"Željeli smo razgovarati i kroz razgovor saznati s kakvim se problemima suočavaju ugostitelji, ali i ukazati na probleme i kako ih otkloniti, te sa zaključcima upoznati Gradsko vijeće", naglasio je pročelnik Damir Parmać. Na njegov poziv od 46 ugostitelja odazvala se trećina, a sastanak je otvorio niz tema, od rada ljetnih terasa, do buke na koju su često upozoravali građani u ljetno vrijeme.

Suradnju s ugostiteljima pročelnik Parmać ocijenio je izvrsnom, kao i suradnju s Udruženjem obrtnika Županja. Istaknuo je kako tijekom ove godine Grad neće izdavati dopuštenje za produženje radnog vremena lokalima koji organiziraju tzv. promocije. "Grad nam je uvijek izlazio u susret s produženjem radnog vremena u vrijeme Šokačkog sijela, za kirbaj i slično", naglasili su ugostitelji i ponovili prijedlog da im se radno vrijeme produži za sat vremena tijekom vikenda.

Iz PP-a Županja Željko Marošević, pomoćnik načelnika za policiju, najavio je preventivne akcije tijekom kojih će se kontrolirati pridržavaju li se ugostitelji zabrane točenja alkohola maloljetnim osobama.

Prema istraživanju koje je proveo GFK, građani najviše vjeruju prijateljima (83 posto), a odmah iza prijatelja građani najviše vjere daju znanosti (62 posto), liječnicima (55 posto), bankama s kojima građani posluju (51 posto) te školstvu (52 posto).

Najmanje povjerenja, piše Poslovni plus, građani imaju u političke stranke (7 posto), bivšu premijerku (12 posto) i prošlu vladu (12 posto).

Kada se pogledaju ocjene na skali povjerenja, pri čemu ocjena 1 označava 'uopće nemam povjerenja', a ocjena 7 'u potpunosti vjerujem', pokazuje se da građani imaju više povjerenja u banke s kojima posluju (4,6) nego Crkvi (4,4).

Zanimljivo je i da se unatoč tome što su u nekim drugim istraživanjima ocijenjeni kao najpozitivnije osobe, predsjednik Ivo Josipović te guverner Željko Rohatinski, odnosno HNB u GFK-ovom istraživanju nalaze tek na sredini skale - Josipović s ocjenom 4,4, te HNB s ocjenom 4,3.

Kada se podaci i prosinca prošle godine usporede s onima iz prosinca 2010. vidljivo je da je većina institucija dobila otprilike iste ocjene. Povećalo se ipak povjerenje u predsjednika Josipovića (sa 3,9 na 4,4), državnu upravu (sa 2,7 na 3,0), te sudstvo (2,8 na 3,1).

Povjerenje građana su izgleda ipak izigrali HNB (povjerenje je palo sa 4,8 na 4,3), EU (3,1 na 2, te Haški sud (povjerenje je palo sa 2,5 na 2,3)

Osim ledene berbe - za koju je planove početkom tjedna omeo visok snježni pokrivač - u Iločkim podrumima d.d. za predikatna su vina jesenas ostavili neobranim oko pet hektara vinograda, sve pod sortom traminac. Direktor Mladen Papak objašnjava da su od početka studenog u tri navrata bili u berbi, a svaku od njih karakterizira sve veći postotak šećera u bobicama grožđa. Na kraju, vrhunac je ledena berba, od koje, s jednog hektara vinograda, očekuju 400-500 litara vina, koja na tržište izlaze tek za dvije do četiri godine.

- To su vrhunska, uglavnom slatka vina tamnije, zlatnožute boje i s višim postotkom alkohola - kaže Papak, dodajući da ih, osim male proizvodnje - jer u redovitoj berbi s jednog hektara vinograda “izađe” i do 7.000 litara vina - odlikuje i visoka cijena. Ali, takva vina ogledalo su i ugleda vinarije, pa time i proizvod kojim se brendira iločko vinogorje.

A iločki traminac iz ledene berbe 2007. osvojio je svijet pokupivši zlatne medalje u Parizu i Londonu, Veroni, Madridu, San Franciscu, Izraelu… Među 555.000 vina iz cijelog svijeta prošle godine spomenuto je vino Iločkih podruma rangirano na visoko 19. mjesto, što je, kaže direktor, u marketinškom smislu “lokomotiva” vinima iz njihovih podruma.

Papak navodi i da proizvodnja vrhunskih vina zahtijeva visoku razinu znanja, pa su upravo u tom dijelu posljednjih godina znatno povećali ulaganja, s ciljem dodatnog podizanja kvalitete. Rezultat takvog rada je i novi proizvod, riječ je o posebnom vinu s položaja Principovac, kvalitetnoj kapljici u ograničenim količinama od nekoliko tisuća boca, sa zasebnom etiketom.

Prodaja mladih vina
2011. godinu obilježila je u Iločkim podrumima proizvodnja više od pet milijuna litara vina, a već krajem godine krenuli su, što nije uobičajeno, u prodaju s tzv. mladim vinima, jer vina na vlastitim zalihama - nema! Prva su se u prodaji našla vina Chardonnay i Rajnski rizling, potom Graševina, a uskoro kreću i druga. Iločki podrumi, u sustavu Agrokora, imaju 350 hektara vlastitih vinograda i otkupljuju grožđe sa 600-700 hektara svojih kooperanata. S plasmanom, uglavnom na domaće tržište, nema teškoća.

'Iskustva s terena pokazuju da je moguće, u jednom dijelu ili u određenim poslovima, zapošljavati ljude kroz ovaj model. Sasvim je jasno da postoje i potrebe za tim, kako kod nezaposlenih osoba, tako i kod specifičnih djelatnosti. Primjerice, u Rijeci smo ovaj oblik zapošljavanja koristili u nekim gradskim komunalnim poduzećima. Tako je određen broj osoba radio npr. na čišćenju i održavanju zelenih površina na zaštićenim kulturnim dobrima. Nadalje, jedan dio udruga iz područja socijalne skrbi koristio je ovu mogućnost.

Primjerice, Udruga osoba s cerebralnom paralizom koristila je javne radove za zapošljavanje 47 nezaposlenih osoba tijekom 2010. i 2011. godine. Također, nezaposleni su radili kao pomoćnici osobama s invaliditetom, bili su vozači, čistačice. Takve usluge koristile su i druge udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom ili osobe sa specifičnim oboljenjima i specifičnim potrebama. Čak i Hostel u Rijeci koristio je jednu osobu upravo preko javnih radova', rekao je za tportal predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel.

Zaključio je da je evidentno da potrebe i mogućnosti postoje te da se nezaposlene osobe na ovaj način mogu angažirati za mnoge poslove u smislu ispomoći, no naglasio je da treba imati na umu da ih se ne može zapošljavati za obavljanje složenijih poslova za koje nisu stručni. Ukratko, predsjednik Udruge gradova samu ideju javnih radova smatra dobrom, no ističe da treba dobro razraditi te utvrditi koji bi poslovi javnim radovima bili obuhvaćeni te tko bi ih obavljao, a tko i kako plaćao. Kada se radi o broju ljudi kojima bi javni radovi, nakon dugog vremena, donijeli koju kunu u novčanik, Obersnelova 'prognoza s terena' još je optimističnija od one ministra Mrsića.

UZ DOBRU ORGANIZACIJU MOŽE SE ZAPOSLITI I PREKO 30.000 LJUDI

'Brojka od 30.000 ljudi na prvi pogled može djelovati nerealno, ali vjerujem da uz dobru organizaciju i jasno razlučivanje područja i poslova na koje se mogu uzimati sada nezaposlene osobe, možemo uključiti i veći broj od toga. No u ovom je projektu, kao i u svakom drugom ozbiljnom pothvatu, potrebno pažnju posvetiti još mnogim detaljima', kaže Obersnel.

Osim Rijeke i u mnogim drugim hrvatskim gradovima program javnih radova uspješno funkcionira. Potvrdili su nam to i s konkretnim podacima iz ureda gradonačelnika Karlovca, Donje Stubice, Slavonskog Broda i Velike Gorice.

'Grad Karlovac, u suradnji s HZZ-om, gradskim tvrtkama Zelenilo i Čistoća, unatrag dvije godine provodi program zapošljavanja osoba putem javnih radova. Provedba programa na području Karlovačke županije obuhvatila je ukupno 306 osoba u 2010. i 342 osobe u 2011. godine. Od toga je u gradskim tvrtkama, Čistoća i Zelenilo, na javnim radovima bilo zaposleno 19 osoba u 2010. te 15 osoba u 2011. godini. U 2012.godini Čistoća, od travnja do rujna, planira zaposliti osam ljudi na javnim radovima kojima su obuhvaćeni poslovi uklanjanja trave, korova i ostalog otpada s javnih prometnih površina u gradu Karlovcu. Tvrtka Zelenilo će pak ove godine u sklopu javnih radova angažirati sedam osoba koji će raditi od početka travnja do kraja listopada', priopćeno nam je iz ureda karlovačkog gradonačelnika

Iako je dosadašnja praksa bila dobra te se kroz javne radove u Karlovcu zapošljavalo između 20 i 30 ljudi, u tom su gradu zabrinuti zbog mogućeg smanjenja proračuna, što bi, upozoravaju, moglo negativno utjecati i na zapošljavanje putem javnih radova budući da se program provodi u skladu s financijskim mogućnostima grada u tekućoj godini. Iz ureda gradonačelnika Karlovca također naglašavaju da HZZ još nije započeo s provedbom mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2012. godinu koje uključuju i mjeru financiranja odnosno sufinanciranja javnih radova.

'U predstojećem razdoblju mogućnost zapošljavanja osoba kroz program javnih radova ovisit će o kretanjima na nacionalnoj razini, prije svega financijskim. Odluke Vlade svakako će imati efekt na proračun Grada Karlovca koji će najvjerojatnije biti smanjenje. Međutim, bez obzira na sve navedeno određeni broj osoba će biti zaposlen jer se pokazalo da je to kvalitetna mjera koja koristi prvenstveno osobama koje su na Zavodu za zapošljavanje, ali i tvrtkama koje zapošljavaju osobe kroz navedeni program', priopćeno nam je iz Upravnog odjela za poslove Grada Karlovca.

SLAVONSKI BROD VEĆ OSIGURAO 200.000 KUNA ZA JAVNE RADOVE

Zahvaljujući programu javnih radova posao je, nakon dugog vremena čekanja, prošle godine dobilo i 50 nezaposlenih Brođana. Grad je stoga već osigurao 200 tisuća kuna kako bi se program zapošljavanja nesmetano nastavio i ove godine.

'Program se provodio preko gradskog komunalnog poduzeća Komunalac, a obuhvaćeni su komunalni poslovi uređenja, održavanja i čišćenja grada. Navedenim programom u 2011. godini obuhvaćeno je 50 nezaposlenih osoba. Kao i prethodnih godina, Grad je i za 2012. godinu za provođenje Programa javnih radova osigurao proračunska sredstva u iznosu od 200.000 kuna koja su predviđena za nabavu alata potrebnih za obavljanje radova', rekao nam je Davor Rogić, pročelnik Upravnog odjela za lokalnu samoupravu grada Slavonskog Broda.

Program javnih radova putem svojih ustanova, gradskih poduzeća, vrtića i osnovnih škola, koristio je i grad Velika Gorica koji je za tu svrhu iz proračuna izdvojio na desetke tisuća kuna.

'Za plaću vozača kombi vozila za prijevoz osoba s invaliditetom u Crvenom križu, koji je u 2011. bio zaposlen 12 mjeseci, grad je mjesečno izdvajao 825,21 kunu. To je sistem sufinanciranja sa 25 posto za osobe koje su zaposlene putem javnih radova, no nisu na burzi bile tri godine. U slučaju kada su osobe na burzi tri i više godina, kompletan trošak plaće snosi Zavod', priopćeno nam je iz ureda gradonačelnika Velike Gorice.

U tom su gradu, u sklopu programa javnih radova, zapošljavali i pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju. Zbog specifičnosti ovog javnog rada i potreba učenika s teškoćama u razvoju, potpisan je još jedan dodatni ugovor između Grada Velike Gorice i triju osnovnih škola o nastavku programa do kraja školske godine. U tu je svrhu Grad izdvojio 33.330 kuna.

'Grad će i ove godine koristiti javne radove, no tek kada budemo znali sve uvjete, znat ćemo i konkretnije za što ćemo ih sve koristiti. No, u svakom slučaju, program asistenta u nastavi se pokazao izuzetno korisnim te će njega osnovne škole svakako nastaviti', priopćeno nam je iz ured gradonačelnika Velike Gorice. Program javnih radova u tom su gradu koristila i gradska trgovačka društva te ustanove, i to za sezonske radove.

I u manjim se sredinama program javnih radova počinje uspješno provoditi te će tako u Donjoj Stubici, na poslovima čišćenja i održavanja javnih površina u 2012.godini, biti angažirana četiri djelatnika.

'Dosadašnja iskustva bila su pozitivna, no naš bi prijedlog bio da osobe u javnim radovima rade na duže vrijeme te da ponovo mogu raditi preko tog programa, jer prema sadašnjim pozitivnim propisima osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje teško ispunjavaju uvjete za rad u tom programu', rekao je za tportal gradonačelnik Donje Stubice, Juraj Srebačić.

TKO RADI, A TKO PLAĆA?

Cilj programa javnih radova, kao jedne od mjera poticajnog zapošljavanja, jest uključivanje dugotrajno nezaposlenih osoba niže razine obrazovanja, a posebice onih koji su preko tri godine u evidenciji nezaposlenih u programe društveno korisnog rada.

Prema Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, inicijatori i izvođači javnih radova mogu biti jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovom vlasništvu, nevladine udruge i sl. institucije te drugi poslodavci ako ponude kvalitetan program.

Program se mora temeljiti na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica, mora biti neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu u tom području.

Projekti javnih radova moraju biti visoko radno-intenzivni te planirani i locirani na područjima visoke nezaposlenosti. Plaća sudionika programa ne smije biti viša od plaće za taj tip posla ni manja od novčane naknade, kod sufinanciranja zapošljavanja u programu javnog rada, inicijator i izvođač programa trebaju osigurati materijalna sredstva za rad i 15 odnosno 25 posto sredstava za plaće radnika zaposlenih u programu javnog rada. Kod financiranja zapošljavanja u programu javnog rada, inicijator i izvođač programa trebaju osigurati sva materijalna sredstva za rad.

Prednost invalidima, samohranim roditeljima, bivšim zatvorenicima …

Kada je riječ o financiranju zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu, ciljana skupina su nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda najmanje 36 mjeseci. Ukoliko se pak radi o sufinanciranju zapošljavanja nezaposlenih osoba u javnom radu, ciljane skupine su nezaposleni koji su prijavljeni u evidenciju najmanje 12 mjeseci, nezaposlene osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, samohrani roditelji, roditelji s četvero i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe na uvjetnoj kazni, korisnici prava po Zakonu o socijalnoj skrbi prijavljeni u evidenciju nezaposlenih najmanje šest mjeseci, nezaposleni liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti i žrtve obiteljskog nasilja, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu prijavljene u evidenciju nezaposlenih i Profesionalni plan zapošljavanja te nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih najmanje 24 mjeseca.

- Ozlijeđeni je čovjek zatražio pomoć u Policijskoj postaji Đakovo, a oni su potom zvali nas. Provalili smo vrata od kapije, ulazna, a potom i sobna, kaže Jurman. Dodaje i kako vatrogasci za ovakve postupke imaju javne ovlasti, te navodi i prethodni slučaj. "Unuk se zabrinuo za baku koja mu se nije javljala, a živi sama. Srećom, staricu smo pronašli živu i zdravu", kaže Jurman. Prisjeća se i slučajeva kada, na žalost, priče nisu imale sretan završetak. S problemima starijih samaca svakodnevno se susreću i u đakovačkom Centru za socijalnu skrb. Ipak, ove godine, kaže voditeljica Centra, Katica Milković, unatoč snijegu i zimi još nije bilo prijava po kojima bi Centar morao hitno intervenirati.

- Samci ne moraju biti isključivo stariji ljudi, ima i mlađih koji žive sami. Oni stariji javljaju nam se već u jesen i ranu zimu, te im pronalazimo smještaj bilo u domovima ili u udomiteljskim obiteljima. Ima i onih koji se odlučuju zimu provesti u svojim kućama uz pripomoć kućne njege koja im se pruža dva, tri puta tjedno. Pruža im se i pomoć oko kupnje, nabave lijekova, ili pak posjete liječniku i slično, kaže Milković. Dodaje i kako je bilo slučajeva da se nakon zime provedene u domu, pojedinci požele vratiti u svoju kuću, no tada, kaže Milković, gube mjesto do koga se itekako teško dolazi.

Da su liste čekanja za smještaj u Domu za starije i nemoćne u Đakovu poduže, potvrđuje i ravnateljica te ustanove Branka Barna. "U ovom trenutku imamo 600 osoba na čekanju, dok naš kapacitet odgovara potrebama 200 ljudi", kaže Barna. Ni dovršetkom Odjela zdravstvene i pojačane njege, čija je gradnja završena, te slijedi opremanje, a krajem ove godine i puštanje u rad, neće se povećati kapacitet, nego će se, kaže ravnateljica, zadovoljiti standardi. U projekt dogradnje Doma za starije i nemoćne osobe od 2009. uloženo je 11 milijuna, dok će za opremanje potrebno još oko pet milijuna kuna. Otvaranje ovog novog dijela Doma, željno iščekuje i veliki broj nezaposlenih Đakovčana jer je najavljeno otvaranje 44 nova radna mjesta za njegovateljice, medicinske sestre i spremačice.

Kroz snijeg se nosi hrana za 112 korisnika
Ni snježno nevrijeme ne sprečava djelatnike Gradskog društva Crvenog križa da topli obrok dostave samcima i u najzabačenijim krajevima Đakovštine. "Imamo zimsku opremu i do sad nije bilo većih poteškoća s dostavnom hrane. Imamo na listi 49 korisnika za koje hranu plaća Ministarstvo, i 63 koji plaćaju sami. Malo kašnjenja ima, no hrana se dostavlja i u ruralne krajeve poput Svetoblažja, Lapovaca, Hrkanovaca...", kaže ravnatelj Društva Đuro Brataljenović.

Sudionici radionice upoznati su s njihovim obvezama kada je riječ sigurnosti i higijene hrane koje su propisane Zakonom o hrani i Pravilnikom o higijeni hrane te o osnovnim HACCP načelima.  U vodiču je niz korisnih informacija.

Poduzeća se neprekidno zatvaraju, ljudi ostaju bez radnog mjesta, pa je samo u prosincu prošle godine broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećan za 13,4 tisuće, na ukupno 315,4 tisuća. Budući da našoj zemlji prijeti novi krug gospodarske recesije, realno je očekivati da će do proljeća broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje dosegnuti rekord nezabilježen u deset godina i preskočiti 335 tisuća, koliko je zabilježeno lanjske veljače. Podsjetimo, prije deset godina, za Vlade premijera Račana, broj nezaposlenih u jednom se trenutku popeo na oko 400 tisuća, a potom je sustavno padao.

Ekonomist Željko Lovrinčević procijenio je prošloga tjedna da bi poduzeća u privatnom sektoru ove godine mogla otpustiti do 15 tisuća ljudi. Većina njegovih kolega nerado se javno bavi takvim neugodnim prognozama, ali mnogi neslužbeno vjeruju da je Lovrinčević umjereni optimist. Nije, naime, ubrojio mogućnost optuštanja u državnoj upravi i javnim službama, koje su dosad bile pošteđene od masovnih otkaza. Ali takva mogućnost zakucala je i na vrata onih koji žive od državne plaće.

Neslavni rekorder

Nezaposlenost u Hrvatskoj je među najvećima u Europi. U usporedbi s članicama Europske unije, u koju će Hrvatska ući za 17 mjeseci, nalazi se na neslavnom sedmom mjestu - prema Anketi o radnoj snazi, međunarodnoj metodologiji koju primjenjuje Eurostat, a sve je više upotrebljava i naša zemlja. Kod nas je u posljednjem kvartalu prošle godine anketna nezaposlenost iznosila 12,2 posto, dok je u EU prosječno iznosila rekordnih 10,4 posto.

Najviše nezaposlenih u EU ima Španjolska, ukupno 22,9 posto u prosincu, a slijedi je Grčka s 19,2 posto, prema podacima iz listopada. Treća je Litva s 15,3 posto, Letonija s 14,5 posto, Portugal s 13,6 posto, Slovačka s 13,4 posto, a potom dolazi Hrvatska.

Dok analitičari PBZ-a procjenjuju da će ovogodišnja stopa nezaposlenosti dosegnuti prosječnih 18,9 posto, ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić vjeruje da će anketna nezaposlenost u našoj zemlji ove godine sa sadašnjih oko 12 posto porasti na 14,4 posto, a registrirana na 18,6 posto.

 – No, za ocjenu stanja nije najvažnije pitanje koliki je broj nezaposlenih i hoće li se približiti rekordnom broju prije desetak godina. Glavni je problem to što se u Hrvatskoj jako smanjio radni kontingent, odnosno udio zaposlenih u ukupnom broju radno sposobnog stanovništva, u koji spadaju oni od 15 do 65 godina. Prema tom kriteriju, stanje u Hrvatskoj je teže nego prije 10 godina. Od radno sposobnog stanovništva zaposleno je samo 51 posto, upozorava Šantić.

Drugim riječima, u radnom je odnosu tek svaki drugi radno sposobni građanin Hrvatske, a po tom kriteriju naša zemlja naći će se na dnu ljestvice članica EU, s najmanjim postotkom zaposlenih. Naime, u zemljama Unije prosječno je zaposleno 64 posto radno sposobnih, pri čemu se Slovenija nalazi malo iznad prosjeka, a najviše zaposlenih građana imaju nečlanice EU poput Švicarske i Islanda, blizu 80 posto. Prije ekonomske krize, samo je Mađarska imala manji broj zaposlenih od Hrvatske, ali u posljednje tri godine naša je zemlja znatno potonula i na toj ljestvici postala neslavni rekorder.

Tonemo zajedno

– Naša je politika proteklih godina poticala ljude na umirovljenje, a sada treba poticati njihovo zapošljavanje. Pritom, posebno treba poticati zapošljavanje mladih, naglašava Šantić. Prema njegovu mišljenju, za veće zapošljavanje potrebna je reforma tržišta rada, koja treba omogućiti veću pokretljivost radne snage, njezino lakše zapošljavanje i otpuštanje. Mnoga poduzeća, kaže, ne bi potonula da su mogla jednostavno otpustiti dio ljudi. Ovako, u krizi su tonuli svi zajedno i na kraju su cijelo poduzeće i svi zaposleni završili u stečaju. Drugo, Hrvatskoj je potrebna reforma obrazovnog sustava, kako bi se ponuda kvalifikacija radne snage uskladila s potrebama poduzeća. Treće, Vlada treba posebnim mjerama poticati novo zapošljavanje, smatra Šantić.

Profesor Ljubo Jurčić smatra da je za povećanje zaposlenosti u našoj zemlji potrebno daleko više. Novom listu rekao je da gradnja velikih infrastrukturnih projekata koju najavljuje Vlada neće dugoročno osigurati puno novih radnih mjesta. Hrvatskoj je, prema njegovu mišljenju, potrebna industrijska politika koja će poticati razvoj finalne proizvodnje za tržište. Za tu industrijsku politiku Vladi je svakako potrebna pomoć Hrvatske narodne banke koja bi trebala promijeniti svoju restriktivnu monetarnu politiku i prilagoditi je potrebama hrvatskoga gospodarstva, rekao je Jurčić.
    
Na 100 umirovljenika 122 zaposlena

Vladina ekonomska politika svakako će morati napraviti zaokret, jer Hrvatskoj u gospodarskom smislu gori pod nogama. Samo u prošle tri godine, otkako je počela ekonomska kriza, u Hrvatskoj se broj zaposlenih smanjio za oko 150 tisuća, pa sada iznosi jedva 1,37 milijuna. Istodobno, broj umirovljenika nastavlja se povećavati. Postavlja se pitanje tko će izdržavati buduće generacije. Trenutačno, na svakih 100 umirovljenika u Hrvatskoj dolaze samo 122 zaposlena.

Rashodi u proračunu za 2012. trebali bi u skladu s planom biti otprilike 117,9 milijardi kuna, a do ponedjeljka će se još češljati stavka po stavka da bi se stvorio prostor za dodatne uštede, piše Večernji list, dodajući da je moguće da će smanjenje poticaja za poljoprivredu biti manje od najavljenih milijardu kuna jer postoje preuzete obaveze iz prošle godine koje se ne mogu zanemariti i koje država mora isplatiti ako ne želi riskirati sudske sporove.

Planirana ušteda od dvije milijarde kuna na stavci plaća ostaje, a od ministara se očekuje da počnu razgovore sa sindikatima o kolektivnim ugovorima. Ministar financija Slavko Linić otkrio je Reutersu da ove godine računa i na dvije milijarde kuna od privatizacije državnih udjela, posebno CO i HPB-a, a taj bi novac poslužio za financiranje očekivanog deficita, čime bi se potreba države za novim zaduženjem spustila sa 10 na oko osam milijardi kuna.

Linić je u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirajući izvještaj MMF-a u kojemu se spominju i otkazi u javnoj upravi, kazao da je to 'razmišljanje MMF-a, ali mi imamo program i smjernice Vlade za koje su oni ocijenili da su dobre. Mislim da su to vrlo jasne poruke da Vlada RH itekako ozbiljno shvaća fiskalnu konsolidaciju, poštuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti, čak i iznad propisa, kako smo ga i u Hrvatskoj donijeli. Što će rejting agencije reći, ne želimo predviđati'

S obzirom da će Vlada sutra povećati neoporezivi dio za umirovljenike, upitan koliki će dio umirovljeničke populacije time biti obuhvaćen, Linić je kazao da je procjena gubitaka od oko 90 milijuna kuna, a svaki drugi umirovljenik dobit će nešto veću mirovinu.

Što se tiče privatizacije HPB-a i CO, Linić je kazao da u slučaju HPB-a nema potrebe da hrvatska država bude unutra, a kod CO evidentno je da će država nastojati zadržati 25 plus jedan posto.

Odgovarajući kritičarima, među kojima je i HDZ, Linić je kazao: 'Smatramo da netko u Hrvatskoj mora razumjeti da su naši deficiti toliko visoki i nemamo ih mogućnosti više samo vani financirati, jer kod kuće novac treba gospodarstvu. Prema tome, ljudi moraju shvatiti ako privatiziramo, a ja ocjenjujem uz sve poruke koje dobivamo sa strane, ima interesa - postići ćemo dobru cijenu i dobit ćemo dobre poslovne partnere. Sigurnost opstanka HPB i CO je daleko veća nego da ih mi, koji nemamo kapitala, dokapitaliziramo.

Navodno je, prema pisanju Večernjeg lista, duhanski div Adris spreman državi platiti milijardu kuna za ulazak u osiguravateljski biznis i preuzimanje CO-a, a prodaja državnog HPB-a trebala bi donijeti drugu milijardu, no EBRD nikad nije bio lake ruke kad je riječ o ulasku u tu tvrtku. Vlada već vodi preliminarne pregovore s Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom koji imaju 150 milijuna kuna hibridnog kapitala uloženog u HPB, a EBRD bi kupio 20 posto udjela.

Glavne novosti za proračun 2012.

1. 12 posto porez na dividendu – od 1. ožujka
2. Zdravstveni doprinos niži za dva postotna poena – 1. ožujka
3. PDV s 23 na 25 posto – od 1. ožujka
4. Niži PDV na dječju hranu, ulja, mast – od 1. ožujka
5. Niži PDV za turizam – od 1. siječnja. 2013.
6. Nove porezne stope poreza na dohodak – od 1. ožujka
7. Više neoporezive mirovine – s 3.200 na 3.400 kuna (neizvjesno)

Uz pola metra snijega, koliko je posljednjih dana napadalo u Osijeku i okolici, najveći slavonski grad u srijedu se probudio na ledenih minus 22 stupnja Celzijevih.

No, unatoč snijegu i velikoj hladnoći, sve ceste u Osječko-baranjskoj županiji su prohodne, nogostupi u gradovima su očišćeni i život se odvija potpuno normalno.

Četrdeset dva vozila tvrtke Cesting 24 sata na dan održavaju 1340 kilometara cesta i sve su ceste na području županije prohodne. U srijedu su Hrvatske vode proglasile redovne mjere obrane od leda i za rijeku Dunav, jer kod Batine je led prekrio već 70 posto površine rijeke. U Baji u Mađarskoj za borbu protiv leda spremno je pet ledolomaca, a dva su namijenjena za rad u Hrvatskoj i Srbiji.

Ledolomci već danima danonoćno probijaju led i na rijeci Dravi čija je površina potpuno zaleđena duž cijele Osječko-baranjske županije. Sve to nužno je raditi kako bi se izbjegle ledene poplave. Naime, zbog ledenih barijera bitno se smanji proticajni profil rijeke, kao kada voda nailazi na branu. Budući da rijeka ne može teći svojim uobičajenim tokom, u njezinim se gornjim tokovima razina počinje znatno podizati te dolazi do izuzetno opasnih ledenih poplava.

Velike količine snijega u Osijeku, akademski kipar Nikola Faller iskoristit će da na središnjem trgu u baroknoj Tvrđi izgradi 'Snježni grad'. Zajedno sa četiri studenta osječke Umjetničke akademije, Faller oblikuje goleme blokove snijega u različite skulpture.

Iako će 'Snježni grad' biti službeno otvoren u subotu, već sada posjetitelji Tvrđe mogu uživati u pogledu na figure »Djeda i bake«, »Rimljanina«, »Vikinga«, »Kaljeve peći«...

»Izradit ćemo petnaestak skulptura. Temelj svakoj skulpturi je blok od 3 prostorna metra snijega«, kaže Faller te pojašnjava da je snijeg vrlo sličan kamenu te ga se može oblikovati u nekoliko dana.

U Uredu predsjednika drže kako bi se razgovori trebali obaviti sada, jer u ovom trenutku Vlada Zorana Milanovića uživa veliku podršku javnosti.

'Naše tržište rada nije dovoljno fleksibilno, što utječe i na konkurentnost hrvatskog gospodarstva i na privlačenje potencijalnih investitora. To prvenstveno odnosi na javni sektor koji u vrijeme krize na temelju kolektivnih ugovora ostvaruje prava koja nisu u skladu s aktualnom situacijom. Stoga bi trebalo doći do korekcije kolektivnih ugovora', drži Cota.

Time je dao potporu predstavnicima MMF-a koji su prije nekoliko dana izmjenu radnog zakonodavstva naveli kao nužnu za potencijal rasta. 'Prioritet mora biti dan strukturnim reformama usmjerenim na povećanje fleksibilnost tržišta rada promjenom zakona o radu kako bi se stvorilo konkurentnije okruženje za plaće i smanje troškova zapošljavanja', istaknuli su predstavnici MMF-a.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić također p(r)oziva vladajuće zbog njihove nevoljkosti liberalizaciji radnog zakonodavstva.

'Hitno treba prilagoditi Zakon o radu. Poslodavac se ne usudi zaposliti radnika jer se boji što će biti ako posao ne krene. U Microsoftu sam naučio kako je jedna od najboljih tvrtki na svijetu neprestano bila paranoična i nervozna oko uspjeha. To je ono što Hrvatskoj nedostaje - želja da se bude bolji', ocijenio je za Globus Davor Majetić.

Majetić kaže kako disonantni tonovi iz Vlade (hoće-neće biti otpuštanja u javnom sektoru) ne zbunjuju samo građane nego i investitore i poslodavce. 'Stvara se dojam da Vlada nema još jasno definirane ciljeve i planove oko ključnih stvari. Ova je kriza pokazala da je emocija ključni element poslovanja – dakle, brojke koje stavite na stol više nisu važne koliko je važno kako ih netko doživljava. Rizik je taj glavni kriterij za odlučivanje; danas se kupuju njemačke obveznice s negativnom kamatom, jer je manji rizik izgubiti u Njemačkoj jedan posto nego možda dobiti 10 posto u Hrvatskoj. Zato je jako važno stvoriti dobru atmosferu, nova Vlada donijela je nadu u promjene, ali sada treba biti posebno pažljiva da informacije budu usklađene', poručio je Majetić.

Vladajuće je upozorio na vrijeme: 'Nama je pet do dvanaest za promjene. Kriza nas tjera da se i država i poslodavci i radnici organiziraju na sasvim drukčiji način. Ne bi smjele postojati tabu-teme, o svemu treba otvoreno razgovarati, pa i o otpuštanju radnika s pozicije logike i odgovornosti. I, naravno, kvalitetne analize sustava.'

Što se tiče viška zaposlenih u javnom sektoru, kojih prema nekim analitičarima, ima čak 50.000, Majetić ja kazao kako je od brojke puno važnije ono što je pokazalo istraživanje HUP-a s profesorom Bićanićem, a to je da su te iste javne službe kojima se obećava sigurnost radnih mjesta neučinkovite.

'U Hrvatskoj je ta birokratiziranost gotovo neizdrživa; poduzetnici ne znaju koliko traje dobivanje dozvola i papira. Golem je problem to što investitori u Hrvatskoj ne mogu napraviti pravi biznis-plan, jer ne znaju koliko će im uopće trebati vremena i novca da dobiju dozvole. Zbog toga mnoga planirana ulaganja nikad nisu realizirana', zaključio je Majetić.

Haaški je sud odbio prijedlog Hrvatske za dodjelom statusa prijatelja suda u predmetu »Gotovina-Markač«, objavio je u srijedu Haaški sud (ICTY).

»Žalbeno vijeće utvrdilo je da je suština argumenata - hrvatski nacionalni interesi izvan opsega pitanja koja se razmatraju u žalbi. U skladu s tim žalbeno vijeće nije uvjereno da bi dozvoljavanje Hrvatskoj da podnese amicus curiae podnesak pomoglo u odlučivanju o Gotovininoj i Markačevoj žalbi«, navodi se u odluci donesenoj 8. veljače.

Hrvatska vlada zatražila je u prosincu od Haaškoga suda da joj odobri status prijatelja suda smatrajući da može pomoći žalbenom vijeću na tri područja – pitanju udruženog zločinačkog poduhvata, prekomjernog granatiranja i standarda krivnje u presudi.

U svojoj odluci žalbeno vijeće navodi da je Hrvatska 16. prosinca podnijela povjerljivi zahtjev kojim je tražila dozvolu da podnese izjavu o interesu, odnosno podnesak u svojstvu prijatelja suda jer je nepravomoćnom presudom »Gotovina, Čermak i Markač« Hrvatska proglašena odgovornom za zločine obuhvaćene udruženim zločinačkim poduhvatom.

Iz te činjenice Hrvatska je izvukla svoje barem ograničeno pravo da intervenira i objasni svoje interese, navodi žalbeno vijeće u odluci.

Hrvatska je, piše dalje žalbeno vijeće, navela da bi presuda mogla imati negativan učinak na mogućnosti hrvatskih dužnosnika da donose odluke u vanjskoj politici i pitanjima vezanim uz obranu te bi naštetila hrvatskom legitimitetu pred međunarodnim institucijama. Hrvatska je također ustvrdila da se presuda koristi kao negativni presedan u slučajevima protiv Hrvatske pred drugim međunarodnim i nacionalnim sudovima.

»Žalbeno vijeće ističe da presudom utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata ni na koji način ne predstavlja utvrđivanje odgovornosti države Hrvatske«, ističu žalbeni suci obrazlažući da se ICTY bavi jedino individualnom odgovornošću pa bi prihvaćanje hrvatskog zahtjeva značilo izlazak iz okvira mandata Haaškoga suda.

Generali Ante Gotovina i Mladen Markač u travnju prošle godine nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata zbog ratnih zločina i progona srpskog stanovništva počinjenog tijekom i nakon operacije Oluje.

U tijeku je žalbeni dio postupka i prema kalendaru rada u ožujku bi se trebala održati žalbena rasprava.

Prema riječima Zorana Đurokovića, direktora Hrvatskih voda Osijek, led na Dunavu u Mađarskoj je obuhvatio 50 posto površine. Pet ledolomaca u Baji u Mađarskoj je spremno za 'borbu protiv zaleđenog Dunava, od kojih su dva ledolomca namijenjena za rad u Hrvatskoj i Srbiji', kazao je Hinu Đuroković.

Dodai je da će se danas u Somboru Srbiji u Somboru sastati predstavnici hrvatske, mađarske i srpske strane radi dogovora oko angažiranja ledolomaca. 'Ledeni problemi ne poznaju granice pa tako ako se stvore ledene barijere u Hrvatskoj posljedice će imati i Srbija i Mađarska', rekao je.

Na hrvatskoj strani Dunav je najugroženiji kod tzv. daljske krivine u Osječko-baranjskoj županiji. Premda svi moramo biti spremni i za najcrnje prognoze, a one se odnose na mogućnost ledenih poplava do sada je sve učinjeno da do toga ne dođe, istaknuo je Đuroković.

Četiri ledolomca stalno su angažirana na Dravi, noćas su se dva ledolomca od ušća Drave u Dunav kod Aljmaša probila do Osijeka i stalno rade na tom potezu kako se ne bi stvorile ledene barijere. Uz to dva ledolomca su kod osječkih mostova, željezničkog i cestovnog, gdje se stalno lomi led kako se ne bi stvorile ledene barijere i čepovi.

U slučaju da dođe do naglijeg topljenja leda i ledene poplave, najugroženiji bi bio prostor kod osječke Tvrđe, budući da na tom potezu nema obrane od poplave, rekao je Đuroković. Zbog svega toga je važno da se angažiraju mađarski ledolomci na Dunavu koji bi osigurali protočnost te rijeke.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) uputila je u srijedu apel upozorenja, u kojem pozivaju građane da obnove zalihe namirnica jer se u petak poslijepodne očekuje novo pogoršanje vremena praćeno obilnim snijegom u kontinentalnom dijelu zemlje, ali i na priobalju.

Iz DUZS-a napominju da će djelomično smirivanja vremena trajati samo do četvrtka navečer. Nakon toga, ponovno se očekuje mjestimično stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u Gorskome kotaru i Lici, ali i Dalmaciji - na obali, u unutrašnjosti te vjerojatno i na otocima.

»Građanima preporučamo da obnove zalihe namirnica, opreme za čišćenje i ostalog što smatraju da će im biti potrebno za nadolazeće dane, obzirom da se od petka poslijepodne te tijekom subote, prema najavama DHMZ-a, očekuje zamjetnije padanje i stvaranje novog snježnog pokrivača«, navodi se u priopćenju DUZS-a.

Svima koji nemaju izrazitu potrebu i dalje preporučuju da ne idu na put, posebno ako nemaju odgovarajuću zimsku opremu.

»Građanima u područjima zahvaćenim vremenskim neprilikama savjetujemo da ostanu u svojim kućama i ne izlaze ako nije nužno kako bi se otklonile ili svele na najmanju moguću mjeru opasnosti od ozljeđivanja ili eventualnog smrzavanja sa smrtnim posljedicama«, stoji u apelu DUZS-a.

Kako u mnogim mjestima promet i dalje ne funkcionira normalno, iz Državne uprave apeliraju na sve službe na terenu, ali i građane, da iskoriste trenutno smirivanje vremena i napokon krenu s intenzivnijim čišćenjem snijega, posebice pješačkih zona te prilaza institucijama i ustanovama.

Za sve značajnije događaje, posebno one u kojima zbog vremenskih neprilika može doći do ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, upućujemo građane da nazovu broj 112 kako bi im na najbrži način bila omogućena pomoć nadležnih službi.

Vremensku prognozu možete pratiti na ovom linku!

Nives Celzijus je preksinoć je gostovala u Ali G showu na Pink televiziji, a dok je izvodila svoju pjesmu 'Gol', Nives je zaboravila da je obukla vrlo kratku haljinu, pa je pokazala donje rublje.

Nives je atmosferu dovela do usijanja, a njen nastup je barem na trenutak podigao minuse koji već danima haraju Srbijom.

Obzirom na ekstremne vremenske uvjete u Hrvatskoj, došlo je do pada napajanja energijom INAgip-ovih platformi IKA A kao i s njom povezanih platformi. Uslijed toga šest od ukupno 16 proizvodnih platformi na Sjevernom Jadranu privremeno nije u mogućnosti proizvoditi plin. INAgip radi na uklanjanju tehničkih poteškoća kako bi se napajanje energijom uspostavilo u najkraćem mogućem roku, ali trenutno pristup platformama nije moguć zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika.

Proizvodnja sa Sjevernog Jadrana trenutno je smanjena sa 3,3 milijuna m3/dan na 1,3 milijuna m3/dan. Uzevši u obzir veliku potrošnju plina koja je jučer dosegla rekordnu razinu od 16,5 milijuna kubičnih metara dnevno, Prirodni plin je kontaktirao velike industrijske potrošače, te u dogovoru s njima smanjio isporuke plina HEP-u, Rafineriji nafte Rijeka i Petrokemiji do uspostavljanja redovite proizvodnje sa Sjevernog Jadrana.

Navedeni koraci poduzeti su kako bi se osigurala nesmetana opskrba zaštićenih kupaca kao što su kućanstva, bolnice, škole, vrtići i ostale javne ustanove koje će imati dovoljne količine plina.

Eni je nastavio s uobičajenim isporučivanjem plina Hrvatskoj u skladu s potpisanim trogodišnjim ugovorom o opskrbi. Pored toga, Prirodni plin poduzima sve potrebne korake kako bi normalizirao opskrbu, uključujući daljnji uvoz dodatnih količina plina s tržišta.

Prirodni plin će redovito obavještavati javnost o razvoju situacije kao i o svim poduzetim mjerama, stoji u priopćenju iz te tvrtke.

Hrvatska spada u treću od četiri skupine zemalja po rezultatima u području istraživanja i inovacija, objavila je u utorak Europska komisija u izviješću za 2011. godinu.

Europska komisija je objavila godišnju tablicu o rezultatima u području inovacija za 27 zemalja članica Europske unije te za Hrvaatsku, Srbiju, Makedoniju, Tursku, Island, Norvešku i Švicarsku.

Zemlje u kojima se prate rezultati u istraživanju i inovacijama podijeljene su u četri kategorije: inovacijski predvodnici, inovacijski sljedbenici, umjereni inovatori i skromni inovatori.

U prvoj skupini inovacijskih predvodnika s rezultatima daleko iznad europskog prosjeka su Švedska, Danska, Njemačka i Finska. Druga skupina, inovacijskih sljedbenika s rezultatima oko europskog prosjeka uključuje Belgiju, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Austriju, Luksemburg, Irsku, Francusku, Sloveniju, Cipar i Estoniju.

Među umjerene inovatore, čiji su rezultati ispod europskog prosjeka spadaju Hrvatska, Italija, Portugal, Češka, Španjolska, Mađarska, Grčka, Malta, Slovačka, Poljska, Srbija.

U zadnjoj najslabijoj skupini s rezultatima daleko ispod europskog prosjeka su Rumunjska, Litva, Bugarska, Latvija, Turska, Makedonija..

Prema ocjeni Europske komisije Hrvatska je relativno dobra u ljudskim resursima, financiranju i potpori te po učinku inovacija na ekonomiju. Relativne slabosti su u sustavu istraživanja.

Predsjednik Uprave RTL Televizije Johanes Zull kazao je kako je bio kod premijera Zoran Milanovića i od njega dobio potporu u aktualnoj 'bitci' RTL-a s Vijećem za elektroničke medije . Vijeće, podsjetimo, kani, RTL-u makar privremeno oduzeti koncesiju jer ni nakon treće opomene nisu uskladila svoju programsku osnovu s koncesijskim ugovorom sukladno odredbama Zakona za elektroničke medije, a RTL se po cijenu gašenja ne kani povinuti odluci Vijeća jer su uvjereni da sve ove godine posluju u skladu sa zakonom samo je Vijeće promijenilo kriterije pa RTL tretira drugačije od drugih. Zbog svega će, kako reče novinarima Zull, početi rat za kojeg je RTL spreman poduzeti sve raspoložive pravne korake.  

Sve se to odigralo nakon sastanka predstavnika televizijskih nakladnika održanog u prostorijama Vijeća na temu problematika provođenja Zakona o elektroničkim medijima i razvoja postupka koregulacije na području elektroničkih medija. Sastanak važan, valjda prvi put skoro svi nakladnici za stolom. Donesen je i zaključak da s oformi radna skupina koja će donijeti model koregulacije, koji bi, primjerice riješio i potrebu za titlovanjem filmova iz regija. No, premda je sastanak dogovoren ranije, teško ga je bilo ne promatrati kroz prizmu odnosa RTL-a i Vijeća.

– I na današnjem sastanku je izišlo na vidjelo da nije jasno kako se Zakon treba tumačiti – kazao je Zull tražeći od Vijeća da ne donosi nikakvu odluku dok se pravila ne utvrde koregulacijom.

Predsjednik Vijeća Zdenko Ljevak je međutim kazao kako koregulacija neće djelovati retroaktivno.

– Postojeći Zakon se poštivati mora. Koncesijski ugovori se poštivati moraju – rezolutan je bio Ljevak.

Zull je istaknuo kako RTL poštuje zakon, ali Vijeće ne postupa jednako prema svim nakladnicima. Ljevak odgovara kako to nije istina te da mu nije jasno kako nakon prezentacije nadzora u 2011. godini Zull to može reći. Na upit je li teoretski moguće da hrvatski nakladnik dođe na njemačko tržište, pa kada ga regulator kazni otiđe po pomoć u Angele Merkel, Zull je kazao da je to moguće, ali da to nije osnovno pitanje.

– Važno je da postoji neovisni regulator – kazao je Zull.

Znači li to da ovo Vijeće nije neovisno? Zull odgovara: »Da, imamo takav dojam!

Novinari primjećuju da su RTL i Vijeće u pat situaciji, gdje nitko ne želi popustiti ni za milimetar. Vijeće to ne priznaje.

– Ovo nije tržnica. Ovo nije nagodba. Poštivanje zakona, to je jedino s čime se ovo Vijeće bavi i bavit će se – poručio je  Ljevak.

Zull najavljuje kako će RTL televizija tražiti pravdu i na sudu. Tvrdi da im se nanosi šteta, da ih se neopravdano napada.

– Prema tumačenju Zakona od Vijeća za elektroničke medije, svim komercijalnim nakladnicima bi trebalo oduzeti koncesiju – kazuje Zull.

Ljevak, pak, ni nakon priznanja Johanesa Zull da je otišao po potporu premijeru ne misli da se politika u sve ovo upteljala.

– Što se tiče Vijeća, nemamo informaciju da se politika upetljala. To što su razgovarali predsjednik Uprave RTL-a i premijer njihova je osobna stvar. Na doživljavamo to kao pritisak – kazao je Ljevak.Konačna odluka o (ne)kažnjavanju RTL-a mogla bi se dogoditi za nekih desetak dana.

Vijeće nas diskriminira, a mi smo platili 270 milijuna kuna poreza

S RTL Televizije odaslali su i otvoreno pismo Vijeću za elektroničke medije. U njemu među ostalim i podsjećanje kako je je RTL direktni i indirektni poslodavac 500 zaposlenika, tvrtka koja je uložila više od 1,5 milijardi kuna u program od 2004. godine, te tvrtke koja je platila više od 270 milijuna kuna poreza, društvenih davanja i naknada.

U pismu i pitanje zbog čega je RTL jedina televizijska postaja koja je dobila upozorenje da prevodi filmove. Tvrdnja da se Vijeće diskriminatorski odnosi prema RTL-u ilustrira se i naredbom Vijeća RTL-u da emisiju CSI pomakne na 21:00 sat ili kasnije, jer je neprimjerena za maloljetnike, makar su se emisije CSI prethodnih godina slobodno emitirale na HTV-u u svim terminima. Što se tiče osnovne zamjerke Vijeća vezano uz mizeran udio informativnog program u ukupunom programu, s RTL-a poručuju: »Mi emitiramo vrlo prepoznatljivu programsku shemu od početka emitiranja. Još uvijek emitiramo naše glavne informativne programe (RTL Danas, Vijesti, Vrijeme) i magazinske emisije (Exkluziv, Zvijezde Extra) kao što smo ih i onda emitirali. U 2005. godini ti su formati predstavljali 18%, a danas predstavljaju 17,1% našeg programa.«

Rezime je ovo nedavnog nemilog događaja, samo još jednog u nizu sa stranica crne kronike na temelju kratkog policijskog izvješća, a iza čijih je nekoliko redaka veliko traumatično iskustvo žrtava tih razbojstava. Mlada prodavačica do tada je o takvim događajima slušala iz tuđih iskustava. Proživjevši ga sada i sama, u drugoj smjeni, da odagna strah od svakog novog neznanca na vratima, uz nju je od tada u radnji netko iz obitelji, dečko, kolegica… I prodavači, i vlasnici očajni su zbog ovih situacija, očekujući da nadležni dignu glas nad ovim problemom.

- U našoj mreži od 11 dućana ovo je drugi takav slučaj; i u prvom je bio razbojnik s nožem. Ušao je u dućan, djelatnici zaprijetio i oteo utržak. Doživjela je traumu, koje se nije oslobodila - priča vlasnica mreže dućana kojem pripada i onaj s početka priče.

Kaže, zimsko doba, kada se svatko “zabunda” pa mu se lice i ne vidi, mračak već poslije 16 sati - veliki su problem dućanima, no dobra prigoda za razbojnike, kao i vrijeme poklada. Neke trgovine to su spriječile natpisom “Zabranjen ulaz maškarama”.

- Maskiranog razbojnika iduća mušterija je čak vidjela kako odlazi, ali nije pomislila da je posrijedi razbojstvo, a vidjele su ga i djevojke iz dvorišta kako se “mota” okolo - kaže vlasnica.

Njena tvrtka od razbojstava se štiti sklanjanjem dnevnog utrška i preko dana iz blagajne, “sa sto brava, sto lokota”… Njezin stric također ima trgovinu mješovite robe koja je za cijelu mu obitelj kruh; ta je radnja na meti razbojnika bila čak 8 puta, posljednji put 2010., a u šest navrata u radnji je radila kći.

- To je strašna trauma što te prati kroz cijeli život! Kada god na vratima ugledam nepoznatog, ili umotanog u šal i kapu, svaki put proživljavam isti strah - kakve su mu namjere? No razbojstva su prestala kada smo postavili kameru! Ni mama ni ja zbog proživljenog straha, prijetnji nožem, ne radimo više u drugoj smjeni - kaže vlasnikova kći.

Jednom se razbojniku oduprla pa ju je na leđima vukao po radnji, stepenicama, u drugom navratu je vrištala na ulici, ali ju nitko nije čuo… Osmo razbojstvo ostalo je na pokušaju; njen otac suprotstavio se neznancu pa je on pobjegao, a vlasnik “zaradio” veliki podljev ispod oka.

- Nemamo izbora, od ovoga živimo - kažu vlasnici kojima su razbojnici dva puta u radnju ušli usred dana.

Trgovci kažu kako noćne provale više i ne broje, no razbojstva su situacija kada je glava u torbi.

- Pitamo se kada je itko od tih razbojnika pronađen! Kažu nam: privatno ga tužite! Koja korist od dobivanja suda?! Od čega će me isplatiti kada ide plašiti ljude noževima da bi došao do novca - kaže vlasnikova kći, ogorčena i na inertnost strukovnog udruženja na taj problem trgovaca. “A bitno da im članarinu uredno plaćamo!” kaže.

Uz traumu, i namirenje utrška!?
Najvažnija je u ovim situacijama živa glava, no nameće se i problem ukradenog utrška - kako ga namiriti, tko će ga namiriti. Vlasnica mreže 11 dućana s početka priče kaže kako pojedini vlasnici traže od djelatnika u čijoj se smjeni razbojstvo dogodilo da ga sami namire pa im je to dodatni šok uz već proživljenu traumu. “No ja to ne mogu. Pa nije djelatnik kriv što se dogodilo razbojstvo! To se i meni moglo dogoditi. Vodit ćemo to kao neopravdani manjak, a pokrit će ga tvrtka”, kaže vlasnica.

Kazna zatvora i do 12 godina
Zakonodavac razbojstvo definira kao kazneno djelo što za posljedicu ima kaznu zatvora od jedne do deset, odnosno od tri do dvanaest godina. Prema riječima policijskog službenika za odnose s javnošću PU osječko-baranjske Marka Ćalete, u 2010. na području ove policijske uprave dogodilo se 45, a prošle godine 46 razbojstava.

Tvrtke koje se u Hrvatskoj bave transportom već bilježe ogromne financijske gubitke zbog snijega koji je posljednjih nekoliko dana doslovce okovao cijelu zemlju i zatvorio vitalne cestovne pravce. Dok se mediji i domaća javnost zgražaju nad izjavama splitskoga gradonačelnika kojem je, kako kaže, sve skupa pomalo smiješno, a snježni kaos u Dalmaciji zapravo preuveličavanje, predsjedniku Udruge cestovnih prijevoznika Marjanu Banelliju uopće nije do smijeha.

»Tko zna koliko će ovakve vremenske neprilike potrajati, no već sada mogu reći da su cestovni prijevoznici izgubili milijune kuna. Štete koje su pretrpjeli neprocjenjive su«, upozorava predsjednik Udruge. Prema njegovim riječima, troškovi samo jednog autodana procjenjuju se na 300 eura, a kako u Hrvatskoj ima 15.000 fizičkih osoba i pravnih subjekata koji se bave cestovnim prijevozom, računica je gotovo porazna. Gospodarskih vozila je ukupno 65.000, a od toga je oko 45.000 u cestovnom prijevozu. Ako kamioni zbog snijega i blokiranih prometnica stoje bez posla samo jedan dan, šteta za domaći cestovni prijevoz može narasti i do nevjerojatnih 13,5 milijuna eura.

Banelli napominje da su se slične situacije u cestovnom prijevozu zbog nevremena događale i prijašnjih godina, no dio troškova tada se jednostavno unaprijed predviđao kao dio poslovanja. Sektor transporta je, međutim, trenutačno u velikim problemima i bez vremenskih nepogoda.

»Da je normalna situacija, tijekom poslovne godine jednostavno bi se iz dobiti pokrili ovakvi gubici, no sada je ovo što se događa zapravo nesaglediva šteta. Tvrtke koje se bave cestovnim transportom uglavnom sve plaćaju na rate, jer drukčije jednostavno ne mogu. Tako obročno podmiruju obveze od registracije do osiguranja, a ako u ovom mjesecu ne dobiju potrebna sredstva jer nisu mogli raditi, jasno je što će se dogoditi. Banke ne opraštaju i računi se moraju platiti«, upozorava Banelli. Čelnik Udruge cestovnih prijevoznika ekskluzivno je Vjesniku potvrdio da se predstavnici poslodavaca i sindikata, koji su nedavno prvi u Hrvatskoj osnovali bipartitno sektorsko vijeće, sastaju s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem. »I poduzetnik može doći u tešku poziciju kao i njegov zaposlenik. I on može imati financijske probleme koji lako postaju socijalni«, napominje Banelli, dodavši da i nedavna izjava resornog ministra Zlatka Komadine o tome kako se još nije uspio pripremiti za novi resor dovoljno govori o teškom stanju u prometnom sektoru.

Iz Udruge poručuju da će biti maksimalno otvoreni za suradnju s resornim ministrom i njegovim timom, jer, zaključuju, to je jedini način da se nagomilani problemi počnu rješavati.

Prema statističkim podacima, prometni sektor u Hrvatskoj zapošljava oko 62.000 radnika u pravnim osobama te 15.000 radnika u obrtu i slobodnim zanimanjima, a ostvaruje više od 21 milijarde kuna dodane vrijednosti, što jasno ukazuje na njegov strateški gospodarski značaj.

Osnivanjem bipartitnog vijeća, on je od ove godine dobio tijelo koje bi ubuduće trebalo biti mjesto institucionalnog socijalnog dijaloga, ali i sukreator budućih upravljačkih mehanizama za područje prometa.

Naime, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će otvoriti nacionalno tržište, a to će biti dodatni poslovni izazov za domaće prijevoznike. Članstvo u EU donijet će poslodavcima i radnicima zaposlenim u tom sektoru niz promjena, od prihvaćanja zajedničkoga prometnog zakonodavstva do promjena u režimu poslovanja, veće sigurnosti i brige o zaštiti okoliša.

Na referendumu smo rekli 'DA'. Čeka se ratifikacija ugovora. 1. srpnja iduće godine i Hrvatska će biti jedna od europskih zvjezdica. 'Kada se građani Hrvatske probude 1. srpnja 2013. brzo će shvatiti da se raj nije instalirao preko noći u ovoj zemlji', izjavio je Paul Vandoren, šef delegacije EU u RH. Problemi se neće riješiti sami. Nezaposlenost, primjerice, neće riješiti Unija.

'Ne oklijevajte, morate nešto učiniti sami. Vrijeme kada ste se mogli osloniti na državu je gotovo. Nema više novca. Inicijativa mora krenuti iz vaših ruku', rekao je Vandoren. Europa je u krizi - spašava zemlje poput Grčke, ali time ne treba plašiti Hrvatsku. 'Grčka si je najvećim dijelom sama kriva, prekomjerno je trošila, dijelila je 14 plaća', rekao je predsjednik Sabora Boris Šprem.

Šalaj: Građani politiku doživljavaju kao nešto nemoralno

Grčkoj može pomoći samo Unija, a Hrvatska si može pomoći sama. Spas su investicije. No, treba ulagati u proizvodnju, a ne kao do sada. 'Kupovinu banaka u kupovinu farmaceutske industrije, u izgradnju trgovačkih lanaca', rekao je Šprem. Problem je veliko nepovjerenje građana u politiku.

'Danas većina građana politiku doživljava kao nešto nemoralno, korumpirano, nešto čime se ljudi bave radi svojih sitnih sebičnih interesa', rekao je Šalaj. Politika je ta koja nas predstavlja u Europi. Njima su na referendumu građani dali mandat da Hrvatsku predstavljaju kao europsku zemlju.

Gradsko poduzeće Vodovod i kanalizacija zaprimilo je više od 200 dojava o zamrzavaju vodovodnih cijevi uslijed niske temperature. Iako su ekipe stalno na terenu, znatan broj domaćinstava, osim s hladnoćom, tako se suočava i s nestašicom vode. Pravi problemi u vodoopskrbi tek se očekuju. Naime, s porastom temperature doći će, kažu stručnjaci, do drastičnijeg pucanja hladnih i ledom okovanih cijevi. Iz Elektrodistributivnog centra apeliraju na građane da struju troše racionalno jer će u suprotnom doći do rušenja cijelog energetskog sustava. Zbog povećane potrošnje struje dijelovi Šibenika, a slično je i u ostatku županije, svako malo ostaju bez električne energije.

Veliko nevrijeme koje je na šibensko-kninskom području proglašeno elementarnom nepogodom, angažiralo je i svo raspoloživo ljudstvo i vatrogasnu tehniku. Samo tijekom prijepodneva u ponedjeljak vatrogasci su imali dvadesetak intervencija. Sudjelovali su, saznajemo, u izvlačenju vozila iz sniježnih nanosa, prevozili bolesnike do najbližih bolnica...

U kirurškoj ambulanti šibenske bolnice liječnici su obavili 75 intervencija. Najveći broj odnosio se na saniranje lomova ruku i nogu. Imali su i jedan slučaj ozeblina. Tek manji dio pacijenata zadržan je kraće vrijeme na bolničkom liječenju.

Rekordna potrošnja struje

Hrvatska elektroprivreda je priopćila kako su u ponedjeljak ostvareni rekordi potrošnje eletrične energije. Ostvaren je rekord tzv. maksimalnog vršnog opterećenja, pa je u devetnaestom satu zabilježena potrošnja od 3.193 megavata, dok je dnevna potrošnja iznosila 63.374 MW.

Dosadašnji rekordi potrošnje ostvareni su 16. prosinca 2010. godine kada je evidentirano maksimalno vršno opterećenje od 3. 118 MW te dnevna potrošnja od 62. 370 MW.

»Pomozite nam dok još imate kome«

»Pomozite nam dok još imate kome«, poručuju stanovnici desetak vrgoračkih sela i zaselaka koji su već šest dana odsječeni od svijeta. Tijekom utorka, na području Vrgorca u čistila se cesta do naselja Turići i Grljučići. Još nije prohodan dio dionice Gornje Rašćane i Dionica Jovići – Radalji. Veliki problem stvaraju ponovni zapusi snijega na već očišćenim cestovnim pravcima.

Na terenu su angažirani timovi zimske službe, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pripadnici Državnih intervencijski postrojbi i HGSS.

U pripravnosti su Interventna specijalistička postrojba civilne zaštite sa 40 pripadnika, Državne intervencijske postrojbe sa 53 pripadnika i helikopter te pripadnici Oružanih snaga.

U slučaju potrebe, kao pomoć stanovništvu na raspolaganju je oko 10000 obroka iz robnih rezervi te 30 agregata.

Crveni Križ Splitsko-dalmatinske županije stavio je na raspolaganje 250 deka, 100 kreveta, 200 spužvi za spavanje, pokretna kuhinja za pripravak 350 obroka i kamp za zbrinjavanje 50 osoba u Trogiru.

Još uvijek su neprohodne ceste na području Hrvaca, Podbablja i Otoka. U tijeku je čišćenje prometnica na području Muća, Lećevice, Lokvičića, Prgometa, Zadvarja,  Zagvozda, Omiša, Dicma i Prološca.  Područje oko Runoviće je prohodno, a uspostavljena je i opskrba električnom energijom. Većinom je prohodno i na području Zmijavaca i Vrlike.

Na području Imotskog, nakon tri dana, prohodna je cesta prema graničnim prijelazima  Vinjani Gornji i Vinjani Donji te na spoju sa autoceste A1 Imotski-Zagvozd.

 "Bili bismo neozbiljni da prosvjedima ne reagiramo na to što nam Ministarstvo poljoprivrede reže poticaje za čak 900 milijuna kuna!" kaže preksinoć za predsjednika Brazde ponovno izabrani Matija Brlošić. U prosvjede - blokadu važnih pravaca, ide se ako do srijede ne stigne poziv premijera Zorana Milanovića za sastanak. "Ako može naći vremena za sastanak sa sindikatima, može i s nama. Nisu naši problemi ništa manji", kaže Brlošić. Najavljuje da će prosvjed u Đakovštini teći na pet mjesta - kod Bijele Vile (državna cesta Đakovo-Našice), kod Širokog Polja (državna cesta Đakovo-Osijek), na đakovačkoj zaobilaznici, na cesti za Piškorevce (kod motela Ana) te kod Đurđanaca (državna cesta Đakovo-Vinkovci).

- Bit će to prosvjed upozorenja od dva sata, a na što je utjecala i velika hladnoća pa se pribojavamo smrzavanja goriva i traktora - dodaje Brlošić. Toga dana se na prosvjede sprema i Laslov ZUSSB, baranjska Brazda, Udruga ratara iz D. Miholjca, a u Osječko-baranjskoj županiji bit će blokirano 10-ak pravaca. Početak je u 12 sati.

Matija Brlošić predsjednik Brazde
Ako Milanović može naći vremena za sastanak sa sindikatima, može i s nama

Prosvjeduju i Baranjci
I baranjski seljaci će prosvjedovati, tvrdi Petar Pranjić, predsjednik Udruge seljaka Baranjska brazda, koji je prosvjede jučer prijavio Policijskoj postaji Beli Manastir. “Svi baranjski seljaci, koji budu u mogućnosti, u četvrtak će točno u podne traktorima doći na punkt u Čemincu, pokraj državne prometnice D-7”, kaže, ističući da je osnovni razlog prosvjeda najava kresanja proračuna i neisplate poticaja za 2010. “Prosvjedi će biti odgođeni u slučaju da Vlada zajamči isplatu”, kaže Pranjić.

Vrijeme se postupno smiruje, snijeg pada sve slabije, a uskoro će se i djelomice razvedriti. Nažalost ostaje jako hladno, ostaje i vjetrovito tako da ćemo i bez novog snijega i sutra imati o čemu pričati.

Srijeda i četvrtak bit će suhi, možda je pravo vrijeme da obavite sve ono što zbog snijega niste proteklih dana, no već od petka stiže nam novo naoblačenje i nove oborine; uz ovu vrlo nisku temperaturu bit će to ponovno snijeg, samo na jugu zemlje i snijeg i kiša.

Još uvijek smo pod većinskim utjecajem sibirske anticiklone, ciklona sa Sredozemlja ponovno se popunjava i slabi pa će i vlažnog zraka idućih dan, dva, nad našim krajevima biti manje. U takvim okolnostima, već će sutra ujutro biti djelomice sunčano, s promjenjivom naoblakom, osobito duž Jadrana.

Pratite vremensku prognozu na ovom linku!

'Napravit ćemo maksimalno i radimo danonoćno na proračunu, zaštitit ćemo sve ono što možemo zaštititi i tako drastičnih rezova kakvi se najavljuju u medijima neće biti', rekao je Jakovina odgovarajući na pitanja novinara nakon sastanka s predstavnicima prehrambene industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

'Pričekajmo četvrtak, u četvrtak imamo prvi draft na Vladi', kazao je ministar, upitan da komentira činjenicu da poljoprivrednici nisu najbolje prihvatili najave o smanjenju poticaja te kako gleda na najavljene prosvjede seljaka.

Najavljeno je ukupno smanjenje državnog proračuna od 4,6 milijardi kuna i nije logično očekivati da će poljoprivreda biti pošteđena, kazao je ministar.

No isto tako treba znati da je sustav poticaja cijelo vrijeme do sada bio nešto što nije najtransparentnije i najkvalitetnije vođeno, dodao je Jakovina.

U prošloj godini nije isplaćeno, osim dijela za mlijeko, ništa vezano za poticaje za 2011, kazao je navodeći da su isplaćene obaveze iz 2009. i 2010. i prethodnih godina, a čak su ostale obaveze za kapitalna ulaganja.

Na koji način će Vlada smanjivati masu plaća, ako se ne diraju kolektivni ugovori, upitala je Jadranka Kosor, podsjetivši da je njena Vlada 2010. htjela mijenjati odredbe zakona o radu koje se odnose na kolektivne ugovore, protiv čega su današnje vladajuće stranke bile protiv, kao i sindikati koji su prikupili potpise za održavanje referenduma.

»Tada smo smo pozivali i Zorana Milanovića i Radimira Čačića i sve u oporbi da se dogovorimo oko jedne od ključnih stvari za Hrvatsku i gospodarski oporavak, a nije bilo odaziva. Da se tada postigao dogovor, sigurno bi sadašnjoj Vladi i Kukuriku koaliciji bilo puno jednostavnije raditi i donositi odluke. Mi ćemo svakako i dalje raditi na tragu onog što smo zagovarali dok smo vodili vladu«, kazala je Jadranka Kosor, najavivši time da bi HDZ mogao podržati Vladu bude li išla u izmjene ZOR-a.

No, poručila je da Zoran Milanović ima problem jer je 2010. potpisao sindikalnu peticiju za referendum o izmjenama ZOR-a, a kao premijer zajamčio da se ZOR neće mijenjati.

»Politika SDP-a, dok su bili u oporbi, bila je kratkovidna i često su uskostranačke interese stavljali iznad državnih. Ovo o čemu vlada danas razgovaraju s MMF-om i s drugim međunarodnim institucijama je u kontekstu činjenice da, dok su bili oporba, iz uskostranačkih interesa i nedovoljne hrabrosti, nisu imali snage poduprijeti neke odluke važne za budućnost Hrvatske među kojima je Zakon o fiskalnoj odgovornosti i ZOR«, rekla je Kosor. Upozorila je da u strukturi proračuna očito nešto nije u redu jer Vlada koja još nije donijela proračun za 2012. već najavljuje njegov rebalans.

Dejan Tolić došao je u Veliku Britaniju 1999. godine i zatražio politički azil. U razgovoru s engleskim službenicima izjavio je tada da je pripadnik 'Belih orlova', srpske paravojne postrojbe koja je počinila brojne ratne zločine u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. On je također jedno vrijeme radio kao tjelohranitelj Vojislava Šešelja, kojemu se sudi na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu za zločine protiv čovječnosti.

Zahtjev za azil mu je odbijen. Međutim, prije nego što se vratio u Srbiju, Tolić se 2004. godine oženio britanskom državljankom Kate i s njom dobio sina. Sada je ponovo u Britaniji gdje je dobio bitku da mu se omogući stalni boravak u toj zemlji pozivajući se na zaštitu ljudskih prava.

Tolićevom povratku u Britaniju usprotivio se državni pravobranitelj koji je i naveo dokaze o zločinima koje je počinila njegova jedinica, optužujući Tolića da je sudjelovao u njima. S druge strane, Tolić je tražio svoje pravo da živi s obitelji. Sudac je presudio u Tolićevu korist, navodeći da mu treba dozvoliti boravak u Britaniji jer u njoj ima dijete. Tolić sada ima dozvolu boravka u Britaniji najmanje tri godine. Tolić tvrdi da je žrtva zamjene identiteta jer ima bratića koji se zove isto kao i on.

Paravojna formacija 'Bijeli orlovi', čiji je Tolić, prema vlastitom priznanju, bio pripadnik, osnovana je početkom devedesetih godina. Njeno osnivanje vezuje se za Vojislava Šešelja i Srpsku radikalnu stranku, a kasnije uz ime Mirka Jovića, lidera Srpske narodne obnove. 'Beli orlovi' spominju se u istragama ratnih zločina u Ovčari i Vukovaru, kao i za zločin u Voćinu u Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini terete se za zločine u Višegradu i Foči.

Nezapamćena suša koja je lani pogodila Hrvatsku ali i cijelu jugoistočnu pa i srednju Europu (po mnogima, najteža u posljednjih nekoliko desetljeća), prouzročila je prilično velike probleme u opskrbi strujom u domaćem elektroenergetskom sustavu, ali i susjednih država, kao i porast njezinih cijena na tržištu.

Prošla godina je, prema podacima Hrvatske elektroprivrede, zbog vrlo male energetske vrijednosti dotoka, prosječno 35 posto manje od planirane, bila najlošija u povijesti te tvrtke, što joj je znatno otežalo poslovanje i povećalo troškove jer se više od pola ukupnih proizvodnih kapaciteta odnosi na hidroelektrane.

Ukupna je snaga svih HEP-ovih elektrana 4164 megavata (MW), od čega hidroelektrane čine 51 posto ili 2133 MW. Zbog toga svake godine u HEP-u rade tri poslovna scenarija: s dobrom, srednjom i lošom hidrologijom.

Lani je, međutim, zbog vrlo malo padalina hidrologija bila izuzetno loša pa su hidroelektrane proizvele oko 17 posto električne energije manje nego što je bilo planirano. Taj bi postotak bio i znatno viši da u jesen 2010. nije bilo puno padalina pa su HEP-ovci početak 2011. dočekali s prilično dobro napunjenim akumulacijskim jezerima. No, i ovako je toliki da, barem što se tiče proizvodnje, prošlu godinu neće pamtiti po dobrom.

Glavni razlog leži u činjenici da hidroelektrane uz nuklearke, prema riječima stručnjaka, proizvode najjeftiniju struju prije svega zato što nema troškova goriva kao kod termoelektrana jer im turbine pokreće voda koja doslovce pada s neba.

Gotovo su sve hidroelektrane u Hrvatskoj (osim lani dovršene HE Lešće na rijeci Dobri) davno sagrađene pa su već amortizirane, što dodatno smanjuje troškove njihova rada. Kad se to ima na umu, kao i podatak da hidroelektrane čine više od polovice HEP-ovih proizvodnih kapaciteta, jasno je zašto im je lanjska snažna suša prouzročila puno problema.

U takvim situacijama smanjenu proizvodnju hidroelektrana HEP mora nadomjestiti iz drugih izvora. Kako su oni gotovo uvijek znatno skuplji, nastoje maksimalno optimizirati taj proces pa, ističu, pažljivo analiziraju što im je u pojedinom razdoblju povoljnije – pojačati proizvodnju svojih termoelektrana (na plin ili loživo ulje jer jedina TE na ugljen u Plominu ima najjeftinije gorivo pa ju nastoje maksimalno koristiti) ili povećati uvoz struje.

U HEP-u kažu da su lani većinu nedostatne električne energije nabavili iz uvoza jer je ponuda na tržištu bila dovoljna. Zato su 2011. uvezli čak 27 posto ukupno potrebne struje dok prosječno uvoze oko 20 posto (u to se ne ubraja hrvatska polovica proizvodnje iz nuklearke Krško). Struju najviše kupuju na dva tržišta - u jugoistočnoj Europi, te u Njemačkoj i Austriji. Kad su hidrološke okolnosti prosječne, cijene su na ta dva tržišta približne, a ono njemačko je uvijek referentno za ovaj dio Europe zbog velike ponude pa se uvijek može kupiti i prodati koliko se hoće.

Međutim, kad se dogodi suša u cijeloj jugoistočnoj Europi, onda se na pojačani uvoz električne energije orijentiraju sve zemlje iz te regije koje imaju visok udjel hidroelektrana u proizvodnji (uz Hrvatsku, to su Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija) pa nastane zagušenje na prijenosnoj mreži između zapada i jugoistoka Europe. Budući da se prijenosni kapaciteti za transport struje kupuju na aukcijama, u takvoj situaciji zbog velike potražnje njihova cijena raste, što povećava cijenu uvoza jer je cijena na jugoistoku veća nego u Njemačkoj, i to traje sve dok se ne poprave hidrološke okolnosti, objašnjavaju u HEP-u.

Zbog toga su lani, prema njihovim podacima, na javnim natječajima struju kupovali u više zemalja: Njemačkoj, Mađarskoj, na granicama s Hrvatskom, a za osiguravanje potrebnih količina struje iz uvoza kako potrošači ne bi osjetili nikakve probleme, potrošili su oko 7 posto više od plana. No zasad, kažu, još ne mogu reći točan iznos. Taj bi postotak bio i veći da oko 50 posto potrebne električne energije iz uvoza, u skladu sa svojom poslovnom strategijom, ne kupuju ranije te da dosta struje nabavljaju na mjesečnim javnim natječajima, što im također pomaže da postignu što povoljniju cijenu. Uz to, prosječno oko 5 posto struje kupuju na tzv. spot tržištu, gdje se povoljno prodaju viškovi.

Uvoz im se redovito povećava svakog ljeta kad zbog manje padalina njihove hidroelektrane slabije rade, a potrošnja je svake godine sve veća zbog porasta broja turista, kao i klimatizacijskih uređaja.

Poslovanje im je prošle godine dodatno otežala velika nesreća u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima. Ona je potaknula vlade nekih europskih zemalja, prije svega Njemačke, da odluče prijevremeno privremeno ili trajno zatvoriti dio nuklearki. Budući da je redovno riječ o velikim elektranama koje proizvode znatne količine električne energije, na tržištu je zbog naglog i velikog smanjenja ponude njezina cijena odmah znatno porasla.

Brza i snažna reakcija tržišta najočitija je iz podatka da je samo sat nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila da su odlučili zatvoriti dio nuklearki, cijena električne energije na tamošnjem tržištu porasla čak za 20 posto što se ubrzo odrazilo na cijelu regiju, ističu u HEP-u.

S obzirom na to, kao i na činjenicu da je hidrologija lani samo u siječnju bila na razini prosjeka dok je u svim ostalim mjesecima bila znatno lošija pa je čak i studeni bio na razini ljetnih mjeseci kad uvijek ima najmanje padalina pa hidroelektrane najslabijje rade, jasno je zašto su u HEP-u prilično zadovoljni podatkom da su na uvoz u 2011. potrošili samo 7 posto više od plana. Koliko je to konkretno utjecalo na njihovo lanjsko poslovanje, bit će jasnije kad objave svoje godišnje rezultate. No, unatoč jakoj suši, očekuju pozitivan rezultat, ali će im dobit biti znatno niža nego u 2010.

Dodatne im probleme, napominju, osim hidrologije stvara i način plaćanja poreza. U dobrim hidrološkim godinama ostvare dobit na koju prema propisima plate porez, a ponekad Vlada, kao prošle godine, odluči dio dobiti preliti u državni proračun. Međutim, kad dođe loša hidrološka godina koja im zbog povećanih troškova donese gubitak u poslovanju, ne samo da, prema riječima stručnjaka, nema nikakvih šansi da im država vrati dio ranije uzetog novca, nego im uglavnom ne omogućuje ni usklađivanje cijene struje s troškovima poslovanja.

Stručnjaci očekuju da će veliki dodatni troškovi koje je HEP-u prouzročila suša, biti dodatni poticaj da ta tvrtka ove godine od Vlade zatraži povećanje cijene struje za kućanstva jer gospodarstvo može birati dobavljača i s njim ugovara dogovorene cijene. Osim zbog povećanih troškova uslijed suše, poskupljenje struje za kućanstva, kako se predviđa, zatražit će i da bi osigurali kapital potreban za velike planirane i dijelom već započete investicije prije svega u nove elektrane, ali i u prijenosnu i distribucijsku mrežu. Njihov godišnji plan ulaganja je oko 2,5 milijardi kuna plus 500 milijuna kuna za održavanje postojećih objekata, a s postojećom cijenom, tvrde, ne mogu postići standardni povrat na kapital koji bi im omogućavao potreban razvoj.

Pritom u HEP-u naglašavaju da samo tri europske zemlje imaju niže cijene za kućanstva od njihove, dok su cijene za gospodarstvo samo nešto više, ali i one ulaze među trećinu najnižih u Europi. Kako objašnjavaju, osim što bi im odgovarajuća dobit olakšala investiranje, omogućila bi im i bolji kreditni rejting te dobivanje povoljnijih kredita.

Zbog prilično velikog udjela hidroelektrana u njihovim proizvodnim kapacitetima koje su jako izložene hidrološkim problemima, nameće se pitanje planira li možda HEP kroz buduće investicije u nove elektrane smanjiti udjel hidroelektrana. Tim više što je njihova gradnja prilično skupa, a ni utjecaj na okoliš nije zanemariv.

No, u toj tvrtki odbijaju takvu mogućnost. Takvu odluku obrazlažu europskom praksom korištenja vlastitih prirodnih resursa, činjenicom da proizvode dosta jeftinu struju, da se ubrajaju u obnovljive izvore energije pa olakšavaju borbu protiv globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena te donose i druge koristi. Osim toga, za razliku od termoelektrana, mogu se puno brže pokrenuti pa su dobar back up za sve popularnije ali nepouzdane ostale obnovljive izvore poput elektrana koje koriste energiju vjetra ili sunca pa još znatno više ovise o čudima prirode. Zato HEP namjerava, koliko to bude moguće, iskoristiti preostali hrvatski hidropotencijal.

Suša bi se mogla nastaviti line i ove godine

HEP-ovce brine podatak da se ni ove godine hidrologija nije značajnije popravila, što znači da suša traje već dulje od godinu dana, a u prošlosti, prema njihovim riječima, nije bilo takvih slučajeva. Unatoč svemu su optimisti jer je u regiji, pa i kod nas, ovih dana palo dosta snijega.

Ako nakon toga padne kiša, onda će se dijelom napuniti akumulacije hidroelektrana u kojima je i dalje oko 20 posto manje vode nego su planirali. No, zahvaljujući uvozu i pojačanom radu termoelektrana unatoč prilično povećanoj potrošnji struje zbog zime i velikih hladnoća (sad je potrošnja 6-7 posto ispod rekordne zabilježene 16. prosinca 2010.), ne očekuju nikakve probleme u opskrbi. Naravno, ako se ne dogodi neočekivani veći kvar ili oštećenje u elektroenergetskom sustavu, što je zimi uvijek moguće.

"Kćerka mi se neku večer vratila uplakana. Rekla mi je da više ne želi ići sama u školu i da moramo dolaziti po nju kada završi nastava. Do pola puta je imala i društvo, no dalje prema Gundulićevoj morala je sama. A dva psa vrzmala su joj se cijelo vrijeme oko nogu, a kada je u strahu potrčala, počeli su lajati, jedan je skočio i povukao joj torbu s leđa, što je za osmogodišnje dijete bio šok", požalila nam se zabrinuta majka. Grad Županja lani je angažirao specijaliziranu veterinarsku ambulantu i higijeničarski servis Tip-Tip iz Vinkovaca za skupljanje i zbrinjavanje pasa lutalica.

Pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Damir Parmać pojašnjava da je na oglasnom panou na Trgu kralja Tomislava jasno istaknuta obavijest o tome da građani pse lutalice mogu prijavljivati Gradu i Tip-Tipu. "Prošlog smo tjedna na temelju dojave jednog roditelja proveli akciju hvatanja pasa i temeljito pročešljali teren na potezu od Trga prof. Martina Robotića, Kralja Tomislava, Trga Republike, Aleje Matice hrvatske do škole, gdje su uhvaćena četiri psa. Jedan vlasnik se pojavio pa je usmeno upozoren, a tri su psa odvezena u Vinkovce.

Djeca su prioritet i na takve dojave odmah reagiramo", pojašnjava Parmać. Fotografije uhvaćenih pasa građani mogu pregledati na internet-stranici i pronaći psa kojeg traže. U slučaju pronalaženja, vlasnici su dužni u cijelosti platiti trošak dolaska u Županju i intervenciju Tip-Tipa. Za uhvaćene pse koji nisu čipirani račun podmiruje Grad prema postojećem cjeniku. A troškovi zbrinjavanja pasa lutalica vrlo su visoki jer za samo jednog psa potrebno je izdvojiti i do 3,5 tisuća kuna, što je, ustvrdili su svojedobno i gradski vijećnici, neprimjereno bacanje novca. Kada se taj iznos pomnoži s brojem pasa na području grada, dođe se do podatka da bi se za tu namjenu godišnje izdvajalo više novca nego za socijalni program.

Zbog toga se na području grada rade samo najhitniji slučajevi, među kojima su škole, vrtići, ali i crkve gdje se okuplja velik broj ljudi, posebice starijih i djece. Parmać očekuje da će problem pasa lutalica uskoro biti još izraženiji zbog početka obveznog cijepljenja pasa.

Smanjenje plaća, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, smanjenje troškova rada, lakše otpuštanje i manji trošak otkaza – sve su to savjeti koje je Misija Međunarodnog monetarnog fonda ostavila Hrvatskoj nakon još jednog redovitog posjeta. Moglo bi se reći ništa novoga  od MMF-a koji sugerira ozbiljniju privatizaciju i hvali stabilnost bankarskog sustava, no ovaj put njihova je ocjena značajnija obzirom da  može sugerirati kako će rejting agencije ocijeniti hrvatski kreditni rejting i hoće li on završiti u kategoriji »junk« (smeće).

Dobrim dijelom ta će ocjena ovisiti o tome  hoće li Hrvatska u ovoj godini ostvariti bilo kakav gospodarski rast i hoće li agencije i međunarodne institucije uvjeriti u to da je Vlada svojim mjerama sposobna konsolidirati javne financije.  MMF prognozira da će Vlada polovično uspjeti u svojim nakanama, pa tako procjenjuje da će BDP u ovoj godini pasti za jedan posto, dok su vlasti skrojile proračun temeljen na rastu od 0,8 posto.  Tu svoju procjenu MMF je izgradio na slabljenju domaće potražnje koja je dijelom posljedica prezaduženosti kućanstva, te na činjenici da ni izvoz neće puno doprinijeti oporavku zbog  ulaska europodručja u recesiju.  

Ipak, kažu da  su Vladine fiskalne smjernice za izradu ovogodišnjeg proračuna, koje predviđaju rezanje državne potrošnje za 4,6 posto, korak u pravom smjeru ako budu provedene. Ako ne bude promjene politike gospodarski izgledi u 2012. godini i srednjoročnom razdoblju su, prema MMF-u, slabi.

"Hitni prioriteti politike trebaju biti pokretanje vjerodostojne fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i ponovno uspostavila održivost duga«, navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a .

Hrvatskim vlastima  sugeriraju da pripreme pričuvne mjere u slučaju da dodatno prelijevanje efekata krize u euro području dovede do narušavanja  proračunskih prihoda.  Savjetuje se i  provedba zakašnjelih strukturnih reformi  kako bi se poboljšala konkurentnost i ostvario održiv rast u srednjoročnom razdoblju.  Plaće, koje MMF ionako smatra previsokim za domaću efikasnost i produktivnost, potrebno je smanjiti i tako provesti internu devalvaciju, jer bi tečaj  bilo preskupo prilagođavati  obzirom na visoku deviznu izloženost gospodarstva.

 Već ranije MMF je tražio devalvaciju kune, no sada sugerira da se to dogodi kroz smanjenje plaća.  

Traže se i promijene zakona o radu  kako bi se smanjili troškovi zapošljavanja i otpuštanja, a prvi na udaru bi trebali biti zaposleni u javnom sektoru. Traži se i ubrzanje privatizacije i ukidanje neporeznih naknada, čije je smanjivanje, a ne ukidanje, Vlada već najavila.

– Članovi Misije MMF-a pozivaju na brzu provedbu ovih reformi kako bi se ublažili kontrakcijski efekti fiskalne konsolidacije. Povećanje konkurentnosti poduprlo bi rast izvoza, privuklo inozemni kapital, a  to bi pridonijelo  preusmjeravanju gospodarstva na inozemnu potražnju i ostvarivanju održivog rasta koji počiva na privatnom sektoru, zaključuju među ostalim MMF-ovci.

Do sredine veljače sigurno će biti donesena odluka o tome hoće li opstati javnoovršiteljska služba, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa. Zasad je primjena Zakona o javnim ovršiteljima prolongirana na 1. srpnja, a dotad bi se trebalo znati hoće li i na koji način ovršitelji funkcionirati.

Definitivno je pak u Ministarstvu zaključeno da ako ovršitelji i opstanu, to neće biti prema sadašnjem modelu, jer je analiza pokazala da ne bi imali dovoljno posla. Zbog toga ako budu radili, ovršitelji neće biti raspršeni po manjim gradovima, nego bi ta služba postojala u većim sredinama, ali opet tako da pokriva cijelu državu. To znači da ovršitelji ne bi imali samostalne ured, kako je to određeno sadašnjim zakonom, nego bi u većim gradovima vjerojatno njih više radilo u jednom uredu.

U Ministarstvu još analiziraju podatke o tome koliko se ovrhe uspješno i sad provode preko Fine i sudova. Zasad su, kažu, utvrdili da sudovi prilično uspješno provode ovrhe, čak i u Zagrebu gdje to radi Općinski građanski sud koji je najopterećeniji u državi. Primjerice, u Puli sud nema neriješenih ovrha, a tamo su imenovana tri javna ovršitelja.

U Ministarstvu pravosuđa intenziviraju se sastanci s javnim ovršiteljima. Na nedavnim razgovorima bio je i predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ivan Maleković. Glavno pitanje postavljeno javnim ovršiteljima bilo je smatraju li da će uopće imati dovoljno predmeta s obzirom da ovrhe zbog neplaćenih računa (na temelju vjerodostojne isprave) rješavaju javni bilježnici, a one nad nekretninama sud.

Na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu u tijeku je ovrha nad 3705 nekretnina, uglavnom zbog neplaćenih kredita, a to sud, kako se procjenjuje, može riješiti.

Kako ovrhe zbog neplaćenih računa, a tih je na tisuće, rješavaju javni bilježnici, tu je i Fina, a ovrhe nad nekretninama provode sudovi, javnim ovršiteljima preostale su samo ovrhe nad pokretninama od čega ne bi mogli živjeti, argumenti su za ukidanje tog posla.

Javni ovršitelji pak ukazuju na to da sudovi neučinkovito provode ovrhe, jer se godinama mora čekati na isplate duga na temelju ovršnih presuda.

Kako se može čuti, javni ovršitelji skeptični su prema tim razlozima zbog kojih se dovodi u pitanje njihov rad. Dio njih smatra da javnoovršiteljsku službu opstruiraju moćni odvjetnički i javnobilježnički lobiji.

Javni bilježnici, kako smo čuli u vrhu te službe, ni u kojem slučaju neće pristati na to da ovrhe za neplaćene račune prepuste javnim ovršiteljima jer je to izvor unosne zarade. Da javni ovršitelji postanu nadležni za ovrhe i time učinkoviti, samo je pitanje vremena kad bi njima pripale i ovrhe za neplaćene račune.

Također, tu je i jedan od najmoćnijih odvjetnika Marijan Hanžeković, u čijem su odvjetničkom uredu prilično angažirani na provođenju ovrha, uglavnom za HRT, što im donosi milijunske zarade, a dio ovršitelja smatra da je upravo on pokrenuo »akciju« da se javnim ovršiteljima onemogući rad.

Ministar Orsat Miljenić tu je u prilično nezgodnoj situaciji, jer bi mu se moglo spočitavati da ukidanjem javnih ovrštelja ide na ruku odvjetnicima, što je donedavno i sam bio.

No, čini se da će odluka o tome trebaju li javni ovršitelji provoditi ovrhe ili će to i dalje raditi sudovi i javni bilježnici, biti donesena na najvišoj političkoj razini, a temelj za to bit će analiza koju će provesti Ministarstvo.

Najavljujući novu zdravstvenu reformu, Ostojić je rekao da su iscrpljene financijske mogućnosti građana koji su u posljednjih desetak godina najviše izdvajali za poboljšanje kvalitete zdravstvenog sustava, pa je ubuduće potrebno pronaći nove izvore financiranja.

Ostojić je ponovio kako nije očekivao financijsku situaciju koju je zatekao, a to je deficit od 5,2 milijarde kuna, odnosno velike dugove HZZO-a i bolnica u kojima oko 57 posto novca odlazi na plaće zaposlenih, a svega 21 do 26 posto na lijekove.

Kaže, međutim, kako je naslijedio i dodatne obveze za 2012. godinu - 117 milijuna kuna potrebnih za ustroj hitne medicinske pomoći, novih 260 milijuna kuna za lijekove i 230 milijuna kuna za prava iz kolektivnog ugovora.

Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja usporedio je strukturu financiranja zdravstvenih sustava u Europi i Hrvatskoj. Europske zemlje za zdravstvo izdvajaju 9,6 posto BDP-a, a Hrvatska 7,8 posto, no europske zemlje prosječno iz proračuna financiraju 72 posto ukupne zdravstvene potrošnje, a u Hrvatskoj 85 posto.

Želim što skoriji sastanak s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem jer mi je Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) postavila rok od samo tri sata za osiguranje bankovnog jamstva, rekao je u ponedjeljak nesuđeni kupac Dalmacijavina Salomon Berkowitz na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Dodao je da je uputio Čačiću pismo jer vjeruje da se na sastanku može riješiti taj »administrativni ping-pong« oko bankovnog jamstva i uvjeta kupnje, a ako se zaključi da posao s Dalmacijavinom nije izvediv, morali bi o tome izdati zajedničko priopćenje za javnost.

Vlasnik tvrtke Traubi International tvrdi da su mu iz AUDIO-a poslali zahtjev za bankovno jamstvo od 120 milijuna kuna tek 31. siječnja, tri sata prije isteka roka u kojem je trebao dopuniti dokumentaciju za kupnju Dalmacijavina.

Berkowitz ističe da bankovno jamstvo uopće nije problem. No no osim prekratka roka, tu je i pitanje »nečista« vlasništva nad nekretninama Dalmacijavina koje su opterećene brojnim hipotekama.

Naime, osim države koja se obvezala da će skinuti svoje hipoteke u slučaju kupnje, Berkowitz je naknadno otkrio da su hipoteke stavile i neke banke i radnici koji imaju potraživanja zbog neisplaćenih plaća.

Ističe da kad pitanje vlasništva bude riješeno, u roku od 36 sati može osigurati jamstvo bilo koje europske banke te dodaje kako AUDIO do 31. siječnja nije tražio nikakvo jamstvo.

Štoviše, iz Agencije su ga uvjeravali da će posao biti sklopljen, objašnjava Berkowitz.

To je loš primjer drugim stranim investitorima, a takva priča u stranim bi medijima djelovala kao šala zbog koje bi Hrvatska bila osramoćena, dodao je Berkowitz koji tvrdi kako ne želi zbog svojih problema u inozemstvu stvarati dojam o Hrvatskoj kao zemlji neprijateljski raspoloženoj prema stranim ulaganjima.

»Želim sjesti za stol s predstavnikom prodavatelja i ako mi on kaže da se gubim odavde, ja ću to učiniti bez nanošenja štete Hrvatskoj«, kaže Berkowitz.

Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva 1. veljače ocijenilo je da je dopunjena dokumentacija »nepotpuna i neprihvatljiva« jer ne sadrži bankovno jamstvo i očitovanje o prijedlogu kupoprodajnog ugovora pa se smatra da je nesuđeni kupac Berkowitz odustao od kupnje, čime su ispunjeni uvjeti za stečaj Dalmacijavina.

Prema prijedlogu kupoprodajnog ugovora, Berkowitz bi trebao u dvije godine vratiti 120 milijuna kuna pozajmljenih za plaće i obveze prema dobavljačima, a oko 900 milijuna kuna dugova državi bilo bi otpisano.

Podsjetimo, prošli je tjedan 100 radnika Dalmacijavina nakon višednevnih prosvjeda u Splitu prosvjedovalo u Zagrebu.

Nakon sastanka sa zamjenicom ministra gospodarstva Tamarom Obradović Mazal, rečeno je da je Berkowitzu dana posljednja šansa. Kako on traženo nije napravio, ispunjeni su svi uvjeti da se pokrene stečaj Dalmacijavina.

Iako su spremni javno progovoriti o problemu s kojim su se suočili kad su preuzeli diplome, neki i po dvije, vrlo je teško naći nekoga tko će, pod punim imenom i prezimenom, podijeliti svoju muku s javnošću. Upravo tako je i s dvojicom mladih politologa do čije je priče, uz malo sreće i nekoliko pitanja putem društvenih mreža, tportal ipak uspio doći.

Obojica, a u ovoj priči dobit će imena Ivan i Josip, redovito se javljaju na sve natječaje koji budu objavljeni na stranicama Zavoda za zapošljavanje, u Narodnim novinama ili specijaliziranim portalima za traženje posla, no do sada se nije dogodilo da su imali uspjeha. Odbijenice čak nisu ni postojale, a i kad bi dobili obrazloženje, još bi se više razočarali.

'Odbijenice koje sam dobio bile su floskule u smislu 'drugi kandidat se bolje uklapa u radni kolektiv' ili sam bio sustavno odgovaran od radnog mjesta tijekom intervjua, pa su mi govorili da to 'možda nije pravo mjesto za mene' ili da mi 'neće biti zanimljivo ili kreativno'. Naravno da ne očekujem da mi prvi posao bude posao iz snova, ali mislim da sam priliku zaslužio', priča politolog Ivan.

Osim politologije u Zagrebu, na kojoj je bio među najboljim studentima, Ivan je stekao i diplomu na političkim znanostima Central European Universityja u Budimpešti, jednom od pet najboljih u Europi.

'Dok sam imao studentska prava, radio sam još nekoliko poslića. Sortirao sam, među ostalim, kuverte za jednu tvrtku koja se bavi dostavama za 18 kuna po satu. Često je u društvu postojala zafrkancija da sam vjerojatno jedini koji s dvije diplome slaže kuverte. Odgovorao sam da ću i s doktoratom, ako do njega dođem, nastaviti s istim poslom', prisjeća se Ivan.

I njegov kolega Josip javlja se na sve one oglase koji budu objavljeni, iako tvrdi da ih ima 'na kapaljku', ali i upozorava da se 'i za ono malo što se objavi traži višegodišnje iskustvo'. Nažalost, mladi ljudi koji nemaju priliku dobiti posao, ne mogu ni steći nikakvo iskustvo.

'Ne polažem nade u natječaje ni njihovu transparentnost. Ipak, i dalje ću mjesecima slati prijave, iako znam da nisam kompetentan po onome što traže i znam da će mi rijetko tko odgovoriti, te se oslanjati na žnjore i veze bez kojih se realno većina mladih diplomanata u današnjoj situaciji može 'slikati'. Odlazak u inozemstvo je također opcija i sve sam joj bliži', upozorava Josip.

Uz napomenu da je nužno osnažiti status politologije u društvu jer 'ima osjećaj da ih je fakultet naprosto izbacio na burzu', ali i prestati s 'favoriziranjem' pravnika i ekonomista, priznaje i da je sam 'nedovoljno aktivan'.

'Dok svakodevno svjedočim hrpi oglasa gdje se, uz već nedostižno radno iskustvo od nekoliko godina, traže dipl.oec. ili dipl.iur., a moja vokacija izaziva podsmijeh, svjestan sam i svoje pasivnosti. No taj je problem prilično raširen u studentskoj populaciji, ali i u cjelokupnom društvu', priznaje Josip.

Za obojicu je, umjesto uzaludnog traženja posla, 'bezbolnija i izglednija' prilika nastavak studiranja. Smatraju to boljom opcijom, jer i ona mjesta koja se mladima nude, vezana su uz administraciju i uredske poslove.

'Usporedbe radi, prijatelji iz Litve koji su studirali sa mnom u Budimpešti zaposleni su u roku od mjesec dana po povratku kući na iznimno visoka mjesta u državnim agencijama i ministarstvima. Kod nas se za takve poslove obvezno traži od tri do pet godina iskustva', požalio se Ivan.

Svjestan je i da se 'više ne može reći 'Eh, da mi bar netko pruži šansu, pa ću se pokazati' te tvrdi da mu je jasno da 'ako sam sebi ne stvori šansu, nitko drugi mu je neće dati'.

Nažalost, Ivan i Josip iz tportalove priče tek su dio onog surovog statističkog pokazatelja o broju nezaposlenih, koji svakodnevno objavljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dio su i još strašnijeg upozorenja po kojemu je Hrvatska vrlo blizu Španjolskoj po neslavnom udjelu mladih na 'burzi rada'. Dok je u Hrvatskoj broj mladih u strukturi nezaposlenih na 35 posto od ukupnog broja, Španjolska je iznad 40 posto. Europski prosjek iznosi 20-ak posto.

Brojka nezaposlenih u Hrvatskoj prošloga je tjedna, baš kad su čelnici zemalja članica EU na summitu u Bruxellesu dogovarali izjavu o mjerama za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja, premašila čak i brojku od 334.000. Na europskom summitu bio je, doduše u svojstvu promatrača, i hrvatski premijer Zoran Milanović. Najavio je određene porezne olakšice za poticaj zapošljavanja mladih te priznao da Hrvatska 'ima problema s nezaposlenošću mladih'.

Kanada nudi posao mladima

Australija kao najpoželjnija zemlja za novi početak, Katar kao izazov za građevinske stručnjake i 'obične' radnike, ali i Kanada kroz posebne programe useljenja i zapošljavanja samo su neke od destinacija o kojima se govori kad je aktualizirana priča o odlasku 'trbuhom za kruhom'.

Mladim ljudima u Hrvatskoj u posljednje je vrijeme popularan program 'Work Canada' koji mladim ljudima u dobi od 18 do 35 godina nudi odlazak u Kanadu na rok od jedne godine te mogućnost zaposlenja i obrazovanja. Nakon isteka jednogodišnje radne vize, ostanak se može produljiti na još godinu.

Na Youtube-u je 3. veljače objavljen video prilog koji prikazuje posjet nekolicine ljudi napuštenoj i zapuštenoj Političkoj školi SKJ u Kumrovcu iz koje namjeravaju spasiti odbačenu gomilu knjiga. U video prilogu govori znanstveni novak sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Izvor Rukavina, koji je u razgovoru za tportal pojasnio o kakvoj je inicijativi riječ.

'Na brojne liste putem kojih komuniciramo javilo se dosta ljudi koji su upozoravali na katastrofalno stanje Političke škole i knjiga koje se tamo nalaze, a potom su se pojavile glasine da će te knjige završiti na smeću, pa da će ih preuzeti Crkva što je Crkva demantirala', kazao je Rukavina i dodao da su po tim dojavama odlučili otići do Kumrovca i vidjeti što mogu napraviti da bi spasili odbačen knjižni fond. Javili su se načelniku općine Dragutinu Ulami, no općina nije nadležna nad Političkom školom već je ona pod Agencijom za upravljanjem imovinom (AUDIO).

Rukavina ističe da se radi o inicijativi potpuno neformalne skupine studenata, umjetnika i publicista kojima je jedini cilj zbrinuti knjige, a pomoć u zbrinjavanju potražit će na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, odnosno u knjižnici FFZG-a, a jedan od sljedećih korake je i komunicirati AUDIO.

'Ne uspijemo li trajno pohraniti knjige, trebali bismo barem omogućiti da ih ljudi slobodno mogu uzeti', zaključuje Rukavina koji sa svojom ekipom namjerava ovu hvalevrijednu akciju istjerati do kraja.

Ne jenjava zaduživanje države, a koliko nas košta financiranje proračunskih rashoda pokazuje i svježa statistika Hrvatske narodne banke po kojoj je rujan 2011. zaključen s javnim dugom od 150,77 milijardi kuna. To znači da je država u devet mjeseci Hrvatsku zadužila za novih 14,77 milijardi kuna. Kako je pritom na inozemnom tržištu dug države zadržan na manje od 7 milijardi eura, odnosno oko 52,5 milijardi kuna, jasno je da se država oslonila na domaće tržište.

U ukupnom inozemnom dugu država sudjeluje s jedva 15 posto, ali je riječ samo o dugu središnje države, dok se inozemna jamstva koja su narasla na gotovo 40 milijardi kuna uračunavaju u dug 'ostalih domaćih sektora'. Glavninu povećanja duga financirali su domaći ulagači, kojima su ponuđeni svi oblici zaduženja. Inozemnim ulagačima ponuđena je tek jedna tranša obveznice, pa se ukupni inozemni dug države povećao za oko 2,7 milijardi kuna, pri čemu dug po obveznicama iznosi 36,3 milijarde, što je za otprilike 4,5 milijardi kuna više nego na početku 2011.

Ako se tome pribroji aktivnost na domaćem tržištu, plasman obveznica povećan je za dodatnih 6,64 milijarde kuna kroz dvije tranše obveznice. Tako je samo po obveznicama kreiran dug od novih 11 milijardi kuna.

Krediti koje država podiže kod poslovnih banaka uglavnom prolaze nezapaženo, pa valja napomenuti da je dug po kreditima na stranom tržištu porastao za milijardu, a na domaćem za čak 3 milijarde kuna u samo devet mjeseci 2011. Sada država ima ukupno 32,7 milijardi kuna kredita za otplatu, od čega čak 20,28 milijardi kuna domaćem bankarskom sektoru.

Aktivno je bilo i tržište trezorskih zapisa, a nakon brojnih aukcija do rujna prošle godine ukupan plasman kratkoročnog duga povećan je za milijardu kuna, na 17,83 milijarde kuna.

I dok na domaćem tržištu javni dug buja, inozemni bruto dug do rujna 2011. povećao se za neznatnih 100 milijuna eura, pa je krajem rujna iznosio 46,61 milijardu eura, pokazala je statistika Hrvatske narodne banke.

Glavninu duga generirale su banke i ostali domaći sektori, odnosno tvrtke i građani. Naime, u statistiku inozemnog duga uračunava se svako prelijevanje novca iz banke matice u banku kćer, a kako su najveće poslovne banke na domaćem tržištu u stranom vlasništvu, njihov pristup kapitalu podiže inozemni dug Hrvatske. Tako su banke do kraja rujna imale dug prema vlasnicima od 11,15 milijardi eura, što je tek 400 milijuna eura više nego krajem 2010.

To sugerira nisku kreditnu aktivnost banaka, odnosno oslanjanje na štednju i depozite na domaćem tržištu u pribavljanju sredstava za plasmane. Privatne i javne tvrtke te građani ukupno su imali 20,75 milijardi eura inozemnog duga, a tu moramo napomenuti da se svaki kredit koji isplaćuje banka građaninu ili tvrtki ponovo uračunava u statistiku duga. I dok su banke neznatno povećale svoj ukupni dug prema inozemnom tržištu, ostali domaći sektori se razdužuju, ali u vrlo sporom ritmu, pa su u devet mjeseci uspjeli smanjiti ukupni dug za samo 200 milijuna eura. Ipak, gledajući statistiku, krediti spomenutom sektoru u devet mjeseci smanjili su se za gotovo 2 milijarde na tek 15,54 milijarde eura. Problem otplate kredita vrlo je izražen, pa je evidentirano oko milijardu eura kašnjenja u otplati, od kojih se 837 milijuna eura odnosi na plaćanje glavnica.

Prošla godina nije bila zahtjevna po pitanju otplate dugova za državu, pa je privatni sektor imao većinu od ukupno 8,1 milijardu eura otplate na svojim leđima, od kojih je više od 2 milijarde eura u zadnjem kvartalu. Tekuća godina u smislu kamata prilično je intenzivna. Iako se tijekom godine mora otplatiti tek pola milijarde eura više nego lani, samo za kamate izdvojit ćemo 1,2 milijarde eura, što je pet puta više nego u 2011. Dok država ima samo 254 milijuna eura obveza prema međunarodnim vjerovnicima, građani i tvrtke morat će prikupiti gotovo 4 milijarde eura, odnosno 30 milijardi kuna koje im sjedaju na naplatu.

I dok građani i tvrtke otplaćuju strane kredite, država će morati odgovarati domaćim ulagačima. Upravo s domaćeg tržišta kapitala i novca stižu naplate obveznice u protuvrijednosti 500 milijuna eura i kredita kod poslovnih banaka od gotovo 2,8 milijardi kuna, koji su tek dio od gotovo 12 milijardi kuna koje država mora otplatiti u 2012. godini.

Pokazao je Vladimiru Ferdeljiju tko je gazda kad ga je smijenio s mjesta pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture nakon što se ovaj usudio dovesti u pitanje hrabrost njegove Vlade.

A pokazao je i Radimiru Čačiću tko je gazda, stopiravši imenovanje nepravomoćno osuđenog Srećka Ferenčaka u Nadzorni odbor Janafa.

Tko će utješiti Komadinu?

Radimir Čačić sigurno nije bio sretan, ali brzo se utješio postavljanjem drugog HNS-ovca na Ferenčakovo mjesto. Ali tko će utješiti Zlatka Komadinu?

Ministar prometa, pomorstva i infrastrukture ovih je dana na rubu suza. Ne samo da ga je Milanović iz udobne županove fotelje uvalio u užarenu ministarsku fotelju, nego ga je još ostavio bez najvažnijeg čovjeka.

"Ferdelji se nije uklopio"

"Gospodina Ferdeljija predložio sam da upravlja planiranjem, pripremom i provedbom strateških prometnih infrastrukturnih projekata koji se u najvećoj mjeri provode kroz javna trgovačka društva i koncesijskim modelom", objasnio je Komadina ovoga vikenda u intervjuu Jutarnjem listu.

"Po mom sudu, upravo mu njegovo višegodišnje iskustvo u poslovodstvu trebalo biti glavna prednost, no pokazalo se da se upravo iz tog razloga nije uklopio u ulogu pomoćnika ministra".

Dakle, nije znao šutjeti.

Koje su to kvalifikacije?

Novinarka nije ušla u daljnje propitivanje kvalifikacija potrebnih za ulogu pomoćnika ministra. Umjesto toga, upitala je Komadinu ima li kandidata za Ferdeljijevo mjesto. A on je odgovorio ovako:

"S obzirom na složenost ministarstva u smislu strukovnih specijalnosti, kao i razlika u primanjima u državnoj upravi u odnosu na trgovačka društva u kojima je uprava nadležna, teško je naći kadrove za upravljačke funkcije kojima životne i radne okolnosti dopuštaju takav nimalo lagan političko-stručni angažman".

Dakle, nema. Dakle, sranje. I to teško.

A tko ga je u to sranje uvalio? Njegov stranački šef.

Komadina nije spreman

I nije to najgore. Nije Komadina samo izgubio suradnika u kojeg je imao povjerenje da će obaviti ogroman dio posla u najvećem hrvatskom ministarstvu, već je otvoreno priznao da je on sam "nedovoljno pripremljen za svoj novi resor".

"Teško je biti pripremljen za stanje koje sam zatekao", kaže on i odmah objašnjava o čemu se radi: "Resor koji sam preuzeo spada u red najtežih jer je Ministarstvo nadležno za pedesetak tvrtki i ustanova, samo upravljačke i nadzorne funkcije ima petstotinjak osoba, bez desetak tisuća zaposlenih u tim pravnim osobama".

Dakle, totalni kaos.

Nevažni službenik iz trećeg ešalona

A njemu Milanović uzeo Ferdeljija. Samo kako bi mu pokazao tko je gazda. Pa tko se na ministrovu mjestu ne bi rasplakao?

Nažalost, događa se točno ono što smo predvidjeli. Milanović se odlučno riješio "nevažnog službenika iz trećeg ešalona", iako se radilo o osobi koja je nepripremljenom ministru trebao nositi dobar dio resora. Time je zadovoljio taštinu i ništa više od toga.

A sada i njegov ministar upozorava da će teško dobiti jednako kvalitetnu osobu, već osobu koja će se "uklopiti u ulogu pomoćnika ministra".

Dakle, onu koja će šutjeti. Ili govoriti ono što premijer želi čuti.

Bolje biti tašt, nego u pravu

To što je Milanovićeva taština bacila u očaj ministra Komadinu manji je problem. Veći je problem što bi takva smjena mogla rezultirati prolongiranjem reformi u najtežem i najvećem ministarstvu. U resoru ogrezlom u korupciju i kriminal, u dugove i gubitke, u resoru koji vapi za čovjekom Ferdeljijeva profila. Jer Komadina priznaje da je takvog teško naći.

Ali bitno da je premijer pokazao tko je gazda.

I ministri plaču

I Radimiru Čačiću koji je, usput budi rečeno, bezuspješno predlagao ljude za Komadinino ministarstvo, i Ferdeljiju koji će raditi negdje drugdje i javno govoriti ono isto zbog čega je smijenjen.

A Komadina će i dalje biti na rubu suza.

»Ne samo da HT bez ikakve zakonske podloge zahtijeva da im damo OIB, nego već dulje vrijeme maltretira korisnike učestalim pozivima sa svog govornog automata, s istim zahtjevom«, požalio nam se čitatelj iz Rijeke, kojeg već duže vrijeme naziva automatska sekretarica HT-a sa molbom da im dostavi svoj OIB. Kako to ne želi učiniti, jer nije niti zakonski obavezan, nazvao je, kaže, HT-ovu službu za korisnike kako bi spriječio daljnje pozive, no pozivi govornog automata na njegov kućni telefon i dalje svakodnevno stižu.

   
 Pozivi ne prestaju

– Djelatnici službe za korisnike objasnio sam da ne želim dati OIB jer ne postoje ama baš nikakvi razlozi zbog kojih bih ga bio dužan dati telekom kompaniji. Također, upozorio sam da ne želim više primati pozive s govornog automata, te zamolio da moj broj maknu s popisa brojeva koje nazivaju. Odgovorila je kako HT mora prikupiti sve OIB-ove svojih korisnika do određenog datuma, ali na moje pitanje zašto to »mora«, i što će telekomu bilo čiji OIB, nije znala odgovoriti. Na kraju je rekla da će moj broj biti maknut s liste, no već idući dan govorni automat je opet nazvao. Više se ne javljam na te pozive, ali jednostavno ne želim dati OIB, a ne želim ni da me nazivaju u kojekakva doba dana. To je čisto zlostavljanje, valjda očekuju da ću im dati OIB samo da se riješim upornih poziva«, ogorčen je Riječanin.

Slična iskustva ima i naša čitateljica, također iz Rijeke, koja se isto, ne želeći dati OIB ni primati pozive, obratila HT-ovoj službi za korisnike, odakle su joj odgovorili kako se broj »ne može maknuti s popisa korisnika koje automat zove«. »Zanimljivo je da vas automat, nakon što date OIB, prestane nazivati. Kako je brojeve onih koji su dali OIB moguće maknuti s popisa, ali ne i brojeve nas koji OIB ne želimo dati?!«, pita se ova Riječanka.

Podaci zaštićeni

Kako je već i ranije pisao naš list, HT, po Zakonu o OIB-u, nije korisnik ovoga broja, i građani mu OIB nisu dužni dostaviti, koliko god taj broj bio, kako se pravdaju mnogi, javan. Pitati OIB smiju isključivo državna tijela, jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, što HT nije, kao što nisu niti, primjerice, banke, mnoga druga, privatna poduzeća koja u nemalom broju slučajeva, OIB-ove »prepisuju«, odnosno, preko broja osobne iskaznice ga sami uzimaju iz sustava. Odjednom, i unatoč činjenici što postoje osobne iskaznice, nitko više, pa tako ni HT, kažu u tim tvrtkama, ne može bez OIB-a funkcionirati. Podaci su, kažu svi, zaštićeni, neće ih zlorabiti, i koristit će ih isključivo u identifikacijske svrhe. Činjenica je, međutim, da će OIB-om, kad zaživi njegova prava svrha, a to je uvid u imovinsko i dohodovno stanje pojedinca, uistinu smjeti raspolagati samo ovlašteni.

HT: Pozivanje se može obustaviti

Prema odgovoru iz HT-a, nije točno da se, na zahtjev korisnika, pozivanje automatske sekretarice ne može obustaviti. Ako se korisnik, navode, obrati službi za korisnike i zamoli da ga se »skine« s liste pozivanja, to će biti i učinjeno. Kako u slučaju naših čitatelja to baš i nije tako, očito je riječ o ljudskoj pogreški, kažu u HT-u. Ako se jednominutna poruka sekretarice koja traži OIB  odsluša najmanje 15 sekundi, ona se više neće ponavljati, odnosno korisnika se više neće pozivati, a ako korisnik vezu prekine odmah na početku poruke, bit će ponovno pozvan, navode u HT-u, makar, kako pokazuje iskustvo građana, nazivaju ponovno i nakon cijele odslušane poruke, jer im OIB nije dostavljen.

Njih 200 tisuća najviše je podložno stresu. No, mnogi ne znaju da u gradovima, a možda i na samim fakultetima imaju savjetovališta koja mogu uvelike olakšati studentske muke.

Podcrtavanje, ponavljanje, pretraživanje. Gradiva je mnogo. 'Nije toliko stresno učiti, nego je stresno ići na ispit. I pismeni i usmeni imam i onda nije baš neka velika prolaznost', rekla je studentiva prava Dora Sočo. 'Kad dođeš tamo, moraš biti normalan, pristojan, siguran u sebe i onda je sve zapravo na tebi, manje više. Koliko si ti naučio toliko će dobro i proći sve zajedno', rekao je student prava Janko Brlečić.

Nervozu i stres svi osjećaju. 'Ne spavam baš, boli me želudac, glavobolja, klasika, ništa strašno', rekla je studentica farmacije Sara Čuljak. U svim hrvatskim sveučilišnim gradovima postoje savjetovališta u kojima studenti mogu potražiti pomoć i krenuti u obračun protiv stresa.

'Vidimo što je to što ih muči, s kojim se problemima suočavaju, koji su to stresovi u njihovoj okolini koji ih prate i da vidimo na koji način se onda možemo suočiti s njima', rekla je Hana Hrpka, psihologica pri studentskom savjetovalištu Nisi sam/a. Stres treba naučiti kanalizirati.

'Ne možemo samo učiti 24 sata na dan. Potrebno je neko vrijeme za nas da se opustimo, prošećemo, popijemo kavu, možda da se malo bavimo sportom', rekla je Hrpka. I s najboljim planom, može se dogoditi blokada. 'Na pismenom se nekad ne mogu uopće sjetiti da li sam to učila ili ne, kako to izgleda, pa ono, onda ne znam ni svoje ime reći', rekla je studentica Dora.

'To je isto jedan od problema koje rješavam zajedno sa njima, onda vježbamo, jer to je jedan od oblika javnog nastupa', rekla je Hrpka. Pomoć je besplatna, a rad može biti individualan ili grupni. Rezultat je isti - najljepše doba sa što manje stresa.

Velike zime i niskih temperatura nisu se uplašili ni oni najmlađi, a članovi 50- skupina uz malo odugovlačenja uspjeli su preuzeti ključeve grada od đakovačkog gradonačelnika - odnosno cara Kaligule. Osim iz Osječko-baranjske i Vukovarsko- srijemske županije, bilo je bušara iz Rijeke, Velike Gorice i drugih mjesta, ali i Slovačke i Mađarske.

Testirajući izdržljivost banaka HNB je razvio dva scenarija; temeljni te šok-verziju s vjerojatnošću od tek pet posto. Bazni scenarij barata s padom BDP-a od 0,2 posto u ovoj godini i stabilnom kunom, a od Vlade očekuje snažnu štednju. Poslože li ekonomske prilike po najvjerojatnijoj prognozi, banke do kraja godine očekuje rast loših kredita sa sadašnjih 12,4 na čak 17 posto!

Najviše loših kredita, 30 posto, imale bi tvrtke, a problematičnih stambenih kredita bilo bi 6,3 posto. 'Projicirani neto prihod banaka trebao bi i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju', napominju u HNB-u. Ako banke zadrže dobit u Hrvatskoj, kapitaliziranost bi porasla za nešto manje od dva postotna boda. Samo kod 'personalnih' banaka troškovi loših kredita nadmašili bi prihode.

Šok-scenarij, iako vrlo slabo vjerojatan, druga je priča. Ako BDP padne 1,6 posto, a vrijednost kune oslabi 10 posto zbog oskudnijeg i skupljeg inozemnog kapitala, loši krediti skaču na čak 23 posto! Ubrzano kvarenje portfelja primarno je posljedica deprecijacije, a ne pada BDP-a, jer banke kapital izražavaju u kunama dok im je imovina uglavnom u eurima.

Najviše, 42 posto, loših kredita bili bi zajmovi tvrtkama, dok bi 8 posto stambenih imalo problem s otplatom. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sustava bila bi manja za jedan postotni bod, odnosno tri boda niža nego u temeljnom scenariju.

Do kraja 2012. tako bi se ispod regulatornog minimuma od 12 posto našlo devet banaka koje drže 9 posto imovine, a njih četiri pale bi i ispod 8 posto kapitala, što bi od vlasnika zahtijevalo financijske injekcije. Iako se u javnost redovno šalju umirujući signali da matične banke nemaju namjere povlačiti kapital, HNB je i tu mogućnost uključio u stres-test.

'U šok-scenariju, u kojem se dobit isplaćuje vlasnicima, bankarski sektor ostao bi stabilan i dobro kapitaliziran, a stopa adekvatnosti kapitala smanjila bi se prosječno 1,5 postotnih bodova', zaključak je HNB-a.

Krađa se dogodila između 1. i 2. veljače, a 39-godišnji vlasnik iz Karadžićeva je nepoznatom lopovu olakšao posao jer je automobil ostavio otključan.

Šteta zbog krađe je 5.000 kuna, a 39-godišnjak je za ukradene pištolje imao uredne dozvole. Lopov zasad nije pronađen.

'Smrznuli smo se. Bilo nam je tako hladno da u rukama i nogama uopće nismo imali osjećaja. Sjedila sam u prednjem dijelu autobusa i toliko je puhalo da je bilo strašno. Vozač se pravdao time da ne smije zatvoriti vrata jer će se zalediti pa se neće moći otvoriti. Zanima nas u kakvim se mi to autobusima vozimo i vodi li itko računa o našoj sigurnosti jer ovo je sramotno i nedopustivo.

U vrijeme dok su naši roditelji prije 30 i više godina putovali u školu u Županju to je bilo uobičajeno, ali u današnje vrijeme tako nešto se ne bi smjelo ni događati ni tolerirati', požalili su se, novinarki Glasa Slavonije učenici iz vrbanjskog kraja, koji pohađaju Obrtničko- industrijsku školu u Županji.

Ivica Labrtić, organizator prometa u vinkovačkom Poletu, potvrdio je da je autobus koji je toga dana prometovao na toj relaciji imao problema jer je zbog niskih temperatura došlo do smrzavanja zračne instalacije pa je jednu dionicu puta morao voziti s poluzatvorenim vratima.

'Ispričavamo se putnicima i vjerujemo da se ovako nešto više neće ponoviti, iako se zapravo nikada ne zna kada će se pojaviti kakve poteškoće i problemi zbog više sile na što mi ne možemo utjecati', rekao je Labrtić.

Dodaje da je vrbanjski kraj ipak predaleko od Vinkovaca da bi se slao novi autobus koji će preuzeti putnike. Inače, prosječna starost voznog parka u Poletu je 13 godina.

Njih sedam dogovorilo se. "Večeras 'pada' još jedna trgovina." Navukli su fantomke preko glave, a jedan od njih izvadio je pištolj. Utrčali su u dućan i zaprijetili djelatnici. Akcija je brzo izvedena i za nekoliko trenutaka bili su bogatiji za 5000 kuna. Za dva tjedna ponovno su odabrali trgovinu te je opljačkali na isti način.

Opet su osjetili adrenalin i strah kao i prvi put. Ono što je ove razbojnike razlikovalo od drugih jest činjenica da su svi maloljetni i da je jedan član njihove bande još dječak koji nije napunio ni 14 godina. A aktivno je sudjelovao u svim prepadima svoje "skupine".

Njegovih šest kompanjona

Riječ je o pljačkašima u dobi od 14 do 18 godina. Sada su svi osumnjičeni da su proteklih mjeseci na području Vukovara počinili nekoliko provala i pljački te tako počinili štetu od ukupno 15 tisuća kuna.

Pljačkali su prodavaonice koje su prethodno uz dogovor odabirali. Ova skupina maloljetnih delinkvenata tijekom studenoga i prosinca provalila je u dvije prodavaonice mješovite robe u Vukovaru iz kojih su ukrali slatkiše. Potom su 11. i 27. siječnja opljačkali još dvije prodavaonice, ali ovaj put uz prijetnju oružjem. U tim akcijama ukrali su oko deset tisuća kuna. Glasnogovornik policije Luka Barunčić kaže da su šestorica maloljetnika privedena pritvorskom nadzorniku zbog teške krađe i razbojstva, a dijete je pušteno kući.

Neslužbeno iz policijskih krugova doznajemo da su razbojstva počinjena uz prijetnju plinskim pištoljem te da je najmlađi među njima i sam aktivno sudjelovao u svim njihovim akcijama. Maloljetni pljačkaši birali su prodavaonice u ulicama koje su slabije osvijetljene ili u kojima, u večernjim satima, nema mnogo prometa tako da su mogli nesmetano djelovati. Ovaj najnoviji slučaj samo je jedan u nizu koji se spominje u policijskim izvješćima u kojima se navode razna kaznena djela u koja su umiješani maloljetnici. Unatoč tome što su gotovo djeca, oni pljačkaju, kradu, razbijaju i čine druga kaznena djela.

Vukovarce je zgrozilo razbojstvo nad 92-godišnjakinjom koje se dogodilo u studenome prošle godine. U njemu su sudjelovala dvojica maloljetnika, od 17 i 14 godina, te dječak od 13 godina. Okrutni je trojac staricu, koja je zadobila lakše ozljede, držao zaključanu u prostoriji, a sve radi plijena od tisuću kuna. Ni oni nisu radili naslijepo. Prethodno su iz obližnjeg parka promatrali kuću i pronašli onu u kojoj je starica živjela sama.

Nije u modi biti sportaš

– Ovo nije jedini takav slučaj. Nažalost, naša služba svako malo ima slična iskustva. Ne može se reći da su počinitelji tih djela djeca iz problematičnih obitelji jer to nije istina. Ima svakakvih primjera i moramo se svi zajedno što prije uključiti da spriječimo takve slučajeve – kaže Savka Mionić, socijalni pedagog u Centru za socijalnu skrb u Vukovaru. Dodaje da sve kreće iz kuće, a potom škole, preko televizije i uopće društva koje im sve to dopušta. – Svi oni svašta čuju i gledaju na televiziji. Ova djela počinili su da zadovolje svoje trenutačne potrebe. Da počaste društvo ili odu na pizzu. Istodobno se pokazuju u društvu jer više nije u modi biti dobar učenik ili sportaš – rekla je Mionić.

Nije nam cilj da ih smjestimo u dom

Šest maloljetnika prijavljeno je tužiteljstvu zbog teškog razbojstva, a dječak je pušten jer osobe do 14 godina nisu kazneno odgovorne. Mionić najavljuje da će Centar poduzeti sve mjere koje su im na raspolaganju, a potom će se donijeti odluka. – Ako im se dokaže krivnja, postoji i mogućnost da budu poslani u odgojnu ustanovu ili da im se odredi neka druga odgojna mjera. Smještanje u odgojne ustanove nije cilj, nego nam je želja da se vrate u društvo i normalno funkcioniraju. I s njima ćemo obaviti razgovore, a postoji i mogućnost razgovora s roditeljima – rekla je S. Mionić.

Seljaci traže od vlade Zorana Milanovića da poštuje Zakon o potporama te da im isplati predviđene 2,4 milijarde kuna jer bez toga, ističe Latin, neće biti proljetne sjetve.

'Ne tražimo ništa što nismo zaradili. Poljoprivreda puni proračun s oko 7,5 milijardi kuna, a iz njega uzima 3,6 milijardi', poručuje predsjednik HSS-a.

Seljaci su zbunjeni, kaže, kontradiktornim porukama iz Vlade, jer dok ministar financija Slavko Linić govori o smanjenu potpora, resorni ministar Tihomir Jakovina čudi se otkud im informacije da će im uzeti milijardu kuna.

'Hrvatska vlast je izgubljena kao guske u magli! Sve nam se čini da dugo nećemo vidjeti svjetlo na kraju tunela. Ne želimo da zbog nečijeg neznanja budemo oštećeni', kaže Latin.

Ako izostane dogovor s Vladom, seljaci u idući četvrtak 9. veljače u 12 sati kreću s prosvjedima.

Ukupno su za mjere redovite obrane od leda sada angažirana četiri ledolomca, izvijestio je Vodno-gospodarski odjel Hrvatskih voda u Osijeku.

Direktor toga Odjela Zoran Đuroković kazao je kako se dva ledolomca koja se kreću uzvodno od ušća Drave, nastavljaju probijati prema Osijeku, te su došli do 7. kilometra, a nastavit će s radom i tijekom noći. Još će dva ledolomca pokušati razbiti ledeni čep kod osječkoga cestovnoga mosta, javlja Hina.

Budući da se noćas očekuju temperature i do -15 stupnjeva Celzija važno je nastaviti s razbijanjem leda, a rezultate će se vidjeti sutra ujutro, rekao je Đuroković.

Hrvatske vode ranije su najavile kako bi se, s obzirom na očekivani nastavak niskih temperatura i sniježnih padalina, na Dravi mogao stvoriti ledostaj kakav nije zabilježen posljednjih 25 godina, ali da situacija ni tada ne mora biti ozbiljna ako se uspije osigurati protočnost.

Stanje redovite obrane od leda na Dravi u Osječko- baranjskoj županiji proglašeno je 3. veljače.

Iako se prinudni raspust za 467 učenika vukovarske Tehničke škole zbog problema s grijanjem nekome čini kao jedino moguće rješenje u vrijeme hladnoće, problem te obrazovne ustanove mnogo je dublji.

Već drugu školsku godinu, naime, učenici i nastavnici dolaze u derutnu i neprimjerenu zgradu Radničkog doma, koju su donedavno koristile razne institucije, političke stranke, sindikati i udruge. I sama odavno zrela za obnovu, ta je zgrada poslužila kao privremeno rješenje dok traje obnova škole, no posao se zakomplicirao i radovi zastali, jer je navodno dosadašnji izvođač završio u stečaju, a Vlada natječajem traži novog izvođača radova.

No sve to ne može biti utjeha učenicima koje je na web stranicama škole dočekala obavijest ravnatelja Đorđa Lukića da su 'niske temperature i nemogućnost zagrijavanja učionica u privremenim prostorijama Radničkog doma prouzrokovale obustavu nastave', a pohađanje škole 'odgođeno do daljnjeg'.

Zabrinuti su roditelji djece, jer su učenici na nastavi sjedili u jaknama i koristili jastučiće da zagriju hladne stolce, ogorčeni su i nastavnici, jer već godinama, poput profesorice hrvatskog jezika Lilijane Radobuljac, upozoravaju na obnovu stare škole, ali i nemogućnost rada u privremenim prostorima.

'Prošle godine bilo nam je hladno, no nitko se nije previše bunio. Učili smo, stvarali, radili… Učenici ove škole godinama su prvaci županijskih natjecanja u sportu (bez sportske dvorane) ili na LiDraNu, uspješno završavaju srednjoškolsko obrazovanje, upisuju fakultete. Postavljene su nam, te prve godine u Radničkom domu, grijalice na zidove. Dobili smo i linoleum na pod, da nismo na golom betonu. Hodnici se nikada nisu grijali, a grijalice su stenjale pod naletima minusa', napisala je u svom pismu, naslovljenom s 'Krivi ste svi' i objavljenom na Facebooku, prof. Radobuljac.

Podsjetila je i kako je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić još početkom listopada napisala kako su 'prekršena sva prava djece' te je preporučila županiji što žurniju obnovu školske zgrade, ako je moguće i prije dogovorenog roka. Pravobraniteljica Jelavić posebno je naglasila kako 'privremeni prostor narušava sigurnost i zdravlje djece'. Ništa se nije dogodilo.

Došla je zima i hladnoća, a temperature su potjerale djecu iz tzv. učionica. Djeca su razočarana, posebice maturanti, jer im predstoji državna matura za koju se moraju spremiti jednako kao i oni u školama koje s pravom nazivaju 'školama 21. stoljeća'.

'Koliko god sam sretan kad vidim škole 21. stoljeća, moram priznati da u Hrvatskoj postoje i škole koje nisu škole 20., nego 19. stoljeća. Tehnička škola u Borovu naselju je primjer takve škole, uz napomenu da to i nije školski prostor, nego Radnički dom. Kad sam ulazio u tu školu imao sam dojam ulaska u prostor koji nalikuje na socijalističku kaznionicu i nema nikakve veze s odgojno-obrazovnom ustanovom', prisjetio se Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod svog posjeta vukovarskoj školi početkom školske godine.

Svjestan je, kako kaže, da 'tko god bio ministar nije i čudotvorac, pa ne može priču riješiti preko noći', no i problem vidi puno šire navodeći kako su 'u Hrvatskoj, i Ustavom i zakonima, pa i pedagoškim standardima, djeci zajamčeni određeni uvjeti pod kojima se školuju'.

'Ova škola definitivno nema te uvjete, a odgovornost je na svima onima koji su obnašali i državnu i prosvjetnu vlast posljednjih 20 godina što se tu ništa nije učinilo. To je sramota i HDZ-ove i SDP-ove vlasti, ali i sramota svih nas građana Hrvatske, jer nismo učinili ono što je potrebno da se toj djeci omogući normalno školovanje', kaže Stipić.

Navodi i kako ima sličnih primjera i drugdje u Hrvatskoj, no Tehnička škola Nikola Tesla posebno je dramatičan i naglašen primjer. Nagovještava i kako će 'hladnoća popustiti, no time ne treba prestati i briga o toj školi, ali i interes javnosti za tu i takove škole'.

'Ponavljam, to je škola 19. stoljeća. Koliko god Hrvatska kao zemlja bila u gospodarskoj krizi i u problemima, niti je toliko siromašna, niti je u tolikoj krizi da Tehnička škola u Vukovaru treba izgledati tako, niti ima opravdanja za uvjete u kojima se školuju vukovarski učenici', upozorava Stipić.

I da postoji žurno rješenje, problem je u kompliciranim imovinsko-vlasničkim odnosima, jer Radnički dom nema izravnog vlasnika koji bi želio ulagati u sustav grijanja. Vlasnik je, kako se može doznati, država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju.

Inače, ravnateljstvo škole se više puta obraćalo na brojne adrese odgovornih institucija i upućivalo apele za rješenje problema, no odgovor nije dobio. Nudila se i mogućnost preseljenja u jednu od osnovnih škola. I od toga se odustalo.

Radovi na obnovi matičnog objekta Tehničke škole stoje, iako su trebali biti gotovi još prošle jeseni. Ministarstvo regionalnog razvoja, koje se pojavljuje kao investitor radova, u listopadu je raskinulo ugovor s izvođačem radova, jer su shvatili da ne rade kvalitetno, niti će stići obaviti posao u roku.

Učenike i njihove roditelje, nastavnike i zaposlenike škole sve to ne zanima. Uvjete rada u vukovarskoj školi očito će i dalje diktirati vremenska prognoza i 'živa u termometru'. No i nakon proljepšanja vremena za 467 učenika i 80-ak zaposlenika neće ništa biti ljepše, jer ih opet čekaju hladne učionice i ledeni stolci, jakne i kape.

Ministar: Radimo na preseljenju učenika

O problemu organiziranja nastave u vukovarskoj Tehničkoj školi očitovao se i ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Željko Jovanović.

Jeste li uspjeli pronaći rješenje grijanja za 500-tinjak učenika u Vukovaru i omogućavanje početka nastave?
Prema važećim zakonima, a u skladu s nastojanjima za decentralizacijom sustava odgoja i obrazovanja, osiguravanje troškova investicijskog održavanja škola kao i tehničkih uvjeta za urednu organizaciju nastave u školama je dužnost njihovih osnivača, u ovom slučaju Vukovarsko-srijemska županija. Osnivač je pozvan iznaći rješenje za nastavak rada ove škole. Ipak, kao nadležno ministarstvo nastojimo pomoći u rješavanju problema.

Razmišlja li se o eventualnom preseljenju učenika u neki primjereniji objekt, jer je i sama zgrada Radničkog doma u vrlo teškom stanju?
Vjerujemo da je moguće pronaći privremeni prostor u nekoj od osnovnih ili srednjih škola na području Vukovara u kojem bi se privremeno mogla organizirati nastava. Radi se o prostoru Šeste osnovne škole u Borovu naselju gdje bi se osnovnoškolci mogli organizirati u jednu, a srednjoškolci u drugu smjenu. Stajalište je MZOS-a da se u slučaju duljeg nastavka hladnoća radi u ovom pravcu.

Može li se očekivati nastavak obnove Tehničke škole Vukovar i skoro useljenje u prostor u kojem normalno mogu pohađati nastavu?
Trajno kvalitetno rješenje za ovu školsku godinu nije realno. Naime, obnovu škole provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova koje u ovom trenutku ima spremnu natječajnu dokumentaciju za pokretanje novog postupka javne nabave za nastavak radova (nakon raskida ugovora s prethodnim izvoditeljem radova). Potrebno vrijeme za radove iznosi 160 dana, tako da i nakon ugovaranja radova nije moguće očekivati brzo rješenje. U optimalnom slučaju, nastavu u novim prostorima moguće je očekivati tek početkom iduće školske godine. Privremeno rješenjem s prostorom u nekoj od drugih škola smatramo zadovoljavajućim.

U ruskom Gazpromu iznenađeni su podacima. Uprava ruske državne megakompanije  tvrdi da je u posljednje vrijeme isporuka plina prema europskim zemljama čak povećana zbog jake zime. Za smanjenje dotoka krive Ukrajinu kroz koju prolazi dio plina i koja navodno uzima veće količine nego što joj pripadaju. Ukrajinska tvrtka Naftogaz odbacila je sve optužbe ruskog konkurenta.

Zasad nema straha da bi se mogla ponoviti kriza poput one iz 2009. godine, jer je većina zemalja unaprijed osigurala dovoljne zalihe plina.

U INA-i podsjećaju da Hrvatska ima trogodišnji ugovor s talijanskim distributerom plina ENI (koji, između ostalog, trguje i plinom iz sjeverne Afrike), da je hrvatsko spremište makismalno puno, te da se sve veći dio potreba namiruje i iz domaćih izvora (sjeverni Jadran).

Tabor koji je glasao 'za' osvojio je dvotrećinsku većinu, što je daleko uvjerljivije nego što se itko nadao. Istina, hrvatski popis birača zastario je; imajući u vidu stvarni broj birača s pravom glasa i oduzimajući dijasporu, osobito bosanske Hrvate, odaziv je mogao biti i znatnih 60 posto, kaže ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Pristupne pregovore vodila je vlada Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je pregažena na izborima u prosincu. No pregovore je podržavala nova, lijeva vlada, kao i svi ključni političari, akademici, institucije i Katolička crkva. Dijelovi nacionalističke desnice bili su protiv, ali su izgubili vjetar u jedra kada je njihov heroj, Ante Gotovina, koji je prošle godine osuđen na UN-ovom sudu za ratne zločine u Haagu, poručio da Hrvatska pripada Europskoj uniji.

Oporba je tvrdila da se Hrvatska, koja je protiv bivše Jugoslavije vodila rat za neovisnost prije dva desetljeća, sada ne bi trebala vezati u 'Euroslaviju'. Podršku su dobili od pojedinaca poput Marine Le Pen, čelnice Francuske nacionalne fronte, i Nigela Faragea, čelnika britanske Nezavisne stranke. Prosvjedi protiv članstva Hrvatske u EU, dan uoči referenduma, okončani su sukobima s policijom. Gospođa Pusić smatra da je to uvjerilo proeuropski nastrojene građane da glasaju. Shvatili su tko je protiv, kaže – i što je alternativa.

Ines Sabalić, hrvatska novinarka u Bruxellesu, napominje da su Hrvati oduvijek tvrdili da su dio Europe, ne Balkana. Sada, unatoč svim lošim vijestima diljem Europe, 'napravili su strateški izbor'. Gospođa Pusić se slaže. Hrvati su uvjereni da će članstvo biti dobro za stabilnost zemlje i da će se ekonomska situacija poboljšati. Europska unija, zaključuje, dugoročan je projekt.

Rezultati referenduma s olakšanjem su pozdravljeni u ostatku zapadnog Balkana. Odgovor 'ne' bio bi katastrofalan za nade drugih zemalja. Duljinu procesa i dalje prati sumorna retorika, no to se može nadići. Srbija, koja nije uspjela dobiti status zemlje kandidata u prosincu, mogla bi to postići u ožujku. Crna Gora započet će pristupne pregovore u lipnju. A nova vlast u BiH mogla bi podnijeti zahtjev do kraja godine. Polako, ali sigurno, Zapadni Balkan kreće se prema europskim integracijama.

Priča s Europskom unijom je tek počela, to je veći posao nego je itko i zamišljao, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Zoran Milanović, osvrćući se na ovotjednu raspravu koja se u Europskom vijeću vodila o sporazumu o fiskalnoj odgovornosti. Milanović je kazao da je to najbolji primjer koliko će europsko pravo imati utjecaja na hrvatski pravni sustav, jer ako bude potpisan, on će od srpnja 2013. obvezivati i Hrvatsku, premda nema veze s hrvatskim pristupnim ugovorom i onim što je Hrvatska ispregovarala u pregovaračkom procesu.

»Sporazum na nov način definira državnu fiskalnu suverenost. To kažem jer se građani o tome na referendumu nisu izjašnjavali. EU ide tim smjerom i to će biti jako važna tema razgovora za našu vladu i za razgovor s našim građanima koji će o tome morati biti detaljno informirani, kako bi znali što za Hrvatsku znači moguća buduća monetarna unija s EU-om i u sklopu toga sporazum o fiskalnoj odgovornosti. Mi ju danas gradimo na svoj način ograničavajući i racionalizirajući proračunske rashode, ali kad to postane međunarodni ugovor i predvidi nadležnost Europskog suda pravde i mogućnost da jedna članica tuži drugu ako prekrši sporazum, to je važna stvar i moramo informirati građane što ona znači za državu«, rekao je Milanović, istaknuvši u tom smislu važnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova kao ključnog mjesta za koordinaciju svih propisa koji imaju veze s europskim pravom. Sve ministre pozvao je da na vrijeme na Zrinjevcu provjere sve zakone koje predlažu, a koji imaju europsku dimenziju, kako se ne bi gubilo vrijeme u objašnjavanju s Europskom komisijom.

Vlada bi inače ove godine na usvajanje Saboru trebala poslati 55 zakona usklađenih s novodonesenim propisima Unije i preporukama Europske komisije, a donijet će se i 171 podzakonski akt i 75 programskih mjera.

Predstavljajući plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a za 2012., ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je da će Hrvatska aktivno pratiti razvoj pravne stečevine i u skladu s tim mijenjati svoje zakonodavstvo. »Hrvatska time pokazuju svoju spremnost da funkcionira kao država članica, iako je u ovom trenutku u statusu promatrača. Kontinuiranim usklađivanjem do ulaska u Uniju hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti će biti komplementarno pravnoj stečevini EU-a i time ćemo osigurati pravodobnu primjenu preuzetih zakona«, kazala je Pusić.

Vlada je za svoju glavnu tajnicu imenovala Maricu Matković, sadašnju veleposlanicu u Izraelu, a Nadzornom odboru Janafa predložila je razrješenje predsjednika uprave Ante Markova i imenovanje Dragana Kovačevića za nasljednika.

Prosvjed poljoprivrednika nije opravdan jer još nema proračuna

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas kako je legitimno pravo poljoprivrednika da prosvjeduju, ali smatra da prosvjedi u ovom trenutku nisu opravdani jer državni proračun još nije donesen.

Upitan kako komentira najave poljoprivrednih proizvođača da će izaći na prosvjede zbog najavljenih smanjenja poticaja za poljoprivrednike, Jakovina je novinarima nakon današnje sjednice Vlade izjavio da su prosvjedi legitimno pravo poljoprivrednih proizvođača da na taj način iskažu svoje nezadovoljstvo.

»Ali moramo prvo vidjeti zašto iskazuju nezadovoljstvo, odnosno je li opravdan jer proračun još nije tu«, rekao je Jakovina.

Upitan smatra jesu li prosvjedi opravdani ili ne, odgovorio je »u pravilu ne, jer još nije proračun donesen«.

»Uz to imamo velik broj otvorenih pitanja i problema u poljoprivredi i mi ih svakodnevno rješavamo, nalazimo rješenja za spašavanje mljekarske industrije, tako da se prosvjedi vežu samo na poticaje i očekivana ili stečena prava, kako ih nazivaju, a ne na cjelokupnu sliku poljoprivrede«, dodao je.

Na pitanje hoće li poticaji biti manji odgovorio je da će »biti primjereni«, a na ponovljeni upit hoće li biti manji odgovorio je - »Budete vidjeli«.

Svjetska banka pozdravlja Vladinu najavu fiskalne konsolidacije usmjerenu na smanjenje rashoda i otvaranje prostora za financiranje investicija i zaštitu socijalno ranjivih skupina. Harrold smatra da je za Vladu najveći izazov usklađivanje politike smanjenja rashoda s poticanjem potrošnje koja bi trebala donijeti gospodarski rast.

'Nastavak strukturnih reformi nužan je za rast hrvatske konkurentnosti i pripremu tvrtki za europsko tržište', rekao je Harrold, ističući da će Hrvatska sigurno imati koristi od članstva u Europskoj uniji, ali da ono samo po sebi neće donijeti gospodarski oporavak, osobito ako se uzme u obzir nesigurno okruženje.

Podržao je Vladin plan poticanja investicija naglasivši pritom da je nužno smanjiti administrativne barijere kako bi se ohrabrili investitori. Komentirajući Vladine projekcije rasta BDP-a, rekao je da Hrvatsku, kao i Europsku uniju, vjerojatno čeka stagnacija. 'Hoće li BDP rast 0,5 posto ili biti u padu 0,5 posto, nije toliko važno jer građani tako male promjene u stvari neće niti osjetiti. Ono što se osjeti su stope od tri, četiri, pet posto', rekao je Harrold.

Harrold je posebni naglasak stavio na potrebu reforme tržišta rada, koja uključuje fleksibilnije radno zakonodavstvo i prilagođavanje obrazovanja tržištu rada. S tim u vezi naglasio je da se cijena rada može smanjiti i poboljšanjem produktivnosti te nižim oporezivanja rada i premještanjem dijela poreznog tereta s rada na potrošnju.

Izražavajući podršku Vladinim naporima za pokretanje gospodarskog oporavka, Harrold je istaknuo da se danas u Hrvatskoj zamjećuje porast optimizma u odnosu na prošlu godinu kada se 'pesimizam mogao namirisati'.

Harrold o mogućnosti ekonomskog rasta uz rezove

Harrold o strukturnim reformama

2012Optimizam se vratio u pogone MTČ Tvornice čarapa, barem nakratko, i to kod dijela bivših zaposlenika koji su vraćeni na posao nakon stečaja otvorenog 11. siječnja na prijedlog uprave poduzeća čiji je račun u blokadi od 82 milijuna kuna više od pola godine.

'Uključen je plin i struja, pa smo pozvali na posao pedesetak radnika kako bi završili nedovršenu narudžbu za njemačkog naručitelja. Riječ je o 100 tisuća pari čarapa za koje postoji sirovina, tako da smo zahvaljujući tome pokrenuli 25 posto kapaciteta', veli Želimir Uršulin, stečajni upravitelj čakovečkog poduzeća.

Usprkos neizvjesnoj budućnosti, Uršulin upozorava da gotovo svakodnevno stižu upiti za čarape. Štoviše, njemački partner koji je među većim kupcima, zainteresiran je za kupnju poduzeća

'Dolazak Nijemaca očekujemo idući tjedan, kada bi trebalo biti jasnije što točno žele i kakvi su njihovi planovi', rekao je stečajni upravitelj MTČ Tvornice čarapa čija su nekretnine u cijelosti pod hipotekama ili nekim drugom obliku založnog prava.

Dubioze, koje bi mogle bi i veće od dosada poznatih, glavna je prijetnja budućnosti jedinoj preostaloj tvrtki nekad poznatog poslovnog sustava MTČ, koji je u najbolja vremena zapošljavao gotovo pet tisuća radnika.

'Kakvo je točno stanje, bit će poznato 6. ožujka za kada je zakazano ispitno i izvještajno ročište na varaždinskom Trgovačkom sudu', najavljuje Uršulin.

Nakon izvještajnog ročišta trebalo bi biti jasnije kako je došlo do stečaja poduzeća kojeg su modernizirali bivši vlasnici nakon što su ga preuzeli u vrlo teškom stanju. Kako bilo, poznato je da su dobri rezultati, koje je tvrtka ostvarivala nakon preuzimanja, ubrzo zasjenjeni otvorenim sukobima čelnika MTČ Tvornice čarapa s dijelom bivše vlasti zbog kupnje 33,7 posto dionica Čateksa na čije poslovanje nisu imali utjecaj, usprkos najvećem pojedinačnom paketu dionica. Taj je sukob možda bio i presudan za kraj čakovečkih čarapara. Naime, ma koliko bile velike dubioze MTČ Tvornice čarapa, sasvim sigurno ima (tekstilnih) tvrtki i s većim gubicima, ali ona ipak i dalje rade.

Novinar beogradskog tjednika Press Veljko Miladinović u talijanskom je gradiću Arezzu našao princa Amedea Savojskog, čijeg je oca Aimonea, vojvodu od Aoste, Ante Pavelić na poticaj Hitlera i Mussolinija proglasio hrvatskim kraljem Tomislavom Drugim.

Nesuđeni hrvatski kralj, koji je prilikom rođenja 1943. godine dobio ime Zvonimir Drugi, živi mirnim životom, proizvodi vino i nema kraljevskih ambicija i pretenzija spram Hrvatske. Štoviše, u Hrvatskoj nikada nije ni bio, ovdje su tek malobrojni čuli za njega, a on je u mnogo boljim, preko majke čak i u rođačkim odnosima sa srpskom dinastijom Karađorđevićima.

Hrvatski kralj nikada nije kročio u Hrvatsku

Široj hrvatskoj javnosti gotovo je nepoznato da je Pavelićeva NDH u vremenu od 1941. do 1943. bila monarhija. Naime, na Pavelićev zahtjev talijanski je kralj Vittorio Emanuele dodijelio "Tomislavovu krunu" Aimoneu Savojskom, vojvodi od Aoste i Amedeovom ocu.
Iako mu je nadjenuto hrvatsko kraljevsko ime Tomislav Drugi, ni on nikada nije kročio u Hrvatskoj. Nije se čak pojavio niti na svojoj krunidbi koja mu se onomad pripremala u Tomislavgradu,a  razlog su bili tadašnji znani sukobi Hrvatske i Italije oko Dalmacije.

Nakon povlačena Italije iz Drugog svjetskog rata 1943. godine, Tomislav II je abdicirao. No, nedugo prije toga njemu i njegovoj supruzi, grčkoj princezi Ireni, rodio se sin Amedeo, punim imenom Amedeo Umberto Constantino Giorgio Paolo Elena Maria Fiorenzo Zvonimir.

- U našoj obitelji se poštuju naredbe, ali moj je otac bio protiv toga. U nekim obiteljskim spisima za mene stoji ime Zvonimir, ali to mi danas nije službeno ime. I ne polažem pravo ni na što u Hrvatskoj, kazao je za Press Amedeo Savojski.

Također je rekao kako se njegov otac morao povinovati ideji Mussolinija i Hitlera o obnovi hrvatskog kraljevstva. Iako je bio proglašen kraljem Hrvatske, njegov otac – kaže Amedeo – uvijek je isticao kako ne zna ni jezik niti ljude i odnose u zemlji čijim je kraljem proglašen, pa iz poštovanja prema hrvatskom narodu nije želio biti njihov kralj. Štoviše, zbog zločina ustaškog režima, zarekao se da nikada neće stupiti na tlo Hrvatske.

U ožujku dolazi kod predsjednika Josipovića

Ni sam prijestolonasljednik nikada nije bio u Hrvatskoj.

- Bojao sam se da neki ne pomisle kako idem ondje da bih polagao pravo na prijestolje. Ipak, želio bih posjetiti hrvatskog predsjednika, o čemu sam već razgovarao s talijanskim veleposlanikom u Hrvatskoj. Supruga i ja planiramo u ožujku posjetiti predsjednika Josipovića kako bi mu izrazili poštovanje - kaže grof Savojski koji u Hravstkoj nikada nije bio, ali u Srbiji jest.

Posljednji puta na poziv Filipa Zeptera na jednom kazališnom festivalu. U mlađim danima poznavao je, kaže, princa Pavla Karađorđevića, dok je supruga kralja Petra Drugog, Aleksandra, njegova rođakinja – kći grčkog kralja Aleksandra koji je brat njegove majke Irene.

Postao glava talijanske kraljevske obitelji

O ulozi svoga oca tijekom Drugog svjetskog rata kaže:

"On i moj stric Amedeo, koji je bio vicekralj Istočne Afrike, upozoravali su na katastrofalan završetak rata. Moja strana obitelji nije bila sklona Mussoliniju, a on nije imao predstavu da će Njemačka na koncu biti poražena ne samo od Britanaca, već prvenstveno zbog kasnijeg uključivanja Amerike u rat. Moja obitelj to je vidjela od početka. Bili su protiv rata, ali ne samo zbog toga, već i zato što su moj otac i stric bili školovani u Engleskoj i imali posebno divljenje spram te zemlje. Ali, kada su morali boriti se – borili su se. Moj stric se borio protiv Engleza i poginuo u zarobljeništvu“.

Objasnio je i način na koji je nedavno proglašen glavom talijanske kraljevske kuće:

"Kada se moj rođak Vittorio Emanuele oženio, nije tražio dozvolu svog oca, koji nije bio samo kralj, već i glava obitelji. U našoj kraljevskoj obitelji postoji pravilo da prije braka treba dobiti dozvolu glave obitelji. Tako je i u Španjolskoj i u Engleskoj. On tu dozvolu nije tražio, pa je zato isključen iz prava na nasljedstvo prijestolja. Ja se nisam proglasio glavom obitelji, ja to jesam. Imam dovoljno dokumenata koji to dokazuju, to je naše obiteljsko pravo koje traje više od dva stoljeća“.

Vjeruje u obnovu monarhija, ne blati Berlusconija

Uvjeren je kako narodi vole svoje kraljeve i vjeruje kako bi se monarhija mogla vratiti i u Italiju. Ne preko noći, ali kao alternativa "ako se stvari nastave razvijati u progrešnom smjeru".

Na pitanje kako kao "hrvatski prijestolonasljednik" gleda na raspad Jugoslavije, Amedeo Savojski kaže: "Bilo je teško uopoće okupiti toliko različitih dijelova u jednu državu. To su htjeli Britanci i još neke zemlje. Tito je uspijevao održat tu zemlju, ali ne može se reći da je ona bila demokratska.“

Nije propustio priliku izreći ocjenu razdoblja Berlusconijeve vladavine u Italiji
"Počeo je vrlo dobro. Industrija je počela raditi, a najvažnija tekovina njegove vladavine bila je što je uspio smanjiti broj političkih stranaka. Umjesto 32 razjedinjene stranke, dobili smo jasniju sliku s jednom vladajućom i jednom oporbenom strankom. Ne bih zauzimao pozicije protiv njega. Oporba je protiv njega zbog njegovog privatnog života. Privatni život ne treba imati veze s politikom, ali on je doista pretjerivao."

'Gospodo, uvažena i preuvažena, vi koji sjedite u svojim foteljama, ispod stola tipkate SMS poruke, pratite što novinari pišu o vama, imate svoje tajnice, tople napitke, brinete jesu li vam kravate i košulje usklađene s bojom čarapa…

Piše vam jedna sasvim obična, provincijska profesorica, s kraja svijeta, a opet u granicama vaše nadležnosti i vaše odgovornosti.

Umjesto u školi, sjedim kod kuće i smišljam načine kako riješiti probleme koje ne mogu riješiti. Ali, što bi rekao Rilke, ja možda neću polučiti zadnji, konačni krug, no ja se trudim!

Vi se ni ne trudite. Vi ne čitate i ne pratite ono što vam ne odgovara. Ili, ako i pročitate, trudite se što prije zaboraviti, prešutjeti, jer ako se ne govori, možda se nije ni dogodilo.

Ali, evo nas, žao mi je što vas uznemiravamo, no naši problemi su, nekako, i vaši.

Za one koji ne znaju (a čini mi se da već svi sve znaju – ah, krhko je znanje!) Tehnička škola Nikole Tesle u Vukovaru ove godine slavi 75 godina svog postojanja. Pravni smo nasljednici Batine škole rada, koja je počela raditi školske 1936. godine.

Završetkom procesa mirne reintegracije, 1998, počinjem raditi kao profesorica hrvatskoga jezika u Vukovaru, a 2007. sa skupinom učenika snimam dokumentarni film o školi pod nazivom Odavde do nigdje…

Upozorili smo na stanje u staroj i derutnoj zgradi. Školsku sportsku dvoranu zapečatila je Inspekcija rada jer je postala opasna po život. Na stropovima su rasle gljive, ravni krov je prokišnjavao po dotrajalim instalacijama, parket se dizao, u učionice smo postavljali posude, učili uz kuckanje kapi kiše i zakovane prozore čavlima. Počeli su otpadati, isušeni i prastari. Štakori i miševi su bili kućni ljubimci, neke su učenici čak i hranili, žao im bilo! Mi, odrasli, samo smo molili da se nikome ništa ne dogodi!

Tih godinama smo stalno u medijima, zovemo odgovorne, molimo… U listopadu 2010, selimo iz stare škole. Počinje obnova! Nitko sretniji.
Doduše, prostor u koji selimo je neprimjeren, iseljen davnih godina, hladan… Ali, malo rigipsa, bojanje zidova, stari namještaj i eto nas… Ma tko ne bi izdržao! Čeka nas nova škola, naša, ali nova. Ovdje smo samo podstanari, ništa drugo. To što postoji jedan toalet na skoro 500 učenika, a Bože moj, proći će.

Prošle godine bilo nam je hladno, da, no nitko se nije previše bunio, učili smo, stvarali, radili… Učenici ove škole godinama su prvaci županijskih natjecanja u sportu (mi, bez sportske dvorane), na LiDraNu (jedina srednja škola u Vukovaru koja ima svoj školski list, a eto, ove godine, jedini smo i u županiji), uspješno završavaju srednjoškolsko obrazovanje, upisuju fakultete.

Postavljene su nam, te prve godine u Radničkom domu, na zidove, grijalice koje imaju i termostate. Dobili smo i linoleum na pod, da nismo na golom betonu. Hodnici se nikada nisu grijali,a grijalice su stenjale pod naletima minusa. Pučka pravobraniteljica za djecu napisala je da su nam prekršena sva prava, pa je 5. listopada preporučila županiji što žurniju obnovu školske zgrade, ako je moguće i prije dogovorenog roka. Naglasila je da ovaj privremeni prostor narušava sigurnost i zdravlje djece.

No, izdržali smo, i čekali početak ove školske godine. Selimo se, hej!

Slijede šokovi… Izvođač radova završava u stečaju, sve se obustavlja… Na našoj staroj školi više nema radova. A mi postajemo svjesni situacije. Tko zna koliko i do kada.

Ne, ne selimo se.

Ne želim vas zamarati detaljima ugovora, natječaja, pitanja izvođača radova. O tome neka brine netko drugi.

Mene brine sadašnjost. SADA i OVDJE. Tko je odgovaran što učenici i profesori sjede u učionicama na sedam stupnjeva, a na hodnicima je debelo u minusu??? Tko je odgovoran za sliku razreda u kojem učenici sjede zaogrnuti pokrivačima, a ja izgledam kao da mi trebaju štapovi za skijanje jer sve ostalo već imam na sebi? Tko je odgovoran što zujanje tih grijalica i stenjanje pod debelim minusom prelazi sve dopuštene decibele? Tko je odgovoran što ništa više ne smijemo uključiti u struju (ne daj Bože) jer pada cijeli sustav, pa onda priskače HEP, a mi u mraku čekamo…

Tko je odgovoran za skupu opremu koju smo dobili IPA projektom (svojim radom) i koju smo morali instalirati u učionicu bez grijanja (da, zaboravih, broj 'grijanih' učionica manji je od broja razreda, pa se nastava TZK odvija baš u jednoj takvoj)? Hoće li ta oprema (računalna) izdržati, znat ćemo kada okopni!

I, eto nas… U 21. stoljeću. Treći dan sjedim kod kuće i smišljam. Pa nešto preko blagoslovljene društvene mreže vježbam s maturantima za državnu maturu. Tko im treba dati odgovore? Ja? Kada pitaju, kada ćemo u školu, odgovaram da prate vremensku prognozu i kada gospodin Vakula ili gospodin Sijerković kažu da smo u plusu, eto nas. O da, obećali smo i da ćemo sve nadoknaditi, sve stići. Kao i ostale škole u Hrvatskoj.

Svi jednaki, polagat ćemo državnu maturu pod jednakim uvjetima!

Samo da ste smogli snage i došli, stali pred te mlade ljude… Ali, niste…

Nije važno.

Stajat ću ja.

Ne izgledam baš lijepo, ne slaže mi se boja čarapa (doduše i ne vide se u skijaškim čizmama) s bojom očiju. A i frizura mi je nešto ovlaš počešljana, od kape valjda?

Ali, imam srce, gospodo uvažena i preuvažena.

O znam, imate puno posla!

Ne dajte se ometati.

Sad će zatopliti, samo što nije.

I da, čujem da nam je stigao još jedan sloj linoleuma.

Hvala vam, od srca koje se skameni kada čuje za naziv bilo koje institucije koja bi trebala brinuti o nama.

Lilijana Radobuljac, prof. mentor
dobitnica nagrade Ponos Hrvatske, autorica tri knjige'

Ista struka, oprečna mišljenja. Kada počinje ljudski život - začećem ili rođenjem? 'Život počinje začećem, spajanjem muške i ženske spolne stanice', kaže doktorica Morana Brkljačić Žagrović, glasnogovornica HKLD-a. 'To je kompleksno pitanje o kojem se raspravlja već stoljećima. Odgovor na to pitanje još uvijek nije definirano', kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Lavinu reakcija izazvala je izjava ministra Ostojića da se novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji radi za sve one koji vjeruju da život počinje oko petog mjeseca trudnoće ili djetetovim rođenjem. 'Ako se jasno analizira moja izjava, ona je vrlo korektna. Bazira se na načelu izbora, pravednosti i načelu zdravlja žene i djeteta', kaže ministar Ostojić.

Tako će, poručuje ministar, ljudi moći birati između konzervativnog Zakona bivšeg ministra Milinovića i novog, suvremenog Zakona. 'Ne znam čemu takva ppodjela Inače, mislim da nije etično dijeliti ljude ni po kakvim spoznajama', kaže doktorica Brkljačić Žagrović.

Građanska inicijativa i ja sam bio embrij upravo je pokrenuta zbog sporne ministrove izjave. 'Onaj pravi subjekt u cijeloj ovoj raspravi je dijete, neponovljiv, jedinstven, novi čovjek, novi život o kojemu se zapravo uopće ne govori', kaže Krešimir Miletić, Voditelj građanske inicijative.

Neprihvatljivo je, kaže Krešimir, što će novi Zakon dopustiti zamrzavanje embrija.'Manipulira ss ljudskimživotom. S djecomkoja završavaju u frižiderima, da budemo dovoljno plastični', dodaje Miletić. Ministar Ostojić sutra će vidjeti novi Zakon, a nakon toga slijedi javna rasprava. Vjeruje kako će sve dobro proći jer je to za dobrobit mnogih parova koji prirodnim putem ne mogu imati dijete.

Cilj ovog projekta je promoviranje malog i srednjeg poduzetništva te osnivanja podružnice ili udruge žena poduzetnica u županiji kao i  unaprjeđenja položaja žena poduzetnica.

Inače u Vukovarsko-srijemskoj županiji je od ukupnog broja poduzetnika 25 % žena, potvrdio je za naš radio Ivan Marijanović iz Hrvatske gospodarske komore,Županijske komore Vukovar.

Konferenciju je organizirala Udruga žena Vukovar u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta koje je i financiralo projekt. Na današnjoj konferenciji je predstavljena i Udruga žena poduzetnica Vukovarsko-srijemske županije za čiju je predsjednicu izabrana Slađana Dabro iz Vukovara.

Gotovo dvije tisuće pripadnika Hrvatske vojske sudjelovat će ove godine u rekordne 24 međunarodne vojne vježbe s vojskama članicama NATO-saveza i partnerskih zemalja. Ministarstvo obrane za te će aktivnosti iz proračuna osigurati više od deset milijuna kuna, a Hrvatska će na vježbi »CORE BG 2012.«, koja će se u travnju ove godine održati u Njemačkoj, prvi put predstaviti nova borbena vozila pješaštva koja, temeljem ugovora s finskom Patriom, proizvodi Đuro Đaković.

Vlada je, naime, u četvrtak donijela odluku o održavanju vojnih vježbi u Hrvatskoj i inozemstvu te ujedno za njih odobrila dolazak savezničkih postrojbi.

»U 2012. u Republici Hrvatskoj održat će se sedam vojnih vježbi na kojima će sudjelovati 1654 pripadnika Oružanih snaga«, objasnila je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, dodajući da će HV ove godine u inozemstvo na čak 17 zajedničkih vježbi sa saveznicima uputiti 304 pripadnika. Tafra je potvrdila da za spomenute međunarodne aktivnosti MORH u proračunu planira izdatak od 10,1 milijun kuna, a na prijedlog odluke o vojnim vježbama u 2012. suglasnost je dao i vrhovni zapovjednik, predsjednik RH Ivo Josipović.

Vlada je u četvrtak prihvatila i Prijedlog o izmjeni odluke o osnivanju povjerenstva za praćenje nabave i opremanja borbenih vozila pješaštva kojom je na čelo povjerenstva imenovan novi Kotromanovićev pomoćnik za materijalne resurse Viktor Koprivnjak.

»Zadaća povjerenstva je da prati nadzor provedbe ugovora koji su sklopljeni od 2007. za nabavu 84 osnovna i 42 specijalna oklopna vozila, za koja će Hrvatska izdvojiti značajna financijska sredstva«, istaknula je Višnja Tafa.

Prema njezinim riječima, u MORH-u se nadaju da bi realizacija projekta opremanja HV-a novim borbenim vozilima trebala biti završena do 2013., a Hrvatska će za njih izdvojiti više od dvije milijarde kuna.

'Dok gruntovnica ne bude dostupna u detalje na internetu, nećemo riješiti problem informatizacije', rekao je Zoran Milanović i prepustio riječ potpredsjednici Vlade i ministrici socijalne politike i mladih Milanki Opačić.

'Došli smo do spoznaje da se za informatizaciju troši oko jedne milijarde kuna, a svejedno imamo nesređenu situaciju jer imamo oko 2.000 različitih baza podataka koje međusobno nisu umrežene i ne mogu se koristiti za procese u državi. Svaki građanin postoji u 16 različitih baza podataka i ne postoji centralna evidencija', kaže Opačić i najavljuje osnivanje Povjerenstva koje će kontrolirati postojeće baze podataka, ali i umrežiti baze podataka 'da se vidi kako se troše novci'.

'Mislimo da treba staviti u funkciju postojeće državne resurse, a to su Carnet, Srce i Apis', rekla je Opačić.

Ministar uprave Arsen Bauk nadovezao se informacijom da je ideja o osnivanju Povjerenstva došla iz Ministarstva uprave: 'Radilo se dosta na informatizaciji, ali nije dobro kada se gleda efikasnost. Mnoge institucije radile su isti posao nekoliko puta i činjenica da se podaci o građanima nalaze u 16 evidencija, a da bi trebao biti dovoljan samo OIB, onda je jasno da se to treba racionalizirati. Dat ćemo stručnu potporu Povjerenstvu i čekati rezultate. Ovo je početak dugog puta.'

Milanović je zaključio tvrdnjom da je njihov posao da 'građane sačuvamo gnjavaže stajanja u redovima i vađenja domovnice iako imaju osobnu'. 'Da se prekine maltretiranje građana za koje i inače nema nikakve potrebe. Građani će vjerovati u sustav ako vide pozitivne posljedice', rekao je Milanović.

U Muzeju Mimari danas je izložen Hrvatski Apoksiomen, koji će ondje biti privremeno, dok se ne izgradi muzej u sklopu palače »Kvarner« u Malom Lošinju, gdje će biti trajno izložen, a od sutra će ga u Mimari moći vidjeti posjetitelji.

Na izlaganju su bili zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, glavni konzervator u Ministarstvu kulture i predsjednik povjerenstva za praćenje konzervatorsko-restauratorskih radova na Hrvatskom Apoksiomenu Miljenko Domijan, ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder, pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac te ravnatelj Muzeja Mimare Tugomir Lukšić.

»Hrvatski restauratorski zavod imao je čast restauracije tako značajnog spomenika kulture i značajnog kulturnog dobra kao što je kip Apoksiomena i zaista to vrhunsko umjetničko djelo je bilo postupno otkrivano kako smo skidali naslage koje su tijekom 2000 godina nastajale na samom kipu«, rekao je Ferdinand Meder i dodao kako je kip od svoje restauracije bio predstavljen u više gradova osim Zagreba – od Osijeka do Rijeke, Zadra, Splita, Firenze i Ljubljane.

Govoreći o budućem projektu u sklopu kojeg će kip trajno biti izložen u muzeju »Kvarner« u Malom Lošinju, čija je izgradnja tek u planu, Miljenko Domijan je istaknuo kako je projektna dokumentacija dovršena, građevinska dozvola izdana te da je grad Lošinj raspisao natječaj za izbor izvođača radova i da će uskoro biti potpisan ugovor o izvođenju radova.

 Zlatko Uzelac istaknuo je da je kip privremeno smješten u »Mimaru« zato što je riječ o »državnom muzeju u državnom vlasništvu«, ali, dodao je, nikada nije bilo dvojbe o tome treba li spomenik biti smješten bilo gdje drugdje osim u Malom Lošinju, »gdje je u moru neposredno uz otok bio 2000 godina«. Naglasio je kako će biti definirana muzeološka koncepcija u skladu s povijesnom važnošću tog spomenika te da je potrebna arhitektonska adaptacija jer spomenik »neće biti podređen ničemu drugome osim svojem dignitetu«.

»On će očito biti putnik, hoće li putovati često ili rijetko, ovisi o odlukama struke, ali da postoji velik interes u svijetu i inozemstvu – postoji«, rekao je Berislav Šipuš, ističući da Hrvatska može biti ponosna na restauratorski rad na spomeniku kojim je dobila nove stručnjake.

Antički brončani kip atleta izvađen je iz mora s dubine oko 45 metara između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja u travnju 1999., tri godine pošto ga je pronašao belgijski turist René Wouters. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade, kip je datiran između drugog i prvog stoljeća prije Krista.

Hrvatski Apoksiomen, čiji je autor nepoznat, prikazuje atleta koji je upravo završio natjecanje i koji je prikazan u trenutku opuštanja, kada je posvećen čišćenju svojeg tijela. Apoksiomen je 2007. godine dobio nagradu Europa Nostra, nagradu Europske unije za zaštitu baštine.

Zasad je jedina pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana, a od osam dosad poznatih varijacija prototipa Apoksiomena lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan. Kip će trajno biti izložen u muzeju palače »Kvarner« u Malom Lošinju

Po svemu sudeći, u četvrtak je završila priča o poslovanju Generalturista. Ta putnička agencija, najstarija u Hrvatskoj - osnovana još 1923. godine, prema pisanju medija posljednjih je mjeseci suočena je ozbiljnim financijskim problemima. Zbog toga se posljednjih desetak dana u medijima spominjala mogućnost da tu agenciju preuzme pulski Uniline. No, kako je u četvrtak objavljeno iz te tvrtke, nakon završenog prvog dijela dubinske analize i uvida u stvarno stanje poslovanja, Upravni odbor Unilinea odlučio je zaustaviti daljnje aktivnosti u pogledu preuzimanja Generalturista.

»Situacija koju je revizorski tim Unilinea zatekao uvidom u Generalturistovo poslovanje pokazala je da bi sanacija i restrukturiranje bili znatno teži od očekivanog. Procijenjeno je i da bi vremenski rok za realizaciju planiranog bio izvan zadanih okvira. Ovom odlukom prestaju daljnje aktivnosti due diligencea kao i mogućnosti da Uniline preuzme Generalturist«, priopćeno je iz tvrtke u vlasništvu Borisa Žgombe.

U četvrtak su se medijima obratili i Generalturistovi zaposlenici, upozorivši dopisom na kritično poslovanje i velike dugove prema hotelijerima i agentima, generirane otkako je obitelj Pećarević preuzela vlasništvo. »Obitelj Pećarević dobila je Generalturist (zapravo , zamijenila za udio u Dinersu) koji je te 2003. predstavljao firmu s oko 300 zaposlenih, više od 20 autobusa, veliko zemljište u Radničkoj ulici, veliku zgradu u Praškoj 5 u Zagrebu i gotovo 500 milijuna prometa godišnje. A u tih osam godina uspjeli su dovesti Generalturist do toga da nam Uprava pismeno zabranjuje rad, rezervacije aranžmana više nisu moguće, a postoji velika vjerojatnost da putnici koji su nam ukazali svoje povjerenje, neće moći iskoristiti uslugu koju su uredno platili na našim prodajnim mjestima, ili će te iste troškove morati opet platiti na licu mjesta«, ističe se u tom priopćenju. »Uzrok financijskih poteškoća Uprava Generalturista navodno nalazi u investicijskim ulaganjima koja se nisu oplemenila, kao što je kupnja jedrilica i njihova naknadna prodaja u bescjenje, kupnja nekretnina, stanova, zemljišta u zagrebačkoj i dalmatinskoj županiji, kao i katamarana Krilo, te raskid ugovora uz velike financijske penale, kao i mnogi drugi poslovi koji su njihovim pogrešnim procjenama, a možda i zbog neznanja i nemara uzrokovali dug veći od 85 milijuna kuna«, upozoravaju zaposlenici i napominju: »Postavlja se pitanje zašto nismo reagirali ranije jer već više od dvije godine toleriramo svakojako kršenje naših prava iz Zakona o radu i ugovora o radu. Radili smo u dobroj vjeri, vjerujući u bolje sutra za Generalturist, za nas koji volimo rad u turizmu, za to smo se školovali i vidimo našu budućnost u turizmu. S obzirom da ovo više nije turizam jer i Kazneni zakon za mnoge radnje koje su se odvijale ima mjerodavne norme, smatramo potrebnim putem medija upoznati hrvatsku javnost i državne institucije sa stanjem u tvrtki«.

Kako bismo u Vjesniku potvrdili sve te navode, nazvali smo Upravu Generalturista, gdje se javila tajnica, koja se predstavila kao Sanja Žitko i rekla da trenutno tamo nema nikoga od Uprave. Iako smo ostavili broj mobitela da se raščiste pitanja o stanju u toj agenciji, do zaključenja broja nitko se nije javio.

"Nije moguće restrukturirati javni sektor bez otpuštanja", kazao je Linić novinarima na Markovu trgu uoči sjednice Vlade. Linić je najavio restrukturiranje državnih firmi, u skladu sa smjernicama za izradu državnog proračuna koje su donesene prošli tjedan.

Koliko otkaza nam treba?

Linić, međutim, nije znao reći kolika se svota proračunskog novca može uštedjeti restrukturiranjem. Nije se želio upuštati ni u prognoze koliko bi ljudi trebalo dobiti otkaze u javnom sektoru. Ako otkaza uopće bude.

Naime, ministar rada Mirando Mrsić i sam premijer Milanović jučer su sindikate uvjeravali da za sada neće biti otpuštanja. Mrsić je to novinarima i potvrdio nakon sastanka, a sam Milanović navodno je sindikalistima kazao da bi dijeljenje otkaza u ovakvoj gospodarskoj situaciji bilo suludo.

Ministar financija i premijer se nadmudruju preko medija

Ministar financija Linić s takvim se pristupom očito ne slaže. Bilo je već odavno jasno da je Liniću u Kukuriku vladi namijenjena uloga "bad guyja", ministra za loše vijesti. Međutim, ovakve diskrepancije u izjavama ipak nismo mogli očekivati.

Linić se već prije oko teme otkaza u javnom sektoru navodno "pokačio" s ministrom regionalnog razvoja Brankom Grčićem. No, nadmudrivanje preko medija sa stranačkim šefom i predsjednikom Vlade sasvim je drugačija priča; Linić bi morao biti oprezan, ako ne želi završiti kao Vladimir Ferdelji.

"Građani su svjesni da po starom više ne može"

O odricanjima i rezovima Linić je govorio i u HTV-ovom Dnevniku. Najavio je sastanak s predstavnicima bonitetne agencije Fitch, kojima će, kako kaže, reći da Hrvatska neće trošiti više nego što može namaknuti od poreza. Fitchevim predstavnicima Linić će obećati stvaranje uvjeta za gospodarski rad i nova radna mjesta.

"Građani su svjesni da se po starom načinu, trošenjem iznad zarađenoga i iznad mogućnosti više ne može, da je to neodrživo. Govorimo o teškim temama i o tome kako će se mnogi morati odreći s obzirom na smanjenje potrošnje u državnom proračunu", rekao je Linić.

HUP podsjeća Vladu: U privatnom sektoru se svaki dan gubi 1000 radnih mjesta

Komentar čitavu priču, odnosno na Milanovićevo obećanje sindikatima da otkaza neće biti i da se Zakon o radu neće dirati, ima i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Čelnici HUP-a su na Linićevoj strani. Vjeruju da je sastanak koji je održan u srijedu bio samo pokušaj umirivanja sindikata. Tvrde da se Hrvatska nalazi u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji, u kojoj je prijeti "grčki scenarij". U takvoj situaciji, smatra HUP, neodgovorno je obećavati da neće biti otkaza u javnom sektoru. Posebno kad se u privatnom sektoru svaki dan gubi oko 1000 radnih mjesta.

"Obećati kako se neće dirati u stečena prava zaposlenih u javnom sektoru, pa tako niti u prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, je vrlo hrabro, a sa stanovišta ekonomske logike, naročito u neizvjesnosti i nesigurnosti cijelog svijeta, neodrživo", smatra HUP.

Odlukom Skupštine, Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije odnedavno je postala pridruženi član Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), te je na sastanku nazočio i direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Željko Trezner.

Na sastanku, prezentaciju na temu „Novi projekti – započeti, planirani, mogućnosti financiranja posebice iz fondova EU“ održao je pomoćnik pročelnice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj mr.sc.Mario Banožić, dok je  prezentaciju na temu  „Suradnja svih subjekata u turizmu“ održao direktor UHPA-e Željko Trezner.

Uz navedene teme, na sastanku se razgovaralo i o raspisanim modelima promotivnih kampanja Hrvatske turističke zajednice  za oglašavanje hrvatskog turizma u 2012. godini.

Direktorica Turističkog ureda Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak istaknula je kako je zajedno s predstavnicima putničkih agencija cilj ovog sastanka definirati suradnju i djelokrug rada na dobrobit razvoja turističke ponude i turističkog prometa.

Direktor UHPA Željko Trezner istaknuo je kako na području Vukovarsko-srijemske županije imamo oko 120 programa i priča koji govore o razlozima dolaska u određene turističke destinacije,  te je dodao kako je cilj razvijanja suradnje između turističkih zajednica i putničkih agencija osmislili još nekoliko desetaka ili stotinu takvih programa.

Na sastanku su nazočili i direktori turističkih zajednica gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije,kao i predstavnica Hrvatske gospodarske komore-Županijska komora Vukovar.

RTL Televizija će, izvjesno je, biti prva televizija s nacionalnom koncesijom u nas, kojoj je Vijeće za elektroničke medije oduzelo koncesiju. Doduše, odluka Vijeća se tek piše, ne zna se da li će RTL ostati bez koncesije na sat vremena, na dan ili trajno, no neslužbeno se saznaje da će sigurno biti kažnjen, jer se, smatraju u Vijeću, ignoriranje zakona od strane RTL-a više ne može tolerirati.

Uvjeti za kažnjavanje RTL-a ispunit će se u četvrtak točno u ponoć kada će RTL-u isteći rok od 30 dana koliko mu je VEM, uz izrečenu opomenu, dao da emitirani program uskladi sa koncesijskim ugovorom. Na RTL su, međutim, ostali dosljedni sebi, nisu mijenjali ništa uvjereni kako im je programska osnova ista svo vrijeme, ali je Vijeće to koje je počelo drugačije tumačiti Zakon, na štetu RTL-a. No, rok je istekao, RTL nije ispunio nalog, a kako je u pitanju treća opomena Vijeću ostaje da nakladnika kazni sukladno Zakonu o elektroničkim medijima koji omogućuje da se nakladniku privremeno ili trajno oduzme koncesija ako se ni nakon primitka opomene Vijeća ne pridržava najmanje 90 posto programske osnove. Pri tom protiv odluke Vijeća nije dopuštena žalba, već RTL može pokrenuti upravni postupak u roku od 30 dana.

Službena odluka Vijeća mogla bi se, kako saznajemo, čekati i više desetaka dana. Navodno će biti sročena tako da će RTL biti bez koncesije onoliko dugo koliko će mu trebati da u konačnici ipak uskladi svoju programsku osnovu. Problematika je ovo oko koje se Vijeće i RTL spore dvije godine. Prvi put je programsko odstupanje Vijeće uočilo u studenom 2009. godine. Glavna zamjerka vezana je uz udio informativnog programa u ukupnom programu. Analiza Vijeća u listopadu 2011. godine je tako pokazala da se osim Vijesti i emisije RTLDanas gledateljima ne pruža nijedan drugi informativni sadržaj i da je udio informativnog programa 8,61 posto, a ne onaj koncesijski od 18 posto. No, na RTL-u ustrajno tvrde kako je Vijeće to koje je, bez valjana razloga, prestalo ubrajati u informativni program i emisije poput »Exluziva« i »Exploziva« kazivajući da sponzorirane emisije ne mogu biti uvrštene u informativni program. Izračun RTL-a ukojem su i spomenute emisije kaže da je udio informativnog programa u ukupnom programu 17,1 posto, malo ispod koncesijskog minimuma.

S RTL-a su, prije istaka roka, poslali pismo Vijeću u kojem traže nove razgovore i odgodu bilo kakvog odlučivanja dok Upravni sud ne riješi njihove žalbe na prve dvije opomene što su ih od Vijeća dobili zbog regionalnog Big Brothera.

S obzirom na to da je počela sezona podnošenja prijava poreza na dohodak, donosimo pregled novosti. Većina građana je vjerojatno već upoznata s činjenicom da su gotovo sve porezne olakšice ukinute i to već sredinom 2010. godine. Tada je ukinut je cijeli niz poreznih olakšica, a promijenjene su i stope poreza na dohodak, s ranijih 15, 25, 35 i 45 posto na 12, 25 i 40 posto.

Ostale olakšice koje su ukinute: uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja; stvarni troškove zdravstvenih usluga za vlastite potrebe (liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski postupci, operativni zahvati, stomatološke usluge, lijekovi i ortopedska pomagala i slično); olakšice za stambene potrebe (kupnju ili gradnju prvog ili održavanje postojećeg stambenog prostora i plaćenu slobodno ugovorenu najamninu).

Sada olakšica uopće nema, samo su ostale one po osnovi prebivališta na brdsko-planinskom području ili na području od posebne državne skrbi. Priznaje se naravno i dalje osobni odbitak koji na godišnjoj razini iznosi 21.600 kuna (1.800 kuna mjesečno) te odbici za uzdržavane članove obitelji.

Status brdsko-planinskog područja imaju sljedeće jedinice lokalne samouprave:

gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac,
općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Jesenje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreć, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina.

Koja su područja od posebne državne skrbi, saznajte na ovoj internetskoj stranici.

Naime, Ostojić je najavio dijametralno suprotnu politiku od one koju je u svom programu isticala Kukuriku koalicija, u kojoj su najavljivali kako će smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje od 1. srpnja biti dugoročna Vladina mjera koja će trajno rasteretiti cijenu rada u Hrvatskoj.

U Ministarstvu financija ovakvu najavu ministra Ostojića, o vraćanju na staro nakon godinu-dvije, nisu htjeli komentirati. No, Novi list doznaje iz izvora bliskih Vladi da aktualna vlast uopće ne namjerava vratiti na staro doprinos za zdravstvo, te da planiraju zdravstveni doprinos dodatno smanjiti za još četiri postotna poena, dakle s postojećih 15 na 9 posto.

I ostale države EU imaju doprinos između 14 i 16 posto

Podsjetimo, u predizbornom programu Kukuriku koalicije najavljivalo se da bi se zdravstveni doprinos u četverogodišnjem mandatu koalicijske vlade mogao čak i prepoloviti, sa 15 na 7,5 posto, dok o povratku doprinosa na staro nije bilo ni govora.

Ministar Ostojić je dodatno objasnio svoju 'spornu' izjavu. "Ako dođe do porasta zapošljavanja, ako se uvedu druge promjene porezne politike, nema razloga da se zdravstveni doprinos ne vrati na staro", kazao je Ostojić, tumačeći kako i ostale države Europske unije imaju zdravstveni doprinos između 14 i 16 posto.

Očito se ministar Ostojić brine o tome hoće li u svom sektoru imati na raspolaganju dovoljno novca, budući da će se snižavanjem stope zdravstvenog doprinosa na godišnjoj razini proračun za zdravstvo smanjiti za 2,5 milijardi kuna (od ukupno 20 milijardi kuna). No, izvjesno je da Vlada namjerava pokriti zdravstvu taj manjak i to iz drugih izvora, uglavnom od novog poreza na imovinu i povećanog PDV-a.

»Veliko je pitanje smijemo li si dopustiti da porezni obveznici plaćaju doktore znanosti dio kojih će postati socijalni problem«, upozorio je pomoćnik ministra za znanost Saša Zelenika, u intervju koji prenosi Connectportal.

Ti mladi doktori moraju, nastavlja Zelenika, biti naši najdragocjeniji resursi kojima ćemo pružiti sve uvjete za razvoj i koji će ovu zemlju, ekonomiju i znanost pokrenuti u vrlo kratkom vremenu. »Moramo pomicati granice kvalitete, naše vlastite granice – ponavljam, doktori znanosti moraju biti najvredniji resurs ove zemlje, a ne problem«, kaže Zelenika.

Procijenjujući stanje znanosti u Hrvatskoj, naglašava kako imamo izvanredne pojedince, ali kao znanstvena zajednica dosta zaostajemo u kvaliteti za drugima. »Iz europskih okvirnih programa privukli smo 40 posto više sredstava nego što smo uložili, po čemu bismo mogli zaključiti da je hrvatska znanost zasigurno najprofitabilnija grana hrvatske privrede. Imamo izvanredne pojedince i skupine, ali s druge strane imamo dosta strukturnih problema. Najevidentniji je problem dezintegriranosti sveučilišta i znanstvenog rada – nacionalni projekti su nam premali i nedovoljno strukturirani i fokusirani, a ne znamo ili nismo na pravi način formulirali prioritete. Veliki problem je i povezivanje znanosti s privredom, odnosno transferom tehnologije. Znanja koja postoje ne koristimo za dobrobit zemlje i cijeloga društva«, smatra pomoćnik ministra.

Tvrdeći da u sustavu postoji kadrovski, koncepcijski i organizacijski nered, Zelenika objašnjava kako smo cijeli sustav vrijednosti u društvu sveli na banalnost, starlete, polupismenost i neobrazovanost. »Vrijedi to i za mnoga druga područja, da ne kažem sva. Sada to naprosto moramo promijeniti. Ne smijemo si dopustiti revoluciju, ali možemo stvoriti preduvjete, novu strukturu da se to promijeni. Hrvatska sveučilišta, cjelokupni znanstveni sustav moramo maksimalno uključiti u europski prostor visokog obrazovanja, jer ga samo tim putem možemo učiniti usporedivim i na svjetskoj razini. Bez toga ni kao društvo ni kao pojedinci ne možemo napredovati, odgovoriti na goruća pitanja suvremenog svijeta, pa tako ni Hrvatske«, zaključuje u intervju kojega je izvorno dao srpskom tjedniku »Novosti«.

Gordana Picek, članica Uprave zadužena za ljudske resurse, potvrdila je za Poslovni dnevnik kako poslovni planovi lanca za 2012. godinu uključuju otvorenje desetak novih prodavaonica, pa će se u skladu s tim primati i novi zaposlenici.

A zaposlenike će ovaj poslodavac motivirati povećanjem plaća, koje svake godine iznosi koliko i godišnja inflacija. "Ove će godine povećanje plaća biti čak 10 posto iznad inflacije", kazala je Picek.

Inače, financijsku godinu DM zaključuje listopadom, a u 2010./2011. godini ukupan prihod iznosio je 1,86 milijardi kuna uz dobit od 70 milijuna kuna. Lani su investirali 38 milijuna kuna, a za 2011./2012. godinu najavljuju 62 milijuna kuna investicija.

Nekoliko “kupaca” prodavači su uhvatili na djelu, no umjesto očekivanog osjećaja srama ili bar nelagode, oni upiru prstom u druge kupce, uz preporuku prodavačima da pregledaju njihove džepove i torbe u koje su natrpali puno vrjedniju robu nego što je 250 grama Vegete, koliko su sami uzeli.

A činjenicu da je u trgovačkom centru zaposleno relativno malo prodavača redovito koriste srednjoškolci. Postala im je uobičajena praksa da pod odmorom ili slobodnim satom tamo skoknu po “besplatnu” užinu.

- Idu svi, pa zašto da ja budem izuzetak. Imamo već razrađene taktike, prodavače nije teško držati na oku, uvijek ih netko zabavi i odvuče pozornost, a najbolje je kada su angažirani na otkupu praznih boca. Počastimo se slatkišima, čokoladicama, Kinder buenom i onime što je lako sakriti. Novca nemamo pa se snalazimo kako znamo i umijemo - ispričao nam je 17-godišnji učenik iz Obrtničko-industrijske škole.

Posljedica se, kaže, ne boji jer je riječ o jeftinoj robi, zbog koje se trgovcima ne isplati pokretati privatne sudske parnice i izlagati se nepotrebnom trošku, a policija po službenoj dužnosti reagira tek ako je vrijednost ukradene robe veća od tisuću kuna.

I dostavljači pizza žrtve
Loših iskustava sa srednjoškolcima imaju i dostavljači pizza, koji su ostali i bez pizze i bez novca. Drski mladići, koji se navečer zabavljaju na klupama u gradu ili sjede pred zatvorenim prodavaonicama, naruče pizzu, dostavljaču je istrgnu iz ruke i pobjegnu. A čest je i slučaj lažnih narudžbi kada dostavljače dočekaju zbunjeni građani ili prazne klupe.

Naime, zagrebačka tvrtka EOS – Z jučer u 16.08 sati dostavila je Zagrebačkoj burzi obavijest o namjeri objavljivanja dobrovoljne ponude za preuzimanje Vira, stoji u obrazloženju Burzinog rješenja. U obavijesti stoji da EOS – Z djeluje zajedno s Marinkom Zadrom iz Zagreba i društvom Robić d.o.o. sa sjedištem u Velikoj Gorici te da će na način i u rokovima propisanim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava objaviti dobrovoljnu ponudu za preuzimanje virovitičkog Vira.

Inače, tvrtke EOS - Z d.o.o. i Robić d.o.o. već posjeduju natpolovični udjel u Viru. Prema podacima SKDD-a EOS - Z je vlasnik 33,57 posto dioničkog kapitala, Robić d.o.o posjeduje 30,01 posto, a treći partner Marinko Zadro vlasnik je 2,48 posto dionica.

Trgovina dionicama Vira obustavlja se danas do 11.00 sati, što je, prema ocjeni Burze, dovoljno razdoblje da se steknu uvjeti za fer i pravično trgovanje jer se može pretpostaviti da će svi ulagatelji raspolagati informacijama potrebnim za donošenje investicijskih odluka, stoji u rješenju Zagrebačke burze.

Bismarck na snimci recitira poeziju, ali i himnu Francuske, zemlje koju je pobijedio 1871. godine

Jedina poznata snimka glasa njemačkog kancelara Otta von Bismarcka , koji je umro još davne 1898, pronađena je u nekadašnjem laboratoriju Thomasa Edisona , javlja AFP.

Željezni kancelar je snimku napravio 1889. godine u svom domu, a snimio ga je Edisonov suradnik Adelbert Wangemann.

- Prema mojoj prosudbi, a imam u tome iskustva, doista je riječ o originalnim snimkama - izjavio je Stephan Puille sa berlinskog Sveučilišta.

Upravo su on i Patrick Peaster sa Sveučilišta Indiana identificirali voštane cilindre na kojima se nalazi snimka. Znalo se da ti cilindri postoje, ali vjerovalo se da su zauvijek izgubljeni.

Na snimci Željezni kancelar recitira poeziju na engleskom, latinskom i njemačkom, a čak i djelove fancuske himne. Upravo je tu zemlju Bismarck pobijedio u ratu 1871. godine, što je bio ključni uspjeh u njegovoj plodnoj karijeri.

Bicmarck zaključuje snimku uz savjet, vjerojatno svom sinu Herbertu, da živi život umjereno.

Predstavljanje je održano u Vili Tovarnik u nazočnosti mnogobrojnih mještana Tovarnika i susjednih općina, kao i gostiju iz Vukovara, Osijeka, Vinkovaca i Đakova. Predstavljanju su nazočili msgr. Luka Marijanović, tovarnički župnik Stjepan Vukovac, vlč. Petar Šokčević, župnik u miru, trajni đakon Ivan Tutiš te načelnik Općine Jakob Asić.

Zbornik znanstveno-stručnih radova predstavili su Danijel Petković, Mato Batorović, Antun Ivanković i urednica Zbornika Nevenka Nekić.

Iako je Zbornik posvećen ubijenom župniku Ivanu Buriku, građa koju su obradili znanstvenici prelazi okvire naslova i otkriva prvi put povijest Tovarnika kroz stoljeća. Predavanje Danijela Petkovića obrađuje najstarije doba pojave Tovarnika u arhivskim dokumentima, odgonetava njegovo ime i bavi se topografijom širega područja vukovske povijesne županije, ekonomskim i društvenim prilikama kroz dulji niz stoljeća, preko analize etnosa i podataka iz vrijednih crkvenih vizitacija. Sadržaj Zbornika iznio je Mato Batorović  u  tematskim krugovima: povijest Tovarnika obrađuju 3 priloga, povijest Neština 1 prilog, odnose sa Srbima kroz povijest 2 priloga, razdoblje od kraja Drugoga svjetskoga rata do 1990. 1 prilog, Domovinski rat i posljedice 5 priloga, sjećanja na vlč. Ivana Burika 3 priloga  i jedan prilog o teologiji mučeništva. U nastavku izlaganja Mato Batorović pozabavio se pitanjima mučeništva i pismom pape Ivana Pavla II. te Komisijom HBK za hrvatski martirologij. Komisija će predložiti svim nad/biskupijama da se organiziraju istraživanja na terenu, kako bi se sastavio popis za hrvatski  martirologij. Zbog toga se nadamo da će i vlč. Ivan Burik ući u popis mučenika jer je podnio mučeništvo u Domovinskom ratu.

O Zborniku je govorio Antun Ivanković, predsjednik Udruge dr. Ante Starčević-Tovarnik, te iznio teškoće u kojima se znanstveni skup održavao, kao i ponos da je Udruga do sada objavila tri knjige, snimila dva dokumentarna filma i objavila prijevod romana Burik na talijanski jezik. Namjera je da se Svetom ocu Benediktu XVI. uruči prijevod spomenute knjige kao i da se pošalje svim predsjednicima biskupskih europskih konferencija.

Urednica Nevenka Nekić iznijela je vrijednosti ovoga zbornika, njegovu znastvenu akribiju, pouzdanost, istinitost povijesnih podataka te izrazila nadu da će se Ivan Burik uzdići na čast oltara. U toj namjeri ova laička Udruga već dugi niz godina doprinosi tome cilju.
  

I iločki gradonačelnik Miroslav Janić (HDZ) vidio je takav letak, no ništa drugo o toj temi nije mogao reći. Ponovio je kako, do donošenja proračuna za 2012. godinu, ne može preuzimati nikakve nove ugovorne obveze, dodajući kako će povjerenica za poslove GV-a, a na tu dužnost je Vlada nedavno imenovala Jasminku Dragun, odlučivati o privremenom financiranju. U takvim okolnostima, Janić je potvrdio da su učeničke autobusne karte u siječnju roditelji u cijelosti sami platili, bez 30-postotnog gradskog udjela, tvrdeći kako su roditelji, dolazeći s upitima u gradsku upravu, o tome bili i informirani.

Donedavni iločki vijećnik Zvonimir Dragun (HSS) tvrdi da je u registru udruga provjerio i da udruge koja potpisuje letke u njemu, kaže, nema. Dragun je podsjetio i kako proračun za 2012. nije izglasan jer nisu uspjeli pregovori o traženim izmjenama, među kojima je naveo i traženo smanjenje plaća za gradske čelnike. Pero Ćorić iz HSP-a dr. A.Starčević smatra da je na djelu “politikantstvo i manipulacija” građanima.

- To je labuđi pjev prije dolaska na dužnost imenovane povjerenice, a letak je pogrešno adresiran jer nisu krivi vijećnici zato što nisu blagoslovili loš prijedlog proračuna - zaključuje Ćorić, pitajući tko će roditeljima refundirati skuplju učeničku kartu.

Dragun: Karte su se mogle platiti
- Nije istina da se nedonošenjem gradskog proračuna sve stopira, jer odluke postoje i obveze treba samo izvršiti - tvrdi Dragun koji je, dodaje, provjerio iskustva drugih gradova u takvim situacijama. Stoga drži i da nije trebalo doći do prekida u sufinanciranju učeničkog prijevoza.

Diskografska nagrada Porin, najprestižnije priznanje za glazbeni rad u zemlji, ove se godine održava 19. godinu zaredom. Prijave glazbenih izdanja zaključene su 6. siječnja. Ured Porina pri Institutu hrvatske glazbe evidentirao je sve prijave. Nakladnici su za Porin 2012. predložili 334 diskografska izdanja, čak 38 više nego prošle godine.

Broj prijava za nominacije ove godine popeo se na 1.571, a veći je i broj nakladnika. U tijeku je detaljna obrada svih ispravnih prijava. U sedam radnih skupina sudjeluje oko 40 stručnjaka iz svih glazbenih područja.

'Izvrsno je što je usprkos globalnoj i lokalnoj krizi u svakom smislu domaća glazba doživjela skok u kvantiteti. To bi trebalo donijeti i pomake u kvaliteti. Već i grubi pogled na neobrađenu listu prijedloga za nominacije otkriva da je za nama odlična glazbena godina i da će u nekim kategorijama biti jako gusto. Za nama je, i količinom i kvalitetom glazbe, plodna godina, odnosno dobra berba na koju će Porin s pravom staviti uskličnik', rekao je direktor diskografske nagrade Porin Siniša Bizović.

I ove će godine oko prijedloga za nominacije odlučiti više od 1.150 Porinovih glasača, profesionalnih glazbenika, skladatelja, glazbenih urednika i producenata, aranžera i ton-majstora, muzikologa, dizajnera, režisera, organizatora koncerata i festivala, programskih urednika u klubovima, ali i mnogih radijskih, TV i web djelatnika, glazbenih novinara i kritičara.

O dobitnicima Porina odlučuju ljudi koje su na popis glasača predložile glazbene udruge ili koji su se nametnuli svojim radom i kvalitetom. Popis će i za ovu godinu biti aktualiziran kako bi što bolje predstavljao našu glazbenu realnost i raznolikost glazbene i medijske scene.

'U sustav glasovanja i izvedbu Porina proteklih smo nekoliko godina uveli značajne novosti i poboljšanja. Kvalitetniji sustav glasovanja motivira veći broj glasača i tako omogućuje 'pravedniju' raspodjelu nagrada. Vjerujemo da je, bar dijelom, i to razlog zbog kojeg se ove godine još veći broj nakladnika odlučio ispitati snagu svojih izdanja na Porinu. To je priznanje i obveza da u aktualnom ciklusu Porina budemo još bolji', kaže izvršni direktor Porina, Darko Bakić.

Stara insajderska izreka da je 'Porin dobar onoliko koliko je dobra prethodna glazbena godina' trebala bi značiti da će 19. Porin biti odličan. Tu su i od kritike i publike sjajno primljeni albumi primjerice TBF-a, Gorana Bareta i Majki, Hladnog piva, Overflowa, Vatre, Massima, Nine Badrić, Vanne, Borisa Novkovića, Crvene jabuke i drugih jakih imena.

Uz prvu ligu lakših nota: Jelenu Rozgu, Dražena Zečića, Danijelu ili klapu Cambi odlično je vidjeti i sjajnu ponudu nastupnih ili drugih albuma mlađih izvođača kao što su Luka Belani, Radio Luksemburg, Dječaci, Kandžija, Ti Ritu Piri Pip, Ivan Vragolovich, Zoran Mišić, Lotus i mnogi drugi.

Osjetno je povećan broj prijava u kategorijama jazza i bluesa, filmske glazbe, instrumentalne glazbe i kategoriji kompilacijskih albuma. Uz zanimljive suradnje senzacionalnih globalnih novih zvijezda 2Cellos - Šulića i Hausera međusobno, ali i s Urbanom i Oliverom, tijekom ožujka Porinovi glasači imat će zbilja težak zadatak nominiranja tri najbolja u svakoj kategoriji. 21. ožujka objavit će se sve nominacije.

Kriv sam. Jesam, vozio sam na loživo ulje. Da sam taj dan imao novca da natočim dizelsko gorivo na benzinskoj pumpi, to bih učinio. No, kako nisam imao novca, natočio sam u svoj automobil loživo ulje koje mi je ostalo od uljne peći za grijanje. Na prekršaj me natjerala neimaština. Moja djeca, supruga i ja živimo na rubu gladi. Zato molim nadležne da kaznu prilagode mojim mogućnostima, odnosno da mi omoguće plaćanje kazne u ratama«, navodi se u žalbi koju je Stojan Stanimirović iz osječkog prigradskog naselja Tvrđavica uputio Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Carinarnici Osijek (koje su nadležne za ove prekršaje).

Ovih dana, sedam mjeseci nakon uložene žalbe, stiglo mu je rješenje prema kojem se njegova žalba, odnosno molba odbija kao neosnovana te da u roku od pet dana, bez mogućnosti plaćanja u ratama, u državni proračun mora platiti kaznu od 11.275 kuna zbog vožnje na loživo ulje, a uz to je dobio još 2000 kuna kazne za carinski prekršaj i 200 kuna troškova. Budući da žalba ne odgađa izvršenje, dok je čekao novo rješenje kao odgovor na žalbu na naplatu su mu stigle i kamate od oko 1500 kuna.

»Mi taj novac nemamo da platimo odjednom. Ja sam nakon 23 godine rada u osječkoj Autoreparaturi ostao bez posla kao višak, a supruga Dragana je također nezaposlena i živimo od 1300 kuna njezine rodiljne naknade te 600 kuna dječjeg doplatka. Imamo dva sina - od pet godina i od tri mjeseca. Budući da smo dobili rok od pet dana da platimo kompletan iznos, a to nemamo, prijeti nam ovrha zbog koje bismo mogli izgubiti kuću«, kaže nam Stojan Stanimirović.

Njihova životna drama počela je 15. travnja prošle godine. Dragana je bila trudna i Stojan je krenuo put Velike Kopanice kako bi, preko oglasa, za 300 kuna kupio dječja kolica.

»Prilika se učinila dobrom. Nova dječja kolica za 300 kuna. Odlučio sam otići po njih. Skupili smo novac za kolica, ali ne i za gorivo. Kako su već dolazili topliji dani, u svoj 20 godina stari golf natočio sam loživo ulje iz naše uljne peći na koju smo se grijali. Inspekcija me uhvatila nedaleko od Velike Kopanice. Odmah sam priznao da vozim na loživo ulje, pokušao sam im sve objasniti. To mi je prvi prekršaj, nikada prije ni za što nisam bio kažnjavan. Zato sam se nadao da ću proći s kakvom opomenom ili barem blažom kaznom«, priča Stojan.

Šok je uslijedio u lipnju kada mu je izrečena spomenuta kazna. Žalio se, tražio da mu se omogući plaćanje u ratama. Najnovije rješenje, koje je stiglo prije nekoliko dana, potvrdilo je tezu o krutosti državnog aparata. Stojanu nije omogućeno plaćanje kazne u ratama. Štoviše, dobio je rok od samo pet dana da skupi novac. U protivnom, mogao bi izgubiti i krov nad glavom.

»Svjestan sam da sam prekršio zakon. To ni u jednom trenutku nisam poricao. Svjestan sam i da kaznu moram platiti. Ne bježim od toga. Ali ne mogu shvatiti da mi država ne može omogućiti da kaznu platim u ratama. Nitko nije pokazao ni volju ni želju da mi barem malo izađe u susret. Mi živimo skromno i skupili bismo taj novac, ali ne možemo preko noći. Ja činim sve da prehranim svoju obitelj, pa bih tako skupio i novac za kaznu. Skupljam sekundarne sirovine tako da od toga preživljavamo«, skrušeno priča Stojan.

Ističe i da je u vrijeme Domovinskog rata radio kao automehaničar na održavanju vozila Hrvatske vojske i policije. Prošao je sva ratišta u Slavoniji i nije mu »nikada palo na pamet tražiti od države bilo kakvu naknadu za doprinos u obrani domovine«.

Kaže, boli ga kada vidi da su neki, koristeći svoje položaje, prijevarama zgrnuli milijune i još uvijek za to nisu odgovarali, dok se država namjerila na sirotinju, pa on zbog kazne od 13.500 kuna može čak i kuću izgubiti.

Prodao je i svog staroga golfa. Za njega je dobio 850 eura. Nedovoljno za plaćanje kazne.

Čelnik HUS-a Ozren Matijašević za tportal je izjavio da Berkowitz ni ovaj put nije dostavio valjana bankovna jamstva.

'Očekujem da će s druge strane doći prigovori da je privatizacija propala zbog neprijateljskog radničkog dočeka. To nije istina, glavni razlog su nedostatne bankovne garancije', kaže Matijašević dodajući da je američki investitor tražio dodatnih pet dana kako bi kompletirao ponudbenu dokumentaciju ali ga je AUDIO odbio.

Podsjetimo, jučer je oko 120 radnika Dalmacijavina prosvjedovalo ispred Ministarstva gospodarstva u Zagrebu tražeći da se konačno razriješi agonija njihove tvrtke. Nakon sastanka sa zamjenicom ministra Tamarom Obradović-Mazal, rečeno je da je Berkowitzu dana zadnja šansa da dostavi tražene dokumente, prije svega valjan dokaz da njegovo ulaganje prate ozbiljne financijske institucije i plan restrukturiranja.

Kako on to nije napravio, ispunjeni su svi uvjeti da se nad Dalmacijavinom pokrene stečaj. Resorni ministar Radomir Čačić nedavno je pojasnio da to neće značiti i definitivni kraj za nekadašnjeg splitskog diva, već će se proizvodnja nastaviti, a država će radnicima osigurati plaće.

Prekid pregovora s Berkowitzom potvrdio je i AUDIO.

Odgovarajući na prigovor HDZ-ovca Gorana Marića da je štetno u recesiji povećavati porezno opterećenje te istovremeno zanemarivati kako je trenutno 46 milijardi kuna nenaplaćenih poreznih potraživanja, ministar Linić rekao je kako je istina da u naplati poreza mnogo toga ne funkcionira.

"Imamo zakon da se plaća ne može isplatiti bez doprinosa. To se, međutim, događa. Zato od 1. veljače toga više neće biti. Teretit će se banke koje vode platni promet za tvrtke koje isplaćuju plaće, a ne uplaćuju doprinose", najavio je u emisiji Otvoreno HTV-a ministar financija Slavko Linić.

Novosel: Dirate u prava iz kolektivnih ugovora

Predsjednik SSSH Mladen Novosel na to je rekao kako se nada da će Vlada voditi računa i o tome da zaštiti radnike da im se isplaćuju plaće. Novosel je Linićevu najavu o uštedama od 2 milijarde kuna na račun prekovremenih, te ugovora na određeno vrijeme u državnoj upravi proglasio diranjem u prava iz kolektivnih ugovora. No, Linić je ustvrdio da nije tako. Kaže, prekovremenih jednostavno neće biti kao ni ugovora na određeno vrijeme, jer će se poraditi na boljoj i efikasnijoj raspodjeli rada među zaposlenima u državnoj upravi, odnosno u javnom sektoru.

"Oni koji sad rade u javnom sektoru na određeno vrijeme će, kad im isteknu ugovori, završiti na burzi. Država je preskupa. Nema socijale kroz to da netko samo sjedi na određenom radnom mjestu", rekao je Linić dometnuvši kako se u javnom sektoru umjesto preraspodjele posla često koristilo komotnije rješenje zapošljavanja ljudi na određeno radno vrijeme.

Kontrola poreznih bilanci

Linićevi argumenti nisu uvjerili Marića, koji je zaključio kako bi bilo vrijeme da se napravi kontrola poreznih bilanci banaka.

"Tamo je kreativnost na najvećoj mogućoj razini. Siguran sam da bi nakon provjere tih bilanci učinak na državni proračun bio daleko veći nego da otpustite pola ljudi iz državne uprave", zaključio je Marić.

'Nitko nije govorio o otpuštanjima u javnom sektoru, nego o racionalizaciji u javnoj upravi i da više neće biti neograničenog broja prekovremenih sati i produživanja ugovora o djelu, a želimo racionalnu i efikasnu javnu upravu', kazao je Mirando Mrsić nakon sastanka sa sindikatima u Banskim dvorima na kojemu je sudjelovao i premijer Zoran Milanović, a ima namjeru to i ubuduće činiti, prenijeli su njegovu želju ostali sudionici toga dugo čekanog susreta.

Sindikatima se, naime, nikako nije svidjelo Vladino ignoriranje njihovih stavova i komuniciranje preko medija, tim više jer se ni GSV u novom sastavu još nijednom nije sastao, a u proceduri je već čitav niz propisa o kojima se nisu imali prilike očitovati, nego su sve doznavali iz medija, pa su sve to, kako su naglasili, 'spočitnuli i premijeru'.

Nakon što je saslušao sve njihove prigovore, premijer je njima objasnio da nije bilo nikakve loše namjere i još im je, kazao je šef NHS-a Krešimir Sever, 'kategorički rekao da daljnje fleksibilizacije tržišta rada neće biti i da se neće mijenjati Zakon o radu'.

Sjednica GSV-a konačno je zakazana za petak, a danas su sindikati poduprli i najavu uredbe prema kojoj se neće moći isplatiti plaću bez doprinosa, a koja bi se, kazao je Mrsić, trebala vrlo skoro naći pred Vladom, pri čemu je iznio i zastrašujući podatak da 'radnicima u posljednjih nekoliko godina nije uplaćeno preko 17 milijardi kuna doprinosa što je pola mirovinskog fonda'.

Šef HUS-a Ozren Matijašević kazao je da je 'ta uredba samo prvi korak i da treba raditi i na s time usko vezanom rješavanju nelikvidnosti i kroz multilateralne kompenzacije' te je istaknuo zadovoljstvo dogovorom da će se ubuduće održavati sastanci između resornih ministarstava i sa sindikatima, a posebno kada je riječ o škverovima da bi radnici saznali u kojoj su fazi pregovori da bi ih se spasilo i što ako to ne bude moguće.

Tim povodom ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sazvala je konferenciju za novinare, na kojoj se zahvalila slovačkom parlamentu, vladi i ministarstvu vanjskih poslova, te veleposlaniku Slovačke u RH Romanu Supeku.

'Krenulo je. Jednoglasno je potvrđeno. Dobili smo informaciju da je jedan zastupnik na glasanju bio protiv, ali je kasnije poslao pismeno obrazloženje da je stisnuo krivu tipku te da je i on zapravo 'za'', rekla je Vesna Pusić, dodajući da je ovo značajan događaj i pozitivna poruka prijateljstva.

Šefica diplomacije također je naglasila da se ne očekuju problemi oko ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u drugim državama članicama EU-a, prevenstveno misleći na slučaj Nizozemske.

'Uspostavili smo dobru komunikaciju s nizozemskim parlamentom, očekujemo da će i dio oporbe biti za ratifikaciju. Idući mjesec očekujemo i posjet nizozemskog ministra vanjskih poslova Urija Rosenthala', najavila je Pusić.

Postupak ratifikacije ugovora, potpisanog 9. prosinca u Bruxellesu, bit će završen kada ga potpiše predsjednik Ivan Gašparovič.

Podsjetimo, da bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, treba ga ratificirati svih 27 država članica Europske unije.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izrazio je u ponedjeljak na sastanku s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem nadu da će proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora glatko proći u zemljama članicama kako bi Hrvatska 1. srpnja 2013. postala članicom Unije.

Istoga dana, predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Wilfried Martens i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor uputili su zajedničko pismo čelnicima stranaka okupljenih unutar EPP-a i zauzeli se za brzu ratifikaciju ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u u parlamentima država članica.

Zbog mučenja i zlostavljanja dvojice ranjenih i zarobljenih hrvatskih redarstvenika 2. svibnja 1991. godine u Borovu Selu, sudac Županijskog suda u Osijeku u srijedu je nepravomoćno osudio Milana Marinkovića (64) iz Borova Sela na tri i pol godine zatvora. Milan Marinković se u pritvoru nalazi od 11. studenoga 2010. godine te će mu se to vrijeme uračunati u kaznu zatvora. Do pravomoćnosti presude sudac Darko Krušlin je odlučio da Milana Marinkovića puste iz pritvora te da na slobodi dočeka konačnu presudu. Sudac je Marinkoviću odredio manju zatvorsku kaznu od one minimalne za djelo za koje se tereti. Sudac smatra da će se i ublažavanjem kazne postići svrha kažnjavanja.

Teška materijalna situacija, skrbi o bolesnoj majci i protok vremena od počinjenja kaznenog djela - to su olakotne okolnosti zbog kojih je sudac primijenio odredbe ublažavanja kazne. Oslobodili su ga i troškova plaćanja sudskog postupka, koji idu na račun državnog proračuna.

Državni odvjetnik je najavio žalbu na izrečenu presudu i ukidanje pritvora.

Inače,  Milan Marinković je na suđenju ustvrdio da "u svoje 64 godine života nikada nikoga nije udario" te je u cijelosti porekao kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, kao i da nikada nije bio pripadnik nikakve srpske paravojne postrojbe. No, sudac je njegovu obranu proglasio neuvjerljivom te izrečenu samo s ciljem izbjegavanja kaznene odgovornosti.

U optužnici se Marinkoviću stavlja na teret da je dvojicu ranjenih policajaca, Zvonimira Mekovića i Dalibora Križanovića, na koje su u Borovu Selu pucali pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i nakon toga ih zarobili, vezao i zatočio bez pružanja nužne medicinske pomoći, a zatim im prekrio glave dekama te ih tukao letvama.

Meković i Križanović su na suđenju ispričali da su upali u zasjedu i da su obojica bili ranjeni. Nakon ranjavanja ih je okružila dvadesetorica pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i pretukla. Potom su ih zarobili i držali u nekoj vikendici gdje su ih nastavili tući.

- Da je optuženi bio pripadnik paravojnih postrojbi vidi se iz njegovog iskaza, koji je dao pred istražnim sucem, gdje je potvrdio kako je držao straže u Borovu Selu, da je na stražu nosio pušku i da je imao svoje nadređene. Tijekom sudskoga postupka je izmijenio taj svoj iskaz te je sudskom vijeću kazao kako je straže počeo držati tek nakon 2. svibnja 1991. - kazao je sudac Krušlin obrazlažući zašto obranu okrivljenog smatraju neuvjerljivom.

Sudac nije prihvatio ni pokušaj obrane da događaj u Borovu Selu prikaže kao izolirani čin nasilja, a ne organizirani oružani sukob.

- Poznato je da su napadi započeli 1. travnja 1991. godine na Plitvicama, tako da ovaj napad na pripadnike policije u Borovu Selu zasigurno nije bio izolirani slučaj. Radilo se o pripremljenom i organiziranom napadu, stupici koju su za hrvatske policajce pripremili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Jer, iz iskaza svjedoka jasno je vidljivo da su te postrojbe imale ustrojeno zapovjedništvo, organizirano su naoružani držali straže, postavljali su punktove te se naoružavali oružjem iz Srbije, preko Dunava - naglasio je sudac Krušlin pojašnjavajući da ovaj događaj iz Borova Sela ima sva obilježja ratnoga zločina.

Nakon što se saznalo za ranjavanje Zvonimira Mekovića i Dalibora Križanovića, u akciju njihova oslobađanja krenulo je 60 hrvatskih policajaca. No, poginulo ih je 12, a ranjeno 22.

Za iživljavanje nad ovim ranjenicima optuženi su Dragan Rakanović, Milenko Mihajlović i Jovica Vučenović, no oni su bijegu. Dostupan je jedino Marinković pa je njegov postupak izdvojen.

Nakon žučne rasprave donesen je, između ostalog, i zaključak da će 9. veljače krenuti u masovne prosvjede, ako ih do srijede, 8. veljače, ne primi premijer Zoran Milanović ili pak s njim ne postignu dogovor da se potpore ne diraju. Osnovni zahtjev seljaka, naime, odnosi se na poštovanje Zakona o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2011. i 2012. godine i da se one isplate do kraja veljače ove godine.

Za predsjednika Stožera izabran je Stjepan Kunovec, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske iz Ivanić Grada, a sastanak seljačkih udruga organizirao je Odbor za udruge Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Sastanak je organiziran, kako navode, iz HPK zbog neupućenosti poljoprivrednika vezanih uz najavu ministra financija Slavka Linića, o drastičnom smanjenju proračuna za poljoprivredu.

Vladimir Novotny, glasnogovornik Hrvatske poljoprivredne komore, ističe da komora nije organizator prosvjeda, već je ona samo servis seljačkim udrugama pri ostvarenju njihovih zahtjeva.

- Selo i poljoprivreda se nalaze u vrlo teškoj situaciji i kroničnoj besparici, koja je rezultat višegodišnjeg kašnjenja isplate potpora i subvencija. Bez obzira na to što smo već pristali na smanjenje od 15 posto u duhu dogovora i jamstva koji nam je dan Zakonom o potporama u poljoprivredi, novim najavama o smanjenju proračuna koji su u suprotnosti s tim zakonom, osjećamo se prevareni i izigrani - navode u priopćenju iz HPK.

Tajnik Zajednice seljaka Slavonije i Baranje, Stanko Zdravčević, ističe da seljaci neće pristati na smanjenje potpora ni za jednu lipu.

- Poljoprivreda, u koju su se svi kleli prije izbora, ne smije se dirati, jer mi nemamo drugi put osim nje. A ako pak treba negdje rezati, neka se prvo režu plaća predsjednika države i premijera za 1.000 eura te svih državnih dužnosnika - kaže Zdravčević.

Stanko Zdravčević tajnik Zajednice seljaka Slavonije i Baranje
Ako treba negdje rezati, neka se prvo reže plaća predsjednika države i premijera za 1.000 eura.

Dogovorna otkupna cijena mlijeka na snazi do daljnjeg
Jednostrane odluke vezane uz određivanje otkupne cijene mlijeka nisu preporučljive te Promemorija o otkupnoj cijeni mlijeka u RH ostaje na snazi do konačnog dogovora između proizvođača i otkupljivača - zaključak je s jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu poljoprivrede s proizvođačima i otkupljivačima mlijeka. Prema Promemoriji, otkupna cijena mlijeka određuje se na temelju prosjeka otkupnih cijena mlijeka u zemljama članicama EU dostupnih u prethodna tri mjeseca, preračunato u kune, po srednjem tečaju HNB-a. “Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predložio je da prerađivači i proizvođači u idućih 30 dana dostave svoje pismene prijedloge mogućih rješenja vezano uz problematiku otkupne cijene mlijeka. Dogovoreno je također da se na sastanak za sedam dana pozovu i predstavnici trgovačkih lanaca - kao važna karika u lancu od proizvodnje do krajnjeg potrošača”, priopćeno je iz Ministarstva.

Glasnogovornica MUP-a Jelena Bikić potvrdila je Hini da je istraživanjem, u kojem sudjeluje nekoliko policijskih uprava, obuhvaćeno više osoba. Istraga usmjerena protiv dječje pornografije u Hrvatskoj se, prema pisanju Vjesnika, u tajnosti provodi već mjesec dana u sklopu međunarodne akcije koju je prije nekoliko mjeseci pokrenula luksemburška policija kada su otkrivene dvije internetske stranice s djecom u spolnim odnosima.

Diskove sa sumnjivim sadržajem policija je zaplijenila prošlog vikenda, kada su slijedila prva uhićenja i podnesene kaznene prijave.

Uvoz rabljenih automobila iz inozemstva prošle je godine narastao za 7,6 posto u odnosu na 2010. godinu. Ako se uspoređuju brojke u zadnjih pet godina, vidljivo je da se uvoz korištenih automobila u Hrvatskoj godišnje kreće u rasponu od 8 do 9 tisuća.

Rekordna 2007.godina

Iznimka je jedino 2007. godina kad je uvezeno čak 25 tisuća rabljenih, no već godinu kasnije, zbog restrikitivnijih pravila za uvoz zabilježen je pad na manje od 10 tisuća godišnje. Zanimljiviji od samih brojki vezanih za naše tržište mogu biti podaci o navikama naših kupaca, odnosno koje brendove i marke vole te kolika je prosječna starost uvezenih automobila.

Daleko najčešći izbor kupaca koji preko granice tragaju za automobilima je Volkswagen. S ukupnom brojkom od 2103 uvezena automobila, brend iz Wolfsburga napravio je odmak od Mercedesa za velikih 955 primjeraka. Među pet najzastupljenijih marki, jedino se Renault uspio ugurati na peto mjesto, dok su Audi i BMW još jednom dokazali da su hrvatski kupci i dalje vjerni njemačkim brendovima.

Budući da je Volkswagen najčešći izbor naših kupaca, ne iznenađuje da njegovi aduti Golf i Passat predvode listu ukupno najtraženijih modela. Na popisu najtraženijih artikala slijede premium modeli Mercedes C klasa, BMW Serije3, Audi A4 te Mercedes E klasa. Uz tradicionalnu vjernost njemačkim, ali i vjernost premium brendovima, hrvatski kupci koji uvoze rabljene automobile najčešće se odlučuju za deset godina stare modele.

Vjernost Nijemcima

Tako su u prošloj godini najzastupljeniji bili modeli proizvedeni 2001. godine (21%), 2000. godine (15%) te 2002. godine (14%) dok su automobili mlađi od pet godina i ovoga puta ostali u velikoj sjeni. Najveći broj uvezenih automobila registriran je u Zagrebačkoj županiji (2444), slijede Splitsko-dalmatinska sa 1044 te Istarska sa 691 automobilom.

Budući da je gotovo nemoguće izračunati koliki je stvarni broj regsitriranih rabljenih automobila u Hrvatskoj, podaci Promocije Plus o rastu broja uvezenih polovnjaka mogu pokazati okvirno stanje na domaćem tržištu. Ponuda rabljenih automobila u Hrvatskoj je znatno kvalitetnija i raširenija nego prije nekoliko godina, tako da odlazak u inozemstvo više ne mora biti isplativija opcija.

Hrvatska će, piše Bloomberg, ponuditi najmanje 1,3 američkih dolara vrijednih obveznica na financijskim tržištima Japana i SAD-a. To se događa u trenutku u kojem nova hrvatska Vlada planovima ušteda i rezanja troškova želi izbjeći srozavanje kreditnog rejtinga u ‘smeće’.

Glavni zadatak vlade Zorana Milanovića je financirati državne dugove te smanjiti proračunsku rupu koja se procjenjuje na nemalih 4,2 posto BDP-a. Premijer Milanović je, podsjeća Bloomberg, prošlog tjedna predložio proračunske rezove ‘teške’ 4,6 milijardi kuna.

‘Kad govorimo o rejting agencijama i Međunarodnom monetarnom fondu, oni su ugodno iznenađeni našim proračunskim rezovima. Sada gledaju koliko su naši prijedlozi rezova realistični te koliko mogu ograničiti naš rast. U faktor će uzeti i utjecaj trenutnog stanja u Europi na procjenu našeg rasta’, rekao je Linić Bloombergu.

Vladina borba za ekonomski rast od 0,8 posto ove godine bazirat će se na poticanju konkurentnosti i domaće potražnje, a ne izvoza, da bi se ograničio efekt očekivane recesije u eurozoni u koju se plasira 42 posto hrvatskog izvoza.

Linić je u razgovoru najavio da će se pokušati zadužiti i na domaćem financijskom tržištu, ali nije naveo konkretnu brojku, piše Bloomberg.

‘Naša borba za ekonomski rast fokusirana je na oživljavanje privatnog sektora i dovođenje novih investicija kroz državna ulaganja i privatizaciju velikih državnih kompanija’, rekao je Linić, a Bloomberg podsjeća da nova vlada priprema privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.

Linić ne isključuje mogućnost novih rezova u javnom sektoru: ‘Definitivno još nismo dosegli granicu u rezanju troškova. U veljači krećemo s radom na promjenama u javnim tvrtkama koje će se morati koncentrirati na svoje temeljno poslovanje te racionalizirati broj zaposlenih.'

Optužnica je podignuta i protiv tri člana nadzornog odbora, među kojima su njegovi sin i kći, protiv trgovačkog društva Kasija sa sjedištem u Jelisavcu te protiv Komakove supruge Anice kao odgovorne osobe Kasije, priopćio je ŽDO navodeći samo inicijale okrivljenika.

Prvookrivljenog direktora Ivana Komaka, okrivljene članove nadzornog odbora istog društva Ivicu i Andreju Komak te Domagoja Njegovana tereti se, da su tijekom 2009. i 2010., u Osijeku, u nakani da prvookrivljenom Komaku pribave znatnu protupravnu imovinsku korist, u dva navrata donijeli odluke o isplati predujma dividende dioničarima, iako su bili svjesni poslovnih rezultata društva i uvjeta za isplatu dividende propisanih odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Protiv prvookrivljenog Ivana Komaka ŽDO je predložio oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom u iznosu od 5,76 milijuna kuna.

Slavna hollywoodska glumica Angelina Jolie, u pratnji svog muža Brada Pitta dolazi u Zagreb predstaviti svoj redateljski i scenaristički prvijenac "U zemlji krvi i meda“, priopćeno je iz Blitz Film i Video distribucije.

Film "U zemlji krvi i meda“, kojim dobitnica nagrade Oscar debitira kao scenaristica i redateljica, bit će premijerno prikazan u distribuciji Blitz Film i Videa u CineStaru Arena IMAX® 17. veljače 2012.

Svečana premijera u Zagrebu bit će ekskluzivna prilika da gledateljima u Hrvatskoj sama Angelina Jolie i ekipa filma predvođena glavnim glumcima Zanom Marjanović, Goranom Kostićem i Radom Šerbedžijom predstavi film.

U distribuciji Blitz Film i Videa film će u Bosni i Hercegovini gledatelji na velikim platnima moći gledati od 16. veljače a predstavit će ga i u Sarajevu Angelina Jolie, koja će sa ekipom filma uveličati svečanu premijeru koja će biti održana 14. veljače.

Film u hrvatska kina dolazi 18. veljače.

Podsjetimo, Angelina Jolie je prošlog ljeta bila u posjeti Hrvatskoj sa svoje dvoje djece i dadiljom, ali bez Brada. Posjetila je Brijune, gdje je pogledala svog dobrog prijatelja Radu Šerbedžiju u naslovnoj ulozi predstave ' Kralj Lear'. Također, slavna ljepotica se sastala i s predsjednikom Ivom Josipovićem i njegovom suprugom, s kojima je razgovarala o umjetnosti, ali i o minama, te o rješavanju tog problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

Film ' U zemlji krvi i meda' odvija se u za vrijeme vihora rata u Bosni 90-ih godina. Danijel (Goran Kostić) i Ajli (Zana Marjanović) nalaze se na suprotnim stranama sukoba - on je Bosanski Srbin, policajac, a ona je muslimanska umjetnica. Prije rata su bili zajedno, ali rat mijenja njihovu vezu.

U filmu se, između ostalih, pojavljuje i Rade Šerbedžija u ulozi Danijelova oca generala Nebojše Vukojevića.

Film je nominiran za nagradu Zlatni Globus za najbolji strani film, a već je dobio nagradu Stanley Kramer koju dodjeljuje Ceh američkih producenata.

'Nova vlast postoji već mjesec i pol dana, no nijedan njezin nacrt propisa nije prošao javnu raspravu, a pitanje je i kako će Sabor raspravljati o prijedlozima bez vanjskih članova parlamentarnih odbora čijih imenovanja nema', upozorila je pravna savjetnica GONG-a Vanja Škorić. Da u novoj vlasti imaju problema sa sluhom oko transparentnosti, smatra i ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, koja je podsjetila da je 'nova vlada dosad održala pet sjednica, od kojih su sve imale i zatvorene dijelove na kojima se raspravljalo, između ostalog, o kadrovskim rješenjima i cijeni plina'. 'Ne razumijem zbog čega Vlada mora na svakoj sjednici imati zatvoreni dio', kazala je Ott, a nije jedina jer takva loša praksa prijašnjih vlada bila je predmetom neprestanih kritika u javnosti, uključujući sadašnju vlast, a ondašnju oporbu.

S obzirom da građani iščekuju skorašnje ukazanje državnog proračuna za 2012. godinu, bilo bi dobro i potrebno da mogu u svakoj fazi proračunskog procesa vidjeti njegovu izradu, a na to je podsjetila i Ott. Tim više jer je fiskalna transparentnost jedno od prioritetnih područja. Međutim, 'Vlada je jako razočarala proračunskim smjernicama koje je predstavila prošli tjedan jer se na tih desetak umjesto pedesetak stranica ne vidi koliko je svako ministarstvo, agencija, zavod i tako dalje potrošilo u 2010. i 2011. godini, a koliko će potrošiti u 2013. i tako dalje', napomenula je Ott, ali i s druge strane istaknula da je 'važno da proračun bude objektivan dokument, a ne politički traktat'.

'Građanima podaci trebaju biti prikazani skraćeno i jasno - prihodi, rashodi, javni dug, podaci po stanovniku - da taj skraćeni dokument objašnjava veliki i da se građani mogu uključiti i doći do informacija, uostalom imamo i HTV kao javni medij koji plaćamo pa bi, uz sve sapunice, mogli objašnjavati i proračun', naglasila je Ott.

Dakako, sve se to odnosi i na lokalnu samoupravu i njihove proračune. 'Svaki grad bi trebao u službenom glasilu ili na svojim internetskim stranicama objaviti svoj prijedlog proračuna s ključnim pokazateljima, kao što bi trebao objaviti na stranici ili oglasnoj ploči dnevni red sjednice gradskog vijeća osam dana uoči sjednice. To su mali koraci, ali puno znače', istaknula je Ott, koja nije mogla ne osvrnuti se i na još jedan povezan gorući problem: 'Imamo prevelik broj lokalnih jedinica, a ako nisu kadri imati ni vlastitu web stranicu, ni objaviti podatke, ne bi trebali ni postojati.'

'Da je običnim građanima teško se snaći u gomili informacija i pronaći onu pravu iako se nama sve čini jasnim', priznala je Ivana Jakir-Bajo iz Ministarstva financija, koja je istaknula da 'im je važno mišljenje stručnih i nepristranih ljudi koje će čuti i krajem idućeg tjedna kroz Odbor za fiskalnu politiku, ali i da će Ministarstvo financija podržati to da se građanima još približe informacije kroz izradu određenih brošura iz svih faza proračunskog procesa i objavu na web stranicama Ministarstva'.

Demokracija košta, ali manje nego korupcija

U procesu otvaranja vlasti na svim razinama važne uloge imaju informacijske i komunikacijske tehnologije, na što su upozorili i Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave te informatički stručnjak Marko Rakar iz udruge Vjetrenjača, koja je nedavno otvorila vrata provjetravanju sustava javnih nabava, a ranije i pokušala približiti proračunskim kalkulatorom državni budžet građanima. 'Vlast je dosada pokazala temeljno nerazumijevanje onoga što informacijsko društvo može pružiti jednoj državi. Očekujem pomake, ali oni nisu izgledni u kratkom roku, pogotovo jer se prošla vlada sustavno bavila netransparentnošću', zaključio je Rakar.

Jedan od osnovnih alata koji građanima stoji na raspolaganju je Zakon o pravu na pristup informacijama, međutim, kako je primijetio Hrvoje Vindakijević iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, 'za taj zakon mnogi građani, a ni ljudi koji rade u javnoj upravi, ne znaju, pa se radi na njihovoj edukaciji te na katalogu informacija tijela javne vlasti među koja spadaju i trgovačka društva te vrtići', a složio se sa Škorić da treba mijenjati zakonski okvir u pogledu razjašnjavanja klasifikacije podataka jačanjem uloge nezavisnog tijela, no dok on smatra da to treba biti Agencija, GONG drži da je potreban povjerenik za informacije.

Ott je podsjetila i na 'bit Zakona o fiskalnoj odgovornosti, a koja se odnosi na to da svaki propis ima svoje posljedice o kojima treba voditi računa, primjerice povećava se stopa PDV-a, a da bi se to ublažilo, povećava se neoporezivi dio plaće, ali to stvara manjak u blagajnama gradova i tako to ide u krug. Nije to lako ni koordinirati Vladi ni pratiti građanima'. No javnost treba sudjelovati i s njom se treba savjetovati, a pritom su, izdvojila je Škorić, ključne tri stvari: 'Politička volja za javnom raspravom, novac jer ona košta, a i potreban je netko tko će to učiniti.' 'Treba paziti i kako se to radi, da bude zanimljivo građanima', nadovezao se Rakar, a Jakir-Bajo dodala da je i 'važno kada, odnosno trenutak kada se odluke donose'. Što se pak tiče novca, a s obzirom na opću štednju, sudionici su jednoglasno zaključili: 'Demokracija košta, ali neusporedivo manje nego korupcija.'

Bivši predsjednik Stjepan Mesić osporio je danas predsjedničke kvalitete predsjedniku Republike, optužujući ga da se javnosti ulaguje "nedorečenošću" i izbjegavanjem jasnih stavova, nakon što je Josipović jučer u intervjuu Večernjem listu ustvrdio kako "misli da bivši predsjednik ne treba imati ured".

Tako su dužnosničke povlastice potakle dosad najžešći sukob dvojice proeuropskih predsjednika. Josipović je u intervjuu kazao kako njemu "osobno ne treba ured niti sam se ja borio za vlastitu mirovinu".

"Treba li ured bivšeg predsjednika, ovisi o tome očekujemo li od bivšeg predsjednika nešto. Ako ništa ne očekujemo, onda mu ne treba ni ured. Mislim da bivši predsjednik ne treba imati ured, posebno ne doživotno", izjavio je Josipović Večernjem listu.

Mesić je u današnjem priopćenju uzvratio tvrdnjom kako "predsjednik Josipović nije shvatio kako stvari stoje".

"Kao prvo, nije riječ ni o njemu, ni o meni osobno. Riječ je o funkciji predsjednika Republike i o tome što čovjek koji je pet ili deset godina proveo na toj dužnosti može dati svojoj državi i nakon prestanka obnašanja dužnosti.

A da može, to bi valjda trebalo biti kristalno jasno, jednako kao što je kristalno jasno da bi država koja bi se odrekla usluga svojega bivšeg predsjednika bila, najblaže rečeno, kratkovidna", napisao je Mesić u odgovoru Josipoviću. I ironično dodao: "Biti na čelu države nije samo čast, nije samo odgovornost, nego je i obveza koja traje i nakon završetka mandata. Nadam se da će i predsjednik Josipović to shvatiti. Ima još vremena, tek je dvije godine na čelu države".

Braneći uvjerenje da bivši predsjednik treba imati i tjelesno osiguranje, Mesić je bio još i žešći, sugerirajući kako je Josipovićeva popularnost posljedica njegove mlake politike nezamjeranja.

"Predsjednik koji ima stav i koji se ne boji donositi često nepopularne odluke nužno stječe i neprijatelje. Stoga je neizbježno da i nakon isteka mandata ima osiguranje - i opet manje zbog sebe, a više zbog države.

Zar nas iskustva drugih država, pa i demokratskih, ne uče koliko je pogubno ostaviti bez zaštite i sadašnje i bivše visoke dužnosnike? Naravno, lakše je stjecati bodove na ljestvicama popularnosti nedorečenošću i izbjegavanjem zauzimanja jasnih pozicija, zbog čega neće biti ni neprijatelja. Samo, jesmo li željeli i trebamo li takvoga predsjednika?", upitao je Mesić.

Komentirao je i Josipovićevu izjavu kako će se poslije mandata "vratiti na fakultet i imati plaću veću nego što bi mi bila mirovina".

"Ja se za mirovinu koju imam nisam borio, kao što bi se moglo zaključiti iz intervjua aktualnoga predsjednika", uzvratio je Mesić. "Dobio sam je po zakonu. Da je zakon promijenjen, i moja bi mirovina bila drugačija. Žao mi je što moram reći, ali jeftina je demagogija izjava g. Josipovića kako će on nakon završetka mandata nastaviti karijeru na fakultetu. Naravno, to je njegova stvar.

No, nakon napunjene 70-te godine i on će u mirovinu, a tada će to biti mirovina kakvu po zakonu dobiva bivši predsjednik", napisao je Mesić.

U uredu predsjednika Republike odbili su komentirati Mesićev odgovor.

Predstavnici države (većinski s 55%) te Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije – na sastanku u Zagrebu dogovorili su model izvlačenja ZL iz dugova i potraživanja "teških" oko osam milijuna kuna. Odlučeno je da će se odobriti povećanje državne potpore za 5,7 milijuna kuna. "Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je povećanje iznosa državne potpore za obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa u ZLO za razdoblje od 2009. do 2013. godine, koja će tako za pokriće troškova poslovanja ukupno dobiti oko 10,8 mil. kuna.

To bi trebalo dostajati za sve potrebe i normaliziranje rada Luke", ističe Zvonimir Prgomet, pročelnik gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo. Odobrenje je utemeljeno na Odluci o obvezi otvorenosti ZLO za javni zračni promet, a Prgomet naglašava da je dio toga iznosa, oko 2,9 milijuna kuna, isplaćen. Sindikalni povjerenik u ZLO Ivan Moro apelira da se novac doznači što prije. “Energenata imamo još vrlo malo. Imamo informaciju kako bi do kraja ovoga tjedna trebalo biti uplaćeno oko 2,8 milijuna kuna, što je dostatno za deblokadu računa i isplatu radničkih potraživanja", kaže.

"Čekamo da Sabor provede najavljenu izmjenu zakona, da možemo raspustiti sadašnji i imenovati novi nadzorni odbor. Zatim će biti održana izvanredna sjednica na kojoj će biti smijenjena direktorica Blanka Strahonja. Uvest ćemo krizni menadžment”, najavljuje Prgomet T.

Po riječima zagrebačkog odvjetnika Željka Dumančića, prošlog je tjedna 'svoje teške, emocionalne i istinite iskaze potkrijepljene argumentima dalo devet silovanih žena', a još sedam žena iskaze će dati sljedeći ponedjeljak i utorak.

Dumančić, koji je bio nazočan na svakom davanju iskaza, rekao je kako žene 'do u detalje govore s teškim dramama koje su prošle, neke navode imena, neke nadimke, a neke govore o mjestima na koja su odvođene i silovane'.

Koliko će ih dati svoj iskaz DORH-u, Dumančić ne zna, ali misli da će ih biti 40-ak, možda i više, što, kako je rekao, među ostalim, ovisi i o državnim institucijama te kažnjavanju tog zločina. S tim u vezi, napomenuo je kako je trebalo dugo da se one uopće odluče progovoriti o svojim patnjama.

Sada su ohrabrene zajedničkim nastupom i 'atmosferom koja je stvorena u hrvatskom društu, posebice poslije izlaska knjige 'Sunčica' autorice Slišković', rekao je danas odvjetnik Dumančić.

U knjizi 'Sunčica', koju je prošle godine izdala Udruga 'Sunčica', a priredila Marija Slišković, objavljeni su iskazi 14 silovanih i mučenih žena, djevojaka te muškarca u Vukovaru i drugim mjestima tijekom velikosrpske agresije. Koliko je žrtava silovanja u srpskoj agresiji, ne zna se, rekla je urednica knjige 'Sunčica' Marija Slišković.

Projekt Razvoj novog turističkog proizvoda “Eko-etno centar Adica” poseban je između ostalog i po tome što mu je jedna od temeljnih misija spasiti od zaborava stare zanate ručnoga rada, poput zlatoveza ili izrade suvenira od drveta i kože, što je osobito dobra prilika za radno osposobljavanje žena koje će kroz razne radionice moći savladati tehnike ručnih radova.

Sve skupa provođeno je zapravo kroz tri projekta i koštalo je nepunih 20 milijuna kuna financiranih sredstvima fondova EU, Grada Vukovara i UNDP-a. Tu je 80-ak novih klupa, koševi za otpatke, ali i uređenih 633 metra glavnih putova te 2.413 metara staza. Osim toga asfaltirani su nogostupi i parkiralište za 58 vozila, a samo uređenje parkovne površine uključivalo je i krčenje šikare, formiranje šumskih i trim-staza i odmorišta, ali i autohtone biljne vrste - posađeno je 140 stabala i 230 grmova, a tu je i 2.400 četvornih metara nove trave. Oprema se i šest bungalova sa 12 kreveta.

Podsjetimo, kada je nakon 13 godina obnova ipak počela, za učenike su tek tada počeli pravi problemi. U privremenom prostoru, u kojem su više od godinu dana, nema grijanja. Kako sada stvari stoje, u njemu će se i dalje smrzavati. Iako je trebala, obnova nije ni blizu kraja.

Bez kape, šala i jakne učenici Tehničke škole u učionicu ne ulaze.U privremeni prostor uselili su se kada je počela obnova škole. Godinu dana poslije u njemu se i dalje smrzavaju. Svako malo nestane struje pa ni grijalice ne rade.

Nadležne institucije ne reagiraju. O preseljenju u prikladnije prostore nema ni riječi. Mislili su se učenici strpjeti godinu dana dok se škola ne obnovi, ali strpljenje im je sada na testu.

Građani neumorno pregledavaju oglase kako bi pronašli posao. 'Naravno da bi u struci radio, a uzeo bi i nešto drugo da mi se ponudi, Ali nema! Loša,loša situacija', kaže diplomirani pravnik Ante. 'Dobila sam prvi infarkt, drugi infarkt, pa sada i štitnjača i tako. Sve se nagomilava jer to vam je stres, još ako ste pod kreditom, šta da vam kažem,' kaže nezaposlena Vesna.

Danica Radošević bivša je radnica Kamenskog i još uvijek bez posla. 'Tražim intenzivno posao i šaljem životopise, ali od toga odgovora pozitivnog nema i to je , nažalost, 15 mjeseci otkako smo otišli na burzu', kaže Danica. 'Najviše smo izolirani od poslodavaca. Kad se ti javiš za posao, oni gledaju godine, a ne radnika', kaže Danica. Njeno iskustvo u više od 30 godina radnog staža poslodavci zanemaruju zbog čega ova vrijedna žena s 50 godina još uvijek priželjkuje i nada se novoj poslovnoj prilici.

Aktivne mjere zapošljavanja uz pomoć stranih stručnjaka započela je još prošla Vlada. No, zaživjeti neće tako skoro.'Mi smo planirali ove mjere za razdoblje kada će Hrvatska moći koristiti Europski socijalni fond tako da je planirano da sve ove mjere počnu 2014. kada i za aktivne mjere bude više novca nego ga ima sada', kaže Vanja Hazl, IPA projekt 'Žene na tržištu rada'.

Među nezaposlenima je više žena nego muškaraca. Također mladih je najviše u redu za posao, a potom i dobna skupina od 45 godina pa na više. Rast nezaposlenosti ministra rada Miranda Mrsića ne iznenađuje. Naprotiv, zbog pada gospodarstva u veljači se očekuje još drastičnije povećanje broja nezaposlenih. Kako bi smanjili nadolazeći udar, najavljuju se mjere poput poreznih olakšica za one koji zapošljavaju osobe s burze, smanjenje doprinosa poslodavcima koji zapošljavaju mlade bez iskustva, te javne radove za nezaposlene.

'Mi očekujemo da će ta brojka rasti i da će biti još i veća. Na nju smo spremni. Idu mjere, mjere aktivne politike. Nije samo dati ljudima naknadu za nezaposlenost, nego im omogućiti da se prilagode tržištu rada', rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Ministar Mirando Mrsić kaže da će se smanjiti porez za poslodavce koji zapošljavaju s burze i to na prve dvije godine. 'Da poslodavcima bude u interesu da zaposle ljude koji se nalaze u Zavodu za zapošljavanje, tako da očekujemo da će tom mjerom biti obuhvaćeno negdje otprilike 100.000 nezaposlenih', kaže Mrsić.

Država će godinu dana plaćati doprinose za mlade koji se prvi put zapošljavaju.'Koji su nezaposleni, kojima treba ta godina radnog iskustva, bez koje ne mogu ući u sam proces rada. Mi ćemo im plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, mi - mislim država', dodaje Mrsić.

U ožujku kreću javni radovi kojima se planira uposliti 50.000 nezaposlenih. Projekt će početi u Koprivnici. 'Od najobičnijih čišćenja lišća, uređivanja naselja do pomoći u kući, starijim domaćinstvima, njegovateljice u kući, u domovima zdravlja', opisuje Mrsić.

S radnicima pred otkazom o prekvalifikaciji razgovarat će specijalni mobilni tim. 'Mislimo da bi to trebalo koristiti puno puno više pogotovo i nakon ovih masovnih otpuštanja, kao što je najavljeno u telekomunikacijskom području', kaže Mrsić. Smanjenje broja nezaposlenih ovisi će prije svega o oporavaku gospodarstva.

Potrebe za zaduživanjem države u 2012. daleko su manje nego lani, a prema riječima ministra financija Slavka Linića, riječ je o 17 milijardi kuna. To je znatno manji iznos u usporedbi s onim koji je planirala HDZ-ova vlada, a smanjenje od gotovo 5 milijardi kuna temelji se na manjem proračunu, koji Vlada namjerava srezati za 4,6 milijardi kuna.

Iako je ministar financija izjavio da je o novim zaduženjima još rano govoriti, Vjesnik ekskluzivno saznaje da su u Banskim dvorima već dogovorili ritam zaduženja obveznicama, a i da se Vlada domislila kako stati na kraj tijesnom ritmu dospijeća i izdanja kratkoročnih vrijednosnih papira.

Tako će, kako su nam povjerili visoki izvori, na tržište novca 7. veljače biti ponuđen novi oblik kratkoročnog zaduživanja. Riječ je o trezorskom zapisu s dospijećem u roku od dvije godine, što je presedan za domaće tržište. Time bi se prolongirala otplata kratkoročnog duga, a Vlada bi osigurala likvidnost sustava za vrijeme pregovora s bonitetnim agencijama.

Naime, u veljači na naplatu dolaze trezorci ukupne vrijednosti 2,77 milijardi kuna, pri čemu će se oko 66 milijuna kuna izdvojiti za plaćanje prinosa ulagačima. Ako se tome pridodaju i obveze teške 5,2 milijarde kuna, koje nas čekaju u ožujku, jasno je da državi u prvom tromjesečju neće biti lako održati stabilnost javnih financija.

To je jedan od razloga zašto se država odlučila plasirati novi vrijednosni papir, koji koristi većina zemalja Europske unije. Kamatna stopa na jednogodišnji trezorac prošli je tjedan iznosila 5,3 posto, pa s obzirom na dulji rok naplate možemo očekivati da će dvogodišnje izdanje investitori prihvatiti ako im država ponudi malo bolji prinos. Ukupno do kraja godine moramo refinancirati 21 milijardu kuna obveza nastalih na temelju izdavanja trezorskih zapisa na koje ćemo ulagačima platiti 644 milijuna kuna kamata.

Vjesnik ekskluzivno doznaje da se već priprema jumbo-izdanje međunarodne obveznice u ožujku. Vlada se požurila s donošenjem proračuna, a s nacrtom iz kojeg je vidljiva ekonomska politika za tekuću godinu ide pred predstavnike najvećih bonitetnih agencija u svijetu poznatih pod nadimkom 'Velika trojka'. Prvi na sastanak u Zagreb dolaze predstavnici Fitch Ratingsa, a u drugoj polovini veljače Linića čekaju razgovori i s predstavnicima Standard & Poors'a i Moody'sa. O tim razgovorima ovisi kreditni rejting koji će biti presudan za ostvarenje plana o izdanju na međunarodnom tržištu. Ako sve prođe po planu, Vlada će u ožujku ponuditi jumbo-obveznicu, odnosno izdanje veće od 1,5 milijardi dolara, odnosno milijardu eura. Plan je prikupiti što veći iznos, a plan A uključuje plasman na američko tržište. Ako road show pokaže da u SAD-u nema interesa za hrvatsku obveznicu, prelazi se na plan B, koji uključuje plasman u Europi.

Prinosi na plasirane obveznice nisu ohrabrujući. Naime, prošlog tjedna ulagači su na posljednje hrvatsko izdanje na europskom tržištu ostvarili prinos uza spread od 579 baznih poena. Kako je istodobno prinos na desetogodišnju obveznicu Njemačke pao na 1,92 posto, takav $lt$en$gt$spread$lt$/en$gt$ znači da Hrvatska ulagačima koji su lani upisali 1,5 milijardi dolara na američkom tržištu plaća oko 7,71 posto prinosa. Inače, posljednju međunarodnu obveznicu s rokom dospijeća od 10 godina plasirali smo u lanjskom ožujku, uz kupon od 6,375 posto te prinose od 6,6 posto. Inače, treba istaknuti da se izdanjem svake obveznice država obvezuje po dospijeću isplatiti kamatu ulagačima koja se dogovara pri izdanju, a stručno se naziva kuponom, te godišnje prinose, koji ovise o kretanjima na tržištu kapitala, a indikacija su cijene novih izdanja.

Ako bi Hrvatska morala platiti cijenu od 7,7 posto za obveznicu, to bi bila najskuplja obveznica među onima koje kotiraju na tržištu.

Naime, na naplatu nam do 2021. dolazi šest izdanja međunarodnih obveznica, a najskuplje smo se zadužili krajem 2009. kada smo pristali na kupon od 6,75 posto, koje ćemo isplatiti ulagačima u tu američku obveznicu.

Ritam dospijeća obveznica, kojih zajedno s domaćim izdanjima trenutačno ima 18, ograničava Liniću kombiniranje s ročnošću duga. Naime, sve do 2022. svake godine dospijeva barem jedno izdanje na naplatu, a najmanja gužva je u 2016. i 2018., koje su do lani bile neopterećene izdanjima. Ako bi država izabrala obveznicu s kraćim rokom dospijeća, vjerojatno bi se izborila niža cijena zaduženja, a 2018. na račun sjeda 750 milijuna eura uvećanih za kamatu od 5,87 posto, koja je lani postignuta na europskom tržištu. Gotovo je nemoguće ugurati obveznicu u razdoblje od 2019. do 2021. s obzirom na to da ćemo u te tri godine morati otplatiti 26 milijardi kuna obveznica uvećanih za kamate.

Tako na raspolaganju ostaju ili 2018. ili 2022., u kojoj za sada imamo tek jedno domaće dospijeće od 600 milijuna eura. S obzirom na to da se planira veliko izdanje, možemo pretpostaviti da će se Linić ipak odlučiti za desetogodišnju obveznicu.

Uspješno izdanje u ožujku Vladi bi olakšalo upravljanje javnim financijama u idućem razdoblju. S novcem na raspolaganju moglo bi se pritisnuti prinose na trezorske zapise na dolje, a s druge strane država bi bez problema otplatila obveze vezane uza sindicirani kredit poslovnih banaka te domaću obveznicu, koja na račun sjeda u svibnju.

To bi puno značilo i za domaće tržište, jer država s njega ne bi povlačila likvidnost, koja je povećavanjem obvezne stope rezerve na 15 posto ionako manja za 3 milijarde kuna.

Ako bi plan koji sada postoji u Banskim dvorima uspio, država na domaće tržište kapitala ne bi izlazila prije srpnja. Zapravo bi se čekao rebalans proračuna do kada bi se utvrdio ritam punjenja državne kase te koliko su uspješni najavljeni rezovi potrošnje. Tek nakon što bi se podvukla crta, država bi se za pomoć obratila domaćim ulagačima. Riječ je, naravno, o novcu iz obveznih mirovinskih fondova, s obzirom na to da je više od 50 posto domaćeg duga teškog oko 28 milijardi kuna u njihovim rukama. Takav plan fondovima bi oslobodio novac za druga ulaganja, a u njihovu kasu slit će se i većina od 500 milijuna eura koje će im država u svibnju vratiti. Riječ je o dobrom Vladinom planu, koji bi zajamčio i stabilnost državi i oslobodio domaće tržište kapitala, ali sve ovisi o odluci 'Velike trojke'. Ako proračunska štednja i predložene ekonomske mjere ne uvjere bonitetne agencije da Hrvatska ima podlogu za zadržavanje rejtinga na investicijskoj razini, jedina adresa na koju će Hrvatska moći pokucati bit će Međunarodni monetarni fond.

Jedna od prvih odluka novog upravnog vijeća trebala bi biti će donošenje nove liste lijekova, koja nije mijenjana od svibnja prošle godine. Ona bi trebala biti donesena u idućih pet do sedam dana, s naglaskom na, kazao je ministra zdravlja Rajko Ostojić, generičke lijekove jer oni snižavaju cijenu, a održavaju istu kvalitetu zdravstvene usluge.

Ministar se na sjednici zahvalio bivšem predsjedniku Vijeća, inače HDZ-ovu kadru, Draženu Jurkoviću uz riječi: 'Učinili ste koliko ste mogli, a učinili ste dosta.' Također je najavio preustroj zdravstvenog sustava u cilju boljeg zdravlja građana, a jedna od stavki koja bi trebala ići u korist građana, a nauštrb zdravstvenih djelatnika je revidiranje njihovog kolektivnog ugovora.

'Sasvim sigurno ćemo ići na reviziju kolektivnog ugovora. To je jedan od kostura koji sam pronašao u ormaru jer je 1. srpnja prošle godine bivša premijerka Jadranka Kosor dala nova materijalna prava u kolektivnom ugovoru koja stoje 230 milijuna kuna', kazao je Ostojić i podsjetio da je prilikom izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti o promjeni radnog vremena Kosor kazala da plaćanje dežurstava i pripravnosti u zdravstvu neće dodatno opteretiti državni proračun, a ispalo je suprotno.

Zbog minusa na računu HZZO-a koji u prošloj godini, prema njegovim riječima, iznosi 2,2 milijarde, kuna ova tvrtka će do daljnjega ostati u državnim rukama.

'Sve dok je tako HZZO ostaje u državnoj riznici i ne može biti prava osiguravajuća kuća', naglasio je Ostojić.

S obzirom na odluku Vlade o smanjenju zdravstvenog doprinosa za dva posto, čime će proračun za zdravstvo biti srezan, novinare je zanimalo kako će taj minus nadoknaditi.

'To je pitanje za ministra financija i premijera. Smanjenje doprinosa za zdravstvo maksimalno podržavam, kako bi se smanjila cijena rada, ali uz uvjet da ono bude privremeno i da se za godinu-dvije dana vrati na postojeću razinu, a da se deficit alimentira iz drugih izvora', zaključio je Ostojić .

Potpredsjednica Opačić izjavila je da je sastanak, održan na zajedničku inicijativu, dobar način da suci i stručnjaci koji se brinu o djeci mogu razmijeniti informacije i tražiti rješenja kako bi djeca što je moguće manje bila u instituciji.

Bivša ravnateljica Doma i sadašnja pomoćnica ministrice Opačić, Jasna Ćurković Kelava, kazala je kako je prosječna duljina boravka djeteta u instituciji oko četiri godine, ali da svi nadležni stručnjaci zajedno mogu puno toga napraviti da postupci vezani uz posvojenje djece ne traju duže nego što moraju. Lana Peto Kujundžić, predsjednica Udruge, također je naglasila kako se međuresorskom suradnjom može ubrzati protok informacija, a potpredsjednica Opačić istaknula kako je u ministarstvu osnovan poseban odjel koji će voditi računa o udomiteljstvu i posvajanju djece, te i na taj način potaknuti sustav da se ti procesi brže odrađuju.

SUH očekuje da će posao biti dovršen do kraja kako bi se svi državni dužnosnici preselili u opći mirovinski sustav te ostvarivali mirovine temeljem rada i uplaćenih doprinosa, čime bi dijelili sudbinu svih građana Hrvatske. Tražimo sustav jednak za sve, pa i za predsjednika Republike, utoliko više što većina europskih zemalja ne poznaje povlaštene mirovine', navodi sindikat u priopćenju.

Napominje da Hrvatska trenutno ima oko 170.000 umirovljenika iz 13 skupina građana koji ostvaruju mirovine i mirovinska primanja pod povoljnim uvjetima i posebnih propisima, a konzumiraju čak 20 posto ukupne mirovinske potrošnje.

U SUH-u stoga zahtijevaju potpuno izdvajanje svih posebnih mirovinskih prava iz sustava međugeneracijske solidarnosti, držeći da takva davanja i beneficije trebaju biti financirana izravno iz javnog proračuna. To je, ističu, preduvjet za buduću održivost mirovinskog sustava.

Prosječna mirovina ubrzano pada

Predsjedništvo SUH-a naglašava da temelj hrvatskog mirovinskog modela treba ostati javni i obvezatan prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u formi obvezatnih doprinosa uplaćenih od strane poslodavaca i radnika. Drugi stup obvezatne mirovinske kapitalizirane štednje treba, pak, dubinski reformirati, jer se, smatraju, pokazao lošim i dokinut je ili reformiran u svim europskim zemljama koje su ga uvele.

U SUH-u stoga izražavaju zabrinutost povremenim naznakama da bi se doprinosi za drugi stup mogli povećati bez takve reforme ili čak na račun umanjivanja doprinosa za prvi stup, upozoravajući da će upravo oni koji će ići u mirovinu temeljem postojećeg modela drugog stupa imati sve niže mirovine.

Predsjedništvo SUH-a upozorava da prosječna mirovina ubrzano pada (2151 kuna) te da je udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći došao na samo 37,9 posto, dok je udjel u prosječnoj bruto plaći skliznuo na 26,45 posto, čime je Hrvatska, ističu, pala na dno europske ljestvice. Naglašavaju da siromaštvo hrvatskih umirovljenika postaje zabrinjavajuće i u okvirima EU, jer u zonu ugroženosti ulazi više od 60 posto umirovljenika, pošto imaju primanja niža od 2700 kuna.

'Redovito usklađivanje mirovina prema plaćama (i eventualno prema rastu troškova života - ako se ne bilježi rast plaća u određenom razdoblju), te uvođenje modela minimalne mirovine, uz spomenutu reformu drugog mirovinskog stupa, mogu donekle jamčiti obranu umirovljenika od potonuća u potpuno siromaštvo', stoji u priopćenju vršitelja dužnosti predsjednika SUH-a Matije Voščuna.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski za magazin Banka rekao je kako očekuje da će 2012. godina biti najteža krizna godina za građane. Vladi je poručio da mora stvoriti uvjete za održivi rast i razvoj te smanjiti troškove. Istaknuo je kako su HNB-ove mogućnosti za spašavanje ograničene te da će nastaviti raditi na očuvanju deviznih rezervi.

Procijenio je da bi najveći doprinos banaka oporavku gospodarstva ponude kredita za proizvodnju i izvoz uz povoljne uvjete. Zaključio je kako će BDP tijekom godine u najboljem slučaju stagnirati.

U sjedištu Kraša u petak su se sastali predstavnici najvećih tvrtki prehrambene industrije (Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic, Granolio) s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore (HGK), nakon čega je odaslano kratko priopćenje kako će zatražiti sastanak s Vladom oko negativnih posljedica koje će za domaću industriju imati ulazak Hrvatske u EU.

Kako doznajemo od sudionika sastanka, od Vlade će zahtijevati da pokrene inicijativu za izmjenu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između pojedinih zemalja CEFTE i EU-a, u pravcu smanjivanja visokih carinskih zaštita za uvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, odnosno EU. Tražit će od Vlade da osnuje interventni fond za zaštitu domaće industrije kako bi se sačuvala konkurentnost prilikom otvaranja tržišta prema EU, da nižim cijenama energenata i smanjenjem parafiskalnih nameta poveća konkurentnost domaćih proizvođača, te da aktiviraju gospodarsku diplomaciju kod otvaranja novih tržišta.

Proizvođači hrane upozoravaju kako će ulaskom u EU strani proizvodi biti sve jeftiniji, što će dodatno pojačati uvoz, dok će hrvatski proizvodi u zemljama Cefte, našem najznačajnijem izvoznom tržištu, biti sve skuplji. Kako bi ublažili pad proizvodnje i izvoza, domaći proizvođači prijete preseljenjem tvornica u BiH, što će dovesti do gubitka radnih mjesta u Hrvatskoj. Iz Adrisovog TDR-a već su se žalili da će izlaskom iz Cefte u Srbiji trostruko skuplje izvoziti cigarete, carine će prema Hrvatskoj narasti s 15 na 47 posto, dok će ih u Bosni umjesto nulte, dočekati carina od 15 posto. Krašev izvoz u BiH bit će dodatno opterećen carinom od 45 posto po kilogramu keksa.

Predstavnici kompanija članica Kraševe inicijative sastat će se ubrzo s članovima Vlade i četiriju ministarstava: financija, gospodarstva, poljoprivrede i vanjskih poslova. Od nove vlasti očekuju da poboljšaju njihovu poziciju ne ugrožavajući 8. poglavlje tržišnog natjecanja s EU.

Zamjenik župana Željko Cirba je čestitao našem brončanom rukometašu u svoje ime i u ime župana Bože Galića, kao i cijeloj rukometnoj reprezentaciji na osvojenoj medalji na Europskom prvenstvu, te je istaknuo iznimno zadovoljstvo i ponos što diljem Hrvatske ali i izvan njenih granica promiče ime Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, te mu poželio još puno ovakvih rezultata.

Poraz u polufinalu protiv Srbije, Bičanić smatra jednim od najtežih u karijeri za Hrvatsku reprezentaciju. ‘’Sigurno da je moglo bolje, ali osvojiti brončanu medalju pod uvjetima u kojima se igralo prvenstvo, zasigurno  je veliki uspjeh'’- istaknuo je Bičanić.

Na meti lažnog prodavača dukata našla se zlatarnica u ulici Sv. Florijana u Požegi. U subotu, nešto prije 14 sati, prevarant je ušao u radnju i ponudio na prodaju dukate. Kada mu je 32-godišnji zlatar za njih izbrojio nekoliko tisuća eura, muškarac je novac stavio u kuvertu, a potom i u jaknu. Zlatar ga je odmah upozorio da vrati novac jer mu nije dao dukate, na što je prevarant istoga časa 'susretljivo' izvadio kuvertu, stavio je u svoju torbicu koja je stajala na pultu te rekao zlataru da ide po dukate.

Uvidjevši da vrijeme prolazi, a muškarcu ni dukatima nema ni traga, zlatar je iz torbice izvadio kuvertu u kojoj je trebao biti novac, no na njegovo zaprepaštenje, u njoj je bilo tek nešto malo eura i bezvrijedan papir. Prevarant koji je vješto zamijenio kuverte netragom je nestao te za njim traga policija.

'Očekujem neometan proces ratifikacije u hrvatskom parlamentu i svim zemljama članicama tako da Hrvatska može postati 28. članica od 1. srpnja 2013', kaže se u priopćenju koju je objavio Van Rompuyev ured nakon susreta s Milanovićem.

Van Rompuy je čestitao premijeru Milanoviću na uspješnom ishodu referenduma o pristupanju Uniji i hrvatskim građanima na demokratskoj odluci o pridruživanju EU-u.

'Osim toga, potaknuo sam Hrvatsku da nastavi pozitivnim putom reformi kako bi mogla ubirati koristi od ekonomske i političke integracije. Područje pravosuđa i temeljnih prava, pravde, slobode i sigurnosti te politika tržišnog natjecanja ostaju od ključnog interesa za EU prije pristupanja', kaže se u priopćenju.

Van Rompuy je također izrazio nadu da će hrvatski uspjeh potaknuti njezine susjede na napredak u reformama kako bi ostvarile europsku perspektivu. 'Hrvatska će igrati važnu ulogu u stvaranju dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje na zapadnom Balkanu', kaže Van Rompuy.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji će u ponedjeljak prvi put sudjelovati na sastanku čelnika zemalja članica EU-a, sastat će se još s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom te sudjelovati na sastanku lidera Stranke europskih socijalista (PES). Također će posjetiti i hrvatsku misiju pri Europskoj uniji.