo Vodovodu Osijek je ove godine za kamate uplaćeno čak 3,13 milijuna kuna! Za taj novac mogli smo kupiti bar tri ultrazvučna aparata", dodao je. Ukupni dugovi osječke bolnice, iznio je, prilikom preuzimanja vlasti iznosili su više od 380 milijuna kuna, a do sada je vraćeno oko 90 milijuna veledrogerijama. "Osječka bolnica trenutačno ima 3.259 zaposlenih, od kojih je u 2011. godini na neodređeno zaposleno njih gotovo 300, i to u nemedicinskom segmentu. Zbog tog naglog 'skoka' je omjer zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika sada 66:34, a morao bi biti najmanje 75:25. Od nove uprave očekujem smanjivanje lista čekanja, ujedinjeni i središnji hitni bolnički prijam te organizirane dnevne bolnice", najavio je ministar.

Kriza je prilika za pokretanje promjena koje će omogućiti lakše zapošljavanje, osobito mladima koji su najviše pogođeni gospodarskom stagnacijom Hrvatske u posljednje četiri godine. Dosad je hrvatski obrazovni sustav proizvodio ljude za Zavod za zapošljavanje. Obrazovati ljude za zanimanja koja su kod nas nezapošljiva nije pošteno ni prema mladima, ni prema njihovim roditeljima, a nije dobro ni za gospodarstvo i državu, rekao je prekjučer Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, obrazlažući zašto njegovo ministarstvo želi obrazovni sustav uskladiti s potrebama gospodarstva i razvojnim ciljevima Hrvatske.

- Ulaskom Hrvatske u EU, a to će se dogoditi 1. srpnja iduće godine, mnogi naši mladi ljudi zasigurno će potražiti posao izvan Hrvatske, a na nama je da im povećamo mogućnost zapošljavanja kod kuće, kazao je Mrsić na okruglom stolu "Tržište rada i kriza", u organizaciji časopisa Banka. Za početak, njegovo je ministarstvo, kaže, potaknulo Zakon o poticanju zapošljavanja, kojim će se mladima s diplomom omogućiti da steknu radno iskustvo od godinu dana, uz plaću od 1.600 kuna. Iduće godine, kaže Mrsić, ta će plaća možda biti veća, ali glavni je cilj već sada omogućiti neko radno iskustvo za više od 60 tisuća mladih ljudi u Hrvatskoj, koji takvog iskustva praktički nemaju.

Mnogo je veći problem to što u Hrvatskoj vlada velika neravnoteža između potreba gospodarstva i ponude zanimanja. O tome je opširno govorila Mrsićeva savjetnica Sanja Crnković Pozaić, primijetivši da u našoj državi nikad nismo mogli napraviti bilancu potreba radne snage. Ta je bilanca važna jer može obrazovnom sustavu pomoći da proizvodi zanimanja koja gospodarstvu trebaju. Ako želimo imati aktivnu politiku zapošljavanja, onda se - prema njezinim riječima - državne i lokalne vlasti moraju bolje organizirati, počevši od samog Ministarstva rada.

- Ministarstvo rada i Ministarstvo za regionalni razvoj trebaju biti odgovorni za stvaranje "hrvatskog kvalifikacijskog okvira". Oni moraju definirati potražnju i standarde zanimanja, rekla je Crnković Pozaić, koja već dulje vrijeme upozorava da aktivnog odnosa prema zapošljavanju ne može biti ako država pritom ne definira strateške razvojne ciljeve. Tako se može graditi sustav koji bi uključio buduće potrebe za radnom snagom, jer sadašnji sustav to ne omogućuje.

Sanja Crnković Pozaić je još prije dva mjeseca upozorila da u hrvatskim županijama postoje golemi viškovi ljudi obrazovanih za informatiku. Oni, rekla je, nađu posao prosječno za tri mjeseca, ali na mjestima kuhara ili konobara, dok se samo 17 posto informatičara zaposli u struci.

Međutim, profesor sa splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac smatra da obrazovni sustav ne može "mehanicistički" svoje upisne kvote prilagođavati kvotama zanimanja koja se traže na tržištu. Primjerice, rekao je, zbog liberalizacije otvaranja privatnih ljekarni skočila je potražnja za farmaceutima. Iako ne negira potrebu usklađivanja između obrazovnog sustav i gospodarstva, Mrnjavac je rekao da ga zanima što će se dogoditi kad se zadovolje te potrebe, koje su na tržištu rada često kratkoročne. Osim toga, mlade ljude ne može se prisiliti da se školuju za zanimanja koja ne žele, rekao je Mrnjavac, otkrivši da ni vlastitu kćer nije uspio nagovoriti da studira nešto što je, prema njegovu mišljenju, racionalnije.

Jesu li stipendije rješenje?

- Dio problema može se riješiti stipendijama. Poslodavci trebaju stipendirati zanimanja koja trebaju, a pritom im valja dati porezne olakšice, predložio je Božo Kovačević iz HSLS-a, koji je sjedio u publici. S njim se složio i Mrnjavac, napomenuvši da hrvatski obrazovani sustav ne može proizvoditi sva potrebna zanimanja, a dio stručnog kadra može se stipendirati i školovati u inozemstvu.

Dok stečaj “visi” nad nekoliko većih tvrtki u Osijeku i okolici, a imaju oko 1.000 radnika, na drugom kraju Hrvatske, na jugu, u nekadašnjem splitskom divu Dalamcijavinu on je od prošle srijede stvarnost.

Time se samo potvrdilo da (srednja) Dalmacija, uz propast Jadrankamena, Trimota, Adriachema, Montera, Sinjanke…, trenutno bukti u stečajevima, potvrđujući najave da nam pravi, veliki val stečajeva tek predstoji. Dalmacijavino još je jedna “priča iz Hrvatske” o stečajevima; on je ovdje bio neizbježan ako se zna da je tvrtka u blokadi sa 286 milijuna kn, a dugovanja mu se penju na 1,037 mlrd. kn, što je 5 puta više od vrijednosti imovine.
Radnici šute

Tvrtka je u blokadi s prekidima već 10 godina, a stečaj ju je zatekao s 452 radnika od kojih njih stotinjak ima uvjete za mirovinu. Većinski vlasnik je država, s 87 posto vlasništva, dok ostalo drže mali dioničari, ima na ime poreza, doprinosa, trošarina na alkoholna pića, PDV…, potraživanja od 880 milijuna kn.

Stečajni upravitelj, Osječanin Perica Mitrović, kaže kako je upravo nastavljena proizvodnja, a najprofitabilniji dio - proizvodnja alkoholnih pića, kreće po dobivanju trošarinskih brojeva ukinutih zbog neplaćanja.

- Cilj je nastavak proizvodnje s realno 200 radnika i tijekom nje naći (za)kupca imovine za što već ima upita, kaže Mitrović. Radnici potražuju šest plaća; isplaćena im je jedna i 2.500 kn neoporezivih potraživanja. A, upravo će plaće, čiju isplatu tzv. Linićev zakon, sa snagom od 1. svibnja, što onemogućuje isplatu neto plaća bez uplaćenih poreza i doprinosa, biti daljnji okidač za još veći broj stečajeva, procjenjuje Mitrović.

Naime, u našoj dosadašnjoj stečajnoj stvarnosti, radnici kao vjerovnici dizali su glas o krahu tvrtke, odnosno zatražili stečaj tek kada bi ostali i bez neto plaće, prethodno šuteći “jer su bar nešto dobivali”.

- Novim zakonom neizbježno je da će se stečajevi pokretati jer je kod nas bio običaj da se stečaj ne pokreće sve dok se isplaćuju neto plaće, a radnici ih pokreću tek kada one izostanu. To u praksi nije dobro jer se čini da samo radnici odlučuju o stečaju; svi ostali vjerovnici, naime, mogli su ga pokrenuti mnogo ranije, a članovima uprave to je bila zakonska obveza. Pred Hrvatskom su novi stečajevi jer kod mnogih subjekata neće moći biti isplaćivane bruto plaće pa će to biti dodatna “udarna igla” da radnici, tj. sindikati još češće pokreću stečajeve, procjenjuje Mitrović.

Nagomilana dugovanja

Upozorava na najčešću pogrešku - da tvrtke ne poštuju odredbe o blokadi od 60 dana nego u njoj bivaju višestruko duže, kada se iscrpe i nagomilaju dugovanjima.

- Zakonodavac je jasno rekao: uvjeti za stečaj su 60 dana neprekidne blokade i 21 dan od njenog isteka za prijavu. Tijela uprave dužna su u tom vremenu pokrenuti stečaj, u suprotnom čine kazneno djelo, kaže Mitrović. Umjesto komparacije u stečajevima tonuće Dalmacije i Slavonije, on ističe da cijela RH ima društava koja su višestruko premašila uvjete za pokretanje stečaja.

- Jednostavnim rječnikom rečeno, formalno i stvarno stanje moraju se uskladiti, kaže Mitrović. Inače, “jezikom” brojki, pri Trgovačkom sudu u Splitu stečaj Dalmacijavina ima redni broj 49., u Osijeku zadnje otvoreni ima redni broj 201. pri čemu je velik broj tvrtki bez i jednog zaposlenog.

Tvrtkama koje su dugo u blokadi stečaj jedini izlaz

Javnost prati i slučaj Jadrankamena čiji je stečajni upravitelj Ivo Bućan pod pritiskom sindikata dao ostavku, što potvrđuje da se gorčina radnika propašću tvrtke često svali na leđa stečajnih upravitelja, zaboravljajući da je on samo državni službenik koji je došao kada je “brod već potonuo”. - Društvima koja su dugo blokirana stečaj je jedini realni izlaz. No, on se pokreće prekasno pa radnici probleme prebacuju na stečajne suce, stečajne upravitelje, kaže Mitrović.

Jutarnji.hr donosi izjavu pomoćnika ravnatelja KBC-a Osijek dr. Branka Šegeca koji kaže kako situacija nije bila 'ni alarmantna ni opasna'.

'Bila je to bezopasna zmijica, no ja razumijem da na prvi pogled to može izgledati i drugačije. Nije to ništa neobično s obzirom na to da je bolnica smještena uz rijeku Dravu, ali najvažnije je da je sve prošlo bez većih problema. Mi ćemo svakako napraviti inspekciju bolničkog kruga kako bismo vidjeli ima li negdje neko leglo', izjavio Šegec.

"Uhodali smo se u poslu prijevoza, ostvareno je oko 200.000 kuna prometa, a iako je autobus prešao samo 50.000 kilometara, turistička agencija nam je prijeko potrebna", kazao je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Županje direktor Stanobiroa Branko Maričić. Naime, imali su ponuda da određena putovanja organiziraju u cijelosti, od prijevoza do objeda i ulaznica za kazalište, pa su u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Županja pokrenuli aktivnosti oko osnivanja turističke agencije.

Da je takva agencija potrebna potvrđuje i Mirko Bačić, direktor ureda TZ , koji se prisjeća da najmanje osam godina u Županji nema turističke agencije. "Nekada je postojala, radila je, a to koliko treba surađivati s agencijom najbolje znamo mi u Turističkoj zajednici. Stoga i podržavamo poduzete aktivnosti", naglasio je Bačić. Gradski autobus u tvrtki "Stanobiro" hvale, kažu kako je u tehničkome dijelu zadovoljio očekivanja, te imaju niz pozitivnih reakcija korisnika.

"U svibnju imamo 15-ak putovanja na relaciji Županja-Vinkovci jer prevozimo osnovce u školu plivanja na vinkovački bazen. Imamo dogovorena putovanja za Međugorje, Budimpeštu, Senj, Mrkopalj, Osijek, Novu Gradišku...", naglasio je pred vijećnicima Maričić. A kada bude osnovana i registrirana i turistička agencija, sigurno će i građani Županje, koji su do sada za svako duže putovanje ili godišnji odmor na Jadranu morali tražiti usluge vinkovačkih ili osječkih agencija, biti zadovoljni.

Predstavnici zagrebačke udruge Potrošač pozvali su građane da ne plaćaju fiksnu naknadu za vodu. Učinili su to kada su shvatili da je na računima za vodu od ovog mjeseca uvrštena i nova naknada u iznosu od 18,41 kunu. Riječ je o paušalu koji bi, navodno, trebao pokrivati dio održavanja priključka koji obuhvaća troškove očitavanja vodomjera, obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa.

Takvu naknadu primjerice Splićani već plaćaju, a tamošnji Vodovod se pozvao na Uredbu o najnižoj osnovici cijene vodnih usluga koja je na snazi od početka 2011. U Potrošaču smatraju da ta uredba nije u skladu s Ustavom pa su tražili da se preispita njena zakonitost.

Suprotnost s odredbama Zakona o zaštiti potrošača

"Činjenica jest da su Zagrepčani uvođenjem ove fiksne naknade dovedeni u gori položaj od Splićana jer oni po kućanstvu svaki mjesec plaćaju dodatnih 18 kuna, dok se kod nas ta naknada dijeli po stanovima, a njezin iznos ovisi i o profilu cijevi. To međutim ne mijenja na stvari da se naknada protuustavno naplaćuje i nama i njima", kazao je za Slobodnu Dalmaciju savjetnik udruge Dalmatinski potrošač Ante Tičić ističući kako fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga služi pokriću troškova koji uopće ne ovise o količini isporučenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedica priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine. Tičić također tvrdi kako prema Zakonu o zaštiti potrošača nije dopušteno naplaćivati izdavanje računa te očitovanje mjernih uređaja.

Stručnom žiriju teško je bilo odabrati najljepšu među 13 natjecateljica. Za novu šokačku kraljicu izabrana je Ksenija Paraga iz Feričanaca, drugo mjesto osvojila je Katarina Hasilo iz Nijemaca, dok se trećim mjestom na izboru okitila Brigita Tomašević iz Bekteža.

U kulturno-umjetničkom programu nastupili su TS “Duša bećarska”, Stanimir Perić na dvojnicama, Muška pjevačka skupina “Paorija” Tordinci, Muška pjevačka skupina “Poljari” Šiškovci, Manuela Ferić, Zvonko Lakušić, Ivana Dorušak, Matea Božić, TS “Skitnice” i Tomislav Vidinović.

Odnosi između Slovenije i Hrvatske su dobri i nije ih narušilo ni nedavno ponovno otvoreno pitanje Ljubljanske banke , jer se ništa ne mijenja, budući da obje vlade poštuju obveze koje su preuzeli njihovi prethodnici, zaključili su u utorak u Mariboru predsjednici hrvatske i slovenske vlade Zoran Milanović i Janez Janša .

U izjavi nakon sastanka, Janša je rekao kako su odnosi s Hrvatskom dobri i da osobito veseli porast gospodarske suradnje i u teškim kriznim vremenima, budući da je prošlogodišnja trgovinska razmjena iznosila više od dvije milijarde dolara. U posljednje vrijeme, po Janšinim riječima, pojavila su se neka pitanja koja se odnose na doba kad su obje države bile dijelovi bivše SFRJ, a i Slovenija i Hrvatska ta pitanja, kako je kazao, dijelom nastoje riješit sukcesijom a dijelom bilateralno, u korist građana svojih zemalja.  Iz tog je područja, kazao je Janša i pitanje podružnice Ljubljanske banke odnosno moguće obveze koje po toj osnovi mogu pripadati novoj Ljubljanskoj banci.

»Raduju me izjave predsjednika hrvatske vlade da na tom području sve ostaje kao što je bilo dogovoreno u trenutcima kad je Hrvatska u pregovorima o ulasku u EU zatvarala poglavlje IV., da se tu ništa nije promjenilo« kazao je Janša okupljenim novinarima.

 Slovenija je, po riječima svojeg premijera, također potvrdila da nova vlada poštuje sve obveze koje je preuzela bivša vlada ili slovenski parlament u vezi rješavanja pitanja granice i drugih stvari.  »Takvo stajalište obje strane, vjerujemo, rješava sve ono što se u posljednje vrijeme pojavilo kao otvoreno pitanje« rekao je Janša.

Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je da »ozbiljnih otvorenih pitanja između Slovenije i Hrvatske nema« već da postoje neka tehnička pitanja, kao i između bilo koje dvije zemlje, koja će se rješavati na tehničkoj razini. »Obveze koje je Hrvatska preuzela kao uvid u zatvaranje nekih poglavlja u postupku pregovora s EU – to je učinila bivša vlada – nas jednostavno obvezuje, bez ulaženja u detalje i u korisnost tih mjera za Hrvatsku, to je sad nebitno«, rekao je Milanović.

Milanović je objasnio da je hrvatska vlada prije tjedan dana povukla zaključak vezan uz Ljubljansku banku od prije dva-tri tjedna jer je bio »bespredmetan«, budući da je riječ o sudskom postupku na koji vlada nema pravo upliva. »Hrvatska vlada ni na koji način nije mijenjala svoje stajalište niti je zaključak implicirao nikakvu promjenu stajališta« dodao je Milanović, napomenuvši kako je zaključak povučen »kao akt dobre volje i dobre vjere«.

Janša je istaknuo kako obje vlade imaju želju da suradnja među državama protječe u prijateljskom ozračju i da su u njemu rješavaju preostala otvorena pitanja, istaknuvši da je Hrvatska peti najvažniji trgovinski partner Slovenije. Spomenuo je da će preostala tehnička pitanja, osobito iz područja energetike, infrastrukture i zaštite okoliša rješavati mješovito povjerenstvo, u kojem je Hrvatska svoje članove već imenovala, a Slovenija to treba učiniti u najskorije vrijeme, te izrazio očekivanje da će se povjerenstvo sastati prije ljeta.  Ulaskom Hrvatske u EU, napomenuo je Janša, otvaraju se i brojne mogućnosti na području intenzivne suradnje u navedenim područjima, o čemu će se u budućnosti morati intezivno razgovarati.

Ponovio je stajalište da Slovenija od samog početka svojim strateškim interesom smatra proširenje EU na Hrvatsku  a strateškim interesom Hrvatske i Slovenije ocjenio je jačanje procesa europskog proširenja kojim bi bile obuhvaćene sve zemlje regije.  »Sloveniji je u interesu da Hrvatska čim prije postane ne samo članica EU, već i drugih europskih integracija, poput schengenskog prostora, kad to ona bude željela i kad ispuni uvjete« rekao je Janša, ponovivši da je zato iznimno važno da se poštuju postojeći dogovori.

Govoreći o ratifikaciji hrvatskog Pristupnog ugovora s EU u slovenskom parlamentu, Milanović je istaknuo da će Slovenija u skladu s vlastitom procedurom odlučiti o ratifikaciji sporazuma kako bi Hrvatska na vrijeme, prema planu, ušla u EU u srpnju 2013.»Računamo da će postupak ratifikacije biti dovršen u roku koje je odredilo Europsko vijeće, odnosno do početka druge polovice iduće godine«, rekao je Janša i dodao da su sve ratifikacije u tom roku jednako vrijedne i imaju jednaku težinu, jer ne utječu na brzinu procesa.Milanović je napomenuo da ulazak Hrvatske u EU i Sloveniji i Hrvatskoj otvara novi svijet s obzirom na činjenicu da žive na istom prostoru i da vrlo dobro poznaju i vlastite i međusobne manje i vrline. »Zajedno nas ima 6,5 milijuna, što je malo, i moramo vidjeti koji su sve oblici suradnje i konvergencije, pa čak i očuvanja određenih pozicija koji bi bili isplativi hrvatskoj i sloveniji za zajednički nastup« rekao je Milanović, izrazivši uvjerenje da je »pred nama razdoblje potpuno nove suradnje u kvalitativnom smislu«.

Roman se bazira na povijesnim činjenicama, no on je intimna pripovijest o sudbini jednoga čovjeka u ratnom vrtlogu njemu daleke i nepoznate zemlje.
Autorica ulazi u dubinu ne samo povijesnih zbivanja na istoku Hrvatske, nego dotiče i odnos političkih elita u Europi i svijetu u tom, po Hrvatsku kobnom vremenu. Taj realistički dio
romana bazira na dokumentima sa suđenja u Beogradu i Vukovaru, o kojima javnost gotovo ništa ne zna, kao i na materijalu iz francuskog lokalnog lista grada Vesoula, odakle potječe glavni junak Jean-Michel, filmskim zapisima stranih novinara, kao i majčinim pismima. Time se daje snažno i neporecivo uporište za povijesnu potku koja je ipak samo temelj za poetsku priču o mladiću koji se našao pred neslućenim zlom koje nema potpunoga objašnjenja. Taj sukob završava tragedijom jer, kaže u proslovu autorica:"...Postoji zlo čiji su korijeni u paklu; njime u većoj ili manjoj mjeri upravlja sam Nečastivi". (Ferdinand Takač, SJ)

Roman je tako književno oblikovan u nekoliko različitih pisama i razina, a jedno je i imaginarni dnevnik Jeana-Michela, kojega je on stvarno vodio tijekom rata, ali je uništen na Ovčari. Tu se, kao i u oblikovanju glavnoga lika, mašta autorice uzdiže čas do onoga "sveznajućega" pisca, a čas iznosi intimne doživljaje i dramu vlastite obitelji koja je stradala u Vukovaru. Tako roman ima i značajke autobiografskoga rukopisa.
Roman obiluje i mnogim metafizičkim punktacijama oblikovanim artističkim i lirskim cezurama, simboličnim sukobom harmonije i sna nasuprot kaosa i zla, on ima i dimenzije apokrifnoga ikoničkog krika u pustinji svijeta, i ne posve na kraju, on sadrži duboku sakralnu kršćansku misao.

Nakladnik Antun Ivanković, predsjednik Udruge dr. Ante Starčević-Tovarnik, izložio se brojnim naporima kod realizacije romana, događaja vezanih uz dolazak obitelji Jeana-Michela u Vukovar 2011. godine, te vraćanje francuskoga dragovoljca u Registar branitelja, kao i dodjeli priznanja majci Lyliane. Ovo je jedan od rijetkih literarnih tekstova na temu Ovčare, a jedini roman do sada objavljen.

U tri vrlo karakteristične fotografije samoga Jeana-Michela koje su u knjizi, sažima se sva mladenačka ljepota i hrabrost, kao i slutnja skore smrti. Stoga autorica posvećuje roman njegovoj duši, duši Jeana-Michela Nicoliera.

Do 1. siječnja 2013. godine trebali bismo dobiti novi zakon o porezu na imovinu u kojemu će se pod povećalom naći nekretnine. Iako se najavljuje kako bi najveći stradalnici promjena trebale biti banke koje u svojem vlasništvu imaju na tisuće stanova, kao i privatne osobe čije nekretnine imaju visoku vrijednost, činjenica je da bi novi zakon mogao opaliti po džepu i "obične" građane. Čak 90 posto građana Hrvatske posjeduje stambeni prostor u kojem živi, što dovoljno govori koliko će ih se novi zakon ticati. Ipak, ministar financija Slavko Linić smiruje javnost porukama da će fokus biti na imovini koja nije u funkciji, prije svega na neprodanim stanovima kojima banke sada umjetno drže cijenu. Čak i kad se izuzmu hipoteke na stanove koje građani plaćaju, predviđa se da bi banke uvođenje novog poreza stajalo godišnje do sto milijuna kuna.

- Prijedlog se predstavlja vrlo plošno i jednostrano, ističe se da će lupiti porez po bankama i onima koji imaju "dvorce i palače", a zaboravlja se da golem dio građana živi u vlasititim domovima. Ako se uvede porez na nekretnine, on bi morao biti primjeren hrvatskim primanjima. Smatram da najavljeni porez ne bi smio biti veći od sadašnje komunalne naknade, kaže nam predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešmir Sever. Prosječnog Hrvata obradovala bi od opcija ona prema kojoj se nekretnine vrijedne do 100.000 eura ne bi oporezivale, a da bi se sva imovina preko toga oporezivala prema različitim stopama do maksimalnih dva posto. Ipak, službeni cilj zakona nije punjenje državne kase, nego stavljanje nekretnina u gospodarsku funkciju. “To je još jedna oduka prema neoliberalnim načelima. Tu svaka imovina treba biti u funkciji tržišta i poticati potrošnju, a da još pri tome država ubire novac. Takva je uostalom i praksa u nekim zapadnim zemljama gdje se de facto ne isplati imati vlastitu imovinu”, pojašnjava Sever.

Da bi zakon uopće mogao zaživjeti u praksi, država mora ispuniti nekoliko preduvjeta. Osnovni je da OIB zaživi u punoj snazi, što na primjeru lova na utajivače poreza daje ohrabrenja, no pravi izazovi tiču se procjene realne vrijednosti nekretnina koje bi jamčile pravedno oporezivanje. Skeptici, uostalom, tvrde da sličan pokušaj uvođenja poreza na imovinu nije zaživio u 80-ima, a da su spomenuti problemi zapravo isti. “Kad se bude uvodio porez, to mora biti prema onoj 'tri puta mjeri, jednom reži'. Mi smo u situaciji da oni najbogatiji ionako većinu svoje imovine nemaju u nekretninama. Ili imovina glasi na druge osobe, ili imaju dionice, ili su im vikendice, jahte i automobili u vlasništvu tvrtke. Zato pozivam na oprez pri donošenju da na kraju ne ispadne 'tjerali lisicu, istjerali medvjeda', pa da uvođenje poreza ode preko leđa svih građana, a ne onih najbogatijih”, upozorava Sever.

I umirovljenike u gospodarsku funkciju!?

Potreba da se nekretnine stave u "gospodarsku funkciju" trebala bi rezultirati i smanjenjem cijene stanova. Hrvati danas za godinu dana rada mogu kupiti šest kvadrata stana, a tu smo pri dnu europske ljestvice. No, "tjeranje" objekata u gospodarsku funkciju može imati i negativne posljedice, prije svega po staračka domaćinstva. “Što će biti s umirovljenicima koji imaju zemlju koja se ne obrađuje? Nisu rijetki takvi primjeri - imaju zemlju, a nemaju kupca, ili nekoga tko bi je obrađivao. Na njih se nikako ne smije udariti porez i na takve rupe u zakonu treba obratiti posebnu pažnju”, ističe Sever.

Kadetkinje, juniorke i seniorke osigurale su titulu državnih viceprvakinja, zlato su osvojile Josipa Belobrajdić u kategoriji solo junior i Megi Brekalo i Ivona Krajinović u kategoriji par junior. Seniorski par Andreja Lehrmajer i Gorana Tol osvojile su srebro, a broncu seniorski solo Nikolina Maganić.

Mažoretkinje grada Vukovara predstavljat će Hrvatsku na Europskom prvenstvu mažoretkinja, koje se ove godine održava u Francuskoj od 30. kolovoza do 01. rujna, kada će jedine imati predstavnike u svim kategorijama.

Nekad je bio vrstan obrambeni igrač, ali danas više ne može odoljeti suparničkim napadima… Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, Vlatko Marković, više nema kako i kome uklizati, svi ga uspijevaju i pretrčati i zaskočiti pa je odlučio - povući se s terena. U utorak je sazvao izbornu Skupštinu HNS-a za 5. srpnja i toga ćemo dana doznati novoga predsjednika Saveza!

»Izvješćujem vas da sam odlučio povući se s funkcije predsjednika Saveza nakon završetka Europskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini. S obzirom na proceduru, sazivam sjednicu Skupštine HNS-a koja će se održati 5. srpnja. Zahvaljujem svim članovima IO-a na suradnji«, provukao je Marković u pismenoj poruci, koju je javno pročitao glavni tajnik Zorislav Srebrić.
 
Doduše, Marković je još u kampanji 2010. godine, u utrci protiv svojega protukandidata Igora Štimca, pristao na ideju da njegov novi mandat, umjesto četiri godine, traje dvije, dakle do ljeta 2012. Marković je na tu ideju tada pristao, potom iznenađujuće odustao, a sad je opet - prihvatio. S obzirom na takvu prevrtljivost i iznenađujuće obrate i prevrate, ne bi bilo loše da je glavni tajnik Srebrić prethodno svratio do javnoga bilježnika i ovjerio Markovićevu pisanu poruku prije nego ju je pročitao pred novinarima. Bolje bi bilo da je sam predsjednik istupio pred diktafone i kamere…

»Ma, obratit će se i on. Predsjednik će biti još mjesec dana“, dodao je Srebrić.

IO ujedno će predložiti Skupštini da Markovića imenuje počasnim predsjednikom Saveza. Kako god, sad kreće borba za njegova nasljednika, a jedini ozbiljniji kandidat zasad je Davor Šuker. Njega će službeno kandidirati Zagrebački nogometni savez što znači da mu protukandidat ne može biti nitko tko ima prebivalište u Zagrebu, pa tako ni Dario Šimić niti Zvonimir Boban. Dakako, i Šukerovo je prebivalište u Zagrebu pa ga po toj osnovi formalno mora kandidirati tek ZNS, a ne, primjerice NS Osječko-baranjske županije. U propisima, doduše, postoji ventil po kojem bi Šimića ili Bobana ili bilo kojega drugog kandidata, neovisno o prebivalištu, mogla kandidirati Udruga prvoligaša. No, tako stoji u teoriji, ali i Udruga je sklonija Šukeru…

Kako god, i sam je Šuker, napuštajući Kuću nogometa po završetku sjednice IO-a u utorak, u prolazu dobacio:

»Zadovoljan sam kako je protekla sjednica IO-a i kako se ponašao predsjednik Marković. Skupština će biti početkom srpnja…«

Srebrić, pak, nije mogao odmah odgovoriti na upit koliko je županijskih saveza zasad podržalo Šukerovu kandidaturu.

»Mogu samo reći da je njegova kandidatura dobila podršku u svakoj županiji u kojoj je održana sjednica Skupštine«, izvijestio je Srebrić.

Zanimljiv je i status samoga Srebrića. Najavljene će kadrovske promjene okrznuti i njega.

»Na kojoj se poziciji vidim u novom sazivu Saveza? Ma, ja o razmišljam o nogometu 24 sata dnevno, dakle čak i kad spavam. Imam toliko aktivnosti i obaveza da se teško može drukčije.«

Dio je medija najavio da će u Srebrićevu fotelju uskočiti Vlado Iveta, voditelj pravnih poslova u HNS-u.

»Ja glavni tajnik? Oprostite, ali HNS ima glavnoga tajnika, to je gospodin Srebrić. Tko će biti 5. srpnja? I tada će biti gospodin Srebrić«, uzvratio je Iveta.

U ovome je trenutku, dakako, uz predsjedničku utrku, jednako intrigantan i lov na novoga izbornika. I dok je Šuker naoko siguran novi predsjednik, u jednakoj je mjeri i Štimac naoko siguran novi izbornik. Paradoks je, međutim, da je Štimac još uvijek pod suspenzijom HNS-a uslijed puča kojega je pokušao izvesti početkom prošle godine. I dok je, primjerice, IO HNS-a u utorak ukinuo suspenziju Nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije, nije mogao isti manevar učiniti i na Štimčevu slučaju.

»Razlog je jednostavan: Štimca je suspendirala Skupština HNS-a i jedino ona ima mogućnost ukinuti suspenziju. Odluku o suspenziji Dubrovačko-neretvanskog NS-a donio je IO HNS-a pa ju je, sukladno tome, ovlašten i ukinuti«, pojasnio je Srebrić.

Unutar sljedeća dva tjedna na rasporedu će biti nova sjednica IO-a i na njoj će, po svemu sudeći, biti riječi o novom izborniku.

Predavač je bio g. Tomo Trstenjak, inspektor zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a seminaru je nazočilo XX (broj ću upisati nakon prezentacije) tvrtki.

Nazočni su upoznati s propisima iz područja zaštite okoliša (Zakon o otpadu NN 178/04,111/06, 60/08, 87/09; Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/07, 111/07; Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša NN 35/08; pravilnici za posebne kategorije otpada) prema kojima su pravne i fizičke osobe koje imaju djelatnosti s utjecajem na stanje okoliša dužne voditi dokumentaciju o emisijama u okoliš (prateći listovi za otpad, očevidnici otpada, planovi gospodarenja otpadom, prijave u Registar onečišćavanja okoliša).

Svrha ovog interaktivnog seminara je olakšati poduzetnicima ispunjavanje zakonske obveze u skladu sa navedenim zakonskim propisima.

Prvostupanjsko je sudsko vijeće, podsjećamo, Gotovinu osudilo na 24 godine, a Markača na 18 godina zatvora. Ivan Čermak u prvostupanjskom je postupku oslobođen krivnje.

Sudsko vijeće na čelu s Alphonseom Oriejem proglasilo je Gotovinu i Markača sudionicima udruženog zločinačkog pothvata, kojeg je Franjo Tuđman formirao s ciljem provođenja etničkog čišćenja na području Krajine.

Akcija Oluja, stajalo je u obrazloženju presude, bila je legitimna vojna akcija, ali u njenom sklopu djelovao je i udruženi zločinački pothvat. Gotovina i Markač zbog progona, pljačke, zlostavljanja i ubojstava srpskih civila proglašeni su krivima za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnih pravila.

U žalbenom postupku obrana ne može uvoditi nove dokaze. Njihov je cilj stoga pokazati da je prvostupanjsko vijeće pogrešno protumačilo dokazni materijal koji je predstavljen tijekom glavne rasprave. Odvjetnici Gotovine i Markača pokušat će dokazati da nije bilo prekomjernog granatiranja Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, te na taj način srušiti tezu o udruženom zločinačkom pothvatu.

1. Udruženi zločinački pothvat

Kao najslabiju točku prvostupanjske presude protiv Gotovine i Markača, odvjetnici su identificirali tezu o udruženom zločinačkom pothvatu (UZP). Cilj obrane u žalbenom postupku je dokazati da UZP-a nije bilo, odnosno da Gotovina i Markač u njemu nisu sudjelovali.

Otegotna okolnost za obranu u ovom pogledu je "Brijunski transkript", na kojem tužiteljstvo gradi dobar dio optužnice. Iz tog je transkripta, tvrdi tužiteljstvo, sasvim jasno da je Tuđmanov plan bio protjerati Srbe iz Krajine, pri čemu su mu generali Hrvatske vojske (HV) asistirali.

Tuđmanov je plan, prema "Brijunskom transkriptu", bio zastrašiti civile kako bi ih se natjeralo na bijeg. "Kad krenu civili, krenut će i vojska", tumačio je Tuđman svojim pobočnicima. Tužiteljstvo iz "Brijunskog transkripta" posebno naglašava sljedeću Gotovininu tvrdnju: "Ako je zapovijed za udar na Knin, mi ga za nekoliko sati rušimo kompletno".

Odvjetnici Gotovine i Markača pred sudom tvrde, pozivajući se na izjave svjedoka, da civilno stanovništvo iz Krajine nije bježalo zbog agresije HV-a, već zbog naredbe o evakuaciji koju je izdala vlada tzv. Republike Srpske Krajine. Tužiteljstvo priznaje da je naređenje o evakuaciji postojalo, ali ističe da je ono izdano prekasno i da nije imalo presudan utjecaj na progon Srba iz Krajine.

2. Prekomjerno granatiranje

U tom pogledu je obrana Gotovine i Markača posebno fokusirana na optužbe zbog prekomjernog granatiranja. Obrana tvrdi da neselektivnog granatiranja nije bilo te da, ukoliko to dokažu, mora pasti i teza o UZP-u, odnosno Gotovininom i Markačevom sudjelovanju u istom.

Kao dokaz prekomjernog granatiranja, prvostupanjsko vijeće prihvatilo je granate koje su pale u radijusu većem od 200 metara od legitimnih vojnih ciljeva. Takvih granata u Kninu je bilo najmanje 50, u Benkovcu najmanje 10, u Gračacu najmanje četiri, a u Obrovcu najmanje dvije.

No, obrana ističe da je Oriejevo sudsko vijeće samoinicijativno uvelo pravilo o radijusu od 200 metara, odnosno da se tužiteljstvo u prvostupanjskom postupku na to pravilo nije pozivalo, niti je obrana imala priliku iznijeti kontra argumente.

Odvjetnici Gotovine i Markača ujedno tvrde i da je došlo do zamjene teza, odnosno da obrana mora dokazati da nisu granatirana civilna područja, umjesto da tužiteljstvo dokaže da jesu. Tužiteljstvo, s druge strane, tvrdi da meta topništva HV-a nisu bili vojni ciljevi u navedenim gradovima, već čitavi gradovi.

Obrana također osporava tvrdnju da je na civilna područja u Kninu palo najmanje 50 granata HV-a. Najmanje 40 od tih granata, tvrde odvjetnici, ispalili su pripadnici srpskih oružanih snaga, kada su 4. kolovoza 1995. gađali konvoj UN-a u Kninu.

U korist Gotovine i Markača ide argument, kojeg je prihvatio i glavni sudac Theodor Meron, da u granatiranju Knina gotovo i nije bilo civilnih žrtava. Da je granatiranje doista bilo neselektivno, tvrdi obrana, broj mrtvih civila bio bi nezanemariv. No, tužiteljstvo ne isključuje da je civilnih žrtava bilo više nego što je zabilježeno, te napominje da u ovom specifičnom postupku nije ni bilo nužno pokazati koliko je civila stradalo u granatiranju.

Čak i ako obrana dokaže da Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac nisu prekomjerno granatirani, pitanje je hoće li to biti dovoljno za rušenje teze o UZP-u. Tužiteljstvo, naime, ističe da je neosporno da je Krajina etnički očišćena, te da je prognanicima onemogućen povratak u njihove domove. No, čak i ako UZP ostane, sud bi mogao zaključiti da su Gotovina i Markač u njemu igrali minornu ulogu, te im na račun toga smanjiti kaznu.

3. Zločini nad civilima za vrijeme i nakon Oluje

Zapovjedna odgovornost dio je optužnice od kojeg se Gotovina i Markač gotovo sigurno neće izvući. Nesporno je da su hrvatski vojnici za vrijeme i nakon Oluje činili ratne zločine nad Srbima, kao i da dobar dio tih zločina nije sankcioniran.

Tužiteljstvo tvrdi da su optuženi generali morali biti svjesni da od takvih zločina postoji realna opasnost, ali se svejedno nisu dovoljno angažirali na prevenciji i sankcioniranju zločina. Teze obrane da su generali djelovali u najboljoj namjeri, odnosno da su vjerovali da njihovi podređeni ispunjavaju svoje dužnosti, za sud sasvim sigurno neće biti dovoljno uvjerljive.

Gotovinu od zapovjedne odgovornosti ne može apsolvirati ni tvrdnja njegovih odvjetnika da je nakon Oluje otišao u Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je i dalje bio glavni zapovjednik HV-a u Zbornom području Split.

Nema, međutim, nikakve sumnje da bi Gotovinu i Markača zadovoljilo već i osporavanje prekomjernog granatiranja, odnosno rušenje teze o njihovom sudjelovanju u UZP-u. Ukoliko ih na koncu budu teretili samo po zapovjednoj odgovornosti, Gotovina može maksimalno dobiti desetak godina zatvora, a Markač vjerojatno i manje.

Podsjećamo, Gotovina je u haškom pritvoru od prosinca 2005., a Markač od prosinca 2008. godine.

- Grad Zagreb prepoznao je važnost ovoga događaja ne samo kao sportske manifestacije, nego kao događaja iznimno bitnog za turističku ponudu grada. Osim što utrka ima međunarodni karakter, zbog čega ju je uostalom prošle godine prenosio i više puta reprizirao Eurosport, vjerujemo kako će puno učiniti za promociju Zagreba i da će privući veliki broj posjetitelja i iz inozemstva - istaknuo je Emer.

Na pitanje tko će ove godine biti natjecatelji u utrci, Emer je istaknuo kako je riječ o najboljim akrobatskim pilotima jer malo tko ima dozvolu letjeti akrobacije kakve ih očekuju na Jarunu.

- Naš Branimir Ambreković zasigurno će se opet natjecati i pokušati osvojiti medalju koja mu je prošle godine za dlaku izmakla. Jarunsku utrku će letjeti i Martin Vecko, kojeg vjerujem da ne moramo posebno predstavljati jer su za njega čuli čak i oni koji nisu bili zaljubljenici u akrobatsko letenje. Tu su još i Tomo Poljanec, pobjednik prošlogodišnjeg AA-Racea, Jago Stemberger i Andrew Bickmore - kazao je Emer.

Dodao je kako će program u usporedbi s prošlogodišnjim biti nešto izmijenjen, a utrka još zanimljivija i teža za natjecatelje.

- Jedna od glavnih karakteristika ovoga sporta je njegova atraktivnost za gledatelje, a kada utrku postavite iznad jezera, vrlo blizu publici, zasigurno je da nitko s nje neće otići razočaran - zagonetno je pojašnjasnio direktor manifestacije.

Osim spektakla na nebu, posjetitelje očekuje i vrlo zanimljiv program na zemlji i to već od 10 sati. Naime, osmišljen je bogat program za sve uzraste pa, osim toga što će svi moći uživati u skokovima padobranaca, letu helikoptera i niskom prelijetanju vojnog zrakoplova i putničkog aviona, najmlađi će posjetitelji moći sjesti u prave zrakoplove izložene na zemlji.

- Vrata Jaruna otvaraju se već od 10 sati i to zabavnim programom. Nakon natjecateljskog, letačkog dijela spremili smo još jedno iznenađenje za sve posjetitelje. Za sada vam mogu otkriti da će biti odlične glazbe - istaknuo je Emer.

S obzirom da će se Adria Air Race Zagreb 2012. održati za malo manje od mjesec dana, zanimalo nas je kada kreću ulaznice u prodaju.

- Ulaznice idu u prodaju već od 15. svibnja. Cijena će biti prilagođena trenutnoj situaciji u državi. Kada svi dižu cijene, mi smo ih odlučili spustiti kako bi si svaki Zagrepčanin ili dragi gost ovoga grada, bio on umirovljenik, učenik, radnik ili student, mogao priuštiti uživo pogledati spektakl iznad jezera - istaknuo je Emer. Od utorka će ulaznice biti u prodaji putem stranice Kupime.hr, gdje ćete za cijenu od 20 kuna moći kupiti dvije ulaznice.

U prodaji ulaznice za Adria Air Race Zagreb 2012.

Krenula je prodaja ulaznica za najveći zrakoplovni spektakl koji će se održati 9. lipnja na Jarunu. Od danas do idućeg ponedjeljka na portalu Kupime.hr imate mogućnost kupiti dvije ulaznice za Adria Air Race Zagreb 2012. po cijeni jedne, odnosno za 20 kuna.

Adria Air Race u Zagreb dovodi najbolje svjetske akrobatske pilote koji će utrku života letjeti na svega nekoliko metara od publike, iznad jarunskog jezera. Program na Jarunu započinje već u 10 sati, a trajat će sve do večeri, no prema najavama organizatora, nikome neće biti dosadno ni trenutka.

Tijekom zabavnog programa, koji će trajati od 10 do 13 sati moći ćete uživati u izložbi zrakoplova i oldtimera, a najmlađi će se čak moći i fotografirati na izložbenim primjercima. Za najmlađe su u navedenom periodu pripremljene i brojne interaktivne igre, a za odrasle bogate nagradne igre.

Od 13 sati nadalje zabavljat će vas padobranci, vojni zrakoplovi, žirokopteri i helikopteri, a potom slijedi utrka najboljih akrobatskih pilota. Ne propustite i vi nabaviti svoju ulaznicu za Adria Air Race Zagreb 2012.

Uz ime autora stoji ovakva oznaka: (USA, Fr, Hr), a iz biografske bilješke se doznaje da ta kratica znači da je riječ o Amerikancu koji je odrastao i školovao se u SAD i Francuskoj, a budući da je po ocu hrvatskoga podrijetla, osim u Parizu, živi i radi i u Zadru.

Slike za izložbu kojom se predstavio, nastale su u njegovu obilasku Europe gdje je pronalazio i objekte i subjekte na prikazanoj seriji fotografija koja bi se mogla nasloviti i kao žena u pejzažu ili pejzaž s damom ili modeli ili aktovi u prirodi i samo iznimno u interijeru.

I sve je to crno-bijelo s bitnom napomenom da se nikad ne pretjeruje ni sa crnim ni s bijelim. Posrijedi je klasično opredjeljenje za ekspresiju i impresiju u tonu, nikada tu nema jakih kontrasta; to jednostavno nije u tradiciji klasične, treba li reći, crno-bijele fotografije. Primjerice naglašena kontrastiranja ili primjerice postupci solarizacije nastale u obradi fotomaterijala u tom stilskome pravcu jednostavno ne dolaze u obzir.

Kadriranje i kompozicija slike najvažnija su kreacijska odlika ovoga majstora fotografije za kojeg se u bilješci u katalogu, koju potpisuje njegov profesor Richarde C. Albertine, kaže da posljedenja tri desetljeća slijedi svoju posvećenost idealiziranim ženskim aktovima. Tom citatu treba svakako dodati da te nage ljepotice nisu uvijek samo idealizirane već je elementarnost prikaza često istaknuta pozom, pogledom i neposrednim, najbližim okolišem. Alen Lenski, gotovo u pravilu, uvijek nastoji harmonizirati prirodu s modelom.

Tako naga kupačica, viđena s leđa, očito se polagano uranja u bistrinu u kojoj se na površini i na dnu prelamaju sunčane zrake tvoreći tako fotografski raskošnu scenografiju. Žena pak u tami bjelogorične šume, u potpuno otvorenoj nagosti zagledana je odsutno, negdje daleko izvan kadra. Rasna, pomalo barokna ljepotica smještena je protivno pravilu zlatnoga reza, kao da je zamijenila mjesto s kamenom gromadom, pa, možda upravo zbog toga, fotografija upravo interferira, doima se posebno erotičnom. Njegovi su modeli i inače prikazani tako da ostave dojam kao da ne znaju da ih se promatra.

Nema pogleda u objektiv, snimljenice ili spavaju ili su zasjenjene. Sve te fotografije u stilu su starih majstora fotografije s početaka dvadesetoga stoljeća koji su još nastupali kao akademski slikari, a provakativni seksi pogledi pin-up gerla učestalije se počinju pojavljivati tek polovicom istoga stoljeća. Naš Lenski, dakle, uza svu svoju originalnost, nasljeduje u tom žanru nagosti velika fotografska imena kao što su Edward Weston, Manuel Alvarez Brava, Wynn Bullock i Robert Frank.

No, ta njegova sljedba ipak je prožeta suvremenijim senzibilitetom, njegovi modeli i u svoj svojoj razgolićenosti prepoznaju se kao moderni prototipovi, nemaju u pozi akademsku skulpturalnost, ali nisu ni pinapovski tenirane, a ni fotošopirane. Ipak nisu ni onoliko „prirodne“ kao u starih majstore da ne bi bile, primjerice, barem standardno depilirane.

To su, naime, odreda lijepe žene izrazitih atributa kakve je autor pronalazio širom Europe koju je proputovao radeći na knjizi U potrazi za Europom u koautorstvu s Olivierom Binstom.

Koja je od snimljenih poput feničanske princeze mitološke ljepotice Europe ostaje pitanje dok serija izložbi još traje. Kandidatkinja je možda model za sjedeći akt koji je vidljiv samo u u suncem obasjanim obrisnim detaljima, pogled je prema desno gore izvan kadra, a posrijedi je očita svijest o poziranju. Na jednoj od fotografija žena je kao lutka pred mračnim usjekom i samo se ona ističe na sunčanoj strani klanca.

Jedini akt u interijeru je u logičnu ambijentu - slikarskom atelieru. Jedina pak slika u kojoj je model suprotstavljen pejzažu ležeći je mekoputi akt u oštru kamenjaru s tamnom pučinom u daljem planu i dračom uz uzglavlje. Ali, postoji i snimka ljepojke i iz pogleda odozgo što zbunjuje motritelja jer je teško odrediti što je gore, a što dolje, ali zato je sve uramljeno u prirodu. Najbolji primjer u kojem je žena podređena okolišu je u ekspresivnom pejzažu kao iz vesterna u kojem je jedra plavuša samo jedva primjetan vizualni iktus.

Negdje, čini se, na sjeveru Europe idilični je krajobraz sa samo dvije svijetle vertikale – i to duha i tijela. To su crkva i žena. Jedinoj snimci gdje je žensko odjeveno i gdje ima knjigu u rukama pristajao bi naslov kao iz staroga štafelajnoga slikarstava – čitačica, iako je romantični pejzaž, zapravo, glavni motiv. Na još jednoj fotografiji nagost je sva u paprati. I ostalom raslinju. Sve opisane slike nalaze u fotogaleriji u prilogu i lako ih je prepoznati.

Generali Ante Gotovina i Mladen Markač obratili su se u ponedjeljak Žalbenom vijeću Haaškog suda (ICTY)  na kraju rasprave i istaknuli da nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret te da od suda očekuju da se ravna prema utvrđenim činjenicama.

Kao čovjek, duboko žalim zbog svih koji su izgubili živote i svoje domove, ali ne mogu odgovarati za ono što su neki drugi činili dok sam se borio u Bosni, kazao je Ante Gotovina na kraju žalbene rasprave na Haškom sudu, obraćajući se na francuskom jeziku peteročlanom žalbenom vijeću.

»Ponosam sam na svoju ulogu u Oluji i nastojao sam da žrtava bude što manje. Tijekom rata dobivao sam teške zadaće, a uvjeren sam kako sam ih obavljao najbolje što sam mogao. U Oluji sam se borio protiv druge vojne sile, bila je to borba na život i smrt, u kojoj smo željeli osloboditi našu zemlju.

 Trudili smo se pritom maksimalno zaštititi živote vojnika i civila. Ako sam počinio neku grešku kao što je bio moj bijeg, ja sam prvi koji zbog toga žali«, kazao je Gotovina i dodao:

»Časni sude, pošten sam časnik koji je pokušao dati najbolje od sebe u teškim okolnostima. Ne tražim od vas nikakve usluge, uvjeren sam da su moji postupci bili ispravni. Ne očekujem ništa drugo osim onog što su i zatražili moji odvjetnici«.

General Markač pak u svojoj je izjavi na hrvatskom jeziku rekao kako je iznenađen izrečenim navodima o Oluji »koji nisu utemeljeni na činjenicama«. »Izazvan pokušajima izvrtanja činjenica iz Domovinskog rata želim reći da ja nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti ratni zločinac. Nisam počinio niti prikrivao bilo kakav zločin«, poručio je Markač i dodao da »kao čovjek i humanist« duboko suosjeća sa svakom žrtvom.

»Nisam kriv, časni sude, očekujem da ćete pomno proučiti materijale i donijeti pravičnu odluku«, kazao je na kraju Markač, na što je predsjedavajući sudskog vijeća Theodor Meron zaključio raspravu rekavši kako će presuda »biti donesena uskoro«.

Natječaji za treći ciklus Poduzetničkog impulsa

Nakon šest godina prvi je put, kaže, više otvorenih nego zatvorenih obrta. Tri stotine više otvorenih nego zatvorenih obrta je jedan signal da se stvari u poduzetništvu i obrtništvu počinju popravljati, kazao je. Dodao je kako se ne mogu očekivati čuda. Treba krenuti investicijski ciklus, uvjeren sam da će za mjesec dana krenuti i da ćemo prve rezultate imati sljedeće godine, poručio je ministar.

Još dva tjedna traje natječaj i za ostala dva ciklusa dodjele nepovratnih sredstava - za poticanje tradicijskih i umjetničkih obrta, stipendiranje obrtničkih zanimanja te poticanje međunarodne konkurentnosti i izvoza. Prvi rezultati natječaja vrijednog više od 370 mlijuna kuna znat će se za dva tjedna.

'Cilj programa je da se iz postignute uštede financira otplata kredita kojim će se financirati energetska obnova', pojasnio je ministar Ivan Vrdoljak, naglašavajući da će se pored štednje energije projektom pokrenuti zapošljavanje u više sektora, unaprijediti zaštita okoliša te uljepšati prostor.

Zgrade koje će biti obuhvaćene programom su škole, vrtići, bolnice, fakulteti, domovi zdravlja, zgrade državnih i lokalnih institucija i druge.

'Dosad je izrađeno 78 projektnih zadataka, a primljeno je još 125 obrazaca', rekla je pomoćnica ministra Ana Pavičić-Kaselj, koja je održala detaljnu prezentaciju funkcioniranja modela. Pojasnila je da u prvoj fazi vlasnici (korisnici) zgrada javnog sektora predlažu zgrade za obnovu, a Ministarstvo, prema kriterijima ekonomičnosti obnove, odabire zgrade za koje pokreće izradu projektnog zadatka. Projektni zadatak, koji naručuje i plaća Ministarstvo, izrađuje projektni tim sastavljen od ovlaštenih inženjera.

'Ministarstvo je objavilo javni poziv za projektne timove koji je još otvoren. Trenutno raspolažemo sa 250 ovlaštenih projektanata, a za pripremu dokumentacije Ministarstvo je osiguralo pet milijuna kuna', rekla je Pavičić-Keselj.

Izrađeni projektni zadatak popisuje i ovjerava vlasnik (korisnik) zgrade te na taj način daje suglasnost za provođenje javnog nadmetanja. Postupak nadmetanja provodi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora, koji kasnije prati i realizaciju projekata.

Minimalni uvjet javnog natječaja je da projektirana ušteda mora biti veća od rate kredita. To znači da će vlasnik nakon realizacije projekta plaćati iste ili manje račune za energiju, a nakon otplate kredita ti troškovi će smanjiti ovisno o postignutoj energetskoj uštedi. U Ministarstvu predviđaju uštedu od 30 do 60 posto, ovisno o stanju pojedine zgrade.

Sredstva za realizaciju projekta osigurao je HBOR u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Maksimalni rok otplate je 14 godina uz kamatnu stopu od četiri posto.

Ministar Vrdoljak najvio je skoro proširenje projekta i na ostale vlasnike zgrada. 'Kroz koji mjesec izaći ćemo sa sličnim planom za fizičke i pravne osobe', najavio je ministar, izražavajući nadu da će njegov projekt postati hrvatski izvozni proizvod.

U kuloarima domaćeg statističkog ureda obradu podataka prikupljenih popisom stanovništva iz travnja prošle godine nazivaju – 'jadni radovi', i to ne samo zbog toga što se s tim poslom debelo kasni, inače čak ni ratne 1991. toga nije bilo, nego i zbog načina zapošljavanja putem javnih radova, pri čemu će radnici proći tek dvodnevni tečaj.

Naime, nitko od popisivača s lanjskog popisa, koji su prošli petodnevnu osmosatnu obuku te položili testove za obavljanje tog posla, ne može raditi na unosu podataka jer nemaju uvjete za zapošljavanje putem mjere javni radovi. Zašto – zato jer se putem te mjere može zaposliti osoba koja je najmanje 36 mjeseci u evidentiranoj nezaposlenosti, što nijedan prošlogodišnji popisivač ne ispunjava s obzirom da su bili brisani iz evidencije nezaposlenosti za vrijeme popisa stanovništva, podsjeća Novi list.

Na natječaj za pripremne poslove unosa podataka popisa stanovništva koji je zaključen sa zadnjim danom travnja javilo se 620 kandidata, pri čemu je 389 kandidata 'dostavilo potpunu dokumentaciju i ispunjava uvjete'. Kako su riječkom dnevniku objasnili u DZS-u, kandidati će se zapošljavati sukcesivno, a prva grupa počet će raditi za dvadesetak dana.

No točni podaci o broju kandidata koje će zaposliti putem mjere javni radovi iz aktivne politike zapošljavanja znat će se nakon provedenih intervjua s kandidatima, tako da je otvorena mogućnost ponavljanja natječaja kako bi se popunila sva potrebna radna mjesta na privremenom poslu unosa podataka iz popisa stanovništva.

Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su hrvatski turistički djelatnici najslabiji po pitanju poznavanje znamenitosti i isticanju prednosti destinacija koje prezentiraju zainteresiranim pojedincima, piše Business.hr

Tako gotovo 60 posto turističkih djelatnika nije znalo navesti adekvatne razloge i posebnosti zbog kojih bi tajni kupac trebao posjetiti upravo destinaciju koju oni predstavljaju na ovom značajnom sajmu turizma. Sva prirodna i kulturna bogastva, gastronomski specijaliteti i ostale znamenitosti koje ima svaka lokacija turistički djelatnici potencijalnim gostima u većini slučajeva nisu spominjali.

Uz to 43 posto turističkih djelatnika nije pokazalo interes za želje i potrebe tajnih kupaca. U velikom broju slučajeva potencijalnim gostima nisu postavljanja nikakva pitanja niti su se djelatnici posebeno interesirali zašto potencijalni gost gleda upravo njihov promotivni štand, a 62 posto kupaca je steklo dojam da mu turistički djelatnici nisu bili spremni posvetiti vrijeme kako bi mu predstavili turističku destinaciju i pomogli mu u njegovom izboru.

Tako 56 posto djelatnika nije ljubazno pozdravilo tajnog kupca prilikom stupanja u kontakt s njim niti mu se ugodno nasmiješilo u znako dobrodošlice. Turistička usluga je djelatnost čija uspješnost u najvećoj mjeri ovisi o stvaranju uzajamne simpatije između gosta i turističkih djelatnika, a podatak da skoro 60 posto djelatnika nije ljubazno dočekalo potencijalnog gosta niti mu se nasmiješilo pokazuje da po pitanju ljubaznost u hrvatskom turizmu zasigurno treba i dalje raditi.

Jedini mjereni segment usluge u kojem turistički djelatnici nisu podbacili jest taj da su svi štandovi bili adekvatno ispunjeni promotivnim materijalima i brošurama.

Evo, ovo je svijet mrtvih, mirnim glasom govori pomoćnik ministra branitelja i šef Uprave za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić (60) dok nas uvodi na patologiju Zavoda za sudsku medicinu. Škrto svjetlo pada po betonskom podu i širokim stolovima i otkriva 24 poslagana skeleta još iz Domovinskog rata, a tek koji dan prije iskopana u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Čekaju identifikaciju.

- Nužno je provesti DNK analizu nad svim raspoloživim kostima iz te grobnice što zahtijeva dosta vremena - govori Grujić.

Istraživanje masovnih grobnica iz Domovinskog rata njegov je posao, a najjači dojam na njega je ostavila ekshumacija 200 ljudi iz masovne grobnice na Ovčari. To mu je, ističe, jedno od najmučnijih i najstrašnijih iskustava. Svaki slučaj je zasebna priča, nesretna, duboka i potresna. No kad smo u toj jami došli do tinejdžera od 16 godina koji je u džepu imao malog plišanog medvjeda, nitko nije mogao ostati ravnodušan - rekao je Grujić.

U 20 godina, koliko traga za kostima nestalih ljudi iz Domovinskog rata, prevalio je milijun i pol kilometara, pronašao 4695 posmrtnih ostataka, identificirao 3816 ljudi i tri godine života proveo u automobilu.

Sve te pronađene kosti za njega nisu samo brojke. Za njega su to stvarne priče, tragične sudbine, uništeni planovi.

Potraga ne  prestaje: I dalje tragamo za 1759 nestalih...

Na zagrebačkom krematoriju, položeni u limene sanduke, 500 skeleta čeka identifikaciju. Neki su iskopani i 1996., za neke se pretpostavlja tko su, no još nema dokaza o njihovu identitetu.

- To su neriješeni slučajevi. Svi su obrađeni i napravljena im je DNK analiza. No od 10.000 uzoraka krvi koje imamo u bazi, niti jedna se ne poklapa s njihovim DNK, priča Gruić.

Vlasnik Farmerona, koji mnogi nazivaju i "Google Analyticsom za farme", Matija Kopić se je rodio i odrastao na poljoprivrednom gospodarstvu te je projekt započeo još kao student nakon što je shvatio da njegov otac uvijek ima problema sa organiziranjem podataka sa farme, piše Forbes. Mnogo podataka je pisao po velikim papirima koje je potom bilo nemoguće sve pratiti.

Mogu pratiti podatke za svaku kravu

Sa Farmeronom poljoprivrednici dobivaju web aplikaciju koja im u realnom vremenu pruža podatke o stanju na farmi, a to ide toliko detaljno da mogu vidjeti informacije za svaku pojedinu kravu. Među podacima se nalazi količina proizvedenog mlijeka, težina, medicinski postupci, "zdravstveni karton" i još mnoge stvari.

"Obično su podaci dostupni, ali ih samo treba sve skupiti na jednom mjestu i analizirati", kazao je Kopić za Forbes.Vlasnik Farmerona je posjetio mnoge farme u Europi kako bi doznao što im treba. Program je na internetu pustio u studenom 2011. godine i već ga koristi oko 450 farmi.

Središte tvrtke i dobar dio "prodajnih snaga" će se iz Hrvatske preseliti u SAD dok će tehnički dio ostati u našoj zemlji.

I do 20 slučajeva godišnje bilježi se u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina, a svima je zajedničko to što se bolest obično otkriva u kasnoj fazi.

"Lišmanioza se širi uglavnom ljeti, a spremnik parazita je životinjska krv, najčešće psa, lisice ili čaglja", pojasnio je za Večernji list dr. Marko Sviben, voditelj odjela za parazitologiju HZJZ-a.

Dakle, komarac koji ubode zaraženu životinju, širi bolest, odnosno parazite i na čovjeka. Doktor Sviben pojašnjava kako postoje dva oblika te bolesti, a oni su kožni i manifestni.

Kožni oblik bolesti nije opasan po život, a za njega su karakteristične ranice na mjestu uboda komarca, koje dugo ne zarastaju te traju mjesecima i obično se nalaze po rukama i licu, upozorava dr. Sviben. nakon početka liječenja, koje je obično u kasnoj fazi, ostaju ružni ožiljci.

Manifestni oblik lišmanioze je opasniji i može završiti smrću čovjeka, ukoliko se ne liječi. "Liječnici ga obično ne prepoznaju odmah, jer zaražena osoba ima nespecifične simptome", istaknuo je dr. Sviben. Oboljele osobe obično imaju povišenu tjelesnu temperaturu, povećanu slezenu i jetru te znakove anemije.

Godišnje u svijetu od ovog drugog oblika lišmanioze u svijetu umre čak 60.000 osoba, dok ih oboli i do dva milijuna. Velik je problem i to što za lišmaniozu ne postoji cjepivo, a jedina zaštita su sredstva za zaštitu kože protiv uboda insekata, odnosno repelenti.

Nakon poskupljenja energenata, bio bi to dodatan udar na drvoprerađivače koji jedva preživljavaju. Podsjećamo, u nekoliko kriznih godina hrvatska drvna industrija izgubila je čak 10 tisuća radnih mjesta.

Slavonski hrast jedina je sirovina koju koristi tvornica furnira Otok. Nije teško predvidjeti što će se dogoditi poskupe li hrastovi trupci. "Svako povećanje energenata, a poglavito sirovine djeluje na cijenu proizvoda koja definitivno dovodi drvnu industriju u nekonkurentan položaj", ističe Jozo Jović, iz Udruge drvoprerađivača pri HGK.

Skuplja sirovina, skuplji finalni proizvod. Skuplji proizvod teže je prodati. Rješenje nije otpuštati radnike, niti im smanjivati plaću. "Drvna industrija ima bruto plaću nižu od neto-prosjeka RH. Mislim da samim time i taj pokazatelj govori da drvna industrija nije u mogućnosti sama iznaći rješenje", kaže Jović.

Drvoprerađivači su voljni sjesti za zajednički stol s Hrvatskim šumama, ali i hrvatskom Vladom. "Smatram da Hrvatske šume trebaju tražiti rješenje u restrukturiranju, a isto tako da drvna industrija kroz povezivanje", kaže Jović.

Hrvatske šume imaju kvalitetnu sirovinu. Šteta bi bila da se ona prerađuje izvan Hrvatske. "Furnir od slavonskog hrasta koji proizvodimo u ovoj tvornici je visokokvalitetan i zadovoljava sve zahtjeve visokog tržišta", smatra Marija Labrtić, tehnolog.

U tvornici Otok zaposleno je 100 radnika. Oni marljivo rade i nadaju se i većoj plaći. Dovoljno je reći da je dvostruko niža nego plaća radnika u Hrvatskim šumama.

Novac za 15 stipendija isplaćuje se iz tovarničkog proračuna dok su za jednu stipendiju novac osigurali prijatelji Tovarničana iz Općine Punat s otoka Krka.

S obzirom na to da se kasnilo s potpisivanjem Ugovora, kako je rečeno, studenti će s prvom isplatom dobiti nekoliko stipednija.

U petak  16.45 sati, južno od Međunarodnog željezničkog graničnog prijelaza Tovarnik, zatečena su i uhićena dvojica državljana Maroka. Istog dana u 21:30 sati, kod lipovačke vage na području mjesta Lipovac, zatečena su i uhićena dvojica državljana Maroka.

U subotu u 22.30 sati, na cesti Tovarnik - Ilača, zatečena su i uhićena trojica državljana Afganistana.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su nezakonito prešli državnu granicu Republike Hrvatske, zbog čega je doneseno Rješenje o protjerivanju iz RH, određena zabrana ulaska i boravka u RH, te je  pokrenut postupak readmisije u Republiku Srbiju.

Multilateralne kompenzacije obuhvaćaju velik broj vjerovnika i dužnika, s ciljem povećanja likvidnosti. Sudionici kompenzacija plaćaju određenu naknadu od kompenziranog iznosa.

Automatsko sparivanje dužnika i vjerovnika

Prednost multilateralnih kompenzacija je da se provode preko specijaliziranih posrednika bez angažiranja sudionika. Prijave se obveze (dospjela dugovanja) i obavijesti sudionika prema kojem je prijavljena obveza (vjerovnika) da se i on uključi prijavom svojih obveza. Sustav automatski sparuje dužnike i vjerovnike i obavlja prebijanje dugovanja i potraživanja.

No, porezni stručnjak Vlado Brkanić ne vidi u toj mjeri ništa spektakularno, jer se ionako radi o nečemu što se povremeno već i obavlja.

"Kad bi recimo Porezna uprava dopuštala prijeboj potraživanja prema državnim ustanovama i poduzećima s porezom, odnosno da umjesto poreza plate potraživanja, onda bi to imalo učinka. Ovako ne vidim da bi ovo imalo nekog posebnog učinka. Kompenzacije se inače rade, čak ne samo između dva subjekta, nego i multilateralne", kazao je za Danas.hr Brkanić.

Po njegovom mišljenju, to je isto kao kad su mali dioničari, a njih je oko dva posto, bili oslobođeni poreza na dividendu.

"Jedino ima učinka učiniti da firma ne mora platiti porez i da se time prebije dugovanje države. Ali to Slavko Linić neće dopustiti.

'Multilateralne kompenzacije dobre su za čiščenje'

Član Stručnog tima Danas.hr-a Ljubo Jurčić smatra da su multilateralne kompenzacije dobra mjera za stare dugove, no ne smiju se, kaže, pretvoriti u pravilo.

"Multilateralne kompenzacije zapravo onemogućuju funkcioniranje tržišta i robno-novčane privrede kakva je sad. Ali ako je to sada problem, onda je dobro iskoristiti tu mjeru za čišćenje starih dugova. Međutim, trebamo stvoriti sustav koji će dovesti do toga da se ne moraju raditi multilateralne kompenzacije", kaže nam Jurčić dodajući da je najbolji sustav izvršavanje ugovornih obveza.

Ukupna nelikvidnost veća od 42 milijarde kuna!

Podsjetimo, prema podacima koje je objavila Fina, ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u veljači iznosila je 42,77 milijardi kuna. Od ukupno 72.588 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine, odnosno njih 52,3 posto, pravne su osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 83,2 posto. U odnosu na stanje krajem siječnja, iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, smanjen je za 15,2 posto. U blokadi do 60 dana bilo je 2.150 pravnih osoba, što je za 8,5 posto manje nego u siječnju. Iznos njihovih neizvršenih osnova manji je za 206,6 milijuna kuna ili 16,3 posto. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na siječanj, nešto je veći, broj poslovnih subjekata za 0,4 posto, a iznos za 1,0 posto.

Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini 81,3 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi duže od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,5 posto.

Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite  na strucnitim@portal.net.hr

INFOGRAFIKU možete pogledati na ovom linku!

Naime, ministar branitelja u suradnji s kolegom Željkom Jovanovićem radi na tome da Vukovar uđe u školski program i da se ucrta na kartu koja će obuhvatiti mjesta stradanja iz Domovinskog rata kako bi učenici 8. razreda iz svih hrvatskih gradova u sklopu sata povijesti ondje imali terensku nastavu.

'Kad danas-sutra prestane potreba za Ministarstvom branitelja, Memorijalni centar, koncipiran kao javna ustanova, ostat će za sva vremena – kaže Predrag Matić, koji otkriva da će Ministarstvo pokriti troškove izrade projektne dokumentacije koja će biti dovršena još ove godine. Projekt će 70 posto financirati država, dok će preostalih 30 posto sredstava biti namaknuto samofinanciranjem jer pokretači inicijative računaju i na dobit od edukativnih tura.

Kao simbol stradanja, Vodotoranj će jedini od obilježja Vukovara ostati konzerviran u izvornom obliku. Ali samo izvana, otkriva gradonačelnik Željko Sabo.

'Željeli smo da barem jedna građevina bude opomena na ratnu 1991. pa će Vodotoranj, inače statički stabilan, izvana ostati sačuvan u obliku svoje ranjivosti. Sagradit ćemo vidikovac s rotirajućim restoranom, na visini od 55,5 metara, odakle pogled puca čak 100 kilometara. No, život se simbolički vraća u unutrašnjost tornja, gdje ćemo podići multikulturalni centar', zaključuje Sabo.

'To je demokratska procedura, i u drugim državama zapadne demokracije je to tako. U Americi, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, kad stranka pobijedi, kad ostvari nekakav cilj ili ga prebaci, onda u pravilu nema protukandidata", izjavio je Milanović novinarima na njihov upit koja je svrha glasovati za samo jednog kandidata.

Napomenuo je da SDP već ima iskustva u neposrednim unutarstranačkim izborima, kada su stranačkog kandidata za predsjednika države birali svi članovi SDP-a između Ive Josipovića i Ljube Jurčića. Riječ je, istaknuo je, o detaljno razrađenoj proceduri u kojoj SDP-ovci glasuju na više od 520 biračkih mjesta u svim stranačkim organizacijama.

"E sad, naravno, i u slučaju da je samo jedan kandidat, ta procedura se mora poštivati. Demokracija je komplicirana i katkad dosadna", rekao je Milanović.

Upitan je li mu žao što nema protukandidata, odgovorio je kako je to neugodno pitanje za njega, ali i napomenuo da se to događa u demokratskim zemljama i strankama.

"U SAD-u Obama nema protukandidata, Schröder ga nije imao, Angela Merkel, Tony Blair, da sad ne krenem nabrajati, vi to vrlo dobro znate", poručio je Milanović.

Podsjetio je da je više kandidata prijavljeno za sve druge stranačke funkcije koje će SDP birati na Izbornoj konvenciji 2. lipnja.

U nedjelju  u 9 sati u SDP-ovim županijskim organizacijama otvoreno je 529 birališta na kojima oko 38.000 članova SDP-a do 18 sati glasuje za predsjednika koji će u iduće četiri godine predvoditi stranku. Za predsjednika se kandidirao samo aktualni predsjednik Zoran Milanović.

Nakon odluke Predsjednika Uprave Borova Hrvoja Merkija da smjeni direktora Borovo – Trgovačka mreža Karla Leku alarmirana je čak i policija.

“Prijetio i mojoj obitelji”

– Odluku o smjeni Karla Leke donio sam zbog loših financijskih rezultata Borovo – Kožne obuće, kao i sumnji u nepravilnosti u poslovanju. Odluku sam priopćio u mome uredu na što je Leko reagirao agresivno psujući i vrijeđajući. Zaprijetio je i meni i mojoj obitelji - rekao je Merki dodajući da je odmah pozvao zaštitare, ali i policiju koja je napravila zapisnik.

Navodno da Leko nije pristao niti na mogućnost da i dalje ostane raditi u Borovu ali da se zauzvrat odrekne otpremnine koja mu slijedi sukladno Ugovoru o vođenju poslova.

Merki i Miroslav Jocić, koji je imenovan za novoga direktora, potom su se uputili u zgradu Borovo - Trgovačke mreže gdje više nije bilo nikakvih problema.

– Možda su tome razlog policija i zaštitari, ali uglavnom sve je prošlo mirno. Strahovali smo da ne nestane dio dokumentacije pa sam zamolio djelatnike da prilikom izlaska iz zgrade zaštitarima na ulazu pokažu što iznose. Otišlo je sve toliko daleko da smo tijekom noći ostavili dva zaštitara da dežuraju strahujući od nekog slučajnog požara - pojašnjava Merki.

Leko: Optužbe ne stoje

Govoreći o mogućim nepravilnostima u radu tvrtke Merki kaže da nije logično da tvrtka tone i gomila gubitke dok dobavljači iste te tvrtke bilježe dobit i prema svim pokazateljima idu prema gore. Smjenjeni Karlo Leko smatra da nakon 40 godina rada u Trgovačkoj mreži nije zaslužio da ga se otjera na takav način.

– Najavljena je neovisna revizija koju sa zadovoljstvom čekam pa da se i to vidi. Optužbe o prijetnjama i vrijeđanju ne stoje. U tome trenutku sam bio izrevoltiran i, kako sam i inače glasan, možda sam nešto glasnije rekao- rekao je Leko najavljujući da poslije svega odlazi u mirovinu.

Bruxelles sa svojim prognozama o ovogodišnjoj recesiji u Hrvatskoj, Vladu ostavlja kao gotovo jedinu instituciju koja ipak očekuje minimalni rast gospodarstva.

Europska komisija ne vjeruje da Hrvatska ovu godinu može završiti u ekonomskom plusu. Uglavnom zbog pada izvoza. Bruxelles je upozorio da se hrvatsko gospodarstvo suočava recesijom Eurozoni i to posebno u hrvatskim trgovinskim partnerima poput Italije i Slovenije te poručuju da se to preljeva na Hrvatsku i koči rast.

No zanimljivo je da su u svoju negativnu prognozu da će gospodarstvo pasti za 1,2 posto BDP-a ukalkulirali i odluku o povećanju PDV-a i smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje te su dali procjenu da će potrošačke cijene rasti u 2012.

Ipak unatoč tome ministar financija i dalje je čvrsto uvjeren da će investicijski ciklus Vlade izvući ekonomiju u minimalno pozitivno polje rasta, a predsjednica HDZ-a je rekla da je procjena Bruxellesa realna i da Vladinog investicijskog ciklusa zapravo uopće niti nema.

Vlada ostaje usamljena u optimizmu. Europska komisija očekuje pad BDP-a od 1,2 posto, guverner HNB-a Rohatinski pad od 1 posto a Vlada rast od 0,8 posto. No, Slavko Linić kaže da su takva očekivanja iz Bruxellesa poznata još od početka godine. Siguran je da će investicijski ciklus koji je najavljen za drugu polovicu godine izvući Hrvatsku u pozitivan teritorij.

"Vlada ima vrlo jasne pretpostavke da možemo ostvariti nekih 7 do 8 milijardi kuna veće investicije nego prošle godine i da će to nešto bitnije popraviti naš BDP u odnosu na ostale prognoze", rekao je Linić.

Predsjednica HDZ-a pak drži da su negativne procjene EK realne. Drži da je proračun krivo koncipiran i upozorava da je Komisija u svoje prognoze uvrstila i podatke o višem PDV-u. Kosor ne vjeruje u Vladin investicijski ciklus. "Da ćemo bojati fasade i da će se graditi vrtići škole i zatvori to nije investicijski ciklus i vrlo su zabrinjavaju će najave primjerice za HEP da će HEP kao javna tvrtka ignorirati javne natječaje pa to otvara eldorado za korupciju", smatra Kosor.

Komisija je upozorila da hrvatska poduzeća nisu dovoljno konkurentna u inozemstvu da bi spriječila izvozni pad zbog recesije koja ove godine pogađa cijelu Uniju. "Procjenjujemo da je europska ekonomija trenutno u blagoj recesiji i očekuje se da će se povjerenje i oporavak polako početi vraćati u drugoj polovici godine", rekao je Oli Rehn.

No bez obzira na to hoće li na kraju biti u pravu Linić ili Europska komisija gospodarstvo je u lošoj situaciji i to već četvrtu godinu zaredom.

Pa prognoze se razlikuju po tome što Vlada svoje temelji na onome što se tek treba dogoditi a EK i Rohatinski na onome što se već dogodilo u prvoj polovici godine.

No građani ovakvu razliku između minus jedan posto i 0,8 posto plusa na svojim novčanicima neće osjetiti jer da bi zapošljavanje snažnije raslo i BDP treba skočiti procjenjuje se negdje za 4 posto i to je ono što nam može donijeti malo bolji život a čini se nažalost da smo još godinama udaljeni od tako snažnog rasta.

Cyberconf 2.0, konferencija o internetskoj komunikaciji, održana prošli tjedan  na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Studenti FPZG-a organizirali su, u suradnji s Institutom za nove medije i e-demokraciju (InMed) ovogodišnju, drugu cyberkonferenciju na kojoj se raspravljalo o trendovima i problemima novih oblika komunikacije s marketinško-poslovnog, medijskog, političkog i akademskog aspekta.

Razgovaralo se kako ostvariti uspješnu internetsku komunikaciju i koje su opasnosti. Neki od pojmova predstavljenih u sklopu konferencije su trolovi – forumaši koji namjerno stvaraju krizne situacije, i hejteri – nezadovoljnici koji ponekad nekulturno reagiraju, ali, ako ih se sasluša, mogu postati ambasadori brenda.

Ovogodišnji gosti izlagači i cyberstručnjaci bili su: Nebojša Grbačić, urednik Netokracije, Ida Pandur, potpredsjednica za vanjske odnose u tvrtki iSTUDIO, Marko Božac, član online-tima Vlade RH, Bojan Rodik, glavni community menadžer 24 sata, Maja Dodić Gruičić, koordinatorica Vladinih aktivnosti za MZOS i doc.dr.sc Domagoj Bebić, viši asistent na FPZG-u. Moderatorica je bila Antonia Mandić, poznata novinarka.

– Zadovoljni smo odzivom, bila je puno gotovo cijela dvorana, a s obzirom na uspjeh i ove i prošle godine, planiramo isto ponoviti iduće – kazao nam je Igor Živković, student-organizator.

– Okupljene je najviše zanimalo kako kontrolirati negativne komentare na internetu, iako mi je teško izdvojiti nešto određeno jer je tema zanimljiva sama po sebi. Društvo, u doba interaktivne instantne komunikacije u kojoj komentar može doći do stotina tisuća ljudi u kratkom vremenu, mora biti svjesno odgovornosti za sve što pišu na društvenim mrežama ili forumima, gdje su njihovi komentari vezani za sadržaj, posredno ili neposredno – zaključuje Živković.

Svaki drugi Hrvat barem je jednom u životu zapalio cigaretu, trenutno trećina Hrvata uživa u duhanskim proizvodima, 60 posto Hrvata gotovo svaki dan popije koju kap alkohola, svaki je deseti Hrvat trenutno na antidepresivima, a svaki četvrti je u nekom životnom periodu bio na lijekovima za smirenje.

Gotovo svaki peti u svom je životu probao ilegalnu drogu. Samo su neki od rezultata prvog nacionalnog istraživanja »Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske«. Istraživanje koje je naručio vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga od Instituta Ivo Pilar, provedeno je na 4756 ispitanika u dobi od 15 do 64 godina (znači usmjereno prema ciljanoj populaciji od 2,969.981 građana). Na terenu je ispitivanje trajalo od svibnja do studenog prošle godine.

Prikupljali su se podaci o »uobičajenim ovisnostima« kao što su droga, alkoholizam i duhan, ali i kockanje i igre na sreću, te su građani upitani za stavove i mišljenja o drogama i njezinom prihvaćanju u društvu. Naime, ovo jedinstveno istraživanje na europskoj razini koje su financirali Ured, ministarstvo zdravstva te Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), između ostaloga je potvrdilo saznanja da su Hrvati ispod europskog prosjeka po ovisnosti o drogama, no, da zabrinjava da se sve mlađi prvi put susreću s njom, najčešće marihuanom.

Premda je službena brojka o 32 tisuće registriranih konzumenata drogama, neslužbena brojka govori o 50 do 60 tisuća osoba koje svakodnevno manipuliraju nekom od vrsta droga. Što se pak tiče stavova ispitanika njih 67 posto ne slaže se s legalizacijom kanabisa, 18 posto ih se slaže, dok se gotovo 95 posto ne slaže s dozvoljenim uzimanjem heroina.

Po vrstama droga u posljednjih mjesec dana najviše je građana konzumiralo marihuanu, njih 3,2 posto, pa kanabis 2,9 posto. Najmanje je bio zastupljen heroin tek 0,1 posto. No, napomenuli su pri objavi rezultata istraživanja da su mnogi ispitanici odbili anketiranje ili na ta pitanja nisu htjeli odgovarati, s obzirom da je anketa bila »licem u lice«.

Tri četvrtine ispitanika smatra da je droga u Hrvatskoj i dalje lako dostupna, dok je 34 posto reklo da im je tijekom života netko ponudio neku drogu. Prema europskom prosjeku u Hrvatskoj je prosječna konzumacija marihuane 15,6 posto, a u Europi 23,2 posto, dok je Češka najzabrinjavajućija s 45,5 posto.

Alkohol je najzastupljeniji kod mlađe populacije, pa je tako 65 posto mladih od 15 do 24 godine svakodnevno popilo alkoholno piće, a od 25 do 34 godina njih gotovo 70 posto. Zanimljiv je podatak da 5,6 posto ispitanika barem jednom tjedno popije više od šest alkoholnih pića, dok ih jedan posto ispitanika popije svaki dan. Ako se uzme u obzir cijela populacija od 4,2 milijuna stanovnika, jedan posto njih, odnosno 42 tisuće svaki je dan pijano.

Zanimljivo je da 70 posto Hrvata konzumira vino, 20 posto pivu, a tek deset posto »žesticu«, dok što se ide sve istočnije je obrnuto te je »žestica« s 70 posto na prvom mjestu.

Kako je alkohol ipak, kako smatra dr. Slavko Sakoman znatno skuplji od tableta za smirenje, koje je čak 73 posto ispitanika nabavilo na liječnički recept, upravo se za takav izlaz odnosno pomoć u rješavanju teških životnih situacija, odlučuje sve više građana. I kako je ispitana populacija starija, a time i opterećenija životnim nedaćama, gubicima poslova, gubicima članova obitelji, tako raste i potreba za »spasonosnom tabletom«. Prema istraživanju tek 3,5 posto ispitanika u dobi od 15 do 34 godine je u proteklih mjesec dana uzelo nešto za smirenje, dok ih je to uzelo 11 posto u dobi od 34 do 44 godine, 15 posto u dobi od 45 do 54 godina, te gotovo četvrtina u dobi od 55 do 64 godine. Muškarci utjehu radije traže u alkoholu, a žene »radije« biraju tablete.

Isti ti problemi koji su naveli građane da lažnu utjehu, privremeno olakšanje potraže u alkoholu i antidepresivima, mnoge je natjeralo da sreću potraže u igrama na sreću (lotu, bingu ili u kockarnicama i kladionicama). Gotovo 67 posto ispitanika je reklo da je barem jednom u životu zaigralo neku od igara na sreću, dok ih svakodnevno ili nekoliko puta tjedno to čini 32,5 posto. Najčešće je to loto (14,6 posto), kladioničke igre (3,9 posto) te bingo (13,1 posto). No, igre na sreću imaju i svoju crnu stranu. Naime, gotovo 2,5 posto ispitanika je izjavilo da je nekada u životu imalo problema povezanih s igranjem na sreću, dok ih to trenutno ima 1,5 posto. Ako se i opet uzme u obzir cijela populacija, riječ je o 70 tisuća građana u nekom periodu svog života, odnosno 40 tisuća građana u proteklih mjesec dana koji su se susreli s posljedicama igara na sreću. Ovisnost o igrama mnoge je tako dovela do velikih gubitaka i dugovanja kojim su ugrozili i sebe i egzistenciju svojih obitelji. Spas su pak pokušali potražiti kod kamatara, što je dovelo i do još većih gubitaka, tragičnih posljedica, ali i možemo reći izravnog financiranja tog oblika organiziranog kriminaliteta.

U prijavi, koju potpisuje Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, ističe se, između ostalog, kako su u “šinteraju” u Belom Manastiru otkriveni užasni uvjeti držanja pasa u prljavim, zagušljivim prostorijama, te u neprimjerenim i nehigijenskim uvjetima. Podsjeća na svjedočenja volonterke koja je nedavno snimala i fotografirala “šinteraj” i pse u njemu te upozorila kako se psi, koji nisu u boksovima, nalaze u metalnim kutijama te leže na pločicama i u vlastitom izmetu, kako se penju na posude da ne budu na hladnim pločicama i slično. Nadalje, prepričava navode volonterke kako dio pasa nije uopće oglašen za udomljavanje te nastavlja kako se iz iskaza svjedoka može pretpostaviti da zaposlenici Vetama, odnosno Veterinarske stanice Beli Manastir, čekaju protek 60-dnevnog roka kako bi mogli usmrtiti pse, pa zato ne troše novac namijenjen za liječenje te brigu i trud oko oglašavanja za njihovo udomljavanje.

Direktor belomanastirske Veterinarske stanice, Vinko Benić, priča neku sasvim drugu priču, podsjećajući kako redovna i izvanredna inspekcija nisu zabilježile nepravilnosti.

- Uvjeti koje u skloništu imaju psi, a trenutačno ih je 33, na visokoj su razini. Prostorija je opremljena ventilacijskim sustavom i centralnim grijanjem, boksovi se čiste dva puta dnevno, a pse svakodnevno izvodimo van - tvrdi Benić, pokazujući pedantnu kartoteku sa slikama pasa, poviješću bolesti, terapijama i slično. Ističe kako pse koji su bolesni ne oglašavaju na web stranicama, te naglašava kako članovi udruga neovlašteno upadaju u prostor i fotografiraju pse u njemu, a zabilježeno je i hakiranje web stranice.

Osam zemalja članica to će učiniti s danom pristupanja, a neke će uvesti ograničenja zapošljavanja Hrvata i do 7 godina. Mnoge će želja za boljom plaćom odvesti prema zapadu. Kao građani EU hrvati će se moći zaposliti u državama članicama, no ne odmah u svim.

Države poput Finske, Litve, Letonije, Rumunjske i Slovačke ali i Švedske najavile su da će odmah otvoriti vrata hrvatskim radnicima. Procjenjuje se da će Njemačka, Španjolska, Austrija i Italija, Nizozemska i još neke zemlje najvjerojatnije uvesti mjere kojima ulazak hrvatskim radnicima mogu ograničiti na 2, 3 ili maksimalno 7 godina.

No ima i onih koji ne bi išli. Drugi pak smatraju da je Unija najveća prigoda mladima. Kako god bilo u Uniji bi bolji posao mogli naći brojni hrvatski liječnici ili medicinske sestre jer su djelatnici iz područja zdravstvene i socijalne skrbi trenutno najtraženiji u Europi. Istovremeno kako se tržište rada određene države bude otvaralo za hrvate tako će se otvarati i hrvatsko tržište za radnike iz tih država.

Taj se odgovor može smatrati prvom formalnom reakcijom Europske unije na otkriće Večernjeg lista da Ministarstvo gospodarstva novim tumačenjem Zakona o javnoj nabavi namjerava osloboditi tvrtke iz sastava Hrvatske elektroprivrede da u svojoj nabavi slijede odredbe tog zakona. Inače, u Bruxellesu je nakon objave te vijesti zavladala zbunjenost. Nitko nije želio podrobnije komentirati tu najavu jer ih nitko iz Hrvatske nije obavijestio o tome.

Ni službenici Europske komisije nisu dobili nikakve naznake da bi najveća hrvatska tvrtka u državnom vlasništvu mogla promijeniti svoju praksu u provođenju javnih nabava. Ipak, u Komisiji planiraju proučiti o čemu se tu radi jer upravo je sumnja da se korupcija u javnim poduzećima odvija u postupcima javnih nabava bila razlog zbog kojeg je Komisija u pregovorima tražila od Hrvatske da zakonski uredi to područje i maksimalno ga uskladi s europskim standardima.

U hrvatskoj Vladi, pak, tvrde kako će sve obveze prema EU poštovati.'Stajalište Vlade na kojem ćemo inzistirati jest striktnost i dosljednost u primjeni Zakona o javnoj nabavi i regulacijama Europske unije za sve njegove obveznike. Za ona javna poduzeća koja u pojedinim nabavama nisu obveznici spomenutog Zakona tražit ćemo propisivanje i poštovanje jasnih i transparentnih procedura', poručili su.

Cijene naftnih derivata početkom idućeg tjedna, u utorak, mogle bi ponovno pasti, pri čemu bi motorni benzini mogli pojeftiniti za 30-ak lipa, a dizeli za oko desetak lipa, neslužbene su procjene nekih stručnjaka na temelju posljednjih podataka o kretanju cijena derivata na mediteranskom tržištu.

Cijene benzina na hrvatskom su tržištu prije dva tjedna pale od 33 do 35 lipa po litri, što je bio njihov prvi pad od sredine prosinca prošle godine, a cijene dizelskih goriva padaju od početka travnja.

Iako za točne promjene cijena treba pričekati ponedjeljak, 14. svibnja, kada će Ministarstvo gospodarstva objaviti najviše razine cijena naftnih derivata u iduća dva tjedna, ne bude li početkom idućeg tjedna većih korekcija kotacija na mediteranskom tržištu, cijene dizelskih goriva od utorka bi, po neslužbenim izračunima, mogle pasti za desetak lipa po litri, pa bi cijena eurodizela mogla pasti ispod 10 kuna po litri, a benzina za oko tri posto, ili 25-30 lipa, moguće i koju lipu više.

Prema trenutno dostupnim, neslužbenim podacima, najviša cijena najprodavanijeg benzina, eurosupera 95 mogla bi od utorka pasti za 32 lipe, sa sadašnjih 10,99 kuna po litri na 10,67 kuna.

Sukladno Pravilniku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, cijene se mogu mijenjati svaka dva tjedna, a korekcija ovisi o kretanju cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu te tečaju američkog dolara, dok maksimalno povećanje ili smanjenje u postotku može biti tri posto.

Kod benzina bi se od početka idućeg tjedna moglo očekivati smanjenje za maksimalnih oko tri posto, s obzirom da zadnji dostupni podaci pokazuju da su kotacije benzina na mediteranskom tržištu u posljednja dva tjedna pale više od toga.

"Trendovi na mediteranskom tržištu u posljednja dva tjedna ukazuju na to da su kotacije benzina i dizelskih goriva u padu. Kotacije benzina u značajnom su padu od gotovo 7 posto, što će se odraziti i na cijenu motornih benzina. Cijena dizelskih goriva također će biti niža, no ne tako značajno. Ovi trendovi odraz su prilika na globalnoj razini, poput smirivanja geopolitičkih tenzija i političkih nesigurnosti, iako je stupanj neizvjesnosti u ovom sektoru i dalje visok", kaže glavni ekonomist Ine Goran Šaravanja.

I profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić kaže kako je očekivani pad cijena na hrvatskom tržištu posljedica pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, a za što ima više razloga - izvjesno smirivanje političke situacije na srednjem istoku, na kojem napetosti oko Irana nisu eskalirale u sukob, a novi val dužničke krize u Europi utjecao je na smanjenje interesa investitora u sve vrste investicija, pali su indeksi i na tržištu kapitala kao i cijene roba. Također, moguće najave kongresnih istraga upravo vezano za moguće špekulacije s cijenama nafte na svjetskom tržištu također su utjecale na pad cijena, kaže Dekanić.

Iz Ljubljane je tada zatraženo službeno objašnjenje. U medijima se opet počelo nagađati o blokadi ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.

Članovi Vijeća Animafesta Darko Kreč (predsjednik), Pavao Štalter, Vesna Dovniković, Milan Blažeković, Marko Meštrović, Željko Sarić i Nikica Gilić dodijelili su nagradu za životno djelo jednom od najvažnijih japanskih umjetnika animacije, pioniru nezavisnog animiranog filma i jednom od prvih japanskih animatora koji se proslavio i na Zapadu: Yojiu Kuriu. 

Naime, Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije oglasila se priopćenjem u kojem izražava nezadovoljstvo stanjem u poljoprivredi. 

U prijašnjem razdoblju se nije dobro radilo i Porezna uprava mora biti efikasnija, rekla je ravnateljica Porezne uprave Nada Ćalović-Smiljanec u Vijestima 24sata TV-a. Objasnila je kako je od 2009. do 2011. bilo tek 2000 postupaka utvrđivanja imovine, dok su sada u dva mjeseca već pokrenuli 1500 provjera. Nije znala odgovoriti koje javne osobe su na meti poreznika.

Zbog negativnog poslovanja i velikih gubitaka prošle godine prema odluci uprave smijenjen je dosadašnji direktor tog društva Karlo Leko, a novim je direktorom imenovan Miroslav Jocić.

U priopćenju predsjednika Uprave društva Borova d. d. Hrvoja Merkija povodom smjene stoji da je nakon uvida u poslovne rezultate i dokumentaciju, a zbog sumnji na nepravilnosti u poslovanju, Uprava društva naručila neovisnu reviziju poslovanja društva Borovo – Trgovačka mreža d.o.o. 

-Uvidom u poslovne rezultate za prošlu godinu, koji pokazuju veliki gubitak u cijelom poslovnom sustavu Borovo, odlučili smo poduzeti korake nužne za promjenu takvog trenda poslovanja. Nakon što dobijemo nalaze revizije, znat ćemo tko je odgovoran, stoji u priopćenju Hrvoja Merkija te se dalje navodi da „iako je Karlu  Leki ponuđeno da ostane raditi u istom društvu na novom radnom mjestu te da se odrekne velike novčane otpremnine koja proizlazi iz njegovog Ugovora o vođenju poslova, on je na odluku Uprave reagirao burno i agresivno, upućujući prijetnje i psovke novom predsjedniku Uprave.

Zbog prijetnji izrečenih pred svima nazočnima na sastanku, morala je intervenirati zaštitarska služba i policija. PU Vukovar sastavila je službeni zapisnik, a Hrvoje Merki će poduzeti daljnje pravne korake“. Smijenjeni Leko nije želio za HRV dati izjavu o ovom  slučaju.

Vlada je u četvrtak prihvatila novi godišnji plan pribavljanja djelatnih vojnih osoba u Oružane snage RH, prema kojem će posao u vojnom sustavu u narednih sedam mjeseci dobiti 545 novih profesionalnih vojnika i časnika.

»Ovim planom nastavlja se proces stalnog planskog pribavljanja vojnika i visoko kvalificiranih mladih časnika na službu u Oružane snage RH. Na taj način uspostavljamo uravnoteženu dobnu i obrazovnu strukturu među djelatnicima istoga čina«, objasnila je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra.

Prema njezinim riječima, cilj ovogodišnjeg plana je u ovog godini pribaviti 450 vojnika i to u zadnjem, četvrtom kvartalu ove godine, te 95 časnika u drugom i trećem kvartalu 2012. Tafra je najavila da će MORH - kroz suradnju s srednjoškolskim i fakultetskim ustanovama, zavodima za zapošljavanje te promidžbom putem medija i sudjelovanjem na civilnim i vojnim manifestacijama – nastojati zaposliti što kvalitetnije osoblje, poboljšati strukturu osoblja te ujedno stvoriti sliku o Ministarstvu obrane kao poželjnom poslodavcu.

U kategoriju časnika HV-a primit će se osobe koje su završile program civilno-vojnog školovanja »Kadet« i koji su bili stipendisti, dok će 450 kandidata za profesionalne vojnike u Oružane snage biti primljeno iz naraštaja dragovoljnog služenja vojnog roka.

U proračunu Ministarstva obrane za 2012. godinu osigurana su financijska sredstva u visini 500 tisuća kuna za materijalne troškove te 2,73 milijuna kuna, koliko će iznositi troškovi za zaposlene, onog trenutka kada novi časnici i profesionalni vojnici budu primljeni u djelatnu vojnu službu.

Vlada je u četvrtak donijela i odluku o redovitoj rotaciji pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni (UNDOF). Rotacija će se obaviti u svibnju i lipnju, a u misiju UNDOF, na rok do sedam mjeseci, otputovat će ukupno 93 pripadnika Oružanih snaga. Uz 76 pripadnika pješačke satnije koji će biti u sastavu austrijske bojne, jedan hrvatski časnik obnašat će dužnost zamjenika zapovjednika, a još dva pripadnika u spomenutoj će postrojbi pod austrijskim vodstvom u misiji UNDOF obavljati zdravstvene te poslove nabave.

Tri pripadnika HV-a radit će idućih sedam mjeseci u zapovjedništvu mirovne operacije UNDOF, osam će se priključiti pričuvnim snagama, dok će tri pripadnika ući u sastav voda vojne policije.

»Oružane snage sudjeluju u mirovnoj misiji na Golanskoj visoravni još od 2008. godine. Naši pripadnici raspoređeni su u stožer misije UNDOF te u sastav austrijske bojne te obavljaju redovite zadaće. Provjerena je sigurnosna situacija u Siriji u odnosu na naše pripadnike koji se nalaze na Golanskoj visoravni i nije utvrđen povećani rizik s obzirom na njihovo poziciju«, potvrdila je Višnja Tafra, napominjući kako se redovita rotacija obavlja temeljem odluke Sabora koji je prošle godine odobrio sudjelovanje pripadnika HV-a u misiji UNDOF za period 2012.-2013.

»Zabranit će se besplatno dijeljenje vrećica u trgovinama i na tržnicama«, potvrdila je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, vijest koju je Novi list objavio u srijedu . Male, tzv. integralne vrećice, u kojima sada iz trgovina i sa tržnica nosimo voće i povrće, ribu, meso, naplaćivat će se, najavljuje ministrica, najmanje dvije kune. Kako, međutim, doznajemo u njenom ministarstvu, najmanje dvije kune koštat će sve vrećice, znači i one velike, sa logotipom trgovca, koje sada plaćamo jednu kunu.

Dvije kune će, naime, iznositi »porez« na vrećice, svojevrsna ekološka taksa koja za cilj ima destimulirati potrošnju tih vrećica. Na tu taksu trgovci će, odnosno proizvođači, dodavati svoj trošak, što znači da će, primjerice, velika vrećica koja sada košta jednu kunu, koštati tri kune. Mala vrećica, koja proizvođača košta pet lipa, a trgovac ju kupuje za deset lipa, koštat će 2,15 kuna, ili deset lipa manje ako se trgovac i dalje bude odricao svog dijela kolača.  Trgovci, naime, male vrećice sada kupuju po deset kuna za sto komada, i to uračunavaju u svoj trošak poslovanja, što ne znači da ubuduće male vrećice i oni neće naplaćivati.

»Cilj je da tih, malih vrećica više ne bude, jer su velik pritisak na okoliš. Ako je netko zagađivač, treba i platiti. Ljudi su, prije nego li su se vrećice tako raširile, koristili druge vrste vrećica i košara, vrijeme je da vratimo dobre stare navike.  Nisu bili disciplinirani ni Austrijanci ni Nijemci, stvar je samo na koji način se provodi kontrola«, kazala je Holy.

Njena će inspekcija, u svakom slučaju, imati puno posla, jer će mnogi trgovci, nema sumnje, vrećice dijeliti besplatno ispod pulta. Hoće li se hrvatski građani ipak naviknuti na nošenje već korištenih plastičnih vrećica sa sobom u kupovinu, a one velike plastične zamijeniti platnenima, pokazat će vrijeme. Kako se može iščitati na mnogobrojnim forumima na ovu temu, mnogi su takve navike odavno usvojili, drugi pak smatraju kako će ih se na ovaj način još više »opljačkati«.

Za razliku od pola kune, koje kao eko-porez plaćamo na ambalažu za pića, a zatim tih pola kune vratimo kad ambalažu vratimo u reciklažu, naknadu od dvije kune u slučaju vraćanja vrećice, nećemo dobivati. U svijetu se, naime, reciklira tek oko jedan posto plastičnih vrećica jer je reciklaža jako skupa, zbog čega je i cilj ministrice Holy potrošače natjerati da se od vrećica odviknu. Irska je davno uvela porez na sve vrećice, Italija i San Francisco ukinuli su male, integralne vrećice u potpunosti. Kako kažu zagovornici plastike u Društvu za gumu i plastiku, u SAD-u je plastika ukinuta jer je »papirnati« lobi bi jači, no u San Franciscu je prodaja papirnatih vrećica dvostruko porasla, znači i potrošnja papira, budući da takve vrećice ne mogu nositi vlažan teret. »Nije problem u plastičnim vrećicama, već u onima koji ih bacaju u okoliš«, kažu u Društvu za plastiku i gumu.

»Onda moramo riješiti taj problem – kako drugačije, nego naplaćivanjem?!«, odgovaraju neslužbeno u Ministarstvu Mirele Holy, napominjući kako rješenja ima – sa sobom u trgovinu treba ponijeti pokoju plastičnu vrećicu za vlažni »teret«, ostalo pak nositi u platnenim vrećicama, košarama ili »cekerima«. Ako su mogle naše bake, možemo i mi, treba samo malo volje, i truda.

U komunikaciji s Hrvatima stanovnici Poznana nizašto na svijetu ne bi trebali spominjati bivšu Jugoslaviju, odnosno Hrvatima reći da dolaze iz bivše Jugoslavije. Također, njihov nacionalni ponos nipošto nemojte uzeti kao predmet šale, a kad s Hrvatima razgovarate, najbitnije je da im gledate u oči i da pritom budete mirni, ti su savjeti dio gradiva koje građani Poznana uče na Euro-akademiji, kojoj je cilj pripremiti stanovnike ovog poljskog grada za dolazak Talijana, Iraca i Hrvata, gostiju čije će nogometne reprezentacije tamo igrati utakmice Europskog prvenstva.

Spomenuta Euro-akademija sastoji se od serije treninga za volontere i zaposlenike kompanija i institucija, koje će dolaziti u kontakt s gostima, koji stižu navijati za svoje reprezentacije.

- EURO je jedan od tri najveća sportska mitinga na svijetu i očekujemo puno gostiju. Počesto se ispostavi da o njima znamo vrlo malo. Ovo je prilika da naučimo više - kaže za poznansku Gazetu Monika Jakubiak, prva dama Euro-akademije. Stanovnici Poznana dobit će i brošure sa savjetima o ophođenju s inozemnim gostima te se hrvatski navijači ne trebaju čuditi ako ih stanovnici tog poljskog grada pri kontaktu budu netremice gledali u oči, stojeći pritom u stavu mirno. Za Irce, poučavaju Poljaci, vrijedi slično kao i za Hrvate: “Nemojte im spominjati Englesku niti praviti bilo kakve usporedbe Iraca i Engleza.”

- Žene sa Zelenog otoka ne vole kad im ljubite ruku u znak dobrodošlice. Irci će znati cijeniti srdačnost i dobrodošlicu, a ako volite njihovo pivo ili glazbu, nije na odmet da im to spomenete - poučavaju na Euro-akademiji.

- Treninzima na Euro-akademiji pokušat ćemo pokriti sve situacije u koje bi volonteri, ugostitelji, vozači i drugi mogli doći u ophođenju s gostima - kaže za poznansku Gazetu jedna od trenerica, Kamila Kowenzowska. Poljaci ističu da žele razbiti predrasudu o “hladnim ljudima sa sjevera” te pokazati gostoljubivost i srdačnost kao odlike svoje zemlje. Gostima koji im stižu u lipnju žele se predstaviti kao otvoreni domaćini i korisni na svakom koraku.L.Tomičić

Poljski konobari trebaju imati strpljenja za talijane

Govoreći o Talijanima, Poljaci kažu da gosti iz ove zemlje ne trpe da ih se požuruje, a poljski konobari ne bi smjeli biti iziritirani ako ih Talijani budu pozivali puckajući prstima. U Italiji je to navodno običaj, navodi se u priručnicima za ugostitelje i druge domaćine u Poznanu.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski prvi se put od dolaska na vlast Vlade Zorana Milanovića oglasio o stanju u zemlji na konferenciji Tržišta novca o ekonomskoj i monetarnoj politici, koja se u četvrtak održava u Opatiji.

Njegova je procjena da slijedi pad BDP-a od 1 posto, čime se guverner priklonio prognozama većine domaćih i stranih analitičara.

Sve je palo

Guverner je u Opatiji rekao da je u prvom kvartalu 2012. "palo sve što ne bi trebalo padati". Pala je industrijska proizvodnja, zaposlenost, građevinski sektor, smanjen je izvoz, a jedino raste inflacija, piše Večernji list. Prvi put do sada HNB je izašao s procjenom da će stopa inflacije ove godine biti visokih 3,5 posto.

Rohatinski ne očekuje da će drugi kvartal biti bitno bolji od prvog. Čak i ako dođe do promjena trendova u drugom dijelu godine, oni neće imati tu snagu da promijene predznak ključnih parametara u 2012., a on je negativan.

Ministar financija Slavko Linić pokrenuo je val reakcija izjavom kako će uvesti porez na imovinu za one koji posjeduju imovinu koju ne koriste i to početkom sljedeće godine. Ako imate stan ili kuću u kojima ne živite ili zemljište koje ne koristite onda ćete morati plaćati određenu svotu za taj dodatni "luksuz". Kod mnogih se pojavio strah da će možda morati rasprodati dodatnu imovinu zbog budućih troškova koji će biti posljedica ovog prijedloga zakona.

Kako piše Večernji list, 90% Hrvata živi u vlastitoj kući ili stanu, a 180 000 obitelji ima i vikendicu. Također, Marina Kesner Škreb, analitičarka Instituta za javne financije, navela je za Večernji list kako se nekretnine u nas već oporezuju s pet vrsta poreza: na kuće za odmor, na dohodak od najma nekretnina, na dohodak od prodaje nekretnina, na promet pri nasljeđivanju i darovanju i na promet u slučaju kupoprodaje nekretnina. Osim toga, na sve se nekretnine plaća komunalna naknada, koja i figurira kao neka vrsta poreza.
Hoće li doći do pada cijena nekretnina?

Mnogi su na samu najavu uvođenja ovog poreza, pomislili i na prodaju svoje imovine. Zbog svih poskupljenja i povećanja PDV-a, mnogi su se našli u teškim situacijama i svaki novi izdatak stvara nove financijske probleme. Tako da nije ništa čudno ako se velik broj nekretnina nađe na prodaji.

Hoće li  stoga zbog uvođenja poreza na imovinu doći do znatnog pada cijena nekretnina? Stručnjak za tržište nekretnina Dubravko Ranilović  je komentirao kako  je poznato premalo elemenata o tom porezu da bi se mogla dati relevantna procjena. Visoke porezne stope sigurno bi potaknule mnoge vlasnike nekretnina na prodaju, što bi stvorilo dodatnu pomutnju na ionako zamrlom tržištu nekretnina. Ako je suditi prema neslužbenim informacijama iz Vlade, novi bi porez za većinu vlasnika nekretnina trebao biti neutralan u odnosu na dosadašnje obveze, visinu komunalne naknade na primjer, a veće porezno opterećenje nametnulo bi se za nekretnine koje nisu u gospodarskoj funkciji ili najmu, nekorišteno zemljište i slično.

Naravno, treba pričekati da se Vlada izjasni o točnom povećanju poreza kako bi onda svi vlasnici nekretnina znali kako će postupiti sa svojom imovinom.

HUP u priopćenju pozdravlja i podržava aktivniji rad Porezne uprave na naplati svih poreza, no upozorava na kontinuirano javno objavljivanje povjerljivih i privatnih informacija iz postupaka Porezne uprave, čime se krše postojeći propisi, uzrokuje značajnu osobnu i materijalnu štetu pojedincima i tvrtkama te stvara atmosferu linča.

HUP se, ističe se u priopćenju, uvijek zalagao i nastavit će se zalagati za zakonito, odgovorno i transparentno poslovanje tvrtki i svih čimbenika društva. Udruga poslodavaca pozdravlja Vladinu inicijativu za snažnije uvođenje reda i profesionalnih standarda u financijskom poslovanju te nadzoru urednog i redovitog podmirivanja poreznih i drugih obaveza prema državi. Shodno tome, HUP pozdravlja i podržava aktivniji rad Porezne uprave na naplati svih poreza.

U HUP-u smatraju kako je važno naglasiti da su porezni postupci, kojima posljednjih dana obiluju mediji, po svojoj namjeni redovni postupci Porezne uprave koji se provode, odnosno trebali bi se provoditi kontinuirano, a u svrhu redovite zakonske kontrole poreznih prijava pojedinaca i pravnih osoba. U tim postupcima u njihovoj suštini nema ničega senzacionalnog, niti novoga, nego su dapače dio redovitog funkcioniranja države.

'Ono što je nažalost 'novo' i 'senzacionalno' očituje se u kontinuiranom javnom objavljivanju povjerljivih i privatnih informacija iz tih postupaka, kršeći na taj način niz postojećih propisa, uzrokujući značajnu osobnu i materijalnu štetu pojedincima i tvrtkama te stvarajući atmosferu linča', navode iz HUP-a.

'Kao što podržavamo i u okvirima naših mogućnosti inzistiramo na odgovornosti i profesionalnom ponašanju poduzetnika i poslodavaca, jednako očekujemo odgovornost i profesionalnost tijela javne uprave kad je riječ o obavljanju njihova posla uz diskreciju koju imaju pravo očekivati svi porezni platiše koji uredno podmiruju svoje obaveze', poručuju iz HUP-a.

Ističu kako je 'trgovanje informacijama iz državnih tijela o pokretanju ili nepokretanju određenih postupaka nedopustiva praksa koja krši osnovne postulate funkcioniranja državne birokracije, a koja sigurno neće doprinijeti boljitku u našem društvu'. Iz HUP-a pozivaju Vladu i vodeće ljude Porezne uprave i drugih nadležnih institucija na sprječavanje ovakve loše prakse.

'Zadaća svih društvenih aktera treba biti jačanje državnih institucija, jačanje pravne države i vraćanje povjerenja građana u zakonodavnu proceduru i državne institucije jer to jedino jamči nastavak demokratskog sazrijevanja našeg društva i otvara vrata kako za društveni tako i za gospodarski napredak i boljitak', poručuju iz udruge poslodava

Provedenim kriminalističkim istraživanjima utvrđena je osnovana sumnja da su vijci ukradeni s tračnica u blizini osječkog naselja Filipovica od 2. do 4. svibnja na duljini pruge od 80 metara.

Ukradeni vijci težine više stotina kilograma prodani su tvrtki koja se bavi otkupom sekundarnih sirovina. Na dijelu pruge, koja je oštećena krađom dozvoljena brzina prometovanja vlaka, do sanacije pruge, smanjena je s 80 na 20 kilometara na sat.

Protiv 44-godišnjeg osumnjičenika slijedi kaznena prijava zbog dovođenja u opasnost života i imovine, krađe te uništenja i oštećenja znakova za opasnost.

U posljednje vrijeme sve je više onih kojih žele preko 'otpada' doći do novca. Najisplativiji je bakar, 33 kune po kilogramu. A kalkulacija sa željeznim vijcima glasi: jedan vijak - 2 kg željeza - oko 3 i pol kune. Hrvatske željeznice oštećene su za nekoliko tisuća kuna.

Hrvatski policajci obavili su velik posao, a cijela akcija je primjer kakva bi trebala biti međunarodna policijska suradnja, rekao je čelnik bečkog ureda DEA-e na izvanrednoj konferenciji za novinare u Ravnateljstvu hrvatske policije, na kojoj su predstavljeni rezultati međunarodne policijske akcije u kojoj je uhićeno devet hrvatskih državljana te po jedan srbijanski i kolumbijski državljanin.

Akcija 'Jadera', koja je dobila ime po latinskome nazivu grada Zadra, odakle dolazi vođa krijumčarske skupine, pokrenuta je u listopadu prošle godine nakon prvih informacija Sigurnosno-obavještajne agencije i PNUSKOK-a o organiziranoj skupini krijumčara, pripadnika balkanskog kartela u Hrvatskoj koja manjim plovilima iz Južne Amerike preko tzv. karipskoga bazena u Europu namjerava krijumčariti kokain.

U akciju su se uključile policijske agencije iz Nizozemske, Francuske, Italije i Dominikanske Republike te agenti DEA-e iz Beča i karipskih zemalja, a osumnjičene se počelo tajno pratiti, prisluškivati i snimati.

U veljači ove godine na karipskome otoku Svetome Martinu, koji je podijeljen na francuski i nizozemski dio, otkrivena su plovila za krijumčarenje, a u travnju je vođa hrvatske krijumčarske skupine doputovao u Dominikansku Republiku i sastao se s visokim pripadnikom kolumbijskoga narkokartela radi završnih dogovora o kupnji droge.

Iz Hrvatske su, pak, krajem travnja u tu državu otputovala dvojica skipera koji su zatim preko Martinika došli do Grenade, odakle su jedrilicom krenuli na otvoreno more, gdje su im krijumčari iz Venezuele brzim gliserom dostavili kokain. Skiperi su pakete droge sakrili u trup jedrilice koja je imala duplo dno. Paketi droge bili su premazani kavom kako bi se prikrio miris kokaina, a na njima su bile tri vrste logo oznaka. U policiji kažu kako to upućuje na to da je droga bila namijenjena trojici kupaca u Europi, no zasad se ne zna tko su oni.

Dvojica hrvatskih skipera zatim su krenula prema Martiniku, u blizini kojega ih je zaustavila francuska carina i obalna straža te uhitila i zaplijenila drogu. Nakon toga su počela uhićenja ostalih članova skupine. U Hrvatskoj su uhićena dvojica, u Italiji jedan, na Svetome Martinu dvojica, kao i u Dominikanskoj Republici, gdje su 'pali' još jedan srbijanski državljanin te Kolumbijac.

Za šestoricom osumnjičenih hrvatskih državljana raspisana je tjeralica, a u USKOK-u i policiji nadaju se da će, uz njih, Hrvatskoj biti izručen i kolumbijski državljanin. Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan naglasio je kako je riječ o velikoj operaciji, o čemu govori podatak da je USKOK sudu podnio 43 zahtjeva za posebnim istražnim radnjama kao što su tajna prisluškivanja, praćenja i snimanja. Istaknuo je kako su se krijumčari služili svim mogućim metodama kako bi prikrili svoje namjere.

Rekao je i da USKOK čini sve kako bi se osumnjičenima zamrznula višemilijunska imovina koja je znatno nerazmjerna njihovim legalnim prihodima. Cvitan se nada da će ta imovina pravomoćnom presudom biti i trajno oduzeta jer smatra da zatvorska kazna nije dovoljna.

Načelnik Uprave kriminalističke policije Vitomir Bijelić podsjetio je da je 'Jadera' treća velika međunarodna akcija protiv krijumčarenja droga u kojima je posljednju godinu dana sudjelovala hrvatska policija. Prije su bile akcije 'Spiderweb' i 'Dogma'.

Istaknuo je kako je 'Jaderom' razbijena prva skupina međunarodnih krijumčara droge u kojoj su hrvatski državljani imali ključnu ulogu, od nabave i financiranja droge do njezina prijevoza i krijumčarenja.

Čelnici USKOK-a i hrvatske policije na izvanrednoj konferenciji za novinare nisu otkrili identitet nijednog uhićenog hrvatskog državljana, no hrvatski mediji već peti dan pišu kako iza pokušaja krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike stoje Zadranin Zlatko Ugarković Patak, Ivan Zanze, Nebojša Gančanović, Elvis Mužanović, Ivan Šango, Dražen Miletić, Milivoj Šango, Milan Mandić, Vedran Zvonarek, Samuel Brenko te Kolumbijac Antonio Jose Parra.

Izloženo je bilo više od 200 izdanja uglavnom iz knjižnog fonda GKV, među kojima i najstarija Matičina knjiga sačuvana u Vukovaru - “Prirodni zemljopis Hrvatske” iz 1878. “Šetnju” kroz 170 godina MH u jednom dijelu čine odabrane stare knjige objavljene do 1944., svjedoci vremena i čitateljskog ukusa, dok nakladničku aktivnost nakon 2. svj. rata pokazuju brojni prijevodi klasičnih djela, ali i kapitalna kolekcija Pet stoljeća hrvatske književnosti.

Simbolično, u Vukovaru je pokazano i 50-ak nakladničkih kolekcija i nizova, izdanja ogranka MH u BiH, kao i časopisi Kolo, Hrvatska revija i Vijenac. Izložba građom prolazi kroz sva razdoblja djelovanja MH, a izdanja koja su u fondu GKV nedostajala da bi se upotpunila priča o Matici, posuđena su iz Gradskog muzeja Vukovar ili vukovarskog Franjevačkog samostana. K tomu je MH iz Zagreba darovala vukovarskoj Gradskoj knjižnici dio knjiga. Jedna je polica prigodno bila posvećena knjigama objavljenima u nakladi vukovarskog ogranka Matice hrvatske.

Izložbu, kojom je prikazana širina Matičine djelatnosti nekada i sada, publici je na otvorenju predstavio predsjednik OMH Vukovar Dražen Živić, a pozivu da se obilaskom izložbe “upozna blago kulturne baštine jer će se onda znati cijeniti i očuvati je za sljedeće generacije” mnogi su se Vukovarci u proteklim danima i odazvali. Inače, Vukovarci u GKV novija izdanja MH redovito posuđuju i čitaju, dok su ona stara dio zaštićenog fonda i mogu se koristiti unutar knjižnice, a njihov je popis vidljiv i preko elektronskog kataloga.

Voditelj Izaslanstva Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, nakon današnjeg sastanka s dogradonačelnicima Splita Jurom Šundovom i Anđelkom Visković, izjavili su kako je je nužno ubrzati pripremu projekata za financiranje iz fondova Europske unije te uklanjati zapreke za strane investicije.

»Naglasio sam potrebu da se splitske gradske i županijske strukture angažiraju na uklanjanju prepreka za strane investicije jer će se po ulasku Hrvatske u EU moći koristiti mnogo veća sredstva iz EU fondova nego što je to bio slučaj u predpristupnom razdoblju«, istaknuo je Vandoren.

Grčić je naglasio kako će umjesto sadašnjih oko 140 milijuna eura koliko Hrvatska godišnje rabi iz europskih fondova, već 2014. godine Hrvatska »na raspolaganju imati jednu milijardu i 80 milijuna eura bespovratnog i besplatnog novca iz EU fondova«.

Po Grčićevim riječima ta će se sredstva moći rabiti za financiranje komunalne i socijalne infrastrukture, velikih transportnih pravaca odnosno obnovu željeznice te malog poduzetništva i poljoprivrede.

»Ključno je pitanje kako se kadrovski ekipirati za rabljenje tih sredstava iz EU fondova, te kako osigurati novac za sufinannciranje tih projekata iz državnog proračuna i lokalnih proračuna«, istaknuo je Grčić. Pri tomu je posebice upozorio na problem jedinica lokalne samouprave za sufinanciranje EU-projekata. »Idućeg tjedna ćemo predstaviti s HABOR-om (Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak) program za sufinanciranje EU projekata, a po prvi puta ćemo prezentirati i kvotu od 45 milijuna kuna unutar moga ministarstva za ovogodišnje sufinanciranje EU-projekata u najsiromašnijim jedinicama lokalne samoprave kojima je potrebna pomoć«, najavio je Grčić.

Osvrćući se na današnji sastanak s gradskim čelnicima Splita Grčić je istaknuo kako je bilo riječi da se nakon obnove zapadne obale Rive pristupi i preuređenju istočne obale te da se gradska luka proširi dodatnim vezovima za kruzere »Obnova istočne obale i dodatni vezovi za kruzere u splitskoj gradskoj luci mogli bi se financirati povoljnim kreditima međunarodnih financijskih institucija«, kazao je Grčić.

On je kazao kako je na sastanku spomenuta i mogućnost da se nastavi projekt izgradnje Spaladium arene po ranijim zamislima da to bude sportsko-poslovno središte Splita.

Također je rekao kako je Vlada spremna »pokriti« 55 posto ukupnih troškova za izgradnju osnovne škole na Žnjanu i obnovu škole na splitskim Pujankama. Po Grčićevim riječima nužna je svakodnevna komunikacija između hrvatske Vlade i splitskih gradskih i županijskih tijela radi ubrzanih priprema za korištenje fondova EU-a po ulasku Hrvatske u EU nakon 1. srpnja 2014. godine.

»Posebnu šansu za financiranje iz fondova EU-a na splitskom području imaju projekti za rješavanje zbrinjavanja otpada, odnosno odlagališta Karepovac, te nadogradnja postojećeg eko-kaštelanskog zaljeva«, kazao je Grčić.

»Razgovarali smo i o mogućnosti nikad nerealizirane zone (gospodarske) Dračevac, posebno u smislu povezivanja splitskoga Sveučilišta s tom zonom«, rekao je Grćić nakon sastanka sa splitskim gradskim čelnicima.

Na upit u vezi splitske tvrtke Monter, čiji su radnici danas prosvjedovali ispred prostorija Državnog odvjetništva zbog nerješavanja poteškoća u poduzeću, Grčić je kazao kako je taj slučaj »u domeni pravosuđa«, te da trenutačno o tomu ne može ništa više reći.

Na sastanku sa splitskim čelnicima u prostorijama Gradskog poglavarstva, koji je trajao sat i pol duže od protokolarnih najava, nazočili su i veleposlanica Italije u Hrvatskoj Emanuela D'Alessandro te danski veleposlanik u Hrvatskoj Eric bo Weble.

Na toj će konferenciji u Riju od 20. do 22. lipnja, koja se održava 20 godina nakon 'Summita za zemlju', među predstavnicima brojnih zemalja sudjelovati i visoki hrvatski dužnosnici. Hrvatska se još 1992. odredila prema održivom razvoju Deklaracijom o okolišu koja je postala temelj budućih politika održivog razvoja i zaštite okoliša.

Predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je da koncept održivog razvoja nije samo briga o okolišu, nego i globalnom razvoju društva i novih društvenih odnosa u međunarodnoj zajednici. Održivi razvoj je i pitanje pravednosti i bogate države moraju razumjeti da su koristeći resurse stekle prednosti i da stoga trebaju biti solidarne sa siromašnim zemljama kako bi se mogao održati koncept održivog razvoja, poručio je Predsjednik. Održivi razvoj nije samo zaustavljanje klimatskih promjena već ima širu dimenziju potrebnu za poticanje razvoja, rekao je Josipović dodavši kako je potrebna transformacija globalne ekonomije, jer je sadašnji koncept neodrživ.

Hrvatska je 8. uvoznica električne enregije u svijetu što je rezultat dijelom politike da se ne grade nuklearne elektrane i termoelektrane, ali gospodarstvo ne možemo razvijati bez energetike, no na ekološkim kriterijima. Hrvatska je suočena sa stagnacijom, što nije dobro za nastojanje u održivom razvoju, upozorio je Josipović.

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy upozorila je da se hrvatski i resursi drugih zemalja ubrzano troše, zagađuju i nepovratno gube, narušava se biološka raznolikost i potrebno je osigurati održivi razvoj i na globalnoj razini. Naglasila je važnost inovacija i uvođenje zelene tehnologije i zelenoga gospodarstva kroz racionalno korištenje eneregije i gospodarenje otpadom kroz povećanje reciklaže, jer kako je rekla, otpad je resurs za budućnost, a ne smeće. Trebamo saveznike u svim građanima i civilnim udrugama da se u te procese aktivno uključe sa svojim idejama, poručila je Holy naglasivši važnost očuvanja okoliša i bioraznolikosti.

Predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević kazao je kako je konferencija nastojanje da se učini korak dalje prema održivom razvoju i pronalaženju koncepta i vizije buduće Hrvatske da bi se nadolazećim naraštajima osiguralo zadovoljavanje njihovih potreba zbog globalnoga porasta stanovništva i narušavanja ekološkog sustava.

Sudionicima su su prigodnim riječima obratili i savjetnik Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paolo Berizzi i koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton.

Frizerke koje malo jeftinije ošišaju i ofarbaju susjedu, kućni majstori koji sitnim popravcima kod susjeda i prijatelja povremeno krpaju kućni budžet, kao i oni koji zarade nešto grožđa u berbi kod prijatelja, ne moraju strahovati od bespoštedne borbe protiv rada na crno.

Točnije, to neće biti jedna od glavnih meta države u borbi protiv sive ekonomije, kaže za Vjesnik ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Kaže kako to nije ključan problem koji može smanjiti sivu ekonomiju u Hrvatskoj, naravno pod uvjetom da nije riječ o onima koji neregistrirano obavljaju djelatnost, odnosno rade jedino i isključivo na crno.

Ovih dana se, naime, pripremaju izmjene propisa kojima bi država trebala raditi na suzbijanju sive ekonomije, prije svega s ciljem da se smanji rad na crno, prije svega da bi se smanjila nelojalna konkurencija među poslodavcima te povećali prihopdi državnog proračuna.

»Priče koje spominjete sasvim sigurno neće bitno utjecati na to da se smanji siva ekonomija, mi ne mislimo tako. Kada se govori o tome to bombastično zvuči, ali utjerivanje tih sitnih zarada kojima se povremeno krpaju rupe u budžetu nije toliko efikasno da može smanjiti udio rada u sivoj zoni«, kaže ministar.

Vjeruje da su priče koje je u tom pravcu svojedobno najavljivala bivša, HDZ-ova Vlada, samo zvučale bombastično, ali bi korist od njih bila vrlo mala.

»Jedna od prvih mjera kojima želimo sprečavati sivu ekonomiju je ona koja je nedavno stupila na snagu - zabrana isplate plaća bez uplate doprinosa, no to će pratiti i niz drugih mjera. U ovom trenutku ne mogu o detaljima, jer ih još raspravljamo, no mogu reći da će one manje biti usmjerene na kažnjavanje, a više na poticanje poslodavaca da uredno prijave svoje radnike. Želimo doći do toga da poslodavcu bude isplativije da ima prijavljenog radnika, nego da strahuje od toga da ga ne otkriju s radnikom koji nije uredno prijavljen«, pojašnjava naš sugovornik. Kao jednu od mjera na tom tragu spominje i najavu nove evidencije sezonskih radnika na poljima i vinogradima, nadničare koji bi ubuduće trebali ući u sustav mirovinskog osiguranja, tako što bi poslodavci trebali plaćati doprinose za njih.

Prema nekim »starijim« procjenama Instituta za javne financije, procjenjuje se da je u Hrvatskoj u odnosu na ukupan broj aktivnih stanovnika bilo oko 80.000 do 90.000 hipotetički aktivnih (njihov se udio procjenjuje s obzirom na ukupan broj zaposlenih i nezaposlenih te aktivnih stanovnika) te da je oko dva posto aktivnih građana 2007. bilo zaposleno u neslužbenoj ekonomiji. Valja naglasiti da je riječ o podacima iz ankete radne snage, u okviru kojih se kao zaposlena računa svaka osoba koja je tijekom tjedna koji prethodi anketi makar jedan sat radila za plaću, ili dohodak u naturi, a ne stvarno zaposlenim, odnosno registriranim radnim mjestima.

Inače, prosječna stopa zaposlenih u neslužbenoj ekonomiji od 2002. do 2007. godine kreće se oko 3,6 posto, što znači da je oko 59.000 građana moguće radilo bez ugovora i(li) prijavljene djelatnosti. Usporedbe radi, Hrvatska bi tada bila sedma po udjelu neslužbeno zaposlenih u odnosu na zemje članice EU, a po višegodišnjem prosjeku »bolji« od nas su, na primjer, Poljaci, sa 12,64 posto građana u sivoj zoni, Luksemburg, sa 6,26 posto, Španjolska, s 5,11 posto, dok su daleko najmanje zaposlenih u sivoj zoni imali na Malti (0,03 posto), u Češkoj (0,24 posto) i u Italiji (0,28 posto). Stopu vrlo sličnu Hrvatskoj ima Grčka, dok je Slovenija, zemlja s kojom se uoči ulaska u EU ipak najčešće uspoređujemo, u sivoj ekonomiji od 2002. do 2007. godine imala oko 2,1 posto hipotetski aktivnih građana.

Inače, procjene stručnjaka o udjelu sive ekonomije u BDP-u kreću se nešto iznad trećine BDP-a, no riječ je o neslužbenim podacima koji danas vjerojatno više nisu točni, kaže Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. On, naime, upozorava na činjenicu da je od početka krize 2008. godine, osim što smo izgubili značajan broj radnih mjesta u gospodarstvu, zasigurno smanjen i »prostor« za rad na crno. Iako vjerojatno raste ponuda onih koji su spremni raditi na crno, da barem nešto zarade, istodobno pada potražnja, odnosno sve je manje građana koji mogu platiti određene usluge, makar i »mimo« računa.

Katalog je sastavljen od tri dijela, a u prvom su informacije o trgovačkim društvima u većinskom ili pretežitom državnom vlasništvu pred kojima je privatizacija i koju uz praćenje Ministarstva provodi Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Riječ je o 14 društava/tvrtki u kojima država ima više od 25 posto temeljnog kapitala, među kojima su Bizovačke toplice, ZRC Lipik, hotelske tvrtke Podgora, Živogošće, Medena i dr.

Drugi dio donosi informacije o projektima vezanim uz specifična trgovačka društva koja su osnovana radi pripreme i razvoja tih projekata na određenim lokacijama. To su projekti odnosno tvrtke nositelji projekata Brijuni Rivijera i Park Prevlaka, u kojima država ima ukupni portfelj od 67 odnosno 51 posto. U toj skupini su i projekti upravljanja bivšim vojnim nekretninama do njihove privatizacije, uz sređivanje vlasničkog stanja zemljišta i objekata, a čime upravlja državna tvrtka Club Adriatic.

Među tim objektima su primjerice turistička naselja Baško Polje i Perna u Orebiću, hotel Hrvatska u Baškoj Vodi te kampovi Uvala Slana u Selcu i Kupari u Župi dubrovačkoj, koji su svi u komercijalnoj funkciji, ali i objekti koji zbog lošeg stanja nisu u upotrebi poput hotela Eden u Crikvenici i Krvavica u Krvavici te stambeni vikend-objekt Lukovo Šugarje i hotelski kompleks Kupari.

Treći dio čine ostali projekti u sektoru turizma, gdje je za sada samo projekt turističke zone Prukljan u Šibensko-kninskoj županiji.

Iz Ministarstva napominju da će se po potrebni mijenjati i dopunjavati te pozivaju zainteresirane ulagače da se za dodatne informacije obrate Ministarstvu i/ili Agenciji AUDIO.

U koju školu se upisati, koliko bodova će im trebati da se upišu u željenu školu, kada će biti upisi u prvi razred srednje škole, hoće li i koliko dodatnih bodova dobiti za sudjelovanje u natjecanjima, to su najčešća pitanja koja ovih dana postavljaju osmaši i njihovi roditelji.

Mnogo toga još nije poznato, jer čeka se odluka ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića o upisu učenika u prvi razred srednje škole. “Tada će se znati rokovi upisa, kvote odnosno broj učenika koji će upisati pojedine škole, koji su predmeti bitni za upis u određenu školu i sve ostalo relevantno za upis učenika”, objašnjava Zdenka Šuvaković, viši upravni referent u Odsjeku za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu u Uredu državne uprave Osječko-baranjske županije. Naša sugovornica dodaje da je do sada mnogo toga odrađeno: škole su planirale upise, županijski Upravni odjel za društvene djelatnosti uskladio je planove upisa s Obrtničkom komorom i Zavodom za zapošljavanje, posebice vezano uz licencirane obrte i taj je plan dostavljen resornom ministarstvu.

U međuvremenu ministar Jovanović donio je Odluku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012./2013. Premda je ta odluka slična onoj prošlogodišnjoj, na neke novine ukazuje prof. Slavica Ringel, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanja i obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područna služba Osijek. “Više nema izravnog upisa u prvi razred, sada je sve pretvoreno u bodove. To pravilo vrijedi generalno, no postoje neki izuzeci”, kaže Ringel.

Pravo na dodatne bodove ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanjima u sedmom i osmom razredu i to iz predmeta posebno značajnih za upis.

Bitno je da se radi o natjecanjima koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, međunarodnim natjecanjima ili sportskim natjecanjima. Tako učenik koji je osvojio, primjerice, prvo mjesto na državnom natjecanju iz biologije dobiva četiri boda, za drugo mjesto tri boda, a za treće mjesto dva boda. Prvo, drugo i treće mjesto na županijskim i međužupanijskim natjecanjima nosi jedan bod, kao i nastup na Državnoj smotri Lidrano.

Također, uspjeh na natjecanju iz likovne kulture nosi jedan bod, a daroviti sportaši, ovisno o uspjehu, mogu imati dodatnih od jedan od četiri boda.

Nakon što ministar Jovanović donese odluku o upisu, u Glasu Slavonije najkasnije do 15. lipnja, bit će objavljen natječaj o upisu u prvi razred za Osječko-baranjsku županiju, sa svim bitnim informacijama. Uz to, svaka srednja škola objavit će uvjete upisa na svojoj internetskoj stranici.

U osječkim srednjim školama ne očekuju veće novine. Pretpostavlja se da će upisi biti u prvom tjednu mjeseca srpnja, da će biti dva roka, ljetni i jesenski, a u ljetnom dva kruga, kao i do sada.

Djeca s teškoćama u razvoju

Djeca s teškoćama u razvoju imaju pravo izravnog upisa, ali, upozorava Zdenka Šuvaković, samo u školu koja ima takav program te ako ispunjava uvjete navedene u Odluci o elementima i kriterijima. Od te kategorije treba razlikovati djecu koja imaju zdravstvene teškoće, teškoće u učenju i probleme ponašanja. “Primjerice, dijete koje ima velik broj izostanaka zbog zdravstvenih problema, kao što su operacija ili neka teža bolest, ima pravo na dodatna tri boda, ali mora priložiti dokumente navedene u Odluci o elementima i kriterijima”, objašnjava Šuvaković.

Bodovi za Rome

“Kandidatu za upis koji je pripadnik romske nacionalne manjine, a živi u uvjetima koji su mogli utjecati na njegov uspjeh u osnovnoj školi, dodaju se dva boda na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja. S tako utvrđenim brojem bodova škola rangira kandidata na ukupnoj ljestvici poretka”, stoji u Odluci o elementima i kriterijima, u odlomku o upisu kandidata na osnovi Nacionalnog programa za Rome. No, i Romi će, upozoravaju naše sugovornice, ostvariti određeni broj bodova jedino ako dokažu da ispunjavaju tražene uvjete. Naime, da bi ostvario dodatne bodove taj učenik mora uz prijavnicu priložiti tražene dokumente, navedene u Odluci o elementima i kriterijima.

Zainteresirani su poduzetnici i predstavnici jedinica lokalne samouprave imali priliku doznati kako će im ulaskom u Europsku uniju sredstva strukturnih fondova postati puno dostupnija.

Riječ je o vrlo izdašnim fondovima u kojima se vrti između milijardu i milijardu i pol eura na godinu, od čega bi bar 10 % trebalo ići poduzetnicima koji su stup razvoja Europe.

U Hrvatskoj se na nacionalnoj razini poduzetnicima dodjeljuje 50 milijuna eura, a sada se na tu sumu očekuje još dodatnih 100 milijuna eura, naglasila je Bezjak.

Jučerašnje je predavanje bilo usmjereno upravo na provedbu operativnog programa regionalna konkurentnost koji Ministarstvo poduzetništva trenutno provodi iz predpristupnih fondova za šestomjesečno razdoblje do 2014.godine te na planove ministarstva od 2014. do 20120. godine.

Trojici okrivljenika, nakon prekvalifikacije kaznenog djela iz optužnice na oružanu pobunu u odnosu na okrivljenike, primijenjen je Zakon o općem oprostu. Četvorica okrivljenika oslobođeni su optužbe zbog nedostatka dokaza kojima bi se potvrdili navodi u optužnici.

Proglašeni su krivim i  izrečene su im kazne zatvora: okr. Milošu Stanimiroviću u trajanju od 10 godina, okr. Stevanu Srdiću u trajanju od 8 godina, okr. Bošku Miljkoviću u trajanju od 8 godina, okr. Dušanu Stuparu u trajanju od 6 godina, Draganu Sedliću u trajanju od 6 godina, Radoslavu Stanimiroviću u trajanju od 5 godina, Željku Krnjaiću u trajanju od 6 godina.

Tovarničkim monstrumima kazne kao da su krali

Okrivljeni Željko Krnjaić sin Ljube, rođen 20.07.1960. godine u Lovasu, krajem veljače 1991. godine preselio se u Borovo Selo i ondje je bio 2. svibnja, kada je mučki u zasjedi ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika. Nakon toga je u Borovu Selu formirana milicijska stanica čiji je zapovjednik bio Janko Milaković, a Žerljko Krnjaić je bio zapovjednik jednog voda i Milakovićev zamjenik.

Na sastanku tzv. “Vlade SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema” u Erdutu na preporuku Radovana Stojčića – Badže za komandira Stanice milicije koja je formirana 25. 09. 1991. godine u Tovarniku određen je Željko Krnjaić.

Dokumenti koji svjedoče o tome imenovanju:

Izjava: optuženik Željko Krnjaić 19. i 20. svibnja 2008. godine osobno priznaje pri Vijeću za ratne zločine Okružnoga suda u Beogradu, da je bio zapovjednik tzv. „milicije SAO“ u Tovarniku, suđenje za ratne zločine u Lovasu.

Izjava: svjedoka Borislava Bogunovića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova u tzv. „Vladi SAO Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srema“ 16. svibnja 2011. godine pri Vijeću za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, suđenje za ratne zločine u Lovasu.

Novinski članak Beogradska politika ekspres, četvrtak  26. rujna 1991. godine.

Pod komandom Željka Krnjaića u samo 15 dana nakon okupacije sela, od 25. rujna do 11. listopada 1991. godine, ubijena je 41 osoba. U prostorijama tzv. milicije ubili su 5 osoba, a sve ostale su nakon mučenja odvedene na strijeljanje, među njima i katolički svećenik Ivan Burik.  

Svjedok Vinko Beljo u optužnici za zločine u Tovarniku ističe, kako je okr. Željko Krnjaić prozvao osam zatvorenika, a među njima bila je i jedna žena, nakon čega su izvedeni i od tih osoba nitko se nije vratio. Sjeća se da je među tim ljudima bio Ivan Đankić i Filomena Glibo. Isto tako zna da je Ante Markanović od batina umro, a nakon toga je ponovno došao okr. Željko Krnjaić te rekao trojici zatvorenika da ga iznesu napolje. Osobe koje su iznijele mrtvo tijelo Ante Markanovića bili su Marko Bošnjak, Karlo Grbešić i Mato Čurić. Oni se također više nikada nisu vratili.

Svjedok Dragan Hajduk u optužnici navodi kako su ga u prostorijama milicije tukli: okr. Miloš Stanimirović, okr. Stevan Srdić, okr. Željko Krnjaić, koji se nakon toga udaljio iz prostorije i zatim se čuo rafal iz puške i pucanj iz pištolja, a kada je isti ušao u prostoriju, imao je krvave cipele i rekao je da je ubio Matu Živića i Mandu Živić.

Nakon 11. listopada 1991. godine Željka Krnjaića na mjestu zapovjednika milicije u Tovarniku nasljeđuju Ljubomir Jorgić i Savo Ivanović kao njegov zamjenik, koji nisu ni obuhvaćeni optužnicom i nastavlju krvavi pir. Ubijeno je 68 mještana Tovarnika i sedam nepoznatih osoba, od  kojih su  53 pokopane u masovnu grobnicu, a ostali su nađeni u pojedinačnim grobnicama. Protjerano je bilo više od 95 posto od 2500 Hrvata koliko je prije rata živjelo u Tovarniku, a srušeno je ili oštećeno više od 70  posto kuća i gospodarskih zgrada. Ono malo Hrvata koji su ostali živjeti na svojim ognjištima, a većinom se radilo  o starcima i ženama, bili su prisiljeni – poput Židova za vrijeme nacizma – nositi oznake na rukavu: bijele krpe kao znak predaje. Istim su znakom obilježene i njihove kuće.

"Tražimo poništenje sramotne presude te pokretanje temeljite istrage za ratne zločine, jer optužnicom nisu obuhvaćeni svi akteri počinjenih ratnih zločina u Tovarniku. Tu prvenstveno mislimo na pukovnika Dušana Lončara bivšeg zapovjednika 2. proleterske mehanizirane gardijske brigade JNA, Borislava Bogunovića bivšega ministra unutrašnjih poslova u tzv. “Vladi SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema”, mučitelj Stevo Kertez i niz drugih koji su činili i prikrivali ratni zločin", kažu u Udruzi dr. Ante Starčević Tovarnik.

Udruga dr. Ante Starčević – Tovarnik istražujući spomenuti ratni zločin poziva se na gore navedene dokaze i izražava zgražanje da Sudsko vijeće u Vukovaru okrivljenom Željku Krnjajiću nije našlo dokazanim da je isti stvarno i bio prvi zapovjednik kako je to navedeno u optužnici, iako ga svjedoci na suđenju: Mato Čuk, Branko Šimunić, Dragan Nakić, Đuro Dominiković, u svojim iskazima navode kao zapovjednika tzv. milicije u Tovarniku.

Također kažu kako će o svemu navedenom izvijestiti predsjednika Republike Hrvatske dr. Ivu Josipovića, premijera Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatskoga Sabora Borisa Šprema i Državno odvjetništvo.

U ponedjeljak  u 23.30 sati, između Ilače i Tovarnika zatečena su i uhićena trojica državljana Afganistana. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su nezakonito prešli državnu granicu Republike Hrvatske, zbog čega je doneseno Rješenje o protjerivanju iz RH, određena zabrana ulaska i boravka u RH, te je  pokrenut postupak readmisije u Republiku Srbiju.

Dan kasnije u 2 sata, sjeverno od Međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza Tovarnik zatečena su i uhićena trojica državljana Sirije i jedan državljana Pakistana. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su nezakonito prešli državnu granicu Republike Hrvatske, zbog čega je doneseno Rješenje o protjerivanju iz RH, određena zabrana ulaska i boravka u RH, te je  pokrenut postupak readmisije u Republiku Srbiju.

Tržište automobila pod utjecajem je povećavanja PDV-a te novog načina obračuna na kupnju automobila kao sredstva za rad. U veljači je prodaja nakratko povećana jer su poduzetnici do 1. ožujka mogli u obračunu PDV-a odbiti 70% pretporeza, što više ne mogu. I neki građani požurili su s kupnjom ne bi li uštedjeli na nižoj stopi PDV-a.

Najprodavanija marka u travnju bila je Volkswagen sa 387 prodanih automobila (13,7%). Slijede Peugeot sa 227 vozila, Renault (238), Citroen (240), Opel (250) i Hyundai (220). Volkswagen je najprodavaniji i ukupno u prva četiri mjeseca ove godine sa 1.956 vozila i tržišnim udjelom od 13,4%. Slijedi Peugeot sa 1.308 vozila (9%), Renault s 1.252 vozila (8,6%), a među prvih pet još su Citroen (1.239) i Opel (1.175).

Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić najavila je  pomake te donošenje Zakona o dadiljama rekavši kako u Hrvatskoj nema dovoljno jaslica i vrtića, postoje educirane žene ali ne postoji zakonsko uporište za njihov rad. Projekt 'Dadilja' bi možda mogla sufinancirati i lokalna zajednica. Možda bi im to bilo isplativije rješenje za zbrinjavanje djece, naglasila je Opačić u Saboru na predstavljanju projekta Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj kojega je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Ministrica Opačić posebno se osvrnula na podatak da dio djece već s 11 godina stupa u spolne odnose. 'U tom je smislu važno uvođenje zdravstvenog odgoja u škole', poručila je Opačić najavljujući kako bi se do kraja godine trebao u javnoj raspravi naći Obiteljski zakon s ciljem da se u njega ugrade što bolji mehanizmi za zaštitu djece.

Obzirom na ekonomsko i socijalno stanje u vezi s promicanjem i zaštitom prava djece i žena u Hrvatskoj u zadnjih 14 godina napravljen je velik posao i provedena su mnoga ulaganja koja su dovela do poboljšanja prava djece i žena u Hrvatskoj no riječ je o dugoročnom procesu koji zahtijeva stalno praćenje i angažman koji će osigurati daljnje pomake u osiguranju prava i boljeg položaja tih skupina, zaključak je Analize stanja prava djece i žena u Hrvatskoj.

- Postoje velike regionalne razlike kada je riječ o zadovoljavanju prava djece u Hrvatskoj i nužno je otvarati centre za mentalno zdravlje djece posebno u Slavoniji i Dalmaciji, rekla je voditeljica projekta Andreja Brajša Žganec.

Ujedno je pri tom upozorila na činjenicu da jegospodarska kriza posegno pogodila djecu. Istaknula je i kako je u odnosu  na prethodnu UNICEF-ovu analizu iz 1998. godine, u novoj analizi utvrđeno kako je do danas došlo do velikih poboljšanja položaja prava i djece i žena u Hrvatskoj. Navedeno je i kako djeca i adolescenti čine 21,1 posto od ukupno procijenjenog broja stanovnika, što Hrvatsku čini zemljom s relativno niskim udjelom djece u cjelokupnom stanovništvu  i svrstava je ispod prosjeka EU gdje se, pak, ta brojka kreće oko 25 posto.

Udio djece do 15 godina koji žive u uvijetima krajnjeg siromaštva  Hrvatskoj je nizak u odnosu na Istočnu Europu, a podaci pokazuju kako je većina djece koja žive u uvjetima siromaštva iz istočne i središnje Hrvatske. Ukazano je i na činjenicu kako je pomoću dječjeg doplatka 2008. godine stopa relativnog siromaštva među djecom smanjena je za 22 posto, a stopa siromaštva cjelokupnog stanoviništva za osam posto. Utvrđeno je kako postoji potreba za boljom koordinacijom, snažnijom provedbom mjera, jačanjem koordinacije te osiguranjem suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara te nevladinih organizaciji. Dio adolescentica upušta se u rizično seksualno ponašanje koje je odraz manjka informiranosti o negativnim posljedicama seksualne aktivnosti bez adekvatne zaštite te nedostupnosti usluga ustanova za reproduktivno zdravlje. Također, u Hrvatskoj je postotak porođaja kod adolescentica oko četiri posto, što je nešto više nego u razvijenim zemljama EU.

Što se tiče prava žena, iz analize izlazi da bi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Kazneni zakon trebalo revidirati, osigurati njihovu usklađenost sa standardima ljudskih prava te unaprijediti pozicija žena na tržištu rada. Naglašeno je kako se danas na skrb za djecu u Hrvatskoj, isključujući obrazovanje, troši  1,6 posto državnog proračuna.

»Dosad smo imali inflaciju raznih nacionalnih strategija, no kada se nakon nekoliko godina podvuče crta vidi se da je ustvari malo toga napravljeno što je strategijom bilo zacrtano«, komentirala je Opačić razne strategije kojima su se pokušala popraviti neka prava.

Podsjetila je da je u brzom roku promijenjen Zakon o socijalnoj skrbi koji će napokon omogućiti socijalnim radnicima da rade ono za što su školovani, a to je praktični rad, a ne da ih se opterećuje administracijom kojom su danas zatrpani.

Opačić je najavila i da će uskoro u saborsku proceduru i Zakon o udomiteljstvu koji će poboljšati status udomitelja. Udomiteljima najčešće dolaze vrlo traumatizirana djeca s kojima nije jednostavno raditi stoga je sustavna edukacija udomitelja nužna. Napomenula je da zbog konfliktnih razvoda brakova također ima sve više traumatizirane djece.

Razlozi za prve ovogodišnje izmjene i dopune proračuna su raspored rezultata poslovanja, odnosno viška prihoda iz 2011. godine kao i zaduživanje i uzimanje dugoročnog kredita.

Osim toga do rebalansa proračuna došlo je i zbog usklađivanja pojedinih proračunskih stavki sukladno ostvarenju proračuna za prva tri mjeseca kalendarske godine.

Riječ je o četvorici dječaka iz Borova u dobi od 11 i 12 godina te 12-godišnjem Vukovarcu, izvijestila je jutros policija.

Kriminalističkim istraživanjem također je utvrđeno da su četvorica od spomenutih petero dječaka od 20. do 23. travnja ove godine sprejem ispisali po objektima u središtu Borova grafite - četiri slova „C“, „P.F.C“, „Max papučar“ i „Sever u transu“.

O počinjenim kaznenim djelima i počiniteljima izviješteno je Općinsko državno odvjetništvo za mladež u Vukovaru te Centar za socijalnu skrb u Vukovaru, navodi policija.

Na spomen-obilježju dvanaestorici hrvatskih redarstvenika u Borovu 06.05.2012. su sprejem ispisana četiri ćirilična slova 'C' i 'Srbija'

Na najavu potpredsjednika Vlade Radimira Čačića o gradnji kompleksa Vlade na Savi, Božo Prka, bivši ministar financija, a danas predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, odgovorio je kontraprijedlogom da ministarstva treba raseliti diljem Hrvatske. Prema njegovoj zamisli, u Zagrebu bi ostala samo "ključna ministarstva", poput financija, vanjskih i unutarnjih poslova, dok bi se Ministarstvo poljoprivrede moglo preseliti u Osijek, turizma u Dubrovnik, Ministarstvo kulture u Poreč, poduzetništva u Čakovec... O Prkinoj ideji Višeslav Raos iz Centra za politološka istraživanja kaže kako ta praksa nije neuobičajena u svijetu, pa čak ni u većim zemljama, te dodaje kako je skeptičan oko izgradnje "vlade na Savi". Ta se tema, kaže, "prema potrebi izvlači iz naftalina".

Tržište rada sezonskih poslova iz godine u godinu jača. U vojsku sezonaca lani se tako regrutiralo nešto manje od 37.000 osoba prema evidenciji HZZ-a.

Riječ je o lokalu u Čakovcu u kojem je njezin otac, koji je zajedno sa svojom ženom ubijen u plinskoj komori u Auschwitzu, imao trgovinu, a u kojem se danas nalazi poslovnica Zagrebačke banke. 'Nemam ništa protiv da oni koriste taj prostor, no neka plaćaju najamninu', kazala je Nahir Večernjem listu.

Hrvatski premijer Zoran Milanović  i njegov mađarski domaćin Viktor Orban  složili su se u ponedjeljak u Budimpešti da je u interesu obje zemlje da tvrtke INA i MOL dobro posluju, ali su kazali da se problemi ne mogu rješavati na međudržavnoj razini jer ni mađarska vlada ni sadašnja hrvatska s procesom preuzimanja nemaju ništa. »U obostranom je interesu da stvari funkcioniraju i da obje kompanije stvaraju profit i plaćaju porez. To je zajednički interes«, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare koja je kasnila gotovo sat vremena budući da su se njegovi razgovori s Orbanom produljili na gotovo dva sata.

»Ovo je stvar koja se možda tiče hrvatskog pravosuđa, ali ni bivša ni sadašnja mađarska vlada s procesom preuzimanja INA-e od strane MOL-a nemaju ništa jer u trenucima kada su ugovori sklapani, Mađarska nije bila u vlasništvu MOL-a«, rekao je Milanović. Dodao je da ni ova hrvatska vlada »s tim nema ništa«.

Milanović, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Mađarskoj kazao je kako je tema INA-e i MOL-a nezaobilazna kada su u pitanju razgovori hrvatske i mađarske strane, ali je naglasio da to nisu pitanja o kojima formalno-pravno vlade mogu odlučivati. Dva najveća dioničara INA-e su hrvatska vlada koja u njoj ima 44,84 posto dionica i MOL, koji ima 47,26 posto. Mađarska država vlasnica je četvrtine dionica MOL-a.

Orban je naglasio kako se to pitanje treba rješavati tamo gdje se može, dodajući da Mađarska ima najbolju namjeru, da je spremna surađivati, ali da ima male mogućnosti utjecaja.

Budući da su obojica premijera naglasila tradicionalne prijateljske odnose dviju država, Milanović je posebno istaknuo kako neće dopustiti odnosno da će učiniti sve što je u njegovoj moći da problemi oko INA-e i MOL-a ne utječu negativno na odnose Hrvatske i Mađarske.

Na pitanje je li se razgovaralo i o imenovanju dvojice ministara Slavka Linića  i Radimira Čačića  u Nadzorni odbor INA-e, Milanović je kazao da se o tome nije razgovaralo, jer je to »interna politička stvar Hrvatske«. Za Europsku komisiju ta imenovanja bila su predmet zabrinutosti u izvješću o monitoringu iz travnja, ali bruxelleski predstavnici nisu a priori odbacili tu mogućnost i uskoro bi o tome trebale početi konzultacije. Milanović je ranije kazao da Hrvatska neće odustati od tih imenovanja.

Šef mađarske vlade rekao je da je jedan od glavnih ciljeva sastanka bio povećati razinu energetske sigurnosti dviju zemalja. »Iz tog razloga razmotrili smo energetsku suradnju i perspektive»; rekao je Orban. Dodao je da je Mađarska »privržena sudjelovanju u svim investicijama koje povećavaju energetsku sigurnost u regiji«.

Milanović je istaknuo kako su Hrvatska i Mađarska dvije male zemlje koje se u današnjoj EU moraju specijalizirati i moraju prepoznati svoje interese, a to su, kako je rekao, riječki koridor, riječka luka i ukapljeni plin.

Nakon sastanka s mađarskim premijerom, Milanović se uputio na razgovore s Laszlom Koeverom , predsjednikom parlamenta i privremenim vršiteljem dužnosti predsjednika Mađarske, a zatim će se susresti i s predstavnicima hrvatske manjine – predsjednicima hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj.

"Moramo potpuno promijeniti pristup. Sve je povezano, pa tako i energetika s brodogradnjom", kazao je Čačić u velikom intervjuu za Novi list, kazavši da Hrvatska nije puno napravila na 20:20:20 agendi, koja predviđa proizvodnju 20 posto energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Kaže, najvažnije je učešće energije vjetra.

"Imamo situaciju kod postojećih vjetroelektrana da često ni temeljni kamen nije iz Hrvatske, već je transportiran izvana. Nema niti jednog šarafa iz Hrvatske. Sada ćemo ići na poticaj proizvodnje u Hrvatskoj... Po preuzetim obvezama moramo napraviti 1200 megavata. To je investicija u iznosu oko 1,5 milijuna eura za svaki megavat vjetroelektrana, pa znamo da okvirno govorimo o dvije milijarde eura investicija i to bez da smo dotaknuli potencijal off shore projekata. Te vjetroelektrane na moru, ne na otocima, su posebno učinkovite, pa su i platforme na moru rješenje", kazao je Čačić.

Vjetroelektrane na otvorenom moru

Po njegovoj ideji, vjetroelektrane bi se gradilo na otvorenom moru. "Govorim o nekoliko lokacija veličine manjih umjetnih otoka, gdje ćemo locirati područja vjetroelektrana, vjerojatno negdje na otvorenom moru. Ova Vlada je sada počela raditi regulativu da se to može dogoditi, jer dosad ništa nije napravljeno", kazao je.

Inače, što se brodogradilišta Kraljevica tiče, Čačić je kazao da će uskoro biti imenovan "ugledni stečajni upravitelj oko kojega su se svi složili". Vlada je, kazao je, odredila da će radnici zaposleni u Kraljevici dobiti sve plaće prije stečaja, i trebali bi dobiti maksimalne otpremnine po kolektivnom ugovoru. Kazao je i da ne vidi nijedan razlog da stečaj traje duže od godinu dana.

Ukupni budžet oglašivača u 2011. za tiskovine je iznosio 457 milijuna kuna što je 16 posto manje nego prethodne godine. Razlozi leže u općem padu čitanosti te odljevu oglašavačkih budžeta na internet, pojašnjavaju iz HURA-e, Udruženja društava za tržišno komuniciranje.

Online budžeti su, pak, rasli za čak 131 posto i ukupno su iznosili 83 milijuna kuna, no još uvijek se radi o relativno malim apsolutnim brojkama. Pritom, u procjenu nisu uključeni mali oglasi, navodi se u HURA-inom priopćenju.

Budžeti neće rasti do 2013.

Investicije u radio smanjene su za 11 posto, a najstabilnija je potrošnja na televizijama s minimalnim padom od 1 posto. Oglašivači u Hrvatskoj su tradicionalno usmjereni televizijskom oglašavanju na koje odlazi gotovo polovica ukupnog ulaganja, odnosno u 2011. godini je to bilo 765 milijuna kuna.

Smanjenje budžeta za oglašavanje povezano je s okolnostima kao što su pad maloprodaje, niža kupovna moć stanovništva i općenito stanje ekonomije, a kod internacionalnih oglašivača i globalni te regionalni faktori. Istovremeno, na ulaganje je utjecao i pad cijena oglašavanja.

Prema procjenama HURA-e, budžeti oglašivača neće rasti sve dok ne dođe do ekonomskog oporavka i rasta BDP-a što se očekuje tek početkom 2013. godine.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je danas u emisiji Hrvatskoga radija »S predsjednikom uz kavu« kako smo na početku našeg puta da izađemo iz krize, da nas čeka još dosta teških mjeseci i dana, te kako će za to trebati strpljenja.

Predsjednik smatra da izlazak Hrvatske iz recesije traži poteze koji nisu laki, i da socijalna država mora pravedno rasporediti teret krize, tako da oni koji imaju više i više sudjeluju u tome. Govoreći o prvim potezima Vlade rekao je kako su svi bili zadovoljni rezanjem proračuna ali da to ima drugo naličje jer manji proračun donosi manje izdvajanja za obrazovanje, vojsku i druge društvene djelatnosti.

Predsjednik Josipović smatra kako je najvažnija zadaća da Vlada otvori nova radna mjesta te pokrene investicije. Ocjenjuje da će samo to, kada prođe određeno vrijeme, biti kriteriji uspješnosti.Na upit je li zadovoljan smjerom Vlade, rekao je kako je Vlada tek na početku ali da je zadovoljan prvom mjerom smanjenja proračuna i novim idejama koje daju prve rezultate vezanim uz punjenje proračuna, odnosno plaćanjem doprinosa i poreza. No, tek treba čekati znantno povećanje investicija i otvaranje radnih mjesta, dodao je.

Govoreći o smjeru u kojem bi trebale ići reforme, Josipović je rekao kako nije stručnjak, ali da je jedina mogćnost za to, prema onome što je proučio, otvaranje novog investicijskog ciklusa i pokretanje poslova.Osim što će se svi složiti da su poljoprivreda i turizam strateški najvažniji, to su i obrazovanje i znanost, jer će društva koja ne budu spremna odgovoriti na izazove, teško prosperirati, naglasio je.Komentirajući poskupljenja energenata, Josipović je rekao da treba imati komplementarne mjere kako bi najugroženijima stanje bilo lakše.

Predsjednik drži da je država koja u teškim vremenima nije spremna pružiti ruku onima kojima je najteže, izvan funkcije. Bitno je da građani u teškim vremenima vjeruju kako država ide dobrim putem, da mjere jesu za dobro i da neće nepravedno opteretiti najugroženiji sloj, kazao je.Komentirajući nedavnu izjavu prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića da građani trebaju manje pričati na telefon pa će imati za struju, Josipović je rekao kako izjave ministara imaju svoje značenje i da izjavama treba izražavati poštivanje prema građanima, posebno onima kojima je najteže.

Na upit kada ćemo živjeti bolje s obzirom da »crne prognoze« govore da ćemo iz krize izaći tek za četiri godine, Josipović je rekao kako to ovisi o uspjesima reformi. No, smatra da ne smijemo pristati na to da budemo u stalnoj krizi jer građani zavrjeđuju da uđu u fazu života u kojoj kriza nije najvažnija tema.Za socijalne nemire, predsjednik je rekao da je to nešto što se može očekivati kada je situacija teška, ali da socijalni nemiri nikad nisu bili odgovor krizi. Smatra da su svi prosvjedi u okviru zakona legitimni, no nada se da ih »nećemo trebati«.

Upitan može li se ugovor između Ine i Mola promijeniti u 'hrvatsku korist', predsjednik Josipović rekao je kako se nada da će partneri u Mađarskoj prihvatiti pristup koji znači pravednost, odnosno pravo partnera da na jednak način sudjelujuju u upravljanju tvrtkom, razmjerno udjelu u kapitalu.Govoreći o Jadrankamenu ocijenio je da je to dobar primjer kako loša politika i kriminalna pretvorba i privatizacija, odnosno poklanjanje tvrtki podobnima, može dovesti do strašnih posljedica.

Predsjednik Josipović podsjetio je da je kao saborski zastupnik forsirao da u Ustav uđe odredba o nezastarjevanju kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije te da se sada vode prvi postupci.Smatra da pravosuđe mora sada naći dokaze kako bi kaznilo one koji su zloupotrijebili rat te pretvorbu i privatizaciju.

Govoreći o stranačkim izborima u HDZ-u, Josipović je istaknuo kako je to važna stranka te kako je važno za demokraciju da izbori u HDZ-u budu demokratski i da iznjedre kandidate koji su sada spremni biti oporba a sutra možda uspješna vlast. Volio bi da u toj stranici bude što manje podmetanja i da se razgovara o projektima i viziji Hrvatske i stranke.

Za mjeru volontiranja, Josipović je rekao kako bi to trebalo mladim ljudima pomoći da steknu prvo radno iskustvo te da budu konkurenti na tržištu rada. Dodao je kako razmišljaju da i u Uredu predsjednika uzmu manji broj volontera i pomognu te ljude.

Govoreći o odustajanju od gradnje Pelješkog mosta i prijedlogu gradnje koridora sjeverno od Neuma, Josipović je kazao da je pretvaranje toga u ideološko pitanje krivi pristup. Dodao je kako nema ništa protiv gradnje Pelješkog mosta, ali drži da treba voditi računa o tome što je ekonomski dostupno te kako na to treba odgovoriti struka.

Govoreći o ispadu u Škabrnji, Josipović je rekao da je trend netolerancije u porastu u cijeloj Europi i da to nema opravdanja. Začuđuje ga, kaže, što je »herojska Škabrnja« koja je sama bila žrtva mržnje i zločina na neki način prihvatila taj virus netolerancije, ali misli da je u pitanju manjina ljudi i da se to neće ponoviti.Drži da bi školski program trebali ukjučiti predmete o ljudskim pravima i demokraciji.Upitan postoji li mogućnost promjene ugovora Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom rekao je kako uvijek postoji mogućnost, ali da ugovore treba mijenjati sa suglasjem.

Predsjednik Josipović je naglasio kako je zasad ocjena da nije potrebno mijenjati ugovore.Na novinarski upit bi li Hrvatska trebala strahovati od odgode ulaska u EU-u zbog pitanja oko Ljubljanske banke, koje je pokrenula Slovenija, rekao je kako građani trebaju doći do svog novca te kako je važno da se na političkoj razini pronađe rješenje koje nije konfliktno te koje neće dovesti do problema koje smo imali s granicama.

Za rezultate izbora u Srbiji predsjednik Josipović je rekao kako su očekivani, dodavši kako bi volio da se nastavi trend poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije.

To bi, kažu, imalo dvostruki efekt jer bi povećalo potrošnju, ali i privuklo kupce iz zemalja u koje Hrvati odlaze po jeftinije namirnice.

Sindikat ističe kako potrošačka košarica iznosi 40 posto mjesečnih troškova, dok je u zemljama Europske unije tek 11 posto.

'Spustimo PDV na hranu kako bismo probali uravnotežiti kućne proračune i pri tome ćemo pomoći i proizvođačima na jednoj strani, i građane kao krajnje kupce', poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Seljaci nisu krivi što je u Hrvatskoj hrana skupa, kažu u njihovom sindikatu.

'Njemačka ima stopu PDV-a na hranu 7 posto, a koliko veći standard ima nego mi koji ćemo tek ući u uniju, zada vidimo koliko je hrana u Hrvatskoj skupa'. tvrdi Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka.

Građani bi lakše disali. Posebice jer osim PDV-a skuplja struja i plin te fiksne naknade, dodatno će sniziti ionako nizak standard građana.

Čak 40 posto mjesečnih troškova otpada samo na hranu. Prosjek Europske Unije je tek oko deset posto. 'Što je zemlja siromašnija, to je udio troška hrane u potrošnji veći', dodao je Sever.

Ministarstvo financija se na ovaj vrlo konkretan prijedlog nije očitovalo, što i ne čudi jer je hrvatski proračun napravljen na temelju PDV-a od 25 posto pa bi njegovo snižavanje - državnu blagajnu - dovelo u minus.

'On ima takav stil, dosta je bučan i diže se sa stolice', rekao je Gordan Maras za Radimira Čačića objašnjavajući da je to jednostavno 'njegov stil'.

Upitan smatra li da je pogreška dati Čačiću previše prostora, Maras kaže da im nije važan medijski interes i ističe da je posao u Vladi 'maraton' od kojega su oni prešli tek dva do tri kilometra: 'Dojmu tko ima više ili manje utjecaja u javnosti ne treba davati pažnju.'

Kaže da ipak nije zadovoljan bahatim izjavama Čačića jer smatra da njima predstavlja cijelu Vladu, pa tako i njega: 'Ja nikada ne bih tako reagirao. Svi mi razmišljamo o tome kako se izjave reflektiraju na građane, a nismo mi ovdje da govorimo ljudima gdje da troše novac. Čačić je, naime, kao Joe Šimunić - jako dobar igrač, ali ponekad uhvati loptu u ruke u 16-ercu ili napravi nepotreban faul.' Upitan koji bi igrač bio premijer Zoran Milanović, rekao je da bi bio Luka Modrić jer je on 'kreator cijele priče'.

Na pitanje kada možemo očekivati izlazak iz recesije, Maras se nije trudio uljepšati sliku: 'Ova godina je jako teška, možda i grozna jer EU ponovno ulazi u recesiju. Osim toga, u Hrvatskoj se nije radilo onda kada je trebalo; 2005. i 2006. godine, HDZ nije napravio ni jednu ključnu odluku i mi sad moramo iskorisiti ovu godinu da bi 2013. godine krenulo na bolje. Ove godine se borimo za nulu, za minimalni gospodarski rast. Nadamo se da ćemo 2013. godine imati rast BDP-a od 1 - 1,5 posto.'

Plan za rast BDP-a od pet posto očekuje da će se ostvariti do kraja njihova mandata.

Kaže da se kao ministar proteklih mjeseci nije 'umislio': 'Ako se ministar kreće među ljudima, ne može poletjeti. Brinu se ljudi o meni, ali brinem se i ja o ljudima. Vozač je, primjerice, tu da ti pomogne i privikneš se na to gledati ne kao na povlasticu, nego potrebu.'

Potvrdio je da će se na unutarstranačkim izborima u SDP-u kandidirati za potpredsjednika stranke i člana Predsjedništva. Tvrdi da on u stranci ne šuti i da uvijek kaže svoje mišljenje naglas.

Kada ga se upitalo da istakne greške Zorana Milanovića, bio je vrlo oprezan: 'Svatko griješi, griješi i on, dosta smo komunicirali... Kada je preuzeo stranku, trebalo je pohvatati stvari i teško je nakon pet godina reći što je griješio, to su sitne operativne greške.'

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je danas skoro donošenje zakona o poticanju ulaganja i pojednostavljenje osnivanja poduzeća, za što bi ubuduće trebalo svega 10-ak dana, a istaknuo je i da je u prva dva tjedna za programe poduzetničkih poticaja pristiglo više od tisuću zahtjeva.

Maras je istaknuo da bi se ovaj tjedan u saborskoj proceduri trebao naći novi zakon o poticanju ulaganja koji će Hrvatsku učiniti konkuretnijom za investicije. Na temelju tog zakona, pojasnio je, moći će se dobiti državne poticaje u iznosu od 50 posto vrijednosti projekta. 'Tako ćemo postati konkuretni s drugim europskim zemljama u privlačenju investitora koji će kod nas moći ostvariti sve pogodnosti kao i u drugim zemljama Europske unije', istaknuo je.

Vlada bi, najavio je, uskoro trebala usvojiti i projekt kojim bi se pojednostavilo osnivanje poduzeća. 'Poduzeće će se ubuduće moći osnovati u samo 10-ak dana, bez temeljnog kapitala od 20 tisuća kuna za neke djelatnosti, poput uslužnih, za koje nisu potrebne posebne dozvole', rekao je Maras. Troškovi osnivanja poduzeća trebali bi iznositi svega stotinjak kuna, dodao je.

Istaknuo je i kako je u samu dva tjedna pristiglo više od tisuću zahtjeva u sklopu projekta Poduzetnički impuls, kojim je osigurano više od 376 milijuna kuna kroz 24 programa.

'Sredstva su bespovratna i variraju od programa do programa, tako da poduzetnik početnik dobiva 50-ak tisuća kuna, a za nabavu opreme ili stroja taj iznos može ići do 700 tisuća kuna', rekao je Maras.

Govoreći o konkretnim investitorima zainteresiranima za ulaganje u Hrvatskoj, spomenuo je jednu svjetsku multinacionalnu komapaniju, koja želi u Hrvatskoj otvoriti servis centar zajedničkih poslova za tvrtku koja zapošljava 50 tisuća ljudi u Americi. U Hrvatskoj bi bili svi opći kadrovski poslovi, računovodstvo i nabava, a ako se projekt ostvari, zaposlilo bi se 200 ljudi u Hrvatskoj, istaknuo je ministar.

Vikend koji je na izmaku bio je spektakularan kad su u pitanju nabrijani automobili i brzi motori. Ljubitelji auto-moto sporta zaista su došli na svoje ako su posjetili 402. Streetrace koji se na pisti Zrakoplovno-tehničkog zavoda pored Velike Gorice održavao od petka do nedjelje.

Bogat program ispunjen brojnim zanimljivim natjecanjima i prezentacijama bio je meka za velik broj ljudi koji su pohodili sad već slavni tradicionalni auto-moto događaj. Dobroj posjeti i jačem doživljaju svakako je pomoglo i lijepo vrijeme, ali i predivne ljepotice koje se uobičajeno mogu vidjeti na mjestima gdje se nalaze sportski automobili i motori.

Jasno, niti ovog puta nije izostao tzv. car wash, a u toj priči valja naglasiti kako su znatiželjnici i fotografi imali prigodu snimiti i koju scenu više, neuobičajenu i nenejavljenu kad je u pitanju 402. Streetrace. Prelijepa toples djevojka svakako je podigla ionako dobro rasploženje, a kako je to izgledalo pogledajte i u našoj fotogaleriji. Izvor: tportal.hr

Napaljenim Hrvatima upravo je ovo trebalo

U Velikoj Gorici se u sklopu Croatian Drift Challengea održalo i seksi pranje automobila. Razgolićene hostese dale su sve od sebe da zadive okupljenu publiku.

Još jednom su se brojni Hrvati okupili kako bi uživali u razgolićenim mokrim ljepoticama, a kada se tome nadodaju i automobili - nema bolje kombinacije za odmoriti oči i nahraniti maštu.

U Velikoj Gorici seksi hostese su se u bikinijima i sa spužvama u rukama primile posla, a prisutna publika je uživala kadrovima koje neće tako lako zaboraviti.

Rekli bi neki - kao da u životu nisu vidjeli grudi, ali tako i izgleda. Neke hostese su 'servirale' toples, a okupljeni su buljili kao da gledaju čudo.

Ako ste propustili ovo 'vruće' događanje, donosimo vam dašak atmosfere na priloženim fotografijama. Pogledajte samo te zadovoljne izraze na licima... Uživajte!  Webcafe.hr

Ministar financija Slavko Linić istaknuo je danas u Zadru da će se u ovoj godini voditi bitka za svako radno mjesto te da najveći teret krize nose građani.

Poručio je da će se sve prilagoditi da gospodarstvo, koje je stalo, može početi raditi i time građanima osigurati ekonomsku sigurnost.

Povećali smo PDV, poskupili struju i plin, a sve kako bismo olakšali gospodarstvu. Građani zbog ovakve politike Vlade trpe i nose teret krize, a sve se otvara za privredu, rekao je ministar Linić na tematskoj konvenciji zadarskoga SDP-a na temu »Ekonomska sigurnost građana - pretpostavka svake sigurnosti«.

Poručio je da za promjene moraju biti spremni i gospodarstvenici. Kazao je da ga žaloste reakcije nekih gospodarstvenika koji i dalje nisu spremni na uplate doprinosa, nego žele nastaviti sa starom praksom varanja i potkradanja države, radnika i vjerovnika. »Do jučer ste to mogli, jer pravosuđe nije reagiralo, a ova Vlada poručuje, ako pravosuđe nije, onda će to odraditi ministarstvo financija, uzimat ćemo vam imovinu«, poručio je ministar financija Slavko Linić.

Istaknuo je da je premijer Zoran Milanović svim ministrima dao u zadaću povećanja investicija. »Tu se moraju uključiti i javna poduzeća i trgovačka društva u vlasništvu države. Zadnjih dvanaest godina ulagalo se samo u cestogradnju, a željeznica nam je propadala. To se mora promijeniti«, kazao je Linić.

Istaknuo je da je cilj Vlade Zorana Milanovića u sljedeće četiri godine sadašnju ekonomsku nesigurnost građana promijeniti, a to možemo, istaknuo je Linić, samo novim investicijama.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić se osvrnuo na podizanje prijava protiv načelnika Općine Škabrnja Luke Škare zbog odnosa prema Romima. Mislim da je policija u ovom slučaju prvi put prijavila nekoga za kazneno djelo i nešto što je neprihvatljivo, jer svaki hrvatski građanin, bio on pripadnik manjine ili ne, mora uživati svoja prava i biti zaštićen. U tom smislu je i podnesena kaznena prijava i mislim da je policija postupila po zakonu, rekao je Ostojić.

Ostojić je rekao i da mu je vlasnik Jadrankamena Bruno Orešar jutros poslao elektroničku poštu, nezadovoljan ministrovim statusom na Facebooku, u kojemu je objavio postojanje kaznenih prijava protiv Orešara.

»Dok sam se vozio prema Zadru, stigao mi je e-mail od gospodina Orešara, koji izražava nezadovoljstvo mojom objavom kaznenih prijava protiv njega, koje su stare ni manje ni više nego dvanaest godina. To je itekako trebalo objaviti«, odgovorio mu je javno ministar unutarnjih poslova.

Dodao je da je Orešaru posebno zasmetalo, što je navodno za najnoviju prijavu za Jadrankamen, tešku 24 milijuna kuna, saznao na Facebooku. DORH je prijavu podignuo u siječnju i to objavio na svojim internetskim stranicama, rekao je Ostojić.

Unatoč pesimističnim prognozama Gorana Bareta, ipak je to bila njegova večer. S osvojenih šest Porina od jedanaest za koliko su Bare i Majke bili nominirani s albumom "Teške boje" najveći su pobjednici 19. dodjele diskografske nagrade Porin u subotu održane u Rijeci.

Prvog Porina Goran Bare i Majke dobili su za hit godine, koji je izabrala publika, za pjesmu "Teške boje", a uslijedile su nagrade za najbolji album rock glazbe, najbolju izvedbu grupe s vokalom, najbolji aranžman, najbolji video broj, a trijumfalnu večer zaokružili su Porinom za pjesmu godine.

"Jako sam ponosan jer smo album napravili bez sponzora, s vlastitim novcem i trudom", zahvalio je Bare. Članovi benda prisjetili su se da su, kada su doznali za jedanaest nominacija, mislili da će u Rijeci biti najveći luzeri.

"Pozdrav našim obiteljima. Mi smo i očevi osim što smo Majke" poručili su.

Slavio je i Massimo koji je pobijedio u četiri kategorije od devet u koliko ih je bio nominiran. Porina je osvojio za najbolju mušku vokalnu izvedbu za pjesmu "Iz jednog pogleda", najbolji album pop glazbe, najbolju produkciju i najbolju snimku za album "Dodirni me slučajno".

"Stvarno sam sretan kad kolege prepoznaju da smo ozbiljno radili. Odlučio sam da predivni ljudi rade sa mnom i to se pokazalo jako dobrim" izjavio je Massimo.

'Samo dva' Porina za TBF

Iako su kući odnijeli Porina za album godine "Pistaccio Metallic" TBF-ovci su najveći gubitnici ovogodišnje dodjele. Nominirani su bili u deset kategorija, a pobijedili samo u dvije. Uz album godine, pobjedu su odnijeli i u kategoriji najbolji album klupske glazbe.

Tamara Obrovac sa skladbom "Titanic / Tango i ča ča ča" najbolja je ženska vokalna izvedba, dok su grupa Vatra i Damir Urban s pjesmom "Tremolo" osvojili Porina za vokalnu suradnju godine. Urban je osvojio i nagradu za Najbolji album alternativne glazbe za "Urban&Hauser", suradnju sa Stjepanom Hauserom iz 2Cellosa.

Miši Kovaču Porin za životno djelo

Miši Kovaču, grupi Time i skladatelju Stjepanu Mihaljinecu uručeni su Porini za životno djelo, a Mišo je priznanje proslavio otpjevavši svoj hit "Noćas ćemo zemlji ko materi reći". Na pozornici riječke dvorane Zamet nastupili su i Bare i Majke, Jacques Houdek, Vatra i Urban, Tamara Obrovac, Nina Badrić, Opća opasnost, Psihomodo Pop, TBF, klapa Cambi i Massimo.

Dan prije dodjele, u čast dobitnika Porina za životno djelo u Opatiji je organizirano druženje s novinarima. "Ja sam rekorder diskografije! Prodao sam 20 milijuna snimaka. Ovaj Porin je stigao sad, ali bolje ikad nego nikad! Sad sam dobio i dijamantnu ploču, što je prva takva u Hrvatskoj" rekao je tom prilikom Mišo.

Nepoznati počinitelj ispisao je sinoć između 20 i 23:15 sati sprejem grafite na spomen-obilježju dvanaestorici hrvatskih redarstvenika, koji su ubijeni 2. svibnja 1991. u današnjem Borovu, a prijeratnom Borovu Selu, izvijestila je vukovarsko-srijemska Policijska uprava (PU).

Prema riječima glasnogovornika PU Luke Barunčića, na spomeniku su sprejem ispisana četiri ćirilična slova 'C' i 'Srbija', a počinitelj je razbacao i vijence i lampione koja su kod spomen obilježja 2. svibnja položila državna i druga izaslanstva u prigodi obilježavanja 21. obljetnice ubojstva redarstvenika.

Grafite neprimjerna sadržaja, počinitelj je ispisao i na izlogu obližnje trgovine, potvrdio je Barunčić. U Borovu su 2. svibnja 1991. godine iz zasjede ubijena dvanaestorica hrvatskih redarstvenika nakon što su došli izbaviti dvojicu svojih kolega, koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2. svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.

Naplata pristupa sadržaju na internetskim stranicama već je ustaljena praksa za neke svjetski poznate novine, tjednike i mjesečnike, no u Hrvatsku taj način širenja ponude ulazi na mala vrata.

Tako je Forum postao prvi tjednik u Hrvatskoj koji je odlučio pristup sadržaju na internetskim stranicama naplaćivati 2,4 kuna putem SMS-a.

Kupuju se članci po izboru, a određeni sadržaji mogu se čitati na internetu prije nego stignu na kioske. Također, tekstovi koje jednom kupite bit će vam zauvijek dostupni.

Registracija ili otvaranje računa na stranicama Foruma nije dodatno opterećenje jer se korisnik identificira preko broja mobilnog uređaja.

Riječ je o svojevrsnom eksperimentu kojim će se provjeriti mogućnost uspjeha sličnih projekata u Hrvatskoj.

Od 1998., iznos državnih poticaja poljoprivredi neprestano raste. Ove godine isplatit će se 2,68 milijardi kuna, a protekle dvije godine 3,6 milijardi kuna. To je trostruko više nego početkom uvođenja sustava isplate poticaja po proizvodnim površinama umjesto po proizvedenim količinama. Međutim, ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje ne prati trend rasta, zaključak je istraživanja Ramone Franić, Mateja Marinovića i Magdalene Zrakić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji su o tome objavili članak u zadnjem broju Agronomskog glasnika.

'Proizvodnja ne raste ako potpora ne ovisi o proizvedenoj količini, nego o angažiranim hektarima. Ako je poticaj isti za jedan hektar, bez obzira proizvedete li tri ili osam tona pšenice na tom hektaru, svaki razuman proizvođač gledat će da uloži što manje kod nas vrlo skupih inputa u proizvodnju, mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i drugo. Proizvodni rezultati bit će skromniji', objašnjava jedan od razloga poljoprivrednog apsurda prof. dr. sc. Ramona Franić.

Drugi je razlog upravo u rastu cijena proizvoda. Ako je vrijednost proizvodnje rezultat proizvedene količine i cijene, ista razina dohotka može se ostvariti uz veću cijenu i nižu proizvodnju. Tijekom brojnih ciklusa gospodarskog rasta i gospodarskih kriza zabilježeno je kako tek pad cijena poljoprivrednih proizvoda prisiljava poljoprivrednike da povećavaju proizvodnju kako bi zadržali razinu svog dohotka, koliko je u njihovoj moći, naravno, s obzirom na tržišne potrebe.

U analiziranom razdoblju, od 2004. zamjećuje se značajniji rast vrijednosti biljne proizvodnje, ali nerazmjerno rastu iznosa potpora. Zapravo radi se o rastu tržišnih cijena tih proizvoda, a ne porastu količina. Najočitiji primjer je pšenica na koju otpada najveći dio poticaja u biljnoj proizvodnji, ali bez razmjernog utjecaja. Slično je vidljivo i u stočarstvu.

Franić najvećim problemom državnog sustava potpora poljoprivredi smatra ogroman procijep između donositelja i korisnika agrarnopolitičkih mjera. Donosioci odluka pod pritiskom procesa pridruživanja Europskoj uniji prisiljeni su prilagođavati sustav državnih potpora standardima Zajedničke poljoprivredne politike EU – koja osmišljava instrumente politike kako bi zaštitila poljoprivredni dohodak, a da pritom ne stimulira daljnji porast proizvodnje.

'S druge strane, domaće poljoprivrednike uvjerava se kako se od njih očekuje da povećaju proizvodnost, tržišnost, konkurentnost, ali im se ne tumači dovoljno jasno i glasno kako u promijenjenim okolnostima mogu ostvariti pravo na potporu i što ih sve čeka u EU. Primjerice, standardi zaštite okoliša, kodeks dobre poljoprivredne prakse, udruživanje u proizvođačke organizacije, doprinos poljoprivrede javnim dobrima i tako dalje', tumači profesorica Franić.

Pritom, poljoprivrednici prečesto još uvijek očekuju da im se nadoknadi proizvedena količina, da netko drugi riješi problem plasmana njihovih proizvoda ili da se država pobrine za rješavanje njihovih krivih poslovnih odluka i poslovnih neuspjeha.

Europska unija zato je uvela drukčiji sustav izravnih potpora prilagođen zapadnoeuropskom modelu poljoprivrede, koju čine tehnološki razvijena i tržišno orijentirana poljoprivredna gospodarstva i zasićeno europsko tržište poljoprivrednih proizvoda. Franić kaže da će taj model kod nas izvrsno funkcionirati za onaj dio poljoprivrednih gospodarstava koja već sada rade i posluju na europskoj razini.

'To su gospodarstva, pa i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, od čijih vlasnika i upravitelja možete čuti da bi uspješno poslovali čak i da ne primaju potporu. U idealnom slučaju to će biti svih 200-tinjak tisuća gospodarstava koja su danas upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. U realnosti, vjerojatno prilično manji broj, umanjen za dio onih koji svoju egzistenciju temelje na izravnim plaćanjima, odnosno poticajima', objasnila je profesorica Franić.

Pesimistične procjene su donekle ublažene mogućnostima koje će se vjerojatno otvoriti u novom programskom paketu Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2014. do 2020. jer se predviđaju posebne linije potpora i plaćanja za samodostatna i mala gospodarstva, pa će se moguće dio naših nekomercijalnih OPG-a moći kvalificirati za takvu vrstu potpora.