Brojni građani posljednjih su se dana obratili udruzi Dalmatinski potrošač tvrdeći da im je Carina zaplijenila kupljenu robu preko interneta zbog sumnje da je riječ o krivotvorinama.

Razgovarajući o preživljavanju kraja školske godine s psihologinjom Jasenkom Pregrad, koja je godinama radila u zagrebačkoj II. gimnaziji i poznaje sve teškoće koje djeca imaju u procesu učenja, shvatili smo da instant-savjete za preživljavanje kraja školske godine nećemo dobiti jer ih - nema, piše portal InsideOut.hr.

Posljednjih dana naveliko se u medijima pričalo o novome prijedlogu zakona o ukidanju porezne tajne. Mnogi su izrazili nezadovoljstvo dok su politički krugovi ipak zadovoljni takvom odlukom jer će napokon na vidjelo izaći porezni dužnici. "Skidanje porezne tajne, iznošenje podataka na web-stranici Porezne uprave te objava točnih podataka ako su netočne ili nepotpune informacije dostavljene sredstvima javnog priopćavanja, najveće su novosti koje će se uvesti novim poreznim zakonom", rekla je ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec, kako prenosi Večernji list. Najavila je i uvođenje instituta ograničene pravne odgovornosti po kojem će poduzetnici odgovarati svojom osobnom imovinom do vrijednosti za koju su opteretili tvrtke. 

Voćari traže da im se oprosti plaćanje zakupa za državnu zemlju za dvije godine te da se onima koji imaju kredite kamatne stope smanje sa sadašnjih 4 ili 5 posto na 2 do 3 posto. Trebalo bi uputiti zamolbu i da se voćarima oprosti dio kreditnih zaduženja, smatra glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frano Ivković te napominje da se naknada štete treba odnositi na voćare plantažere.

Konzervativna stranka Solidarna Poljska predložila je također konzervativnoj stranci Zakon i pravda udruživanje i suradnju koja bi vrlo lako mogla dovesti do blokiranja ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, za ratifikaciju pristupnog ugovora između Hrvatske i EU u poljskom parlamentu potrebni su glasovi obiju opozicijskih stranaka.

"Solidarna Poljska podupire ulazak Hrvatske u Eu, ali trenutno postoje važna i važnije pitanja i u tom je slučaju mogućnost iskorištavanja utjecaja Poljske na politiku EU-a važnija", napisao je Dorn u pismu šefu stranke Pravo i pravda Jaroslawu Kaczynskom.

Ucjenom do referenduma

Poljski oporbenjaci na taj bi način htjeli izravno povezati ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora a konkretnim uvjetima koje su postavili pred premijera Tuska. Od njega traže raspisivanje referenduma o ulasku Poljske u eurozonu te uvođenje dvotrećinske većine u parlamentu za ratifikaciju fiskalnog pakta EU-a. Prema mišljenju analitičara, ti uvjeti za poljskog premijera jednostavno nisu prihvatljivi.

Poljska opozicija itekako je svjesna koliko zemlje Europske unije, a posebno Njemačka, podržavaju ulazak Hrvatske u zajednicu te smatraju kako bi poljska blokada "ocrnila" premijera Tuska u očima vodećih europskih političara.

Zastupnik stranke Zakon i pravda Ryszard Czarnecki tvrdi da će njegova stranka najvjerojatnije prihvatiti ponudu Solidarne Poljske. Ukoliko njezini zastupnici ne budu glasali protiv ratifikacije, bit će suzdržani, rekao je Czarnecki, što će imati jednak učinak i rezultat - blokadu pristupa Hrvatske Europskoj uniji.

Dvosmisleni odgovori, nevažne stvari iz gramatike, pitanja i teme koje uopće nisu bile u katalogu za višu razinu - sve su to prigovori maturanata koji po društvenim mrežama iskazuju svoje veliko nezadovoljstvo. Brojne poruke stigle su i u našu redakciju.

'Ja sam maturantica koja je odlična učenica i kojoj je škola uvijek na 1. mjestu. Kad sam pogledala katalog za višu razinu nisam smatrala da će mi to biti problem jer je ipak to gradivo koje smo učili. Cijelu godinu sam se intenzivno pripremala, a kada sam došla na ispit ugledala sam neku lijevu pjesmu Tina Ujevića za koju sam sigurna da ni on ne zna što je značila. Pokušavala sam odgovoriti na pitanja, trudila sam se, čitala pjesmu 100 puta, ali je nisam shvaćala.

Pitanja su bila dvosmislena, kao primjerice, zašto je Edip otišao kod proročice odgovor može biti i da je želio spasiti grad, ali i da je želio saznati tko je ubojica kralja Laja! ŠTO DA JA TU TOČNO ODGOVORIM?

Kako im samo nije neugodno, prvih 20 minuta sam pokušavala shvatiti jesam ja možda pogriješila pa umjesto
razine hrvatskog jezika prijavila mađarski, a kad sam shvatila da nisam pokušavala sam nekako na silu, u muci riješiti ispit nadajući se prolazu. AKO VAM JE U CILJU DA SVI POPADAMO I NE UPIŠEMO FAKULTETE ONDA VAM STVARNO SVAKA ČAST I DRŽAVI I VLADI I MINISTARSTVU I SVIMA! Držim
fige svima nadamo se svi prolazu i upisu na fakultet jer kako se kaže nada umire zadnja', napisala nam je ova maturantica na našoj Facebook stranici.

Javio nam se i nezadovoljni maturant jedne strukovne škole. Kaže, ispit je potpuno prilagođen gimnazijskom programu, a ne onom strukovnih škola.

'15 minuta sam gledao što uopće pišem. Gledam očima zadatak po zadatak i ne mogu vjerovat. Ispit državne mature iz hrvatskog jezika A razina je totalno, u svim segmentima, prilagođen gimnazijskom kurikulumu. Pod tim smatram zadatke tipa prijevod neke latinske riječi, konkretno riječ vers iz Ujevićevog Oproštaja. Da nije Gibonnija i njegove pisme Libar ('Dajem ti verse i note..') ne bih znao da vers ustvari znači stih.

'Gramatika, njezina problematika i razrješavanje su taman predviđeni za studenta pete godine Filozofskog fakulteta koji za diplomski rad ima zadatak kompletnog analiziranja svih polja fonologije, fonetike i morfologije. Stvar je u tome, što je 95 posto nas prvi put čulo za simploku i i jedačenje, neka glasovna promjena.

Kontraargumenti koji se nameću - zašto sam ja, koji sam iz stručne škole, pisao A razinu? Zato što mi ministar tvrdi da ja i gimnazijalac možemo rješavati oboje, i višu, i nižu razinu, te da su oboje nama prilagođeni, samo ovisi o tome koliko smo se spremali. Notorna LAŽ', rekao nam je maturant.

Razni komentari na istu temu našli su svoje mjesto i na Facebook stranici maturanata generacije 2011./2012.

'Ovo danas sa hrvatskim jezikom je bilo katastrofa, objavljen je ispitni katalog, a niti jedno pitanje nije bilo iz njega. Za što smo se mi svi onda pripremali? Na primjer, danas su bila 2 dalmatinska teksta i onda u pitanju pitaju što znače riječi. Kako da to Slavonci, Zagorci znaju i obrnuto. Svi smo imali velika očekivanja i puno smo truda uložili, a kad vidimo takvo nešto niti imamo više volje za ostale ispite niti faks', jedan je od komentara. 

'Prelagan test, za esej očekujem temu iz čehoslovačke književnosti'

Maturanti se žale kako uopće nema razlike između osnovne i više razine ispita iz hrvatskog jezik. Kažu, odgovori su dvosmisleni, a iz gramatike se ispituju nevažne stvari. 'Traže da znamo nazive planina i posuđenice iz češkog jezika, a pola ljudi ne zna osnove. 'Da nisam učila ne bih se usudila komentirati, ali viša razina je bila drastično teža od mature prošlih godina. Sramotno velika razlika', rekla je jedna maturantica.

'Imala sam osjećaj da pišem ispit hrvatskog jezika na fakultetu, a ne maturi', rekla je maturantica, dok je drugi učenik komentirao da su mu 'oči ispale na svako pitanje'. 'Završila sam jezičnu gimnaziju sa 4 sata hrvatskog tjedno i puno lektira, da me netko digne u ponoć znam sve i oni mene pitaju poduđenice', komentar je jedne maturantice.

'Očito im je u cilju da ova generacija ne upiše nijedan faks. Ovo je masakar bio danas, pročitao sam i Edipa i Kafku i skoro sve tekstove što su bili i svejedno sam morao ići taktikom sretnog slova. Treba neki prosvjed organizirati.'

'Ne znam u čemu je stvar, ali ova državna matura nije bila napravljena da se provjeri znanje povijesti hrvatskog i svjetske književnosti. S obzirom na prošlogodišnju, maturu gdje se trebala odrediti rima i odgovoriti koji je glavni lik je u rangu osnovne škole, a ovdje se javljaju ljudi s Filozofskog fakulteta koji nikad za neke stvari nisu čuli. Toliko o našoj budućnosti', rekla nam je jedna čitateljica, također maturantica.

'Mislim da ovo nitko nije očekivao pa ni profesori koji su nam tijekom godina znali napomenuti što bi se moglo naći na ispitu državne mature. Prelagan test, za esej očekujem temu iz čehoslovačke književnosti', poručili su sarkastično maturanti i zaključili - ostaje utjeha da je većina loše napisala.

Kakve veze ovo ima sa znanjem hrvatskog jezika?

Poštovani,
učenica sam jedne od najboljih gimnazija u Zagrebu. Prolazim s 5 i za tu sam se ocjenu dobro trebala namučiti. Razrednica nam je profesorica hrvatskog jezika i sve četiri godine nas je dobro "drilala". Nisam jedna od onih koja je prelistala skriptu dva dana prije mature s očekivanjem da ću imati 80%. Pripreme sam pohađala pola godine,kako u Pomaku tako i u školi,ne zato jer sam lijena sama naučiti i očekujem servirane informacije,nego jer sam se htjela što bolje pripremiti za ovogodišnju maturu.

A onda sam došla na tu istu maturu i ostala blijedo gledati. Kakve veze ovo ima sa znanjem hrvatskog jezika?! U redu, nije sve u štrebanju,treba malo i mućnut glavom i razmisliti. Ali kako odabrati ispravan odgovor,kad su dva smiješno kriva,a dva su točna,ali eto jedno je očito malčice točnije. Ili ispravnog odgovora uopće nema. (npr. u svim knjigama i čitankama pojava halucinacija i iluzija obilježje je nadrealizma,no mi taj odgovor nismo imali ponuđen,kao i što je Crni mačak pripovijetka,ali ni tog odgovora nije bilo).

A to što velika većina ne zna tko je napisao Zlatarevo zlato?

Je li zaista bitno da ja znam koliko ljudi je bilo na brodu i kakve su tehnike ribarenja u 16. stoljeću? Gospodin Sirovatka se na to pitanje stalno izvlačio već dosadnim odgovorom da je to "čitanje s razumijevanjem". Možda,ali ne bi li se u njemu trebale provjeriti i stvari neke opće kulture? To što velika većina djece ne zna tko je napisao Zlatarevo zlato,ili kada je napisana Bašćanska ploča, to ništa? Ali nek ja znam što znači vers (hvala Gibonniju). Jer će me za koju godinu kada ću ispunjavat prijavnicu za posao sigurno pitati "Molimo vas zaokružite točan odgovor: koliki je maksimalan broj ljudi koji stane u lađu,a da ona ne potone. Uračunaj i masu trave koja im je potrebna za ribolov."

A to što će se velika većina sramotiti nepoznavanjem pravilnog pisanja "č,ć,ije,je" ili neće znati pravilno napisati ime ulice u kojoj žive ili škole koju su pohađali!? Znate li vi što je to inkunabula i kada je prva izdana? Tko je i kada izdao prvu hrvatsku gramatiku? Ne? E pa ja znam,očito sam u zabludi smatrala to bitnim za maturu. Eh, glupa ja.
Prošlogodišnju maturu sam riješila u 25 minuta s dva netočna odgovora, i to prije svih priprema i učenja. I ne,nisam očekivala identičnu na ovoj maturi. Ali dajte se ustalite i dogovorite oko težine mature.Meni je više dosta da smo mi pokusni kunići!

Da,sad će se ministru hitno dostaviti test,koji će on riješiti. Uz pomoć svoja 93472 stručnjaka. I proglasit ga smiješno riješivim,a nas generaciju lijenih maturanata koji su ogorčeni,jer nijedna informacija nije procurila na internet,a matura nije identična prošlogodišnjoj.  Da knjigu nisam otvorila,da moji roditelji nisu potrošili novce na moje pripreme,test bi jednako riješila,jer ovo nema veze sa znanjem. I umjesto što sam ja i subotu i nedjelju provodila na pripremama,mogla sam partijati po vani. Isto bi mi bilo.

                                                                                    Zafrina Sumrak

Točan broj zaposlenih u tim tvrtkama i iznos duga objavit će se naknadno, a Vladino discipliniranje dužnika trebalo bi otkriti i stvarni broj zaposlenih koji rade, a ne primaju plaću. Porezna je uprava u evidencijama otkrila oko 45.000 poslovnih subjekata s oko 200.000 zaposlenih koji nisu plaćali socijalne doprinose ili nisu dostavili urednu evidenciju o uplatama.

Do 22. svibnja 15.983 dužnika sredila su papirologiju, platila dug ili će ga plaćati na rate, no većina još nije poduzela ništa. Od preostalih 30-ak tisuća dužnika, 1044 su pokušala isplatiti plaću računajući da će im proći neovisno o dugu.

Ministar financija Slavko Linić rekao je kako će država poduzeti sve mjere da naplati potraživanja. O tome svjedoči i podatak da su u svibnju, za tvrtke koje su pokušale isplatiti plaću, a nisu uplatile dug za doprinose, izdali 233 rješenja o mjeri osiguranja, odnosno blokadi računa.

Istodobno, do sredine ljeta donijet će se novi zakon o financijskom poslovanju koji će ubrzati stečajeve i postupak nagodbe.

Poskupljenje cestarina za 15 posto od 1. lipnja u Ministarstvu prometa pravdaju katastrofalnim financijskim stanjem tvrtki Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske autoceste koje su trenutno dužne oko 27 milijardi kuna.

Vlada se nada kako bi zahvaljujući novom prihodu već do kraja ove godine ostvarile dodatne prihode i likvidnost.

Utjeha hrvatskim građanima može biti samo najava ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića kako će se ubuduće uređaj za elektronsku naplatu cestarine (ENC) čija je cijena iznosila oko 120 kuna u idućem razdoblju moći kupiti za samo jednu kunu. Tim uređajima bi svaki korisnik mogao izbjeći poskupljenje, jer uz praktički besplatan ENC ide i 25 posto popusta na cestarinu, ali uz uvjet da svatko tko ga kupi uplati minimalno 500 kuna.

I ovo novo poskupljenje je prilika za usporedbu cijena cestarina u Hrvatskoj i Europi. Primjerice, Finska, Njemačka, Luksemburg, Danska i Nizozemska nemaju cestarine, nego se naknade za održavanje autocesta uzimaju iz cijene goriva. Vinjete imaju Austrija, Mađarska, Češka, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Švicarska, a cestarina se plaća isključivo na naplatnim kućicama u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Srbiji i Poljskoj.

Slovenija je i dalje najskuplja među zemljama koje imaju vinjetu. Ako se gleda najkraća vinjeta, u prosjeku je po danu najjeftinija u Rumunjskoj (0,43 eura), a najskuplja u Sloveniji (2,14 eura), koja je gotovo dvostruko skuplja od Češke koja je odmah iza nje s prosječnom dnevnom cijenom vinjete od 1,24 eura.

Da su cestarine u Hrvatskoj među najskupljima u Europi dobro ilustrira primjer cijene korištenja autoceste za Slavonce. Primjerice, za cestarinu od Osijeka do Splita, vozeći se Slavonikom i Dalmatinom, vozači osobnih automobila do sada su za 610 kilometara morali izdvojiti 259 kuna u jednom smjeru, a po novom će to iznositi 298 kuna ili gotovo 600 kuna tamo i natrag. Za istu udaljenost (točno 612 kilometara od Osijeka, preko Mađarske i Austrije, do Münchena u Njemačkoj, treba izdvojiti samo 121 kunu u oba smjera jer, preračunato, desetodnevna vinjeta u Mađarskoj stoji 72 kune, a sedmodnevna vinjeta u Austriji 59 kuna.

Hrvatska skupa i za teretnjake

Nije loše usporediti i cijene cestarina u Hrvatskoj i Europi za teretna vozila. Trenutačne cijene cestarine za autoceste u Hrvatskoj kreću se od 1,22 do 1,50 kuna po kilometru (od 0,16 eura do 0,20 eura), dok se u zemljama EU-a, primjerice u Italiji, plaća 0,67 kn/km (0,09 eura), u Francuskoj od 0,75 do 0,90 kn/km (od 0,10 do 0,12 eura).

27 milijardi kuna približno iznosi trenutačni dug tvrtki Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske autoceste

Sjećate li se ovoga:

Čačić o plinu i struji: "Ovo su zadnje teške odluke", primorani smo na ovo rješenje

U organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područne službe Vukovar održana je prezentacija mjera za zapošljavanje koje provodi ova institucija. Poslodavci, ali i posloprimci tako su se detaljno mogli upoznati s mogućnostima zapošljavanja kao i brojnim pogodnostima i pravima koje proizlaze iz predstavljenih mjera.

Kako bi se utjecalo na smanjenje nezaposlenosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje raspolaže s ukupno 13 mjera kojima može povećati zaposlenost, a podjeljene su u 5 skupina.

Udruga pravnika Vukovar 1991. zatražila je danas od predsjednika Vlade Zorana Milanovića da putem Ministarstva pravosuđa što prije pokrene sklapanje međudržavnog sporazuma sa srpskim Ministarstvom pravde o procesuiranju ratnih zločina, kako bi se saznala istina o srpskim logorima na koju imaju pravo, istaknuli su, hrvatska, srpska i međunarodna javnost.

Tražimo da svi odgovorni za ratne zločine, bez obzira gdje su ih počinili, svi oni koji ubijali, zlostavljali i silovali ratne zarobljenike, civile, ranjenike i branitelje Vukovara u neovisnom i poštenom suđenju budu procesuirani, rekao je Zoran Šangut iz Udruge na konferenciji za novinare na Trgu sv. Marka, nakon što je u Vladi ostavio pismo za premijera Milanovića.

Udruga je 2007. predala kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu za procesuiranje počinjenih ratnih zločina u logorima na području Srbije i Hrvatske, a prije četiri godine i Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije. Prije nešto više od godinu dana Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv general-majora Aleksandra Vasiljevića, načelnika Uprave za sigurnost bivše JNA i Miroslava Živanovića, zapovjednika logorima u Begejcima.

Opsežna istraga neosporno je utvrdila da su oni počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i zarobljenika jer su svi zarobljenici, od civila do branitelja, prošli torturu, a 19 ih je u tim logorima smrtno stradalo, rekao je Pero Kovačević iz Udruge.

Kako su oni nedostupni, Državno odvjetništvo je taj predmet u listopadu prošle godine ustupilo srpskom tužiteljstvu za ratne zločine. Predstavnici Udruge bili su tamo u studenom prošle godine i obećano im je da će se riješiti do kraja godine, no do sada se još ništa nije dogodilo.

Šangut je rekao kako očekuje i da hrvatski ministar pravosuđa što prije potpiše zahtjev za međunarodnu tjeralicu za progonjenje Vasiljevića i Živanovića. Ta inicijativa je ključni dokaz da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku, a kao udruga smo protiv povlačenja hrvatske tružbe za genocid jer želimo da ona trajno svjedoči o onome što se dogodilo u Domovinskom ratu, istaknuo je Šangut, rekavši kako sada očekuju Milanovićev odgovor te da pravosuđe odigra svoju ulogu.

Najavio je da će ove godine u listopadu ponovno tražiti nesmetan prolaz do logora Stajićevo kako bi s braniteljima i obiteljima stradalih branitelja tamo zapalili svijeće i postavili spomen-ploču, podsjetivši da im prije dvije godine tadašnji srpski predsjednik to nije dopustio.

Janja Žic iz Udruge pozvala je, s obzirom da je Amnesty International nedavno prozvao Hrvatsku za loše procesuiranje ratnih zločina, međunarodne organizacije da isto naprave i za Srbiju te da, napomenula je, obrate pozornost na procesuiranje ratnih zločina u toj zemlji.

Za petnaestak dana trebaju početi pregovori Vlade i sindikata državnih i javnih službi o reviziji kolektivnih ugovora, za koje Vlada tvrdi kako su opterećeni previsokim beneficijama, koje država ne može platiti. Uoči pregovora, mišiće pokazuju i Vlada i sindikati. Dok premijer Zoran Milanović apelira na razum sindikata, poručujući im da je vrijeme galame prošlo, te im obećava kako će se zadržati radna mjesta i razina plaća, ministar rada Mirando Mrsić otvoreno je u intervjuu Globusu zaprijetio sindikatima. Ako ne pristanu milom na rezanje prava, Vlada će otkazati kolektivne ugovore, poručio je ministar.

Vlada u državnom proračunu nije predvidjela novac za isplatu regresa i božićnice i dijela javnog prijevoza za 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Riječ je o 800 milijuna kuna kojih u državnoj blagajni nema, pa Vlada pokušava privoliti sindikate da se dobrovoljno odreknu regresa i božićnice. Ne pristanu li sindikati, a Vlada ne uspije smoći novca za isplatu regresa i božićnice, svi zaposleni u javnom sektoru mogli bi sudskom tužbom izboriti uskraćena prava.

Kako bi to izbjegla, Vlada se odlučila krenuti na sindikate milom ili silom. Već joj gori pod petama, jer kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ističe 31. srpnja, a ako sa sindikatima ne dogovori izmjene ugovora on će vrijediti unedogled. Paralelno s pregovorima Vlada će u saborsku proceduru, kako je najavio ministar Mrsić, vrlo brzo poslati prijedlog novog Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca. Kroz prijelazne i završne odredbe tog zakona Vlada ukida članak 262 Zakona o radu o produženoj primjeni kolektivnih ugovora nakon što isteknu.

U nacrtu Zakona o reprezentativnosti, koji je ministar Mrsić objavio na svojoj Facebook stranici, stoji da bi kolektivni ugovori, koji isteknu, vrijedili još najviše tri mjeseca do sklapanja novog ugovora. Ako se Vlada i sindikati, odnosno poslodavci i sindikati, ne dogovore o novom kolektivnom ugovoru, Vlada bi sva prava regulirala zakonom ili uredbama, a poslodavci pravilnikom o radu.

Ako u Saboru i prođe ukidanje produžene primjene kolektitivnih ugovora, to Vladi neće puno pomoći. Naime, osim kolektivnog ugovora državnih službenika koji ističe krajem srpnja, ostali vrijede puno duže – kolekitvni ugovor javnih službi do listopada 2013. godine, a granski ugovori pojedinih službi do 2014. ili 2015. godine. Vlada je, dakle, prisiljena sjesti za pregovarački stol sa sindikatima ili te ugovore jednostrano otkazati.

Sindikati su se već nakostriješili i na prijetnje iz Vlade odgovaraju baražnom vatrom. Spremni su, kažu, na pregovore, ali se ne žele odreći regresa i božićnice ili bar ne bez neke vrijedne kompenzacije. Što bi bila ta kompenzacija, stvar je sindikalnog dogovora i pregovaračke taktike, no sigurno je da neće položiti oružje bez bitke.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja već je svoje članstvo pozvao da bude spremno i štrajkom braniti prava iz kolektivnog ugovora. Čelnik najjače sindikalne središnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su sindikati spremni na pregovore, ali će članstvo odlučiti jesu li izmjene kolektitvnih ugovora, koje predlaže Vlada, prihvatljive ili ne.

»Ako nisu prihvatljive, bit će štrajkova i prosvjeda!«, poručuje Sever. A za razliku od šuplje državne blagajne, sindikati imaju bogate štrajkačke fondove i mogu financirati dugotrajni štrajk.

Prije dvadesetak dana Vlada je imenovala na čelo uprave tvrtke Odašiljači i veze čovjeka koji je iz te tvrtke nedavno otpušten kao tehnološki višak uz otpremninu od 200 tisuća kuna, samo da bi mu ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić prije par dana postavio ultimatum: ili će vratiti novac ili će biti smijenjen.

Tko razumije ovu logiku?

Ista stvar, dvije verzije

Kako je moguće da na gotovo istom slučaju ministri razmišljaju potpuno suprotno: da se jedan ministar suprotstavlja odluci Vlade, zbog iste one stvari koju je napravio drugi ministar?

Nije to prvi put da gledamo čudne ispade ministara.

Recimo, Radimir Čačić morao je odustati od imenovanja Srećka Ferenčaka u Nadzorni odbor Janafa, dobivši pritom packe od samog premijera zbog prejudiciranja i kritiziranja sudskih odluka.

Onda je Mirela Holy učinila to isto: opravdavala je imenovanje Sanje Kalambura na čelo Fonda za zaštitu okoliša tvrdnjom kako će optužnica protiv nje sigurno biti odbačena. Na kraju, Vlada je odustala od tog imenovanja, a optužnica ipak nije odbačena.

Rizik bez posljedica

"Ja svojim suradnicima vjerujem", rekao je tada premijer Zoran Milanović. "Ja ovo ne vidim kao pokušaj manipulacije od strane ministrice Holy nego naprosto njezin stav. Taj stav nije bez rizika".

Rizika, međutim, nije bilo. Holy se izvukla bez ikakvih posljedica. Baš kao i Čačić.

Tako će vjerojatno biti i s Kotromanovićem. On je svojim manevrom - isplaćivanjem otpremnine, pa ponovnim zapošljavanjem - izazvao bijes sindikata i reakcije javnosti. Njegov potez smrdi na manipulaciju, ali i na gaženje principa.

Princip je isto, ostalo su nijanse

I to, da stvar bude uzbudljivija, istih onih principa koji se uhvatio njegov kolega Hajdaš Dončić. On traži da osoba vrati otpremninu samo zato što ga je Vlada postavila na čelo tvrtke iz koje je otpušten.

Nije li ministar zapravo trebao pozvati Vladu na red?

Kućni red Vlade

Gledajući sve ove slučajeve, možda ne bi bilo loše da premijer Milanović na vrata Banskih dvora objesi tablu s pravilima ponašanja, svojevrsni kućni red.

Na njoj bi onda mogao objasniti smiju li se ponovno zapošljavati osobe kojima je isplaćena otpremnina, mogu li se imenovati nepravomoćno osuđene osobe ili osobe protiv kojih je podignuta optužnica, smiju li se prejudicirati sudske odluke ili politički na njih utjecati.

I koje će biti posljedice za sve one koji se ne pridržavaju tih pravila.

Odgovornosti, ime ti je prezime

Hajdaš Dončić za svoj ultimatum dobio je javne čestitke. Kotromanović za svoj manevar nije odgovarao. Logično je i zašto: zato što je napravio isto što i sama Vlada.

"Odgovornost ima svoje ime i prezime", poručio je premijer Milanović povodom slučaja Kalambura.

Nažalost, još nismo saznali kako se zove.

Na tržištu neprodano stoji desetak tisuća novih stanova - neslužbeni je podatak koji već dugo kola tržištem, a kojeg banke, prave vlasnice neprodanih stanova, brižno skrivaju, tajeći razmjere kreditiranja investicija koje danas nitko ne želi ili ne može kupiti.

Na upit koliko, brojkom, neprodanih stanova, koje su gradili investitori - njihovi klijenti, trenutačno imaju u svojoj ponudi, našem je listu odgovorila samo Erste banka, dok su ostale veće banke odgovor izbjegle. Iz Erstea navode da su od siječnja ove godine, kad su u suradnji s 40 svojih klijenata - građevinaraca, ponudili posebne uvjete prodaje, zajedno s ponudom uz Vladinu subvenciju kredita, prodali oko 250 stanova. Kako su u siječnju ponudili više od 600 stanova, znači da ih je neprodanih još oko 350. “U siječnju smo ponudili povoljnije uvjete za kupnju više od 600 stanova, od kojih se većina, oko 70 posto, nalazi na području Zagreba. Povoljniji uvjeti kupnje stambenog prostora očituju se u povoljnijim uvjetima kreditiranja, kao i sniženim cijenama stanova. Tako se sada cijene stanova kreću od 890 do 2.900 eura po četvornom metru, ovisno o graditelju, odnosno pojedinom projektu”, odgovaraju iz Erste banke, koja nudi fiksnu kamatnu stopu od 4,5 posto za prve četiri godine otplate kredita. Isti se uvjeti nude i u Zagrebačkoj banci, iz koje poručuju da su od kraja 2009. godine do danas kroz akciju povoljnije prodaje stanova, “Dan za stan”, prodali ukupno 900 stanova, ne navodeći koliko ih, neprodanih, još pokušavaju prodati. “Do sada je na taj način prodano 900 stanova, odnosno zatvoreno više projekata stanogradnje u kojima su prodani svi stanovi. Najveća potražnja uglavnom je za trosobnim stanovima manje kvadrature”, odgovaraju iz Zabe, dok iz PBZ-a poručuju da su oni financirali “oprezno i vrlo dobro tržišno osmišljene projekte pa gotovo da i nemaju, odnosno imaju zanemariv broj neprodanih stanova”. Kupac je postao svjestan vrijednosti novca koji daje za proizvod, poručuju iz PBZ-a, napominjući da investitori trebaju graditi kvalitetne projekte, prethodno se, pak, konzultirati o potrebama tržišta.

“Bankama je stalo da ne ruše cijene stanova radi povrata novca koji su uložile u njihovu gradnju. Visoke cijene stanova ne drže ni tržište ni investitori nego bankarski sektor”, rekao je još u ožujku ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak. Konstatirao je tada da mu stalno u posjet dolaze i bankari, očito pod sve većim pritiskom neprodanih nekretnina, od države tražeći pomoć. Nude, rekao je, opcije za rješavanje čak četiri tisuće svojih nekretnina koje im stoje u portfeljima.

Kad je u pitanju eventualno poskupljenje kamatnih stopa na “stambenjake” u ovoj godini, iz banaka općenito odgovaraju da, bar kratkoročno, promjena kamatnih stopa ne bi trebalo biti.

Subvencije prodale 2.150 stanova
Od proljeća prošle godine, kad je pokrenut program subvencioniranja kredita za kupnju novih stanova na tržištu, pa do danas, prodano je ukupno 2.150 stanova. Najviše je subvencioniranih kredita, u kojima će država kupcima kroz prve četiri godine otplate plaćati polovinu mjesečne rate, što je ostvareno preko Zagrebačke banke, njih 1.125, preko Erste, recimo, 272, a PBZ-a 413.

POS Plus program
Ove će jeseni ministar Vrdoljak, kako već duže vrijeme najavljuje, predstaviti POS plus program. Okvirno, zna se samo da će država od građevinaraca, dakle i banaka, otkupljivati stanove koji joj budu cjenovno pristupačni, ali će nastaviti graditi, u suradnji s lokalnom samoupravom, i stanove po POS programu. Kroz različite programe, najavljivao je ranije Vrdoljak, namjera je države riješiti pet do šest tisuća neprodanih stanova, no i banke će, ponovio je u nekoliko navrata, morati mijenjati svoju poslovnu politiku.

"Kladim se da ministar ne bi zadovoljio ni 30 posto te mature"

Dragi moji  gimnazijalci, strukovnjaci, Ministarstvo obrazovanja, NCVVO... i ostali koji ćete ovo pročitati.

Naravno da ovo pišem zbog jučerašnjeg ispita državne mature iz hrvatskog jezika. Čitam po netu o tome kako je to matura iz pakla, najteža do sada...

Najprije da se obratim svojoj generaciji gimnazijalaca i strukovnih škola.

Pa molim vas lijepo - rečeno nam je svima da će biti sve teže i teže iz godine u godinu? U čemu je onda problem? Nitko vam nije kriv što ste slušali prethodne generacije i mislili to proći što bi se reklo - ko iz pi*ke! Oni su bili pokusni kunići, ne mi! Dobro, vjerujem da su se gimnazijalci donekle i pripremili jer o tome nam ovisi budućnost. Slažem se da je matura bila preteška - detalji detalja i to dvosmislenih detalja. Kladim se da ministar, dragi poštovani, ne bi zadovoljio ni 30 posto te mature, odnosno A-razine.

"Strukovnjaci, lijeni ste"

A sad strukovnjaci.

Tko vama daje pravo da se bunite?! Znate li što je fakultet? Znate li što je gimnazija? Znate li što ste vi nakon svoje srednje, a što mi? Izgleda da pojma nemate.

Ne krivim nikoga i ne ponižavam, ali nipošto niste u pravu. Od svih škola gimnazija je najcjenjenija. Zašto? Zato što se u gimnaziji stekne znanje za upis na fakultet! Gimnazija je priprema za fakultet, nikakva druga četverogodišnja škola, već samo gimnazija! A-razina je prilagođena gimnaziji! A to što ste vjerovali riječima nekog ministra, možete objesiti mačku o rep. Do sada me život naučio da ne treba ni ćaći svom vjerovat' a kamoli nekom drugom!

Vi ni ne shvaćate da ste u daleko većoj prednosti nego mi gimnazijalci, i da ovo sve samo nama šteti. Kao prvo, imate nakon svoje srednje zanimanje, možete napraviti radnu knjižicu i raditi. A ja kao gimnazijalac moram učiti još 5 godina na fakultetu da bih počeo raditi i razmišljati o svojoj budućnosti.

Kao drugo, strukovne škole i programi su lakši od gimnazijskih u gotovo svim pogledima i tu se bez problema može proći s odličnim uspjehom samo kad bi malo manje išli po kavama i malo više ostajali na nastavi. S tim odličnim uspjehom, recimo u sve 4 godine strukovne škole, vi već imate podosta velik broj bodova za upis na fakultet na temelju ocjena. To me toliko živcira da bih vam već u startu zabranio upise na fakultete. Iskreno, ja sam prošao  4. razred s odličnim uspjehom, no moji kolege nisu...iako se kladim da imaju daleko veće znanje od vas. I tu je nepravda!

"Vi ste spremni za ići raditia, mi ne"

Kao treće, imate toliku sreću da su ministarstvo i vlada vama pružili priliku da studirate, što ju niste iskoristili? Jer ste lijeni naučiti, potruditi se! E, takvi ljudi ne idu na fakultet, gimnazija nije takva!

Gimnazijalca kojeg vršnjaci nazivaju štreberom i ostalim pogrdnim nadimcima, to samo motivira i daje mu snage i volje da gura dalje. Takav će i upisati fakultet, ne vi! Za vas je posao, zanimanje koje ste odabrali! Ja samo odabrao gimnaziju da bih studirao i bio netko i nešto.

Znanje koje ste stekli u tim svojim školama nije za baciti, s tim znanjem ste naučeni za obavljanje i rad u tom svom zanimanju. Tu bih kritizirao onog dečka koji je napisao da gimnazijalac ne zna programirati u nekim pitaj Boga kojim programima - dečko dragi! Gimnazijalac zna sve o tebi! Zna kako si nastao do detalja! Od kemijskih procesa koji su bili dok si se mućkao u tatinim jajima, do filozofskih pitanja koja su te patila dok si smišljao kako kritizirati maturu i nas gimnazijalce.

Baš me zanima jesi li ikada čuo za:  α-D(+)glukozu, Andyja Warhola. Njemački klasični idealizam? Znaš li uopće napisati strukture polimera od kojih je taj tvoj komp, na kojem programiraš, sklepan? Mislim da ne znaš... Onda te ni ne vrijedi pitati o tome da npr. objasniš na temelju genetike kako je nastala ovca Dolly... Baš se pitam, jesi li ikada pisao esej od 300-400 riječi u jednom školskom satu iz njemačkog ili engleskog jezika? Jesi li na tjelesnom morao skakati u vis, raditi judo padove i bacanja? Jesi li ikada pokušao genetikom doći do toga od koga si naslijedio boju očiju iz obitelji ili ne daj Bože neku bolest..? Jesi li ikada učio o gospodarstvu tamo pitaj Boga koje države?!

Mi gimnazijalci pokrivamo sva područja koja postoje, stoga je naše pravo da upisujemo fakultete, i stoga država prema nama oblikuje i maturu i sve ostalo. Vama je pružena prilika da AKO ŽELITE i mislite da možete ići u korak s nama, da nam se pridružite. Ovo što se sada traži da se nešto popušta na maturi je apsolutna glupost. Vi imate svoje zanimanje pustite da i mi nađemo svoje.

Profesorica iz kemije, koju puno poštujem nam je pričala o tome kako su učenici koji su kod nje imali jedva ocjenu dovoljan upisali zbog lagane državne mature, medicinu. Pa zar vi želite da vam nekakav liječnik koji nije pojma o kemiji imao u srednjoj, a koja je temelj medicine, liječi vas i vašu djecu u budućnosti?? Ja si to prvi ne želim! Stoga prihvatite ono što ste si uzeli za srednju i što ste završili, to je bio vaš izbor - ne naš. Prilika vam je pružena, trebali ste je iskoristiti.

Ministarstvu obrazovanja i svega ostalog... Vladi.. Onima koji su sastavljali maturu...

Tekstovi koje ste nam dali - pa da nađete najstarijeg stanovnika Dalmacije, on to ne bi razumio! Što niste bili pravedni pa stavili recimo jednu lirsku pjesmu kajkavskog, čakavskog i štokavskog narječja - ovo je diskriminacija za nas ostale iz Slavonije i šire! Sram vas može biti, eto. Na kraju ispada da mi koji smo Hrvati, nemamo pojma o svom jeziku! Pravite nas budalama, blago rečeno, a znam da nitko od članova Vlade, Sabora, bivše Vlade, ma nitko ne bi to znao riješiti... Pa, molim vas? Ima li to smisla? Ima li smisla da učenici rješavaju državnu maturu tako što pogađaju pitanja i idu onom poznatom: eci, peci,pec... Nije ni čudo što nam država propada - i za to ste VI krivi..!!

Sve ste to učinili radi napretka školstva... odnosno gospodarstva da bi se uvukli u EU... a iza svega stoji to da sve to činite da bi vaša guzica imala više!

Moji roditelji ne rade već više od godine dana i stvarno se čudim kako uspijevaju poplaćati sve vaše gluposti koje tražite i uz to školovati mene i brata. No, nije to problem, shvaćam da ima ljudi kojima je i gore nego nama. Tješim se...

"Zakazali ste"

I na kraju da bi došlo do toga da se cijela matura svodi na novac. Uvelo se tobože to neko upisivanje preko interneta. Svi znamo da će serveri biti puni zadnji tjedan kada se budu morali odjavljivati fakulteti na koje nismo upali. Ako se netko zbog toga ne uspije odjaviti mora platiti cijelu godinu na tom fakultetu koji nije odjavio. Pa, dajte molim vas! To odmah izbacite, čime da moji to plate ako dođe do toga?? Da prodam bubreg?! 

Ovo nije ono što smo očekivali i prema tome ste nažalost zakazali.

No, dobro, navikli smo već na to.

Ispiti državne mature pisat će se od 23. svibnja do 12. lipnja, a jučer su pisani eseji iz češkog, mađarskog, srpskog i talijanskog kao materinjeg jezika. Pisat će se jedan obvezni ispit dnevno, odnosno najviše dva ispita u jednom danu, kada se polažu izborni predmeti. Preliminarni rezultati državne mature znat će se 9. srpnja, a 16. srpnja i konačni rezultati.

 Naime, sva zainteresirana dječica moći će na Jarun donijeti svoje zmajeve i 9. lipnja u 11 sati sudjelovati u puštanju stotinu zmajeva na zagrebačko nebo. Prijaviti se mogu svi stariji od sedam godina (mlađi od 16 morat će biti u pratnji roditelja), a prijave za sudjelovanje počinju od srijede, 23. svibnja i traju sve do 3. lipnja i to na e-mail  zmajevi@aa-race.com.

Probno, grupno puštanje zmajeva održat će se 6. lipnja na Jarunu kako bi sve bilo spremno za subotu, 9. lipnja, kada nas na istom mjestu očekuje najveći sportski spektakl Adria Air Race Zagreb 2012. Podsjetimo, vrata Jaruna otvaraju se već u 10 sati kada započinje zabavni program u sklopu kojeg će zavijoriti stotinu zmajeva.

Kada i posljednji bude spušten, nebesko plavetnilo ponovno će zašareniti padobranci, zaparati helikopteri i žirokopteri, a onda u konačnici nebo nad Jarunom poslužit će kao poligon šestorici najboljih svjetskih akrobatskih pilota koji će se natjecati za titulu najboljeg na Adria Air Raceu Zagreb 2012. 

Lista čekanja... Neki čekaju novi mobitel, neki na ulaznice za koncert, no većinu nas ovaj pojam asocira na liječnike. Kad imate neku gadnu bolest, a za pregled vas naruče za eventualno pola godine, što preostaje? Otići tom istom liječniku, no u njegovo privatno vrijeme. U ono vrijeme kad i naplaćuje po privatnom cjeniku.

Evo primjera, kad rodite bebu... Zapravo, i prije nego li je rođena, ta je beba već na listi čekanja. Kod vas nije? E onda ste vjerojatno zakasnili. Na pregled kukova čeka se i do 4 mjeseca, puno više nego bi beba trebala biti stara za taj pregled. Ne preostaje stoga ništa drugo, nego da se mama odšeće do Klaićeve bolnice i prijavi nerođenu bebu. Ok, može se to i telefonski, znaju snalažljiviji... No većini je alternativa – privatnik i 300-tinjak kuna manje na računu.

Sad tu ulazi naš ministar Rajko, s pojašnjenjem kako će se liste ubuduće ispisivati po hitnosti zdravstvenog stanja. I sve je to super, ta informatizacija i umrežavanje bolnica i liječnika, no nije fer kritizirati samo sustav. Malo počistimo i prag pred svojim vratima...

Ako vam recimo preskače srce, u Zagrebu ćete na ultrazvuk ovog organa čekati i do 8 mjeseci. Imate li nekog prijatelja, ili samo volje za otići do primjerice Biograda, tamo ćete na red doći već za 2 tjedna. Pa ako pacijentu već nije problem potegnuti do Biograda, ne bi tlaka trebala biti niti utipkati telefonski broj svoje bolnice i javiti kako mu onaj termin dogovoren oko Božića više ne treba. Pa kad se prošećete bolničkim čekaonicama shvatit ćete da su najčešće prazne, jer su svi naručeni pacijenti već obavili preglede na drugim lokacijama.

Mi nemamo tvornica za prikazivanje

Drugi pak ministar SDP-ove vlade Mirando vjeruje u dobru namjeru poslodavaca, koji, upozorava on, neće valjda otpuštati radnike kako bi jeftinije zaposlili osobe s burze. Ok, uvodi Mrsić i propise kojima će se zločeste poslodavce uistinu kažnjavati, no priznaje na kraju da ljudi uvijek vole tražiti rupe u zakonu.

To nam je Balkancima valjda u krvi, da se izvlačimo na sve moguće načine. A oni koje istinski volimo zvati Balkancima, susjedni nam Srbi, sjetili se novog načina za punjenje proračunskih rupa. Od tvornica su napravili turističke destinacije, jer, vele, industrijski turizam sad je pravi hit. Šteta što se ne možemo slijediti njihovim primjerom. Tvornicu Nadu Dimić Kerum je usred Zagreba "slučajno" razrušio, a brodogradilišta su toliko zahrđala da se na njima može zaraditi eventualno tetanus. Držat ćemo se mi tako našeg lijepog mora, sunca i plaža, jer uvijek će naići budala spremna za kavu dati 30 kuna.

Traže račune. Pa tko po izlasku iz trgovine nema račun, naplatit će mu 50 kuna. Prodavači su obvezni ispostaviti a kupci su obvezni uzeti račun i imati ga pri izlasku iz trgovine te ga pokazati na zahtjev ovlaštene osobe. Ako inspektoru kupac odbije pokazati račun, izreći će mu se kazna za prekršaj na licu mjesta u iznosu od 50 kuna.

Inspektori Porezne uprave obvezni su se predstaviti službenom iskaznicom odnosno značkom. U provođenju poreznog nadzora mogu zahtijevati pomoć službenih osoba Policijske uprave.

Novčane kazne za tvrtku kao pravnu osobu su od 15.000 do 100.000 kuna, a za prodavača od 5.000 do 15.000 kuna. Što o novom zakonu misle sami kupci, prodavači i trgovci, pogledajte u video prilogu, a li ne zaboravite, od 1. srpnja, čuvajte račune po izlasku iz trgovine.

Dr. sc. Ivica Samarđić, ravnatelj Parka prirode Papuk, kaže da je na tom području čovjek živio od davnina, a u prilog tome svjedoče različite zbirke povijesnih dokaza. Prema njima, čovjek je na Papuku živio od vremena paleolitskih lovaca, vremena lova na mamute i bizone pa sve do danas.

'Ako se vratimo u to vrijeme, onda je život na Papuku izgledao kao malo gdje u Hrvatskoj. Kontinuirano je bio naseljen do zadnjih dvije stotine godina, kada je Marija Terezija dekretom potjerala ljude s planine u nizinu. Nizinski je dio uglavnom cijeli bio prekriven šumom dok su naselja bila u brdu. Bilo je dovoljno kamena, drva, vode, divljači i biljaka za hranu. Postojala su brojna stožasta uzvišenja na kojima su ljudi izgradili utvrde da bi živjeli sigurnim životom. Za primjer, i danas na Papuku imamo desetak srednjovjekovnih utvrda izgrađenih u 13. ili 14. stoljeću', kaže Samarđić.

Papuk, tvrdi, ima brojne specifičnosti pa je u njemu zabilježeno i postojanje najstarijih stijena u Hrvatskoj. Ipak, priča o Panonskom moru sama je po sebi posebna i izaziva najveće zanimanje posjetitelja.

'Panonsko more je oplakivalo Papuk u vremenu između 14 i 17 milijuna godina i po brojnim eksponatima možemo vidjeti koje su tu sve nemani živjele. Od kitova, dupina, morskog psa… Evo, morski pas Karharadon je bila psina dugačka 20 metara, a današnja najveća živuća psina je dugačka 10 metara. Već samo po tim detaljima možemo si predočiti kako je to more nekada izgledalo. Ono je čak imalo svoj mediteranski karakter, a klima je tada bila kao na obalama današnje Sjeverne Afrike i o tome svjedoče ne samo ove životinje, školjke, koralji, ježinci, zvjezdače, nego i fosilni nalaz mandibule izumrle vrste nosoroga koji je živio uz obale tog mora', tvrdi Samarđić.

Svi fosilni eksponati pronađeni su u proteklih deset godina, otkako je uspostavljena Javna ustanova Park prirode Papuk, i gotovo svakog dana pronalaze nove. Samarđić ne želi otkrivati detalje o nalazištima, 'da ne bismo dobili novi hrvatski Eldorado', ali kaže da je riječ o potezu od nekoliko desetaka kilometara, onom za koji pretpostavljaju da je nekad bio obala Panonskog mora. Dvadesetak je takvih nalazišta i protežu se gorjem u dvije županije, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj. Takva su mjesta, tvrdi, pod posebnim nadzorom. Za svaki pronađeni predmet točno se zna lokacija, a fosilnim dokazima naročito je bogato područje slijepljenih pješčanih nanosa i stijena, visoko između 40 i 50 metara.

Izložba Parka prirode Papuk, koja u mašti nalikuje na slavonski 'Jurski park', u slatinskom Zavičajnom muzeju traje do 15. lipnja.

Prema riječima predsjednice Udruge Maje Banovak zemljište se nalazi kraj plinske stanice u Lušcu, a njime će moći raspolagati po otkazu ugovora sadašnjem posjedniku.

Budući azil trebao bi imati kapacitet od oko 200 pasa, a u njemu će životinje biti zbrinute sve dok se ne udome, dodaje Banovak. Ovo će biti prvi azil na području naše županije, a trebao bi biti završen za oko dvije godine.

Pravomoćno rješenje Upravnog suda doneseno je početkom tjedna u korist udruge HUVEL (Hrvatska udruga uvoznika i distributera elektroničkih, informatičkih i telekomunikacijskih proizvoda). Tu je udrugu osnovalo trinaest malih tvrtki (Info-Gama, Melcomp, Zola) i putem nje zatražilo zaštitu antimonopolske agencije nakon što su shvatili da ih ZAMP tržišno diskriminira, jer velikim uvoznicima (poput MSana) odobrava popust od 35 posto na obavezne naknade za privatno kopiranje pa su njihovi proizvodi potrošačima jeftiniji.

Agencija je nakon jednogodišnjeg postupka utvrdila da HDS-ZAMP ima monopolistički položaj na tržištu prikupljanja naknada i samostalno određuje njihovu visinu te da je doista popustima za 'velike' narušio tržišno natjecanje pa mu je naložila da popuste ukine i naknade počne naplaćivati svima pod istim uvjetima. U prosincu 2009., nakon AZTN-ovog rješenja, ZAMP je doista i ukinuo popuste, ali i pokrenuo spor na Upravnom i Prekršajnom sudu.

Iz ZAMP-a poručuju da im ova pravomoćnost ne nalaže neko novo postupanje, jer su već samoinicijativno vratili razliku oštećenim tvrtkama.

'I bez tražnja Agencije uvoznicima koji nisu ostvarili maksimalni popust samoinicijativno smo uputili javnu ispriku te svima napravili retrogradni obračun naknade uz primjenu tog popusta, smatrajući to korektnim postupkom prema našim klijentima. Riječ je o ukupno otprilike milijun kuna za 53 tvrtke i četiri godine naplate naknada', odgovorili su tportalu iz ZAMP-a.

No ovim je rješenjem Upravnog suda tek potvrđeno da su se u AZTN-u prilikom izricanja odluke držali slova zakona. Prema starom Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja kaznu za takav postupak treba izreći Prekršajni sud, koji pak sa slučajem odugovlači već godinama. 'Postupak na prekršajnom sudu još je u tijeku', poručili su iz HDS-ZAMPA.

Ako se dokaže na Upravnom sudu zlouporaba, kazna bi mogla biti znatno viša i može, barem teoretski, iznositi čak 10 posto prihoda nekog poduzetnika u godini prije prekršaja. U praksi, najvećim iznosom do sada, sa 1,6 milijun kuna, Prekršajni sud kaznio je Zračnu luku Zagreb.

A osim što pravomoćnost AZTN-ove odluke ide na ruku timu Olgice Spevec, mogla bi koristiti i oštećenim poduzetnicima, koji su na Trgovačkom sudu ZAMP-u nakon otkrivanja ovog slučaja uzvratili privatnim tužbama.

Potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica u utorak je primio šefa delegacije Europske unije Paula Vandorena. Razmotrene su aktivnosti RH u idućem razdoblju do stupanja u punopravno članstvo EU.

Mimica je naglasio punu posvećenost nastavku ispunjavanja preostalih obveza iz pristupnih pregovora, a s ciljem postizanja pune spremnosti za članstvo do dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

"Obostrano je potvrđena važnost redovite suradnje i kvalitetne koordinacije između predstavnika obiju strana", izvijestila je Vlada na svojim stranicama.

'Preporučljiva konzultacija s EU'

No, očito da sastanak i nije prošao tako glatko.

Nakon što je sastanak završen, iz ureda Delegacije Europske unije u Hrvatskoj stiglo je priopćenje, u kojem se navodi da je Vandoren opomenuo Vladu da bi se morala suzdržati od donošenja odluka koje bi mogle "baciti sumnju na preuzete obveze", javlja HTV.

"U takvim je slučajevima preporučljiva prethodna konzultacija s EU i njegovom delegacijom", poručio je Vandoren.

Koje je to krive poteze napravila Milanovićeva vlada, nije poznato.

Tom prigodom istaknuto je kako ova općina napreduje krupnim koracima, i dok većina lokalnih jedinica zaustavlja i odgađa projekte, Bošnjaci ih ostvaruju uz pomoć pretpristupnih fondova Europske unije.

Razloga za zadovoljstvo čelnika općine Bošnjaci, kada je riječ o ostvarivanjima planova za prošlu godinu, definitivno ima. Dobar trend nastavio se i u 2012.

Organizacija subotnjeg humanitarnog spektakla u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici (u 17 sati) približava se kraju. Bad Blue Boysi organizacijski predvođeni ogrankom 'Zajedno za Dinamo' s ponosom su predstavili svoju akciju 'Plavo srce za djecu Vukovara', u kojoj na sebi svojstven način prikupljaju financijska sredstva za pomoć dječjem vrtiću na vukovarskoj Mitnici.

'Dolazak su potvrdili Zvonimir Boban, Goran Vlaović, Mario Stanić, Igor Bišćan, Tomislav Butina, Tomo Šokota, Srđan Mladinić, Slavko Ištvanić, Mario Tokić, Igor Pamić, Jasmin Agić i Hrvoje Štrok, a ima još igrača koji su rekli da najvjerojatnije dolaze, ali su još uvijek pod upitnikom,' kaže korodinator akcije Tomislav Glušić i otkriva kako zlatnu kopačku Davora Šukera nisu zvali.

'Odazvali su se svi koji su u Hrvatskoj i nemaju obaveza. Dario Šimić i Silvio Marić su se ispričali, Goce Sedloski je u subotu dobio poziv u reprezentaciju Makedonije, a do nekih igrača još pokušavamo doći. Želja je da na klupi sjedi Josip Kuže, ali on je u Kini...' rekao je Glušić i o problemima u organizaciji te dodao:

'Mislim da smo skupili dovoljno jaka imena da svaki dinamovac i općenito čovjek kojemu je Vukovar na srcu dođe na utakmicu ili uplati simboličan iznos na posebno pripremljeni žiro račun. Tiskali smo i majice posebno za ovu priliku i nadamo se skupiti barem 50.000 kuna. Svaka darovana kuna toj djeci može donijeti novu igračku ili spravu na igralištu i pozivamo sve da nam se pridruže u akciji.'

S ravnateljicom vrtića Dubravkom Sabo, koja je organizatorima poslala dirljivo pismo zahvale, dogovoreno je da djeca u subotu dođu u Zagreb gdje će posjetiti maksimirski Zoo, nakon čega slijedi druženje s velikanima i zajednički izlazak na teren te gledanje utakmice.

Ostaje još za definirati suce dvoboja i sastav navijača koji će istrčati nasuprot legendama. Ostalo je pred realizacijom i sve će biti spremno za subotu u 17 sati kada će na teren izaći nogometaši, navijači i vukovarska djeca. Ulaznice (istok 20 kuna, zapad 30 kuna) se mogu kupiti na dvoboju Cedevite i Splita, na navijačkom štandu na Glavnom kolodvoru, u Ilici 37, Zvonimirovoj 24 ili u sjedištu Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara (oktogon na Cvjetnom trgu). Majice koštaju 50 (dječja) i 70 kuna, a sve donacije građana mogu se uplatiti na žiroračun broj 2360000-1501086307.

Predstavljanje je obavljeno u sjedištu Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara, u čije se ime zahvalio njezin predsjednik Damir Jašarević 'Dugi'.

'Čestitam navijačima što i dalje prepoznaju ključne probleme u društvu i reagiraju, jer ova akcija pogađa u bit. Mitnica je simbol vukovarskog otpora, a najmlađi Vukovarci su preduvjet razvoja grada i najveći temelj da taj grad postane ono za što smo se borili. Nadam se da će ljudi popuniti tribine i pomoći skromnim prilozima', rekao je umirovljeni satnik koji je nakon pada grada šest mjeseci proveo u srpskom logoru.

U finalu koje se održalo u zagrebačkom Green Gold clubu žiri predvođen vlasnikom izbora Rikard Gumzej birao je između 16 finalistica regionalnih izbora.

Program je vodila bivša kraljica Tina Katanić, dok je goste zabavljala Neda Ukraden.

Podsjetimo, najuspješnija Kraljica Hrvatske bila je Danijela Mihalić, koja je 1990. godine ponijela titulu Kraljice svijeta.

Titulama Kraljice okitile su se između ostalih i Tamara Roglić, Iva Radić, Marijana Koštić, Danijela Alavanja, Emina Pezo, Ivona Andrijašević i Antea Kodžoman.

U Palači Srijem pozdravio ih je župan Božo Galić, a pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i regionalni razvoj Gabrijela Žalac upoznala ih je s najvažnijim informacijama  o županiji, njezinim razvojnim potencijalima te mogućnostima koje nas očekuju u Europskoj Uniji.

Profesor sveučilišta hrvatskog podrijetla Jaroslav Tir pojasnio je da njegovim studentima Hrvatska pokazuje kako se živi u drugim krajevima svijeta te način života, problematiku i identitet ovdašnjih ljudi. Dodao je i kako su u Vukovar došli vidjeti što se tijekom rata i zašto ovdje dogodilo te kako ide oporavak.

Studenti su u Vukovaru obišli mjesta stradanja u Domovinskome ratu te njegove znamenitosti. U organizaciji i  realizaciji studijskog putovanja američkih studenata i profesora po Hrvatskoj već petu godinu za redom sudjelovao je i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Iako se bankarskoj krizi u Europi ne vidi kraja, a isto tako tržište nekretnina nikako da zaživi, u Hrvatskoj se u posljednjih godinu dana isprofilirao gotovinski kredit kao najtraženiji i najpristupačniji kreditni proizvod za građane. Kako na prvi pogled efektivne kamatne stope na popularne gotovince često prelazi 10 posto, Moj-bankar.hr napravio je analizu bankarskih tržišta u regiji.

Rezultati su pokazali kako je u regiji istočne Europe Hrvatska zemlja sa najpovoljnijim kamatnim stopama na gotovinske kredite. Tako u EU zemljama kao što su Poljska ili Mađarska, banke nude nenamjenske kredite koji su skuplji nego kod nas. Analiza je fokusirana na tipičan gotovinski kredit od 10 tisuća eura na 7 godina.

Takav proizvod, pod različitim imenima (cash kredit, brzi kredit i slično) dostupan je u većini analiziranih tržišta. U Hrvatskoj banke još uvijek nude povoljne kredite bez da nakon toga kontroliraju klijente na što su ih potrošili. Naime, gotovinski krediti u regiji, imaju svoj trošak koji se kreće od 25 posto u Srbiji do 11,5 do 14 posto u regiji.

Rezultat ovako povoljnih stopa u Hrvatskoj jest višak likvidnosti banaka koje u nedostatku dobrih projekata u gospodarstvu još uvijek preferiraju disprezirani rizik odobravajući veliki broj relativno malih gotovinskih kredita stanovništvu. Interesantno je napomenuti, da Slovenija ima na raspolaganju gotovinske kredite u iznosu od 7 posto što je samo 1 posto više nego u Njemačkoj, što prije svega mogu zahvaliti euru, te niskim stopama na Euribor tržištu.

Uz najavljene rezove u domaćem gospodarstvu te restrukturiranju cjelokupne privrede, analitičari portala Moj-bankar.hr očekuju da bi kamatne stope na gotovinske kredite mogle varirati oko sadašnjih 11 posto, ali ne očekujući drastični pad istih u sljedeće dvije godine.

Povjerenstvo Ministarstva zdravlja za liste čekanja je nakon gotovo pet mjeseci analiziranja ustanovilo u tom sustavu posvemašnji kaos: od 48 bolnica samo njih 41 prikazuje stanje na listama na svojim internetskim stranicama, dok ostale upisuju pacijente 'pješke'.

Nema jedinstvene procedure naručivanja i računanja prosječnog čekanja; elektronske liste za ortopedske operacije kuka i koljena ima samo 15 od 31 bolnice gdje se takve operacije rade, dok za očnu mrenu listu vodi 13 od 24 ustanove.

Stoga članovi povjerenstva, prof. dr. Karmen Lončarek i dr. Aleksandar Đakula, koji su o zatečenom stanju i planu za rješenje, zajedno s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem, govorili na novinskoj konferenciji, nisu sigurni u vjerodostojnost navedenih podataka.

Zbrajajući dostupne podatke stručnjaci ministarstva su utvrdili da je krajem travnja na naku pretragu ili operaciju čekalo 540.000 pacijenata, te njih još oko 56.000 (10 posto) neispravnih naručivanja, primjerice bez podataka o pacijentu i traženim pretragama.

Pritom je 106.000 pacijenata čekalo na prvi pregled kod bolničkog liječnika, a 242.000 na kontrolni pregled.

Povjerenstvo je zaključilo da je ponajprije riječ o lošoj organizaciji sustava zdravstva i nejasno definiranoj odgovornosti Ministarstva, HZZO-a i bolnica, da su nejasno definirana i prava pacijenata na zdravstvenu skrb u roku i prioriteti kojima se naručuju (hitnost), nedostatak ažurnih informacija (dvije godine neažuriran je softver u ministarstvu), loše uprave bolnica i nevjerojatno velike razlike u cijenama nabavnog materijala, višestruko naručivanje pojedinog pacijenta, itd.

Detektiran je i niz uskih grla, nedostatak sitne opreme koja 'ništa' ne košta zbog kojih se operacije, primjerice katarakte, odgađaju…

Što će učiniti? Ministar Ostojić najavljuje jasnu raspodjelu odgovornosti i dužnosti u samom ministarstvu, bolnicama i primarnoj zaštiti, a bitna je informatizacija bolnica – uvođenje e-lista i e-naručivanja, usporedba produktivnosti bolnica, objedinjena nabava, partnerstvo s privatnim sektorom i udrugama pacijenata koje su za podizanje njihove odgovornosti.

Cilj su pravila i procedure kako bi sve bolnice za šest mjeseci počele provoditi dogovorene zahvate i pretrage u medicinski prihvatljivim rokovima: pacijente će naručivati njihovi obiteljski liječnici (koji odlučuju o stupnju hitnosti i na osnovu pacijentovih podataka o bolesti) i neće se sami prijavljivati. Imat će i priliku odabirati i bolnicu i bolničkog liječnika.

E-lista čekanja bit će gotova do 1. prosinca ove godine, a e- naručivanje počinje 1. siječnja iduće.

U bolnicama se osnivaju povjerenstva za liste čekanja, a Ministarstvo u najskorijem roku donosi pravilnik po kojem se formiraju tri liste (hitne, brze, redovite). Kroz objedinjenu nabavu ugradbenog materijala planira se uštedjeti 100 milijuna kuna (samo na protezama kukova i koljena) s kojima će se kupovati drugi potrebni materijal.

Ostojić je zahvalio članovima Povjerenstva na golemom poslu koji su napravili analizirajući podatke gotovo 600.000 upisanih pacijenata zahvaljujući čemu se treba nadati kvalitetnim rješenjima, kako je istaknuo, na dobrobit pacijenata, te najavio i druge strukturalne promjene sustava, posebno u bolnicama u sklopu kojih je i objedinjena nabava, te racionalno korištenje medicinskih uređaja.

Zbog zaplijenjenog porschea, iako je od njega ostala samo karoserija, bez motora, mjenjača, kotača, farova, pa čak i prednje haube, na dražbu riječke Porezne uprave potegli su kupci ne samo iz Rijeke, već i iz Zagreba i Varaždina. Ipak između više ponuđača kao najozbiljniji iskočili su mladić i vlasnik varaždinskog Auto Maka Dražen Kukec.

Spomenuti mladić, koji je licitirao samo za porsche, nakon kratko obavljenih formalnosti s povjerenstvom bez komentara je pobjegao od kamera i brzo nestao niz hodnik. Među šezdesetak okupljenih potencijalnih kupaca odmah se proširila priča kako je rastavljeni porsche zapravo kupljen za »gazdu«, navodno jednog građevinskog poduzetnika sa šireg područja Opatije, piše Novi list

Upućeni su procjenjivali kako je originalni vlasnik sam poskidao sve dijelove sa svog porschea kad je dobio obavijest o ovrsi te na taj način elegantno izbjegao da ostane bez skupocjenog sportskog automobila. Slično mišljenje spremno je pred kamere i novinarske mikrofone izrekao i poraženi u maratonskoj licitaciji, varaždinski trgovac automobilima Dražen Kukec.

'Mislim da je auto kupio gazda pošto su kod njega svi poskidani dijelovi. Licitirali smo koliko smo mogli, ali više nam se jednostavno nije isplatilo. Takav porsche na tržištu bi mogao postići cijenu od 25 do 30 tisuća eura, a sama karoserija izlicitirana je na 15.800 eura. Mi bi morali sami kupiti sve dijelove i osposobiti porsche za prodaju, a gazda će moći za samo nekoliko sati ponovo staviti sve što je poskidao, kaže Kukec.

Varaždinski trgovac s dražbe sigurno neće otići sasvim nezadovoljan, jer je ispod procijenjene vrijednosti izlicitirao ponuđene volvo s40 i BMW X5.

Detaljne pripreme oko poslovne dokumentacije, izrada kataloga i web stranice na francuskom jeziku, inovativni proizvodi i usluge samo su neke od prednosti koje bi hrvatski poduzetnici trebali i mogli iskoristiti u proboju na tržište Francuske, drugog gospdarstva po jačini u Eurospkoj uniji. Kako poslovati, pronaći partnera, te otkloniti nedostatke, predstavnicima naših tvrtki prezentirano je na seminaru »Kako poslovati s Francuskom« organiziranom u vijećnici Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Premda je Francuska šesti ulagač u Hrvatskoj po jačini, ali i šesta zemlja po broju turista koji posjećuju našu zemlju, te osma država s kojom imamo najbolju robnu razmjenu, prostora za veću suradnju ima napretek, naročito kada iduće godine uđemo u Europsku uniju, kada bi se, kako je istaknula Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose u HGK, i naša administracija, koju nam mnogi zamjeraju, trebala smanjiti, a time ubrzati poslovne aktivnosti.

Hrvatska i Francuska su kako bi poboljšale suradnju već prije potpisale Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, potpori malog i srednjeg gospodarstva, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak. Kao velika ulaganja u Hrvatsku valja istaknuti, možda i najveće, kada je 2006. godine Societe generali kupio Splitsku banku, pa kupnju Dukata od grupacije Lactalis, poslovanje banke BNP Paribasa, ali Bouyguesa koji je izgradio i u koncesiju dobio autocestu u Istri, za što je Skupnjak-Kapić rekla da je preteća javno privatnog vlasništva u Hrvatskoj.

Daljnja suradnja, ali i nove poslovne mogućnosti svoj potencijal imaju u brodogradnji, farmaceutskoj industriji, turizmu, autoindustriji, prehrambenoj industriji, strojogradnji, graditeljstvu, energetici i financijama. Kako je istaknula Skupnjak Kapić jednom kada se uđe na francusko tržište otvaraju se vrata cijelog svijeta, naročito u zemljama u kojima se govori Francuski, kao što su Belgija, kanadski Quebec, afričke zemlje...

S time se slaže i Jadranka Guy, vlasnica tvrtke »Jadranka« za poslovno savjetovanje na francuskom tržištu, koja u toj zemlji živi već 18 godina i dobro poznaje poslovne mogućnosti i poslovnu klimu. Dobrom realizacijom projekata u Francuskoj, naše se tvrtke munjevito mogu širiti na druga tržišta. Što se tiče otvaranja tvrtki u Francuskoj ili podružnica, Guy je istaknula da toj zemlji nedostaje srednjih tvrtki, jer 94 posto poduzeća zapošljava manje od deset djelatnika, a tek je 0,01 posto tvrtki s više od dvije tisuće radnika. No, kako bi se konkuriralo i »razbilo« dobru povezanost malih s najvećim francuskim tvrtkama treba izuzetno dobra organizacija. Kao jedan od vidova dobre mogućnosti za naše poduzetnike je i tzv. internet prodaja, jer kako kaže danas sve možete naručiti i kupiti preko interneta. U Francuskoj su tako prodajne transakcije u Francuskoj zabilježile promet od 37,7 milijardi eura, kupovalo je 30 milijuna kupaca putem više od sto tisuća web stranica, s prosječno 14 transakcija po kupcu.

Hrvatske tvrtke osim interneta imaju velike mogućnosti otvoriti tvrtke u Francuskoj, dapače, istaknula je da u pojedinim slučajevima u roku od 24 sata bez kapitala, možete otvoriti obrt. Za početak s manjim prometom, no, kasnije se poslovanje može razvijati. Za opstanak je potrebna dobra pripremljenost koja traje i do 6 mjeseci, katalog s inovativnim i zanimljivim proizvodima koji bi trebao biti na francuskom jeziku, odnosno »jeziku kupca«, jer je ipak riječ o tržištu od 65 milijuna kupaca. Također preporuča da dokumentacija za poslovanje bude u PDF formatu, dok je Francuzima jako zanimljivo prezentaciju o proizvodu vidjeti i putem kratkog youtube isječka. Poslovnog se pak partnera najbolje može pronaći na sajmovima i kongresima (o čemu se informacije mogu dobiti u našem ministarstvu gospodarstva), ali i kontaktiranjem jedne od 142 gospodarske komore u francuskoj, putem konzultantskih tvrtki te našeg veleposlanstva.

Svakako valja pri uspostavi kontakta navesti barem pet prednosti zbog čega bi francuski poduzetnik odabrao baš zainteresiranu hrvatsku tvrtku. Jedan od jakih aduta bi, smatra Guy, mogao biti i najava hrvatskog poduzetnika da će u slučaju realizacije suradnje zaposliti osobu sa znanjem francuskog jezika. Francuzi također izuzetno cijene razvijanje odnosa, čestu komunikaciju, izvrsnost, spremnost na promjene, poslovne posjete (barem svaka dva mjeseca), povjerenje i korektnost. Valja, kaže Guy, primjerice dobro organizirati i transport proizvoda u Francusku, jer njihove tvrtke vole dostavu proizvoda »pred vrata«.

Nadalje, valja istaknuti da su za veliki broj proizvoda obavezne francuske norme, a za one koje nisu, da »kupci ipak traže zadovoljavanje tih normi. Naime, jedna od francuskih specifičnosti je da je »kupac kralj«. Sve informacije o normama koje podliježu Association Française de Normalisation (AFNOR-u) mogu se naći na www.afnor.org.

Guy je napomenula i kao je u Francuskoj zakonski rok plaćanja do 60 dana, da poduzetnici vole česte individualne kontakte, te, a stavimo ruku na srce kod nas to i nije čest slučaj - »petak popodne je radni dan«. »I stoga se nemojte čuditi ako vas u petak oko 18.30 nazove partner iz Francuske s važnom stvari koja već u ponedjeljak u 7.30 sati mora biti riješena«, objasnila je Guy.

Novi šef HAC-a u intervjuu Večernjem listu priznaje da je Čačićev čovjek, ističući da je došao od HAC-a napraviti pravu tvrtku 'Napravili smo analizu stanja i zaustavili sve negativno što smo zatekli. A zatekli smo dugoročne ugovore koji su se potpisivali pred kraj mandata prošle uprave', tvrdi Guštin, upozoravajući na prezaduženost tvrtke zbog koje će biti obustavljeni radovi na nekim pravcima autocesta.

'Novim planom predviđamo zaustavljanje radova na Podravsko-bilogorskom ipsilonu, koji je ugovoren za dvije milijarde kuna, a tek je devet posto radova odrađeno', otkriva Guštin. Raskidanje ugovora najavljuje i za dionice Dubrovnik-Doli i Lekenik-Sisak, a most na Dravi gradit će se 'racionalnije'.

Plan restrukturiranja obuhvaća i smanjivanje troškova plaća te povećanje cijena cestarina. 'Zasad procjenjujem da bi se kroz program restrukturiranja HAC-a broj zaposlenih mogao smanjiti sedam posto. Riječ je o oko 200 ljudi. Neki će otići u prijevremene mirovine, a neki uz afirmativne otpremnine koje bi mogle biti i oko 150.000 kuna', najavljuje šef HAC-a očekujući od racionalizacije zaposlenih uštedu od oko 50 milijuna kuna godišnje.

Iako HAC Vladi još nije podnio zahtjev za povećanje cijena cestarina, Guštin priželjkuje poskupljenje cestarina od 15 posto: 'Ako bismo ih podigli 15 posto od 1. lipnja, procjenjujemo da bismo, uz zadržavanje iste cijene za ENC, dobili dodatnih 100 milijuna kuna godišnje.'

Većina ispitanika, njih 86 posto, vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u Europskoj uniji, 56 posto ih smatra da je hrvatska radna snaga konkurentna, a konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika, pokazalo je istraživanje portala MojPosao o tome što hrvatski građani očekuju od ulaska u europsku zajednicu i što misle kakve će to promjene donijeti na tržištu rada.

Istraživanje je provedeno među više od 500 ispitanika. Većina ih (86 posto) vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u europskoj zajednici – 41 posto ih smatra da će to potaknuti zapošljavanje domaćih radnika u inozemstvu, 30 posto se nada povećanju stranih investicija i otvaranju novih radnih mjesta, a 15 posto očekuje da će doći do rasta domaćeg gospodarstva. Nešto manje od polovice ispitanika (43 posto) smatra da će članstvo u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage. Istodobno 38 posto ispitanih je mišljenja da ulaskom Hrvatske u EU neće doći do značajnijih promjena na tržištu rada, barem ne prvih nekoliko godina.

Iako članstvo u EU donosi nove mogućnosti za hrvatske radnike, 35 posto ispitanika posao će probati prvo pronaći u domovini, a u inozemstvo će ići samo ukoliko bude potrebno, a poželjne destinacije su Austrija i Njemačka. Gotovo jednako toliko ispitanika (34 posto) već je krenulo ili će krenuti u potragu za poslom u zajednici europskih država. Većinom je riječ o nezaposlenim građanima (44 posto) i studentima (26 posto), dok su najčešći razlozi za odlazak 'trbuhom za kruhom' bolja plaća (66 posto), nedostatak posla u Hrvatskoj (59 posto) i bolji uvjeti rada (57 posto). Znatno manji dio ispitanika, njih 19 posto, odlučan je u potrazi posla isključivo unutar Hrvatske.

Iako većina ispitanika (56 posto) vjeruje da je hrvatska radna snaga konkurentna na europskom tržištu, najviše ih je mišljenja da naš obrazovni sustav ne daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada (45 posto). Četvrtina ispitanika (24 posto) smatra da hrvatski radnici nisu konkurentni, dok ih petina nije razmišljala o tome.

Gotovo polovica ispitanika (49 posto) smatra da ne bi imali problema s radom u Europskoj uniji kada je u pitanju poznavanje jezika. Pritom ih 69 posto kaže da nema problema s engleskim jezikom, dok je situacija s ostalim jezicima europske zajednice posve drugačija. Tek 16 posto ispitanika napredno poznaje njemački, 11 posto talijanski, a 4 posto španjolski.

Na pitanje hoće li se ulaskom u EU poboljšati radni uvjeti u Hrvatskoj (zaštita na radu, broj i plaćanje prekovremenih te ostali uvjeti radnog odnosa), 35 posto ih odgovara 'da', dok je 32 posto mišljenja da ulazak na to neće utjecati. Petina ih smatra da će ulaskom Hrvatske u EU radni uvjeti biti gori.

Kada je riječ o primanjima najviše ispitanika (34 posto) smatra da ulazak u EU neće utjecati na plaće, 28 posto ih misli kako će se smanjiti, a svega 15 posto da će plaće rasti.

Konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika, dok ih se 41 posto ne boji gubitka posla radi dolaska stranaca.  Strane konkurencije najviše se boje žene (52 posto) i zaposlenici sa srednjom stručnom spremom (54 posto).  

Više od polovice ispitanika (56 posto) podržava zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja koje će uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Za zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja izvan EU je 32 posto ispitanika, dok je 24 posto za zabranu zapošljavanja radnika iz svih zemalja EU-a.

Dva velika kišna pljuska jakog intenziteta na osječkom području, oba u trajanju po dvadesetak minuta - prvi između 8 i 8,30, a drugi između 10,15 i 10,45 sati, ovisno o dijelu grada – tijekom jučerašnjeg prijepodneva izazvala su niz problema.

"Samo u navedena dva navrata, prema prvim procjenama, palo je više od 20 litara kiše po četvernom metru", ističe osječki meteorolog Željko Lazanin. Po gradu su se “raspršili” djelatnici Vodovoda, vatrogasci i policija. Krešimir Nemčanin, voditelj PJ Kanalizacija u Vodovodu Osijek, naglašava kako su tijekom pljuskova, na dojave i pozive građana, imali ukupno 17 intervencija – deset u kojima su ispumpavali poplavljene podrume objekata te sedam, gdje se na ceste i ostale vanjske površine voda izlila iz kanalizacijskih slivnika koji nisu u tako kratkom vremenu mogli "progutati" velike količine vode. "Najviše vode nakupilo se na dijelu kod podvožnjaka u Ulici cara Hadrijana, gdje je čak na 15-ak minuta morao biti zaustavljen sav automobilski i tramvajski promet, te kod podvožnjaka na Vinkovačkoj.

Problema smo imali i na trasi kolektora kod Hotela Mursa, što nam se pri svakom jačem pljusku događa otkada je sagrađen Eurodom", navodi Nemčanin. Najveću intervenciju po opsegu imali su u novoj, narančastoj hali gradske tvrtke Poduzetnički inkubator BIOS, gdje je voda oštetila i probila krov i poplavila gornju i donju etažu, na kojima je smješteno 20-ak korisnika. Djelatnici tih tvrtki stoga su užurbano skupljali vodu s hodnika i iz svojih prostorija. "Odvodni sustav na krovu napravljen je tako da se sva voda slijeva kroz sredinu zgrade. U jednom trenutku količina vode postala je prevelika... Čim smo primijetili prve znakove curenja, pozvali smo vatrogasce i ugasili struju. Ne vjerujem da je razlog bilo lišće u odvodima jer ih redovito čistimo. Još ne znamo kolika je šteta", govori Ivo Koški, direktor BIOS-a. Inače, i vatrogasci su u podrumu njihove zgrade imali poplavu, ali su brzo ispumpali vodu

»Do kraja godine idemo sa strategijom industrijske politike za razdoblje od 2013. do 2020. godine, a također i s inovacijskom strategijom Hrvatske«, najavio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 7. konvenciji izvoznika.

Na ovogodišnjoj konvenciji izvoznika najviše se govorilo o investicijama, koje su, kako je ocijenjeno, gotovo stale.

»Moramo voditi politiku tako da investicije dolaze na izvozni proizvod, a treba potaknuti i domaće investitore«, kazao je Čačić.

Kao nove investitore koji bi pomogli stvaranju dodane vrijednosti vidi i mirovinske fondove, koji, kako kaže, još nisu ozbiljno u tomu i još lutaju po rubnim prostorima.

Linić je rekao i da često ne koristimo argument za koji smatra da je jako važan, a to je što su najveći investitori u Hrvatsku Austrijanci.

»Kompliment je u tomu što su oni naši susjedi i dobro nas poznaju. Pa kad oni procijenjuju, bez obzira na sve probleme, da u Hrvatsku vrijedi ulagati, to je dobra poruka i za druge“, smatra Čačić.

Što se tiče subvencija, rekao je da novac bacamo uludo, a posebno u poljoprivredi. Naglasio je da subvencije treba usmjeriti na inovacije i izvoz.

»Pred nama je perspektiva ili izvoziti ili nestati. Još uvijek nismo krivi, ali do kraja godine bit ćemo krivi«, zaključio je Čačić.

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika rekao je da su izvoznici dobro podnijeli udar krize te da su najzdraviji dio gospodarstva, no nema investicija.

»Radi se samo o održavanju, a amortizacija se jako primaknula investicijama«, rekao je Bago. Istaknuo je da je turizam jako bitan za hrvatsko gospodarstvo, ali ne može osigurati zapošljavanje i rast BDP-a.

»Bez investicija u tehnologiju i proizvodnju nema rasta u budućnosti«, rekao je Bago. Istaknuo je i da udio prerađivačke industrije u izvozu kontinuirano pada.

Prezentirao je i prijedlog teksta Deklaracije Hrvatskih izvoznika 2012. u kojoj su navedena očekivanja od Vlade među kojima su : zaštita hrvatskih izvoznika na tržištu CEFTA-e nakon ulaska Hrvatskeu EU, pokretanje investicija za proizvode za izvoz, osiguranje konkurentnih kredita, kao i izrada detaljne studije utjecaja ulaska Hrvatske u EU i program pripreme poduzetnika na uvjete poslovanja u EU.

Na konvenciji izvoznika tradicionalno su dodijeljene nagrade Zlatni ključ za najbolje izvoznike. U kategoriji Najbolji veliki izvoznik za 2011. goinu nagradu je dobio Končar-Energetski transformatori, u kategoriji srednji izvoznik, Zlatni ključ dobila je tvrtka Končar-Mjerni transformatori, dok je najbolji mali izvoznik A.M.S. Biomasa. Najinovativniji izvoznik u 2011. godini je tvrtka P.P.C. Buzet

Povjerenica za digitalni razvoj Neelie Kroes u lipnju će predstavit zakonski prijedlog čiji je cilj olakšati prekogranične elektroničke transakcije prihvaćanjem usklađenih elektroničkih potpisa, elektroničkog identiteta i elektroničkih usluga potvrde identiteta (elAS) u državama članicama, prema internom dokumentu Europske komisije.

Jasan regulatorni okvir za elAS povećat će prikladnost i povjerenje korisnika u digitalni svijet, stoji u dokumentu. To će povećati dostupnost prekograničnih i međusektorskih elAS-a te potaknuti uzlet prekograničnih elektroničkih transakcija u svim sektorima.

Unatoč naporima EU-a da se poveća sigurnost elektroničkih potpisa i povjerenje građana u virtualni identitet, prilagodba teče jako sporo. Elektronički potpisi ograničeni su na nekoliko sektora, kao što su sveučilišta. Većina država članica još nije uvela elektroničke osobne iskaznice, a neke, poput Velike Britanije, Danske i Irske, nemaju ni papirnate.

Povjerenica Kroes planira proširiti direktivu o elektroničkim potpisima iz 1999. U nju će uključiti usluge potvrde identiteta koje dopunjuju elektroničke potpise, kao što su elektronički pečati, oznake vremena i datuma i sl.

Bruxelles također traži obvezno priznavanje elektroničkih certifikata u svim državama članicama. Ne predviđa, međutim, uvođenje elektroničkih dokumenata u državama u kojima oni ne postoje, no očito namjerava potaknuti članice da to učine. Kada je riječ o zaštiti identiteta, prijedlog predviđa upozorenje na krađu ili zloporabu elektroničkog identiteta u roku od 24 sata.

Izrada Internet stranica | SEO | Internet oglašavanje | Marketing | Logo Dizajn | Grafička priprema

Favoriziranje stalno zaposlenih

Zakon o radu u Hrvatskoj pomalo je zastario i ne prepoznaje nove oblike rada, što s jedne strane potiče sivu ekonomiju, a s druge utječe na elastičnost tržišta rada. Jedan od zanimljivijih primjera nedovoljno kvalitetne regulacije je rad u zoni samostalnog rada, ono što u Hrvatskoj zovemo sustav RPO (redovni porezni obveznik). Obrti su poprilično dobro uređeni, ali slobodna zanimanja se u dijelu nametanja obveza tretiraju kao samozapošljavanje, ali kad su prava u pitanju, zakon je zakazao. U toj kategoriji radi oko 70.000 ljudi, a riječ je o zdravstvenim djelatnicima, veterinarima, odvjetnicima, javnim bilježnicima, revizorima, inženjerima, arhitektima, poreznim savjetnicima, stečajnim upraviteljima, turističkim djelatnicima, književnicima, izumiteljima, novinarima, umjetnicima i sportašima.

Riječ je o u svijetu popularnom freelancingu koji se u Hrvatskoj prilično stavio na stranu. Naime, raditi u slobodnom zanimanju znači imati porezne obveze, ali i suočiti se s nizom situacija u kojima ste tretirani kao radnik drugog reda. Država je pritom poprilično licemjerna pa tako od freelancera/RPO-ovaca naplaćuje apsolutno sve doprinose, osim za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, čak i doprinos za zapošljavanje, dok u isto vrijeme u slučaju zatvaranja slobodnog zanimanja ne garantira socijalnu zaštitu kroz naknadu za nezaposlenost. Taj doprinos koji se uplaćuje na mjesečnoj razini upravo i služi da bi se stvorio fond za isplatu naknada u vrijeme nezaposlenosti.

19088

Na njih imaju pravo samo stalno zaposleni radnici, što dovodi do apsurda. Radnici kojima je netko drugi uplaćivao doprinose imaju pravo na pomoć od države, dok u isto vrijeme osobe koje su svojom imovinom garantirale za porezne obveze nemaju pravo na pomoć u vremenima krize. Ipak valja znati da se naknada za nezaposlenost može dobiti u jednokratnom iznosu ukoliko namjeravate otvoriti samostalnu djelatnost. Stoga svim budućim freelancerima preporučujemo da, ukoliko su netom izašli iz radnog odnosa, iskoriste mogućnost unosnog poticaja koji im država pruža, jer ulaskom u samozapošljavanje od te iste države više neće dobiti pomoć.

Kreditna sposobnost - dobra volja osobnog bankara

Druga nelogičnost je i procjena kreditne sposobnosti. Zbog položaja u zakonu freenlanceri su u podređenom položaju i u matičnoj banci. Dok stalno zaposleni imaju pravo na prekoračenje računa, popularno nazvano odobreni minus, freelancer će morati donijeti bunt 'papira' svakih šest mjeseci da bi dokazao prihode koji su često viši nego u stalno zaposlenih. I kod podizanja kredita trebat će mu puno više vremena, strpljenja i dokumentacije nego stalno zaposlenom radniku. Ipak, na tom području praksa se mijenja znatno brže nego u radnom pravu. Porastom broja problematičnih klijenata, ali i povećanjem broja zaposlenih u slobodnim zanimanjima u zemljama vlasnika bankarskih grupacija u Hrvatskoj mijenja se i odnos bankara prema freelancerima. No nepravedno je da zakon nije izjednačio prava pa ishod zahtjeva za kredit, minus ili procjena kreditne sposobnosti ovise o kreativnosti osobnog bankara, a ne o zakonu.

Situacija je jednaka i na području prava RPO-ovaca koji su iskoristili mogućnost samozapošljavanja, koja u ovom slučaju ovise o volji poslodavca, a ne o zakonu. Plaćeni godišnji odmor, najavljeno otkazivanje suradnje, odnosno otkaz ili pravo na rodiljni dopust tako ostaje na razini poslodavca, odnosno naručitelja usluga ili rada i isporučitelja, a nije definirano radom. U Njemačkoj i Velikoj Britaniji zakon je precizno definirao plaćeni godišnji odmor i pravila otkazivanja suradnje. Tako u Velikoj Britaniji RPO-ovac koji za istog poslodavca redovito radi godinu dana ima zaštitu od nepravednog otkaza. Inače, od financijske krize broj freelancera povećao se za 12 posto i danas na taj način radi oko 1,6 milijuna ljudi. Najviše je novinara, književnika i umjetnika, a velik je porast slobodnih radnika u obrazovanju i IT sektoru. Njemački zakon sličan je hrvatskom pa je slobodan oblik zapošljavanja rezerviran za umjetnike, znanstvenike, autore, zdravstvene djelatnike te odvjetnike i konzultante. Njemački freelanceri nisu obvezni plaćati doprinose, mada moraju uplaćivati neki oblik zdravstvenog osiguranja po izboru, a prijedlog vlade kojim bi od 2013. morali mjesečno plaćati 350 eura i više u obvezni mirovinski fond dočekan je na nož. U Njemačkoj na taj način radi više od tri milijuna ljudi.

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije izvijestila je kako investicijski fond Arqaam Capital iz Dubaija kod Starog Grada na otoku Hvaru planira izgraditi hotel s pet zvjezdica, kapaciteta između 150 i 200 soba, te stotinjak luksuznih vila, ukupne vrijednosti 100 milijuna eura.

Investicija bi se trebala realizirati već naredne godine, a ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata još su tijekom 2008. i 2009. godine otkupili 16 hektara zemljišta.

Prema spomenutom izvoru, kompleksom kapaciteta 800 postelja upravljat će južnoafrički lanac Kerzner International Resorts u čijem sastavu djeluju naselja na Bahamima, Maldivima i Mauricijusu, Dubaiju, Meksiku, Maroku i Južnoafričkoj Republici.

Resort bi, podrazumijeva se, bio najvišeg standarda, uključivao bi, uz ostalo, wellness i rekreacijske sadržaje, trgovine i prostore za servisne usluge....

Posebno se ističe kako investitori planiraju minimalne intervencije u okoliš. Plan je, naime, da se projekt maksimalno uklopi u u mediteranski ambijent a da istodobno bude moderan i ekološki osjetljiv, što znači da će koristiti pasivni solarni sustav i obnovljive izvore energije.

S druge strane, na jugu Hrvatske, u Dubrovniku i okolici, drugi konzorcij, španjolski Summum design, planira obnoviti 23 ruševna ljetnikovca i vile. Oni bi nakon restauracije činili novi dubrovački hotelski lanac.

U konzorciju procjenjuju kako bi obnova prvih šest zgrada stajala 11 milijuna eura, a dubrovačkom bi se području na taj način osigurala 632 nova ležaja.

Predstavnici triju tvrtki članica konzorcija - Transmadrid, Rusticae i Estudio Lanzarote nedavno su dubrovačkim vlastima predstavili prvu fazu pilot-projekta. Ta faza obuhvaća obnovu ljetnikovaca Lazarević, Restić, Vodnica, Kaboga, Stay, Škaprlenda i Sorkočević u Rijeci dubrovačkoj, palača na Šipanu te višekatnica u Ulici braće Andrijića u jezgri Dubrovnika.

Na listi objekata poželjnih za restauraciju su i ladanjske, gospodske kuće i vile u Dubrovačkom primorju i Mljetu.

Projekt koji je najbliži realizaciji jest, međutim, turistička prenamjena samostana svete Marije na Mljetu u vlasništvu crkve u kojem bi se otvorilo 30 soba.

Da se pravi natjecateljski duh može njegovati od najmlađe dobi pokazale su splitske bebe. Neviđena zabava odigrala se u splitskom City Centar One u nedjelju gdje je održana velika utrka beba u puzanju.

Maleni hiperaktivci imali su priliku odmjeriti »puzačke snage« s vršnjacima, a oni oni koji su prvi stigli do cilja osvojiti i vrijedne nagrade.  Uz svekoliku podršku roditelja, baki i djedova, braće i sestra, rođaka, susjeda i prijatelja, natjecanje je održano u dvije kategorije – do 12 mjeseci i do 18 mjeseci.

Simpatično natjecanje koje je izazvalo veliko zanimanje održano je u sklopu dana posvećenih majkama i djeci, a tom prilikom u centru je postavljena atletska staza prilagođena malim »puzavcima« i ograđena balonima. Kako svi pravi sportaši imaju trenere, tako su i mali »trkači na sve četiri« imali svoju trenersku podršku i to mama i tata. Na atletskoj stazi tate su upućivale bebe, a mame su ih s  druge strane mamile njihovim omiljenim predmetima. A među predmetima kojima su mame dozivale svoje »puzavce« bilo je svega i svačega – od plišanih igračaka i lopti, duda i bočica, šarenih kocki i drugih omiljenih igračaka, preko smokića, keksića i drugih slatkiša u kojima bebe uživaju, sve do mobitela, fotoaparata te čak i daljnskih upravljača za televizor.

U kategoriji do 12 mjeseci pobijedio je Luka Rafanelli, a u kategoriji do 18 mjeseci Duje Brkljača. Pobjednicima, kao i svim sudionicima pripale su vrijedne nagrade.

Turizam je važan izvor prihoda za Hrvatsku, ali to ne znači da dolaskom turističke sezone prestaju važiti zakoni i propisi Republike Hrvatske.

Prekoračenja radnog vremena, ozvučene terase kao i žive svirke po teresama ugostiteljskih objekata su realnost turizma u Hrvatskoj.

Pri tome se turistički stručnjaci čudom čude kako se itko može žaliti na naš dobitni recept za turizam - buka, buka i što više buke.

Sarkastičnim izjavama o slanju čekova bez da turisti uopće dođu kod nas je samo pokazatelj slabe ili nikakve educiranosti o štetnosti buke na zdravlje ljudi. Svakodnevni kvalitetan san i odmor preduvjeti su za zdravlje svakog čovjeka i najčešće pritužbe na buku su na smetnje u tom vremenu. Buka djeluje stresogeno na organizam i ako su turisti došli na odmor, to nikako ne znači da su došli na noćne torture bukom iz kafića. Jedan od prvih znanstvenika koji je proučavao spavanje, William Dement, rekao je da je san najvažniji predskazatelj duljine života, možda čak važniji od pušenja, tjelovježbe ili visokog krvnog tlaka.

Treba produljiti radno vrijeme ugostiteljskim objektima koji su na lokacijama gdje njihova buka neće ometati život ljudi. S druge strane, striktno treba paziti da kafići koji se nalaze u blizini stambenih objekata ne prekoračuju radno vrijeme kao ni dozvoljene razine buke.

Ovim putem udruga "Želim miran život" želi pokazati kako se neke stvari u turizmu trebaju promijeniti, pa zato ovim putem pozivaju sve građane koji imaju problem s bukom da se jave u udrugu www.zmz.hr. Napominju da izvor buke nije važan.

Čak 74.284 zaposlena u ožujku su bili prijavljeni na osnovicu plaće ispod 2819 kuna, što odgovara iznosu minimalne plaće na razini države, pokazuje statistika Središnjeg registra osiguranika (Regos). Još 657.684 osiguranika bilo je prijavljeno je osnovicu do 7750 kuna,što je tek nešto više od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.

Ukratko, od 1.094.592 osiguranika, za koliko su poslodavci u ožujku prijavili podatke o isplati plaća, čak 731.968, ili više dvije trećine njih, zarađuje manje od državnog prosjeka. Oko tisuću radnika ima primanja između 7751 i 7761 kunu, dok preostalih 359.168 zaposlenih (točnije oko 33 posto od ukupnog broja prijavljenih) prima između spomenutog iznosa i 46.536 kuna. Riječ je o iznosu iznad kojega se ne zaračunava doprinos za mirovinsko osiguranje. Više od toga prima samo 2475 zaposlenih.

No, posebno zabrinjava to da podaci ukazuju na trend pada broja osiguranika za koje poslodavci predaju podatke o isplaćenim plaćama i doprinosima - još u siječnju u toj je evidenciji bilo 1.105.605 osoba, dok je u ožujku njihov broj pao za 11 tisuća.

Od toga je oko 7000 onih koji su osigurani i u drugom mirovinskom stupu. U odnosu na lanjski ožujak, kada je na evidenciji bilo 1.123.422 osiguranika, njihov broj se smanjio za 28.830 osiguranika.

Zanimljivo je da statistika istodobno ukazuje na značajni porast broja onih kojima su u prva tri mjeseca ove godine uplaćeni doprinosi temeljem tzv. drugog dohotkaa. Naime, u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine, oko 99.700 osoba ostvarilo je dohodaka temeljem ugovora o djelu.

U usporedbi s istim razdobljem 2011. godine, riječ je o povećanju za 36.530 osoba, ili za čak 57,84 posto različitih primatelja. Oko trećine tih osoba inače su nezaposlene, pa im je tzv. drugi dohodak, odnosno honorar jedini prihod. Lani je u tom statusu bilo tek oko 23 posto. Prosječna osnovica na koju honorarci plaćaju doprinos iznosi 3.566,64 kune, što je za čak 35,06 posto manje od prosjeka u istom razdoblju prošle godine (5.492,03 kune).

Stanje na tržištu nekretnina, koje na kontinentu i dalje uglavnom stagnira dok cijene 'jadranskih' kvadrata s dolaskom ljepšeg vremena već tradicionalno bilježe tek blagi rast, sljedećih bi mjeseci, prema najavama agencija koje se bave nekretninama, moglo 'podrhtavati' umjetno stvorenim ozračjem.

U drugom krugu glasovanja koje se protegnulo do pred jutro, Karamarko je dobio 971 glas, a njegov protukandidat Milan Kujundžić 860 glasova izaslanika.

Za predsjednika stranke glasovalo je 1845 izaslanika, važećih glasova bilo je 1834, a 11 je bilo nevažećih.

Jedan od utemeljitelja HDZ-a Tomislav Karamarko rođen je Zadru 1959.,a u Zagrebu je završio studij povijesti na Filozofskom fakultetu. Aktivno je sudjelovao u pripremi prvih višestranačkih demokratskih izbora u Hrvatskoj i obrani zemlje. Bio je šef Kabineta predsjednika Vlade RH 1991., šef Gregurićeve ratne Vlade te kasnije šef kabineta predsjednika Sabora.

Među ostalim obnašao je i dužnost načelnika zagrebačke Policijske uprave, te je od 1996. do 1998. bio pomoćnik ministra unutarnjih poslova.

Karamarko je 2000. bio voditelj izbornog stožera predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića a nakon njegova izbora za hrvatskog predsjednika postao je i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Na toj dužnosti ostao je do 2002., kada se zbog neslaganja oko stavova vezanih za prošlost Hrvatske i različitih viđenja hrvatske budućnosti razišao s predsjednikom Mesićem. Tada je nakratko napustio politiku i otišao u privatni sektor.

Ravnateljem Protuobavještajne agencije imenovan je 2004., a 2006. postao je ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije. Na dužnost ministra unutarnjih poslova dolazi 2008. U rujnu prošle godine ponovno je pristupio HDZ-u te je na posljednjim parlamentarnim izborima izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru.

I dalje prolaze godine, a Hrvatska ne može izvoziti svinjsko meso u zemlje EU-a, iako za to nema objektivnog razloga, kazao je u petak predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske Mladen Kušec na godišnja konferencija Europskog udruženja uzgajivača i proizvođača svinja (EPSPA) koja se održava u Zagrebu.

Kušec je dodao da mu je EU povjerenik nedavno ukazao na dva problema, zbog kojih nema ni simboličnog izvoza domaće svinjetine u zemlje EU. Prvi je, kaže, taj da su domaće farme nedovoljno zaštićene od kontakta sa divljim životinjama, a drugi je blizina zemalja, prije svega Srbije, u kojima i dalje postoji svinjska kuga.

No, Kušec drži da se radi o kontraditornostima, odnosno politici za koju drži da nema uporišta u realnosti, jer Hrvatska ima veliki broj potpuno sigurnih farmi, ali i nedovoljnu proizvodnju (170.000 krmača) svinjskog mesa za domaće potrebe.

To je naš najveći problem, jer se uvozi 60 posto svinjskog mesa u Hrvatsku. Primjerice, zaštićeni dalmatinski pršut se pravi od uvoznih butova, jer im domaći proizvođači ne mogu konkurirati, ističe Kušec.

Predstavnik austrijskog saveza uzgajivača tovljenika i odojka Peter Knapp kazao je da su i austrijski proizvođači svinja, koji su uglavnom mali proizvođači, imali velikih strahova od ulaska u EU. No, dobrom pripremom, prije svega farmera, koji moraju postati konkurentni, ali i uređenja tržišta, na koje se prodaje domaći proizvod po nešto većoj cijeni od uvoznog, uspjeli smo održati domaću proizvodnju.

Naime, potrošaču u Austriji, kaže Knapp, nije žao platiti nekoliko centi više po kilogramu mesa, ako zna da je kvalitetom bolji od uvoznog. Sve se to mora urediti certifikatima i standardima, ističe Knapp.

Izvršni direktor Agrokora za poljoprivredu Krešimir Kuterovac kazao je da se svinjogojstvo u posljednjih 20 godina promjenilo iz korijena od genetskog materijala, tova svinja i stočne hrane do tržišta mesa.

Primjerice, novi izazov za domaće uzgajivače svinja, ali i one u EU je odredba o dobrobiti životinja, koja određuje da se krmače moraju držati grupno, a ne pojedinačno u boksovima, najmanje tri mjeseca u godini. Agrokor ima 15.000 krmača, te 350.000 tovljenika godišnje.

Ta bi mjera, kaže, mogla smanjiti broj krmača za gotovo 20 posto, jer će zahtijevati od uzgajivača dodatna ulaganja u farme.

Trodnevna konferencija programski je podijeljena u dva dijela. Teorijski dio na kojemu će zemalje članice EPSPA podnositi izvješća o stanju u svinjogojstvu, aktualnoj problematici, prijedloge njihova rješenja, te buduće smjernice razvoja svinjogojstva, te praktičnom dijelu konferencije u kojem će 30-tak gostiju iz 10-ak zemalja oputovati u gater Lukavečki Čret gdje će se upoznati s uzgojem turopoljske svinje.

Hrvatski zdravstveni sustav ove godine imat će 700 milijuna kuna manje, ali i tako on može funkcionirati, rekao je na početku svog mandata ministar zdravlja Rajko Ostojić.Već desetljećima na granici izdržljivosti, mnogi će reći i duboko ispod nje, zdravstvo nam je u zadnjem rezanju državnih rashoda izgubilo milijardu proračunskih kuna.

Prije toga smanjena je i stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, koja se izdvaja iz plaća zaposlenih (s 15 na 13 posto), što je obrazloženo i preporukom glavnog ekonomista Banke za međunarodna plaćanja da se u financiranju zdravstva smanji udjel državnog zdravstvenog osiguranja i poveća udjel iz proračuna. Međutim, vidjeli smo, umjesto da je povećana, potpora države smanjena.

DUGOVI I LISTE ČEKANJA

Spomenutim financijskim rezovima rasterećeni su država i poslodavci, ali što je s pacijentima, građanima koji taj sustav i financiraju? Što je sa sustavom zdravstvene zaštite u zemlji, o Hrvatskoj je naravno riječ, u kojoj se danas živi 10 do 15 godina kraće nego u EU-u? U zemlji koju dogodine, nakon ulaska u EU, očekuje odljev oko 500 liječnika i 1.500 bolničarki. A već nam iz državnih bolnica dobri stručnjaci bježe na bolje plaćene pozicije u privatnim poliklinikama, gdje nemaju ni noćna dežurstva, ni hitne intervencije.

Sustav je to pritisnut golemim dugovima i predugim listama čekanja, u kojem rade nedovoljno plaćeni liječnici i drugi medicinari, golem i trom sustav, u kojem tranzicija predugo traje, a reforme ga samo okrznu, nikako da se cjelovito provedu i dobiju potrebnu financijsku potporu. A Europa pred vratima traži svoje visoke i skupe standarde, ne pita za mogućnosti. Postupnici, recimo, uvezeni sa Zapada, pojedinim strukama propisuju cijele nizove potrebnih pretraga prije postavljanja dijagnoze, a sve zato da se liječnik osigura, da mu nitko sutra ne bi mogao reći da nije poduzeo sve što je mogao.

Ministar Rajko Ostojić u svojim je dosadašnjim izjavama najavljivao uvođenje reda u kombiniranom (bolničko-privatnom) radu liječnika, popodnevni rad specijalističkih ambulanti, dnevne bolnice i poticanje obiteljskih liječnika da preuzmu dio obveza bolničkih kolega, racionalizaciju potrošnje lijekova na recepte, reformu sustava dopunskog zdravstvenog osiguranja i pretvaranje HZZO-a u osiguravateljsku tvrtku, koja će nuditi različite police zdravstvenog osiguranja, daljnju decentralizaciju zdravstvenog sustava...

NOVA STRATEGIJA

Prema nedavnom istraživanju javnog mijenja, najpopularniji ministar u sadašnjoj vladi - koji jedan dan u tjednu, srijedom, prima pacijente - obećao je osmisliti strategiju razvoja zdravstva da, kako je rekao, “hrvatska medicina 2020. godine bude u vrhu europske i svjetske medicine po kvaliteti zdravstvenog osoblja te po uređenosti sustava”.

Dakle, predstoji nam ili odvažna sustavna reforma ili propast. Kako ljudi iz sustava vide stanje u zdravstvu i kako bi oni rješavali kronične probleme te na koji se način osjećaju posljedice manjka proračunskog novca za zdravstvo, upitali smo pojedine liječnike, ali i ministra zdravlja.

GLAS SLAVONIJE SAZNAJE:
KOJI SU GORUĆI PROBLEMI U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU?

Ukupni dug zdravstvenog sustava viši od sedam milijardi kuna.

Nagomilana dugovanja bolnica preko 365 dana u milijunskim iznosima po pojedinim bolnicama.

Duge liste čekanja na dijagnostičke i terapijske zahvate.

Manjkava organizacija rada i nedovoljno korištenje postojećih resursa te loše upravljanje bolnicama.

KOJI SE KONKRETNI POTEZI PLANIRAJU ZA RJEŠAVANJE TIH PROBLEMA?

Podmirivanje dugovanja bolnica prema farmaceutskim tvrtkama (ovih dana uplaćeno je 284 milijuna kuna sukladno dogovoru).

Unaprjeđenje organizacije rada i praćenje učinkovitosti rada, orijentacija na jačanje izvanbolničke skrbi i dnevnih bolnica, planiranje razvoja pojedinih djelatnosti sukladno kategorijama bolnica.

Jače i odgovornije uključivanje vlasnika ustanova (i države i županija, odnosno gradova) u upravljanje bolnicom.

Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite.

Svođenje listi čekanja u medicinski prihvatljive granice po pojedinim dijagnozama kroz učinkovitije korištenje postojećih resursa, nabavu nedostatne medicinske opreme i potrebnih ugradbenih materijala, smanjenje broja nepotrebnih pretraga te transparentno informatičko upravljanje i praćenje listi čekanja.

KAKO ĆE SE NADOKNADITI MANJAK NOVCA U SUSTAVU?

Država će podmiriti svoja dugovanja prema HZZO-u (malo manje od tri milijarde kuna), a dugoročno ćemo tražiti i obvezu osnivača i vlasnika bolnica da se više brine o financijskom poslovanju svojih ustanova.

Objedinjenom javnom nabavom i određivanjem referentnih cijena smanjit će se troškovi medicinskih materijala i lijekova.

Donošenjem indikacijskih smjernica za pojedine pretrage smanjit će se broj nepotrebnih pretraga i, posljedično, udio tog troška.

Rješavanjem većeg broja kazuistike kroz dnevne bolnice dodatno će se rasteretiti bolnički proračuni.

SPOMENKA AVBERŠEK:
Tri točke za puniju blagajnu

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Spomenka Avberšek smatra da se hrvatsko zdravstvo treba ugledati na slovenski model. Sindikalistica predlaže tri točke koje bi bitno izmijenile sustav, poboljšale zdravstvenu skrb, ali i povećale novčana sredstva zahvaljujući transparentnijem poslovanju. Avberšek smatra da bi se samo primjenom ove tri točke sredstva u budžetu zdravstva povećala za 1,5 milijardi kuna. Imenovanje ravnatelja bolnica i sastave upravnih vijeća trebalo bi, prema njezinom mišljenju, u potpunosti prepustiti u ingerenciju ministra zdravlja. Druga za nju osobito važna stvar je centralizacija javne nabave, na koju se već dugo u nas ukazuje kao na plodno tlo za isisavanje novca iz javnog sustava. “Na lijekove, hranu i ortopedska pomagala odlazi 30 posto zdravstvenog budžeta, a sve to ide preko javne nabave”, upozorava Avberšek. Ona dodaje i treću točku, a to je informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava, također na jednom mjestu, kako bi se točno utvrdilo što se, gdje i kako radi. Na taj način bi se, osim djelatnika, kontrolirali i sami pacijenti, primjerice, njihova naručivanja za istu uslugu u više bolnica odjednom.

Kako je izvijestila policija, dječja igra kod trafostanice u selu Svinjarevci, na adresi Crkvena BB, završila je kobno kada je jedno dijete pogodio strujni udar.

Nesretno dijete od jačine udara je preminulo. U tijeku je policijski očevid, nakon čega bi trebalo biti poznato više detalja o tragičnoj nesreći.

Kada su u pitanju najljepše zemlje na svijetu mnogima prvo na pamet padaju one s plažama, poput tropskih otoka. No, čini se da korisnici Twittera i Pinteresta, to jest putnici koji su za potrebe odabira top najljepših zemalja objavljivali fotografije i opise zemalja, imaju drugačiji ukus. Tako je na ljestvici TOP 20 najljepših zemalja na svijetu prvo mjesto, s 36 posto glasova, neočekivano osvojila Latvija.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela mjere kojima se olakšava vraćanje kredita korisnicima modela kreditiranja A i A+ tako što se rok za otplatu kredita s tri godine produžuje na pet godina, a poček s godine dana na dvije godine.

Orešković u pismu navodi kako je prošlo više od pet mjeseci otkada je ministar Jakovina bio suočen s problematikom navednih tvrtki koje su zapale u velike teškoće, a da nije poduzeo ništa da se problemi riješe.

S čak pet mjeseci kašnjenja - tijekom kojih su Iločani morali birati i novi gradski parlament - u Iloku su napokon dignute ruke za gradski proračun za tekuću, 2012. godinu, težak nešto malo više od 29 milijuna kuna.

Predložen od gradonačelnika Miroslava Janića (HDZ), ali uz nekoliko amandmana što su ih podnijeli vijećnici HSS-a, HNS-a i HSP dr. A.Starčević, proračun je preksinoć na sjednici Gradskog vijeća podržalo 13 od ukupno 16 iločkih vijećnika. Zanimljive su, međutim, izglasane promjene jer donose - manje plaće gradskim čelnicima, a više novca za novorođenčad i prigradska naselja Bapsku, Šarengrad i Mohovo.

Tako će gradonačelniku Janiću plaća biti smanjena za deset posto, a automatizmom će manju volontersku naknadu, koja je dosad iznosila oko 3.500 kuna, dobivati i njegov zamjenik Darko Prskalo (HSP-AS). Dvojici gradonačelnikovih savjetnika, za komunalne poslove i za financije, volonterske su naknade prepolovljene pa će umjesto dosadašnjih 2.000 kuna sada dobivati po tisuću kuna mjesečno. Na 50 posto smanjenu naknadu može računati i predsjednik iločkog Gradskog vijeća, HSS-ovac Zvonimir Dragun, također volonter, kojeg tako sljeduje mjesečnih 1.000 kuna.

- Smanjenjima će se na godišnjoj razini uštedjeti 90.000 kuna - potvrdio je jučer gradonačelnik Janić.

Trećina tih sredstava preusmjerena je na povećanje rodiljnih naknada pa će ubuduće za svako novorođenče, a godišnje je u najistočnijem hrvatskom gradu 60-ak beba, obitelji u Iloku iz budžeta grada jednokratno dobiti 1.500 umjesto dosadašnjih tisuću kuna. Ostatak ušteđenog novca raspodijelit će se mjesnim odborima prigradskih naselja Bapska, Šarengrad i Mohovo.

Inače, prema riječima iločkog gradonačelnika, očekivanih dva milijuna kuna koji su se u ovogodišnji gradski budžet trebali sliti iz državne riznice palo je na 990.000 kuna, dok su porezni prihodi u 5-postotnom smanjenju u odnosu na 2011. Dodao je i kako je zbog kašnjenja s proračunom - zbog čega je Vlada RH početkom godine i raspustila gradski parlament i potom raspisala prijevremene izbore - zaustavljeno dovršenje projekta Visitor centra sredstvima IPA jer je realizirana polovica od planiranih pet milijuna kuna tako da se, nakon dovršetka same zgrade, nije nastavilo uređenje starog grada, odnosno parkovnih površina i staza.

Srezana i reprezentacija

Iločki vijećnici odlučili su i o smanjenju troškova reprezentacije. Novim prijedlogom proračuna ta je stavka bila srezana za 20 posto, da bi se u gradskoj vijećnici preksinoć usuglasili za još deset posto manje. Odluka znači da za reprezentaciju do kraja godine grad Ilok raspolaže s 55.000 kuna. Prema svemu sudeći, uz kavu i vodu, ili čašu vina gostima, bit će manje ručkova i protokolarnih poklona.

I dok aktualni trenutak i nije najbolji, Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta smatra kako razloga za optimizam ipak treba biti. "Ako ne bi bili optimistični, onda nas to ne bi poticalo da nađemo rješenje. Ne može ovaj dio Hrvatske ostati pustinja, tim više što postoje jaki prirodni resursi, što postoji značajna industrijska i obrtnička tradicija te jaka obrazovna industrija u Osijeku", kaže Singer.

Za privlačenje investitora potrebno je mijenjati zakonsku regulativu koja od njih često traži puno dozvola i borbe s administracijom, istaknuo je gradonačelnik Krešimir Bubalo. Grad je definirao i ostale smjernice razvoja.

"Tu prije svega mislimo na pronalaženje investitora vezano za Zračnu luku, ali isto tako još značajnije aktiviranje plovnog puta. Bitan nam je i nastavak koridora 5C radi boljeg povezivanja, a sigurno je da će onda i građevinska operativa imati više posla", rekao je Bubalo.

Ne znaju svi tko je premijer hrvatske Vlade, ali zato svi jako dobro znaju tko je Ava. Njezini biseri prepričavaju se tjednima, a svojim izjavama nasmijava cijelu naciju.

U ovom videu Avine provale dobile su novu dimenziju. Pomno smontirane i prekidane autorovim duhovitim komentarima i... nastala je ova urnebesna parodija. Eto, sad još samo čekamo da Ava od svojih najboljih izjava napiše neku knjigu ili barem pjesmu pa da možemo mirne duše pisati o nečem drugom.

Ministarstvo gospodarstva zakupilo je polugodišnji termin na Prvom programu Hrvatskog radija kako bi omogućilo promociju Prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.

Vi plaćate, mi ne pitamo

Račun je čist i ljubav je duga: Ministarstvo daje HRT-u 115 tisuća kuna, a Hrvatski radio dozvoljava Čačiću da priča što hoće i da se obračunava s kim hoće.

Nije li to prava senzacija nakon svih ovih godina?

Osim toga, ova novost otvara novu dimenziju političke promocije na javnom radiotelevizijskom servisu. Politika više neće, kao dosad, vršiti pritisak na urednike i novinare, a novinari se više neće praviti da postavljaju provokativna pitanja.

Platio za obračun

Ako Čačić poželi na državni račun obračunavati se s drugim medijima, s političkim protivnicima ili pak uzdizati samog sebe preko svake mjere, voditelj emisije nema pravo, a kamoli obavezu, u tome ga prekinuti.

Jer Čačić je to uredno platio. Iz proračuna.

Kao kod Hloverke

Nije to kao kad Čačić dođe u Dnevnik plus gdje ga Aleksandar Stanković priupita nešto o HNS-ovim direktorima, o HEP-u i o njegovu bahatom ponašanju, pa se Prvi potpredsjednik Vlade mora poslije izderavati na urednike i prijetiti da više nikad neće doći na HTV.

Ovo je kao kad Čačić dođe u emisiju Hloverke Novak Srzić. Samo uz čiste račune.

Nema veze što je premijer Milanović baš jučer rekao da, ako ovako nastavimo, uskoro nećemo imati ni za plaće. Za Čačićevu promociju na Hrvatskom radiju uvijek će biti. Zaboga, ako je država mogla u prva tri mjeseca dati čak 130 milijuna kuna više za svoje zaposlene, zašto onda ne bi dala 115 tisuća kuna za Prvog među zaposlenima?

Pobjedonosni model

Nema sumnje, ako je ikome u Vladi nasušno bio potreban kontrolirani komunikacijski kanal, onda je to bio Čačić. Svaki njegov susret s novinarima izazvao je seizmički poremećaj: ili je bio grub, ili bahat, ili bezobrazan, ili nedorečen, ili krivo shvaćen, ili je jednostavno trebao zašutjeti.

Sada je otkrio pobjedonosni model. Platio je emisiju u kojoj ga nitko neće provocirati i propitkivati, a neće ga ni krivo shvatiti jer, budimo realni, tko bi normalan slušao Čačićeve plaćene oglase.

Oglasna ploča

Predsjedniku HNS-a nužno je potrebno peglanje imidža, potrebna mu je i oglasna ploča na koju će okačiti nažvrljanu obavijest o svakom projektu kako bi ispalo da je on taj koji najviše radi, a potrebna mu je emisija u kojoj će se izdvojiti od ostatka Vlade. I od SDP-a.

Sve to je trebalo platiti. I sve to nije čak ni ispalo skupo. Premda ide s računom.

A što bi bila prava senzacija?

To je, dakle, senzacija. HRT je zaradio na političkoj promociji i čak je zaradio javno. Novinar Hrvatskog radija neće morati smišljati teška pitanja, niti će se morati plašiti grubih Čačićevih reakcija. A sam Čačić moći će mirne duše sjesti pred mikrofon bez straha od alergijskih reakcija.

Uzevši sve to u obzir, još smo i jeftino prošli.

Prošli bismo još jeftinije da je Čačić svoju promociju platio iz vlastitog džepa. Ali to bi tek bila senzacija.

HRT potvrdio: Porezni obveznici plaćaju 115 tisuća kuna Čačićevu samohvalu na Hrvatskom radiju

Radimir Čačić, ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade zagrabio je u državnu kasu kako bi jednom mjesečno nastupao u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija u kojoj bi objašnjavao svoje poteze te se, ako je suditi po prvoj emisiji, obračunavao s medijskim napisima koji uglavnom o njemu pišu negativno. Osim prvog programa HR-a, "Čačićeva" emisija ide i na ostale radio postaje pod HR-om  odnosno i na  HR radio Sljeme, Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Knin te Drugi program.

Nema se novca za projekte, ali za samohvalu se ima

Kako nam je potvrđeno, Ministarstvo gospodarstva potpisalo je nedavno ugovor s HRT-om o pokroviteljstvu nad emisijom Hrvatskog radija.

"Ugovor je sklopljen za razdoblje od 1. svibnja do 31. prosinca 2012. u ukupnom iznosu od 115.152 kn + PDV, prema cjeniku javno objavljenom na webu HRT-a. Emisija će se emitirati jednom mjesečno", stoji u službenom odgovoru kojeg smo dobili s Prisavlja.

"Mi imamo dužnost i obvezu obavještavati javnost o svom radu", komentirao je Čačić projekt Ministarstva na radiju. .

No, jučer umjesto o projektima Ministarstva gospodarstva, kako je i bilo zamišljeno u početku, prvu jučerašnju emisiju na Hrvatskom radiju Čačić je osobno iskoristio za obračun s pojedinim medijima. To  je postalo potpuno jasno nakon prvog pitanja voditeljice da komentira medijske napise o aktualnim potezima Vlade.

Čačić iskoristio prigodu

Osim kritiziranja medija Čačić je iskoristio prigodu te je za povećanje plaća u javnim tvrtkama direktno optužio bivšu HDZ-ovu vlast.

"U dobi od 11 do 15 godina hrvatski učenici se nalaze na poražavajućem 7. mjestu po debljini, svaki peti učenik u osnovnoj i srednjoj školi već puši. Jedan podatak koji će možda šokirati mnoge je da svaki peti srednjoškolac nikada ne pere zube, 66 posto njih nikada ne jede voće, a 76 posto ih nema povrće u svojem meniju", rekao je Jovanović.

"Dijabetes u kombinaciji s debljinom počinje jednom žlicom hrane previše"

U regiji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema ima oko 900 tisuća stanovnika, a 80.000 ima dijabetes. 40 posto ih ne zna da boluje od ove bolesti. Na regionalnoj konferenciji "Sveobuhvatni nacionalni pristup u prevenciji i liječenju šećerne bolesti", održanoj u Osijeku, doznalo se da je najpojavniji oblik bolesti dijabetes tipa 2. Liječnici su shvatili da nisu sami dovoljni u edukaciji pacijenata te da moraju uključiti, osim resornog ministarstva i ono znanosti, obrazovanja i sporta, medije i sve one koji mogu pomoći.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora dr. Željko Metelko kaže da dijabetes u kombinaciji s debljinom počinje jednom žlicom hrane previše, a može završiti brojnim komplikacijama. "U smislu amputacija noge, sljepoće, dijalize i svega ostaloga. Bolesnik koji prihvati naš pristup liječenju, znači da reducira svoju tjelesnu težinu, zapravo rješava i problem šećerne bolesti, masnoća, hipertenzije i zglobova, cijelog spektra stvari u kojima se troše enormna sredstva na lijekove. ako to ne napravi, skraćuje svoj životni vijek i ujedno smanjuje kvalitetu života", ukazao je Metelko.

Na konferenciji je sudjelovao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović koji je istaknuo važnost usvajanja zdravih životnih navika već u najranijoj dobi. "Moj je cilj da kroz promociju zdravstvenog odgoja omogućimo da djeca od najranijih godina usvajaju zdravije životne stilove, da se hrane kvalitetnije, da imaju veću tjelesnu aktivnost jer će to omogućiti prevenciju debljine, ali i bolesti ovisnosti i mentalnog i fizičkog zdravlja", ističe ministar.

U regionalnom centru Osijek pri KBC-u bilježe 26 tisuća dijabetičara. Prijašnji naziv dijabetesa tipa dva je starački dijabetes, no u posljednje se vrijeme pomladio. Najčešći je u četrdesetim godinama, no zna se pojaviti i u tridesetim i dvadesetim. Ova bolest se može spriječiti, no ako baš ne u potpunosti, onda sigurno svatko od nas promjenom životnih navika može pomaknuti granicu njene pojavnosti.

Još u pravom smislu riječi nije niti zaživio tzv. Linićev zakon, prema kojemu poslodavci više neće moći radnicima isplatiti plaće a da nisu isplatili i poreze i doprinose, a on je već doživio pravi fijasko.

Naime, kako doznajemo, već je četiri do pet većih tvrtki na istoku Hrvatske koje su već duže vrijeme u blokadi i gotovo pred stečajem radnicima ovaj mjesec isplatilo plaću na ruke, ali ne i doprinose. Tako se ipak pokazala neopravdanom bojazan da će stupanjem na snagu tog zakona poslodavci platiti pod pošto-poto davanja državi, a za radnike ako ima ima, a ako ne, nikom ništa.

O isplati plaća na ruke svi šute, i radnici i sindikati. Radnici jer su sretni da dobiju bilo što kako bi mogli prehraniti svoju obitelj, a sindikati u pravilu takav čin istovremeno i osuđuju, ali ga i opravdavaju. Kako doznajemo iz nekih sindikalnih krugova, tu je pretežito riječ o tvrtkama čiji vlasnici pokušavaju izbjeći stečaj i uz pomoć svojih poslovnih partnera tvrtku izvući iz problema. Navodno da se u rješenje problema u nekim tvrtkama uključila i sama država, koja ih je blokirala za porezni dug. No najzanimljivije je to što nitko niti pita, niti želi razgovarati o tomu odakle odjednom poslodavcima toliki “keš” za plaće kada su svi računi tih tvrtki već duže vrijeme blokirani od banaka.

Ovim će se projektom obnoviti zgrada Kurije Brnjaković u staroj gradskoj jezgri Iloka za potrebe turističko informacijskog centra i vinoteke, a uredit će se i parkovne površine po uzoru na Austriju i Njemačku.

Tako će turisti u Iloku ubuduće moći posjetiti Engleski i Francuski park te takozvanu staru tržnicu koja će osim turističke  imati i stvarnu trgovačku funkciju. Partneri na projektu su turistička zajednica grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija, Vinski klaster Srijem i županijska turistička zajednica.

Uz pomoć stotina polariziranih naočala, prilagođenih LCD ekrana i jedne kuće u Sydneyu, Lynx je stvorio specifičnu reklamu koja je vidljiva samo ako nosite gore spomenute naočale.

Radi se o Finskoj, Litvi, Letoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Švedskoj i Portugalu, a ostatak članica Europske unije zasad, prema nekim pokazateljima, ostaje pri politici koju su imali i za sve druge nove članice unije odnosno da će uvesti neku vrstu mjera i prema hrvatskoj radnoj snazi, saznaje Večernji.hr. 

Dopunu Zakona o tržištu električnom energijom Saboru je predstavila zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal. Pojasnila je da je bit tog zakona da se pojednostavi procedura za postavljanje jednostavnih projekata na jednostavnim građevinama kao što su male, integrirane, sunčane elektrane do 30 kW. 

Enrih Merdić, prvi čovjek borbe protiv komaraca u Osijeku i pročelnik Odjela za biologiju, na današnjem predstavljanju internetske karte pozvao je građane da posjetom fakultetske web stranice redovno provjeravaju prošlu, trenutnu i buduću situaciju s komarcima u gradu. Pod poveznicama 'jučer, danas i sutra' iznijeti su najnoviji podaci o komarcima i ucrtano je 16 mjernih postaja s navedenom trenutnom brojnošću odraslih komaraca.

U sedam godina značajno su poskupjeli i kruh, ulja i masti, cijene vode i odvodnje, električne energije, troškovi stanovanja, pa i troškovi zdravstva – čak 43 posto. Vjesnik.hr navodi i da su farmaceutski proizvodi skuplji za 23 posto u odnosu na 2005, a zubarske usluge za 26 posto.

Pad cijena, doduše, bilježe automobili, no njihovo je održavanje skuplje za 20-ak posto. Skuplje su i knjige – 10-ak posto, ugostiteljske usluge – 20 posto te frizerske usluge – 12 posto.

Na žalost, odnos cijena i plaća ostao je na istoj razini. 'Statistika ukazuje na to da danas s prosječnom plaćom živimo podjednako kao i 2005. godine. Kad se uspoređuju samo nominalni iznosi, prosječna neto plaća otada je porasla za oko 25 posto, što načelno 'pokriva' prosječan porast cijena. No značajno više rasli su osnovni troškovi prehrane i režija, koji čine najveći dio potrošačke košarice, što znači da sve veći dio troškova kućanstva u prosjeku otpada na te osnovne troškove', navodi Vjesnik.hr.

Plaće od početka godine konstantno padaju, pa je po podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata prosječna neto plaća u siječnju iznosila 5.643 kune. To je za pola posto manje u odnosu na prosinac prošle godine. Plaća je i za veljaču pala u odnosu na siječanjsku.

'Prosječna mirovina danas je oko 18 posto viša u odnosu na prosjek s početka 2005. godine, što znači da je realna vrijednost mirovina u odnosu na plaće danas bitno manja. To ukazuje i da se umirovljenici s primanjima koja su oko 18 posto viša puno teže nose s 25 posto većim troškovima prehrane i 40-ak posto većim troškovima stanovanja', zaključuje Vjesnik.hr, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku.

Tko kaže da Hrvati ne mogu parirati Iniesti, Xaviju, Pirlu…?! Eduardo da Silva tvrdi drukčije:

»Moramo proći skupinu, vjerujem da možemo do polufinala.«

Zar »samo« do polufinala?

»Želimo napraviti kvalitetan rezultat, a za mene je to - osvajanje Eura!«, ispravio se popularni vatreni carioca.

Ambijent na okupljanju hrvatske reprezentacije uoči priprema za EP vidljivo je poticajan…

»Uzbuđen sam što sam ovdje, pred nama su tri tjedna za pripreme. Imat ćemo priliku malo se družiti i uigrati. Sve tri utakmice u skupini ključne, najteže je dočepati se četvrtfinala. Protiv Irske smo favoriti i tu ćemo najvjerojatnije osjećati jako veliki pritisak. Nadam se da ćemo na toj utakmici biti dobro raspoloženi i u dobrom stanju«, dodao je Eduardo.

U napadu bi mogao ordinirati sa zahuktalim Nikicom Jelavićem.

»S ovakvom formom Jelavić odmah zaslužuje mjesto u početnoj postavi. Mislim da bismo trebali igru prilagoditi njemu.«

Na opasku da se njih dvojica mogu sjajno nadopunjavati, Eduardo je skromno uzvratio: »O tome će odlučiti izbornik. Uostalom, riječ je o utakmicama s tri različita suparnika, svaki od njih ima svoju drukčiju koncepciju.«

Eduardu će ovo biti prvo veliko natjecanje. Izbornik Zlatko Kranjčar nije ga vodio na SP 2006., uoči Eura 2008. je slomio nogu, a na SP 2010. nisu se plasirali…

»Dobro je, tu sam! Ali, treba se dobro pripremiti. Najvažnije mi je uhvatiti formu u pravo vrijeme, kad to bude najpotrebnije. Nedostaje mi utakmica, vjerujem da ću to nadoknaditi u ova tri tjedna priprema.«

To će ujedno biti i završen pripreme s aktualnim izbornikom Slavenom Bilićem, koji odmah nakon Eura odlazi u svoj novi klub, moskovski Lokomotiv.

»Slavenov će odlazak biti veliki hendikep za nas. Mislim da će biti teško ponoviti sve ono što smo napravili u ovih šest godina. Žao mi je što odlazi, ali s druge sam strane sretan zbog njega, jer Lokomotiv će mu biti novi veliki izazov. Svi mu želimo sve najbolje u novom klubu… Ali, sad trebamo postići pravi rezultat na Euru!«, zaključio je Eduardo.

Slično govori i Niko Kranjčar:

»Slavenu želimo sve najbolje u Lokomotivu, neka tamo bude što uspješniji. Ne vjerujem da će najava njegova odlaska utjecati na naše pripreme i nastup na Euru. Od srca mu želim sve najbolje.«

I Kranjčar je zdrav, spreman, ali…

»Da, sad sam zdrav, ali za formu ne znam što bih rekao… Nisam igrao nogomet četiri tjedna. Tek sam počeo raditi s loptom. Sad ću se tek na ovim pripremama priključiti pravim treninzima.«

Na Euru će ključna utakmica, kao i uvijek, biti - ona prva.

»Svi znamo da nam je taj start najvažniji, to stalno ponavljamo. Ako uzmemo tri boda protiv Republike Irske, lakše ćemo igrati i protiv Italije i Španjolske i probiti se u sljedeći krug«, dodao je Kranjčar.
»Navijamo za Bayern«

U finalu Lige prvaka Slaven Bilić će, lako je pogoditi - navijati za Bayern. Razlog su, dakako, »bavarski Hrvati« Ivica Olić i Danijel Pranjić.

»Želje su jasne: da naši igrači podignu pehar! Bayern ima šanse protiv Chelseaja u finalu bude li igrao kao protiv Reala, a ne kao protiv Borussije Dortmund. Dosta osciliraju, i jednima i drugima nedostaje puno igrača. Dajem malu prednost Bayernu, ali ne mogu do kraja biti objektivan. Igraju kod kuće što vrhunskoj momčadi kao Chelsea nije nedostatak. Ali, ipak je Bayern većinu utakmica na tom stadionu pobjeđivao. Osim toga, već su ispucali dovoljan broj poraza na svom stadionu ove sezone i zato im dajem malu prednost«, istaknuo je izbornik Slaven Bilić.

Strahu modernog doba ime je nomofobija. I sama pomisao da u džepu nema mobitela izaziva napadaj panike. Opsesivno provjeravanje propuštenih poziva, neodgovorenih SMS-ova, neposlanih emailova, simptomi su nomofobičara. U stalnom strahu da će izgubiti omiljeni uređaj više je od 60 posto osoba.

Kako je se riješiti? Psiholozi kažu, prvi je korak potraga za uzrokom fobije. 'Neko će imat fobiju jer ima sve moguće podatke u mobitelu, radoholičari će razviti fobiju jer se ne mogu odvojiti od posla, time ni od mobitela', objasnila je Tatjana Gjurković, psiholog.

Lana kaže, nije ovisnica, ali na gubitak mobitela ne može ni pomisliti. 'Mobitel ima užasno bitnu ulogu u mom životu, koristim ga svakodnevno za 1001 stvar - od toga što moram napraviti do koju knjigu pogledati', kaže Lana. 'Ne znam što bi da ga izgubim, bila bi jako tužna i neorganizirana', dodaje.

Fenomen se strelovito raširio pojavom smartphona. A najviše je izražen kod mladih, od 18 do 24 godine. Strah od odsječenosti od svijeta gubitkom informacija, kažu psiholozi, može se smanjiti. Kada je cijeli život na mobitelu, ne čudi ni strah od njegovog gubitka. I stalne provjere je li na mjestu. U prosjeku to radimo 34 puta na dan. Iako su muškarci ti koji imaju dva ili više mobitela, istraživanje kaže, od fenomena novog doba ipak više strahuju - žene.

Riječki poreznici će uglavnom prodavati automobile, ali su se na popisu našle i šivače mašine, aparati za zavarivanje, oprema za restorane, modne torbe i slično, piše Rijeka Danas.

Najskuplji izložak je prodavaonica brodske opreme vrijedna 235 tisuća kuna, dok ukupna ponuđena roba vrijedi oko četiri milijuna kuna.

Javna ponuda će se održati sljedećeg utorka u prostorijama riječke Porezne uprave. Nakon usmenog nadmetanja provest će se i postupak prikupljanja ponuda za neposrednu pogodbu kako bi se prodali izlošci koji ne budu prodani u tri pokušaja.

Rangiranje je obavljeno na temelju procjena resursa, zakonsko-regulatorskih uvjeta, povezanosti i znanstvene produkcije, odnosno outputa. U ukupnom poretku vrh liste predvode redom Sjedinjene Države, Švedska, Kanada, Finska, Danska, Švicarska i Norveška, dok su na začelje zasjele Hrvatska, Turska, Južnoafrička Republika, Indonezija i Indija. Slovenija je zauzela 28. mjesto, a ostale zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije nisu procjenjivane zbog nedostupnosti podataka.

Od okolnih zemalja iznad nas su Mađarska na 34. mjestu, Italija na 30, te Austrija na 12. Bolje od nas su čak i Bugarska na 31. te Rumunjska na 33.

U kategoriji okoliša, odnsosno regulatornih uvjeta sustava visokog obrazovanja u obzir su uzeti kriteriji poput širine izbora alternativnih oblika višeg obrazovanja, uvjeta za razvoj kompetitivnosti, mogućnosti koje se pružaju za žene i pripadnike nižih društveno-ekonomskih klasa te kvalitativne mjere obrazovne politike među kojima su raznovrsnost institucija (javnih, privatnih koje ovise o državi, te neovisnih privatnih), indeks kompetitivnosti i indeks kvalitete koji se temelji na anketama koje su provele institucije Universitas 21. Prema ovom mjerilu najbolji uvjeti postoje u Nizozemskoj, a slijede Hong Kong, Novi Zeland, SAD, Belgija, Poljska Australija i Japan. Najnepovoljniji regulatorni uvjeti su u Hrvatskoj, Turskoj i Grčkoj.

Naša je zemlja nešto bolje rangirana u kategoriji resursa – na 33. mjestu. Iznad nas su Italija, Slovenija i Poljska, a ispod, među ostalima, Rumunjska, Češka, Brazil, Indija, Slovačka i Bugarska. Najizdašnije u financiranju visokog obrazovanja su nordijske zemlje Finska, Norveška i Danska. Najveće ukupno ulaganje u visoko obrazovanje u smislu postotka BDP-a je u SAD-u i Kanadi.

U kategoriji povezanosti visokog obrazovanja s ostatkom društva, među kojima s industrijom i privatnim sektorom, te međunarodnim institucijama, zauzeli smo loše 39. mjesto. Visoka povezanost osigurava dvije vrijednosti visokog obrazovnog sustava: ona je indikator kvalitete poučavanja i istraživanja te apsorpcije novih otkrića i ideja.

Po utjecaju, odnosno produkciji koja se mjeri po broju znanstvenih radova, njihovom utjecaju, kvaliteti i broju istraživača, broju kvalitetnih sveučilišta te zaposlivosti visokoobrazovanih, rangirani smo na 40. mjesto. Sve europske zemlje po ovim su kriterijima bolje od nas – primjerice susjedna Slovenija je na 24. mjestu. Čelo liste predvodi SAD s daleko najvećom produkcijom, a zatim slijede Velika Britanija, Kanada, Finska, Švedska, Danska, Australija, Švicarska i Njemačka.

Sjetimo se što je govorio SDP-ovac Nenad Stazić u veljači 2010. godine. "Oni koji su izabrali HDZ-ove zastupnike ostaju bez plaće", grmio je u saborskoj raspravi o zahtjevu njegove stranke da se neisplata plaća proglasi kaznenim djelom.

"A oni koje su izabrali im kažu: pa što nas briga zašto ti plaću ne dobivaš, a radiš. Pa što se to nas tiče, pa mi smo tu u Saboru i imamo visoke plaće i naša neće biti neisplaćena".

Zastupnici HDZ-a tada su napustili sjednicu, što je britki Stazić nazvao "jednom od najvećih sramota koju jedan parlament uopće može doživjeti".

Što mislite koliko radnik može bez plaće?

Godinu dana kasnije, nakon što je HDZ napokon neisplatu plaće proglasio kaznenim djelom - ali s odgođenim rokom primjene - SDP-ova Ingrid Antičević Marinović u Saboru je kazala sljedeće: "Što mislite koliko dugo radnik može živjeti bez isplate plaće? Kako bi bilo da se premijerki ili ministrima ne isplati plaća, iako bi bez jedne, jer su inače velike, mogli nekako preživjeti".

Nedugo nakon toga, SDP je došao na vlast.

Porcija uvreda za kraj

Od tog trenutka zaposlenicima Vjesnika nisu isplaćene četiri plaće, zadnju su dobili u siječnju za prosinac. Oni rade, a ne primaju plaću. Prestali su izlaziti na papiru, nisu dobili otkaz, niti je proglašen stečaj.

Dobili su samo porciju uvreda od Slavka Linića i poruku Radimira Čačića da za njih više nema nade. Poručilo im se da su sami krivi što ih je bivša vlast uništila. Nova ih nema namjeru spašavati.

Ali, da bude stvar još gora, nema čak ni obraza ponoviti sve one oporbene floskule o zaštiti radnika.

Hrvatska socijalzajebancija

Umjesto toga, provodi u praksi Stazićev sarkastični komentar: "Pa što nas briga zašto ti plaću ne dobivaš, a radiš, pa što se to nas tiče, pa mi smo tu u Saboru i imamo visoke plaće i naša neće biti neisplaćena".

Tako izgleda SDP-ova skrb prema radnicima, građanima, zakonima i principima.

Ne samo da ne drži do političke dosljednosti - toga se najlakše odreći - nego ne pokazuje čak ni formalni interes za ljude koji žive od svoga rada, a kojima upravo državno poduzeće odbija isplatiti plaću. Čak četiri plaće.

Prima li Stazić plaću?

Poslužimo se SDP-ovom retorikom i upitajmo kako bi Staziću i Antičevićki bilo da im država ne isplati četiri plaće? Kako bi bilo Liniću i Čačiću? A tek Milanoviću?

Ovo nije priča o Vjesniku, premda je ona vrijedna prepričavanja. Ovo je priča o hrvatskoj socijaldemokraciji.

Onoj koja iz oporbene hladovine zdušno ustaje u obranu ljudi koji žive od svog rada, a onda s vladajuće uzvisine mirno ostavlja te ljude da rade bez plaće. Opcija koja je pozivala HDZ da uvede red u privatni sektor, ne može ga uvesti ni u državnom resoru.

SDP je prevario radnike

Ingrid Antičević je zamjerila HDZ-u da zakonskom odredbom o neisplati plaće zapravo "prevario radnike". A što je onda tek učinio SDP?

Nije ni pustio suzu, ni digao glas.

Mirno čeka da problem s kojim se ne zna nositi umre prirodnom smrću. Onako kako je čekao da mu vlast padne u krilo, sada čeka da mu padne kamen sa srca.

Kao što je poznato, u prva četiri mjeseca ove godine država je u proračun skupila dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, a istovremeno je potrošila manje nego lani.

Iako će unatoč tome državna blagajna i dalje biti u minusu, postavlja se pitanje može li Kukuriku vlada, točnije resorni ministar Slavko Linić taj 'višak' u blagajni usmjeriti prema investicijama ili prema građanima čiji su kućni budžeti neprestano pod sve žešćim udarima sve viših cijena komunalija, hrane, kredita...

Ekonomist Guste Santini informacije o boljem punjenju proračuna ne vidi u (pre)optimističnom svjetlu. 'Proračun što se puni, znači da se negdje uzima. Puni se zahvaljujući rastu, povećanju porezne presije. Reforma nije bila reforma, već fiskalni eksces jer nije napravljen smišljeno. Ne ide u pravcu dobroga, već u pravcu stare naše navade, a to je da se u Hrvatskoj ništa ne događa', smatra Santini.

Olakšanje za građane ne vidi ni sindikalist Krešimir Sever. On naglašava kako se proračun, između ostalog, bolje puni zbog 'treniranja' porezne discipline, što se očituje kroz prijetnje kaznama, ovrhama, stečajevima i blokadama prema dužnicima, ali isto tako i zbog toga što je gorivo bilo poskupjelo, a Vlada, kaže Sever, apsolutno nije intervenirala, no dok je bila oporba znala je predlagati.

'Sasvim je jasno da se proračun puno bolje puni na cijeni goriva od 11 nego od devet kuna, tu nisu ništa napravili, nego su samo kao hrčak vukli u proračun. Također, proračun se izdašnije puni s 25 nego s 23 posto PDV-a, a još će se bolje puniti nakon poskupljenja struje i plina, jer će na to obračunavati još dodatni PDV', kaže Sever.

Napominje kako su sindikati predlagali da se od dijela sredstava koja stižu u proračun zbog skuplje cijene goriva trebao naći model koji bi kroz subvenciju cijena dio troška 'vratio' građanima, ali su takve ideje, tvrdi Sever, odbačene. 'Isto će biti i sa strujom, i tako redom', dodaje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

'Vlada nema osjećaja za gospodarske i socijalne probleme, okrenuli su se na čudan način prema građanima. Sad su izravno krenuli na kolektivne ugovore državnih i javnih poduzeća, i očito državnih i javnih službi. Kad već ne mogu najsiromašnije dignuti, onda mogu i druge osiromašiti. To je totalno nakaradna politika. Jasno je da ova Vlada namjerava udariti izravno na kolektivne ugovore, ali su pametniji nego što je bila Račanova, pa to ne daju napismeno', kaže Sever.

Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović glavni razlog punjenja proračuna vidi u kvalitetnijoj naplati, a ne u povećanju poreznih opterećenja, odnosno višoj stopi PDV-a. On smatra da bi se u situaciji povećanog priljeva novca u državnu blagajnu morao naći model kako pomoći obiteljima i djeci.

'Od 2000. do 2003. godine smo imali porezne olakšice koje su se pokazale kao dobar medij, iako nisu toliko politički atraktivne. Treba vidjeti sve oblike pomoći obiteljima.

Također, prema umirovljenicima bi trebalo ići s određenom pomoći jer njih će prvenstveno pogoditi cjenovni udar koji će uslijediti povećanjem struje i plina. Do početka iduće zime ima se vremena pripremiti takav tip mjera', kaže Vidović.

Dodaje kako je možda upravo sada pravi trenutak da se zajedno s komercijalnim bankama krene u masovno kreditiranje i stipendiranje učenika i studenata gdje bi Vlada bila jamac za takve kredite. To je, smatra Vidović, višestruka korist i nije nemoguća misija.

Nije zaboravio ni ugroženu skupinu ljudi u području rada koja, prema njegovim riječima, šuti, trpi, ne zna hoće li idući mjesec dobiti plaću i imati posao, ne računa ju se ni u zaposlene ni u nezaposlene, a njoj nitko ne vodi računa.

'Ako ima novca, ne bi ga trebalo nužno i isključivo potrošiti za smanjenje deficita, nego ciljano usmjeriti prema obiteljima, djeci, mladima, učenicima i umirovljenicima', zaključuje bivši SDP-ov ministar.

Klinički bolnički centar Osijek, i nakon što je nova državna vlast vratila dio duga, još uvijek je dužan oko 290 milijuna kuna, ima previše zaposlenih u nezdravstvenom segmentu, a pojedini odjeli i klinike u iznimno su lošem stanju, i što se tiče prostora i opreme.

Zaključak je to ministra zdravlja Rajka Ostojića, koji je jučer prvi put posjetio osječku bolnicu. Nakon što je obišao dio bolničkog kompleksa, izgledao je šokirano. "Moram biti iskren – nakon što sam obišao Kliniku za neurologiju te Polikliniku i Kliniku za unutrašnje bolesti, ostao sam neugodno iznenađen i razočaran, u prvom redu uvjetima u kojima su pacijenti hospitalizirani ili dolaze na ambulantni pregled... Nevjerojatno. Dnevne bolnice i Hematologije i Gastroenterologije također rade u nepriličnim uvjetima", kazao je, naglasivši kako je za sve financijske i organizacijske probleme kriva nedavno razriješena uprava (mahom članovi HDZ-a, nap. a.). Istaknuo je kako su ukupni dugovi svih hrvatskih KBC-ova, dulji od godinu dana, iznosili 114 milijuna kuna, od čega je velik dio, čak 104 milijuna, napravila osječka bolnica! "Uz to, sva trgovačka društva tužila su prethodnu upravu i redovito naplaćivala zatezne kamate.

Primjerice, samo Vodovodu Osijek je ove godine za kamate uplaćeno čak 3,13 milijuna kuna! Za taj novac mogli smo kupiti bar tri ultrazvučna aparata", dodao je. Ukupni dugovi osječke bolnice, iznio je, prilikom preuzimanja vlasti iznosili su više od 380 milijuna kuna, a do sada je vraćeno oko 90 milijuna veledrogerijama. "Osječka bolnica trenutačno ima 3.259 zaposlenih, od kojih je u 2011. godini na neodređeno zaposleno njih gotovo 300, i to u nemedicinskom segmentu. Zbog tog naglog 'skoka' je omjer zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika sada 66:34, a morao bi biti najmanje 75:25. Od nove uprave očekujem smanjivanje lista čekanja, ujedinjeni i središnji hitni bolnički prijam te organizirane dnevne bolnice", najavio je ministar.

Kriza je prilika za pokretanje promjena koje će omogućiti lakše zapošljavanje, osobito mladima koji su najviše pogođeni gospodarskom stagnacijom Hrvatske u posljednje četiri godine. Dosad je hrvatski obrazovni sustav proizvodio ljude za Zavod za zapošljavanje. Obrazovati ljude za zanimanja koja su kod nas nezapošljiva nije pošteno ni prema mladima, ni prema njihovim roditeljima, a nije dobro ni za gospodarstvo i državu, rekao je prekjučer Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, obrazlažući zašto njegovo ministarstvo želi obrazovni sustav uskladiti s potrebama gospodarstva i razvojnim ciljevima Hrvatske.

- Ulaskom Hrvatske u EU, a to će se dogoditi 1. srpnja iduće godine, mnogi naši mladi ljudi zasigurno će potražiti posao izvan Hrvatske, a na nama je da im povećamo mogućnost zapošljavanja kod kuće, kazao je Mrsić na okruglom stolu "Tržište rada i kriza", u organizaciji časopisa Banka. Za početak, njegovo je ministarstvo, kaže, potaknulo Zakon o poticanju zapošljavanja, kojim će se mladima s diplomom omogućiti da steknu radno iskustvo od godinu dana, uz plaću od 1.600 kuna. Iduće godine, kaže Mrsić, ta će plaća možda biti veća, ali glavni je cilj već sada omogućiti neko radno iskustvo za više od 60 tisuća mladih ljudi u Hrvatskoj, koji takvog iskustva praktički nemaju.

Mnogo je veći problem to što u Hrvatskoj vlada velika neravnoteža između potreba gospodarstva i ponude zanimanja. O tome je opširno govorila Mrsićeva savjetnica Sanja Crnković Pozaić, primijetivši da u našoj državi nikad nismo mogli napraviti bilancu potreba radne snage. Ta je bilanca važna jer može obrazovnom sustavu pomoći da proizvodi zanimanja koja gospodarstvu trebaju. Ako želimo imati aktivnu politiku zapošljavanja, onda se - prema njezinim riječima - državne i lokalne vlasti moraju bolje organizirati, počevši od samog Ministarstva rada.

- Ministarstvo rada i Ministarstvo za regionalni razvoj trebaju biti odgovorni za stvaranje "hrvatskog kvalifikacijskog okvira". Oni moraju definirati potražnju i standarde zanimanja, rekla je Crnković Pozaić, koja već dulje vrijeme upozorava da aktivnog odnosa prema zapošljavanju ne može biti ako država pritom ne definira strateške razvojne ciljeve. Tako se može graditi sustav koji bi uključio buduće potrebe za radnom snagom, jer sadašnji sustav to ne omogućuje.

Sanja Crnković Pozaić je još prije dva mjeseca upozorila da u hrvatskim županijama postoje golemi viškovi ljudi obrazovanih za informatiku. Oni, rekla je, nađu posao prosječno za tri mjeseca, ali na mjestima kuhara ili konobara, dok se samo 17 posto informatičara zaposli u struci.

Međutim, profesor sa splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac smatra da obrazovni sustav ne može "mehanicistički" svoje upisne kvote prilagođavati kvotama zanimanja koja se traže na tržištu. Primjerice, rekao je, zbog liberalizacije otvaranja privatnih ljekarni skočila je potražnja za farmaceutima. Iako ne negira potrebu usklađivanja između obrazovnog sustav i gospodarstva, Mrnjavac je rekao da ga zanima što će se dogoditi kad se zadovolje te potrebe, koje su na tržištu rada često kratkoročne. Osim toga, mlade ljude ne može se prisiliti da se školuju za zanimanja koja ne žele, rekao je Mrnjavac, otkrivši da ni vlastitu kćer nije uspio nagovoriti da studira nešto što je, prema njegovu mišljenju, racionalnije.

Jesu li stipendije rješenje?

- Dio problema može se riješiti stipendijama. Poslodavci trebaju stipendirati zanimanja koja trebaju, a pritom im valja dati porezne olakšice, predložio je Božo Kovačević iz HSLS-a, koji je sjedio u publici. S njim se složio i Mrnjavac, napomenuvši da hrvatski obrazovani sustav ne može proizvoditi sva potrebna zanimanja, a dio stručnog kadra može se stipendirati i školovati u inozemstvu.

Dok stečaj “visi” nad nekoliko većih tvrtki u Osijeku i okolici, a imaju oko 1.000 radnika, na drugom kraju Hrvatske, na jugu, u nekadašnjem splitskom divu Dalamcijavinu on je od prošle srijede stvarnost.

Time se samo potvrdilo da (srednja) Dalmacija, uz propast Jadrankamena, Trimota, Adriachema, Montera, Sinjanke…, trenutno bukti u stečajevima, potvrđujući najave da nam pravi, veliki val stečajeva tek predstoji. Dalmacijavino još je jedna “priča iz Hrvatske” o stečajevima; on je ovdje bio neizbježan ako se zna da je tvrtka u blokadi sa 286 milijuna kn, a dugovanja mu se penju na 1,037 mlrd. kn, što je 5 puta više od vrijednosti imovine.
Radnici šute

Tvrtka je u blokadi s prekidima već 10 godina, a stečaj ju je zatekao s 452 radnika od kojih njih stotinjak ima uvjete za mirovinu. Većinski vlasnik je država, s 87 posto vlasništva, dok ostalo drže mali dioničari, ima na ime poreza, doprinosa, trošarina na alkoholna pića, PDV…, potraživanja od 880 milijuna kn.

Stečajni upravitelj, Osječanin Perica Mitrović, kaže kako je upravo nastavljena proizvodnja, a najprofitabilniji dio - proizvodnja alkoholnih pića, kreće po dobivanju trošarinskih brojeva ukinutih zbog neplaćanja.

- Cilj je nastavak proizvodnje s realno 200 radnika i tijekom nje naći (za)kupca imovine za što već ima upita, kaže Mitrović. Radnici potražuju šest plaća; isplaćena im je jedna i 2.500 kn neoporezivih potraživanja. A, upravo će plaće, čiju isplatu tzv. Linićev zakon, sa snagom od 1. svibnja, što onemogućuje isplatu neto plaća bez uplaćenih poreza i doprinosa, biti daljnji okidač za još veći broj stečajeva, procjenjuje Mitrović.

Naime, u našoj dosadašnjoj stečajnoj stvarnosti, radnici kao vjerovnici dizali su glas o krahu tvrtke, odnosno zatražili stečaj tek kada bi ostali i bez neto plaće, prethodno šuteći “jer su bar nešto dobivali”.

- Novim zakonom neizbježno je da će se stečajevi pokretati jer je kod nas bio običaj da se stečaj ne pokreće sve dok se isplaćuju neto plaće, a radnici ih pokreću tek kada one izostanu. To u praksi nije dobro jer se čini da samo radnici odlučuju o stečaju; svi ostali vjerovnici, naime, mogli su ga pokrenuti mnogo ranije, a članovima uprave to je bila zakonska obveza. Pred Hrvatskom su novi stečajevi jer kod mnogih subjekata neće moći biti isplaćivane bruto plaće pa će to biti dodatna “udarna igla” da radnici, tj. sindikati još češće pokreću stečajeve, procjenjuje Mitrović.

Nagomilana dugovanja

Upozorava na najčešću pogrešku - da tvrtke ne poštuju odredbe o blokadi od 60 dana nego u njoj bivaju višestruko duže, kada se iscrpe i nagomilaju dugovanjima.

- Zakonodavac je jasno rekao: uvjeti za stečaj su 60 dana neprekidne blokade i 21 dan od njenog isteka za prijavu. Tijela uprave dužna su u tom vremenu pokrenuti stečaj, u suprotnom čine kazneno djelo, kaže Mitrović. Umjesto komparacije u stečajevima tonuće Dalmacije i Slavonije, on ističe da cijela RH ima društava koja su višestruko premašila uvjete za pokretanje stečaja.

- Jednostavnim rječnikom rečeno, formalno i stvarno stanje moraju se uskladiti, kaže Mitrović. Inače, “jezikom” brojki, pri Trgovačkom sudu u Splitu stečaj Dalmacijavina ima redni broj 49., u Osijeku zadnje otvoreni ima redni broj 201. pri čemu je velik broj tvrtki bez i jednog zaposlenog.

Tvrtkama koje su dugo u blokadi stečaj jedini izlaz

Javnost prati i slučaj Jadrankamena čiji je stečajni upravitelj Ivo Bućan pod pritiskom sindikata dao ostavku, što potvrđuje da se gorčina radnika propašću tvrtke često svali na leđa stečajnih upravitelja, zaboravljajući da je on samo državni službenik koji je došao kada je “brod već potonuo”. - Društvima koja su dugo blokirana stečaj je jedini realni izlaz. No, on se pokreće prekasno pa radnici probleme prebacuju na stečajne suce, stečajne upravitelje, kaže Mitrović.

Jutarnji.hr donosi izjavu pomoćnika ravnatelja KBC-a Osijek dr. Branka Šegeca koji kaže kako situacija nije bila 'ni alarmantna ni opasna'.

'Bila je to bezopasna zmijica, no ja razumijem da na prvi pogled to može izgledati i drugačije. Nije to ništa neobično s obzirom na to da je bolnica smještena uz rijeku Dravu, ali najvažnije je da je sve prošlo bez većih problema. Mi ćemo svakako napraviti inspekciju bolničkog kruga kako bismo vidjeli ima li negdje neko leglo', izjavio Šegec.

"Uhodali smo se u poslu prijevoza, ostvareno je oko 200.000 kuna prometa, a iako je autobus prešao samo 50.000 kilometara, turistička agencija nam je prijeko potrebna", kazao je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Županje direktor Stanobiroa Branko Maričić. Naime, imali su ponuda da određena putovanja organiziraju u cijelosti, od prijevoza do objeda i ulaznica za kazalište, pa su u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Županja pokrenuli aktivnosti oko osnivanja turističke agencije.

Da je takva agencija potrebna potvrđuje i Mirko Bačić, direktor ureda TZ , koji se prisjeća da najmanje osam godina u Županji nema turističke agencije. "Nekada je postojala, radila je, a to koliko treba surađivati s agencijom najbolje znamo mi u Turističkoj zajednici. Stoga i podržavamo poduzete aktivnosti", naglasio je Bačić. Gradski autobus u tvrtki "Stanobiro" hvale, kažu kako je u tehničkome dijelu zadovoljio očekivanja, te imaju niz pozitivnih reakcija korisnika.

"U svibnju imamo 15-ak putovanja na relaciji Županja-Vinkovci jer prevozimo osnovce u školu plivanja na vinkovački bazen. Imamo dogovorena putovanja za Međugorje, Budimpeštu, Senj, Mrkopalj, Osijek, Novu Gradišku...", naglasio je pred vijećnicima Maričić. A kada bude osnovana i registrirana i turistička agencija, sigurno će i građani Županje, koji su do sada za svako duže putovanje ili godišnji odmor na Jadranu morali tražiti usluge vinkovačkih ili osječkih agencija, biti zadovoljni.

Predstavnici zagrebačke udruge Potrošač pozvali su građane da ne plaćaju fiksnu naknadu za vodu. Učinili su to kada su shvatili da je na računima za vodu od ovog mjeseca uvrštena i nova naknada u iznosu od 18,41 kunu. Riječ je o paušalu koji bi, navodno, trebao pokrivati dio održavanja priključka koji obuhvaća troškove očitavanja vodomjera, obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa.

Takvu naknadu primjerice Splićani već plaćaju, a tamošnji Vodovod se pozvao na Uredbu o najnižoj osnovici cijene vodnih usluga koja je na snazi od početka 2011. U Potrošaču smatraju da ta uredba nije u skladu s Ustavom pa su tražili da se preispita njena zakonitost.

Suprotnost s odredbama Zakona o zaštiti potrošača

"Činjenica jest da su Zagrepčani uvođenjem ove fiksne naknade dovedeni u gori položaj od Splićana jer oni po kućanstvu svaki mjesec plaćaju dodatnih 18 kuna, dok se kod nas ta naknada dijeli po stanovima, a njezin iznos ovisi i o profilu cijevi. To međutim ne mijenja na stvari da se naknada protuustavno naplaćuje i nama i njima", kazao je za Slobodnu Dalmaciju savjetnik udruge Dalmatinski potrošač Ante Tičić ističući kako fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga služi pokriću troškova koji uopće ne ovise o količini isporučenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedica priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine. Tičić također tvrdi kako prema Zakonu o zaštiti potrošača nije dopušteno naplaćivati izdavanje računa te očitovanje mjernih uređaja.

Stručnom žiriju teško je bilo odabrati najljepšu među 13 natjecateljica. Za novu šokačku kraljicu izabrana je Ksenija Paraga iz Feričanaca, drugo mjesto osvojila je Katarina Hasilo iz Nijemaca, dok se trećim mjestom na izboru okitila Brigita Tomašević iz Bekteža.

U kulturno-umjetničkom programu nastupili su TS “Duša bećarska”, Stanimir Perić na dvojnicama, Muška pjevačka skupina “Paorija” Tordinci, Muška pjevačka skupina “Poljari” Šiškovci, Manuela Ferić, Zvonko Lakušić, Ivana Dorušak, Matea Božić, TS “Skitnice” i Tomislav Vidinović.

Odnosi između Slovenije i Hrvatske su dobri i nije ih narušilo ni nedavno ponovno otvoreno pitanje Ljubljanske banke , jer se ništa ne mijenja, budući da obje vlade poštuju obveze koje su preuzeli njihovi prethodnici, zaključili su u utorak u Mariboru predsjednici hrvatske i slovenske vlade Zoran Milanović i Janez Janša .

U izjavi nakon sastanka, Janša je rekao kako su odnosi s Hrvatskom dobri i da osobito veseli porast gospodarske suradnje i u teškim kriznim vremenima, budući da je prošlogodišnja trgovinska razmjena iznosila više od dvije milijarde dolara. U posljednje vrijeme, po Janšinim riječima, pojavila su se neka pitanja koja se odnose na doba kad su obje države bile dijelovi bivše SFRJ, a i Slovenija i Hrvatska ta pitanja, kako je kazao, dijelom nastoje riješit sukcesijom a dijelom bilateralno, u korist građana svojih zemalja.  Iz tog je područja, kazao je Janša i pitanje podružnice Ljubljanske banke odnosno moguće obveze koje po toj osnovi mogu pripadati novoj Ljubljanskoj banci.

»Raduju me izjave predsjednika hrvatske vlade da na tom području sve ostaje kao što je bilo dogovoreno u trenutcima kad je Hrvatska u pregovorima o ulasku u EU zatvarala poglavlje IV., da se tu ništa nije promjenilo« kazao je Janša okupljenim novinarima.

 Slovenija je, po riječima svojeg premijera, također potvrdila da nova vlada poštuje sve obveze koje je preuzela bivša vlada ili slovenski parlament u vezi rješavanja pitanja granice i drugih stvari.  »Takvo stajalište obje strane, vjerujemo, rješava sve ono što se u posljednje vrijeme pojavilo kao otvoreno pitanje« rekao je Janša.

Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je da »ozbiljnih otvorenih pitanja između Slovenije i Hrvatske nema« već da postoje neka tehnička pitanja, kao i između bilo koje dvije zemlje, koja će se rješavati na tehničkoj razini. »Obveze koje je Hrvatska preuzela kao uvid u zatvaranje nekih poglavlja u postupku pregovora s EU – to je učinila bivša vlada – nas jednostavno obvezuje, bez ulaženja u detalje i u korisnost tih mjera za Hrvatsku, to je sad nebitno«, rekao je Milanović.

Milanović je objasnio da je hrvatska vlada prije tjedan dana povukla zaključak vezan uz Ljubljansku banku od prije dva-tri tjedna jer je bio »bespredmetan«, budući da je riječ o sudskom postupku na koji vlada nema pravo upliva. »Hrvatska vlada ni na koji način nije mijenjala svoje stajalište niti je zaključak implicirao nikakvu promjenu stajališta« dodao je Milanović, napomenuvši kako je zaključak povučen »kao akt dobre volje i dobre vjere«.

Janša je istaknuo kako obje vlade imaju želju da suradnja među državama protječe u prijateljskom ozračju i da su u njemu rješavaju preostala otvorena pitanja, istaknuvši da je Hrvatska peti najvažniji trgovinski partner Slovenije. Spomenuo je da će preostala tehnička pitanja, osobito iz područja energetike, infrastrukture i zaštite okoliša rješavati mješovito povjerenstvo, u kojem je Hrvatska svoje članove već imenovala, a Slovenija to treba učiniti u najskorije vrijeme, te izrazio očekivanje da će se povjerenstvo sastati prije ljeta.  Ulaskom Hrvatske u EU, napomenuo je Janša, otvaraju se i brojne mogućnosti na području intenzivne suradnje u navedenim područjima, o čemu će se u budućnosti morati intezivno razgovarati.

Ponovio je stajalište da Slovenija od samog početka svojim strateškim interesom smatra proširenje EU na Hrvatsku  a strateškim interesom Hrvatske i Slovenije ocjenio je jačanje procesa europskog proširenja kojim bi bile obuhvaćene sve zemlje regije.  »Sloveniji je u interesu da Hrvatska čim prije postane ne samo članica EU, već i drugih europskih integracija, poput schengenskog prostora, kad to ona bude željela i kad ispuni uvjete« rekao je Janša, ponovivši da je zato iznimno važno da se poštuju postojeći dogovori.

Govoreći o ratifikaciji hrvatskog Pristupnog ugovora s EU u slovenskom parlamentu, Milanović je istaknuo da će Slovenija u skladu s vlastitom procedurom odlučiti o ratifikaciji sporazuma kako bi Hrvatska na vrijeme, prema planu, ušla u EU u srpnju 2013.»Računamo da će postupak ratifikacije biti dovršen u roku koje je odredilo Europsko vijeće, odnosno do početka druge polovice iduće godine«, rekao je Janša i dodao da su sve ratifikacije u tom roku jednako vrijedne i imaju jednaku težinu, jer ne utječu na brzinu procesa.Milanović je napomenuo da ulazak Hrvatske u EU i Sloveniji i Hrvatskoj otvara novi svijet s obzirom na činjenicu da žive na istom prostoru i da vrlo dobro poznaju i vlastite i međusobne manje i vrline. »Zajedno nas ima 6,5 milijuna, što je malo, i moramo vidjeti koji su sve oblici suradnje i konvergencije, pa čak i očuvanja određenih pozicija koji bi bili isplativi hrvatskoj i sloveniji za zajednički nastup« rekao je Milanović, izrazivši uvjerenje da je »pred nama razdoblje potpuno nove suradnje u kvalitativnom smislu«.

Roman se bazira na povijesnim činjenicama, no on je intimna pripovijest o sudbini jednoga čovjeka u ratnom vrtlogu njemu daleke i nepoznate zemlje.
Autorica ulazi u dubinu ne samo povijesnih zbivanja na istoku Hrvatske, nego dotiče i odnos političkih elita u Europi i svijetu u tom, po Hrvatsku kobnom vremenu. Taj realistički dio
romana bazira na dokumentima sa suđenja u Beogradu i Vukovaru, o kojima javnost gotovo ništa ne zna, kao i na materijalu iz francuskog lokalnog lista grada Vesoula, odakle potječe glavni junak Jean-Michel, filmskim zapisima stranih novinara, kao i majčinim pismima. Time se daje snažno i neporecivo uporište za povijesnu potku koja je ipak samo temelj za poetsku priču o mladiću koji se našao pred neslućenim zlom koje nema potpunoga objašnjenja. Taj sukob završava tragedijom jer, kaže u proslovu autorica:"...Postoji zlo čiji su korijeni u paklu; njime u većoj ili manjoj mjeri upravlja sam Nečastivi". (Ferdinand Takač, SJ)

Roman je tako književno oblikovan u nekoliko različitih pisama i razina, a jedno je i imaginarni dnevnik Jeana-Michela, kojega je on stvarno vodio tijekom rata, ali je uništen na Ovčari. Tu se, kao i u oblikovanju glavnoga lika, mašta autorice uzdiže čas do onoga "sveznajućega" pisca, a čas iznosi intimne doživljaje i dramu vlastite obitelji koja je stradala u Vukovaru. Tako roman ima i značajke autobiografskoga rukopisa.
Roman obiluje i mnogim metafizičkim punktacijama oblikovanim artističkim i lirskim cezurama, simboličnim sukobom harmonije i sna nasuprot kaosa i zla, on ima i dimenzije apokrifnoga ikoničkog krika u pustinji svijeta, i ne posve na kraju, on sadrži duboku sakralnu kršćansku misao.

Nakladnik Antun Ivanković, predsjednik Udruge dr. Ante Starčević-Tovarnik, izložio se brojnim naporima kod realizacije romana, događaja vezanih uz dolazak obitelji Jeana-Michela u Vukovar 2011. godine, te vraćanje francuskoga dragovoljca u Registar branitelja, kao i dodjeli priznanja majci Lyliane. Ovo je jedan od rijetkih literarnih tekstova na temu Ovčare, a jedini roman do sada objavljen.

U tri vrlo karakteristične fotografije samoga Jeana-Michela koje su u knjizi, sažima se sva mladenačka ljepota i hrabrost, kao i slutnja skore smrti. Stoga autorica posvećuje roman njegovoj duši, duši Jeana-Michela Nicoliera.

Do 1. siječnja 2013. godine trebali bismo dobiti novi zakon o porezu na imovinu u kojemu će se pod povećalom naći nekretnine. Iako se najavljuje kako bi najveći stradalnici promjena trebale biti banke koje u svojem vlasništvu imaju na tisuće stanova, kao i privatne osobe čije nekretnine imaju visoku vrijednost, činjenica je da bi novi zakon mogao opaliti po džepu i "obične" građane. Čak 90 posto građana Hrvatske posjeduje stambeni prostor u kojem živi, što dovoljno govori koliko će ih se novi zakon ticati. Ipak, ministar financija Slavko Linić smiruje javnost porukama da će fokus biti na imovini koja nije u funkciji, prije svega na neprodanim stanovima kojima banke sada umjetno drže cijenu. Čak i kad se izuzmu hipoteke na stanove koje građani plaćaju, predviđa se da bi banke uvođenje novog poreza stajalo godišnje do sto milijuna kuna.

- Prijedlog se predstavlja vrlo plošno i jednostrano, ističe se da će lupiti porez po bankama i onima koji imaju "dvorce i palače", a zaboravlja se da golem dio građana živi u vlasititim domovima. Ako se uvede porez na nekretnine, on bi morao biti primjeren hrvatskim primanjima. Smatram da najavljeni porez ne bi smio biti veći od sadašnje komunalne naknade, kaže nam predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešmir Sever. Prosječnog Hrvata obradovala bi od opcija ona prema kojoj se nekretnine vrijedne do 100.000 eura ne bi oporezivale, a da bi se sva imovina preko toga oporezivala prema različitim stopama do maksimalnih dva posto. Ipak, službeni cilj zakona nije punjenje državne kase, nego stavljanje nekretnina u gospodarsku funkciju. “To je još jedna oduka prema neoliberalnim načelima. Tu svaka imovina treba biti u funkciji tržišta i poticati potrošnju, a da još pri tome država ubire novac. Takva je uostalom i praksa u nekim zapadnim zemljama gdje se de facto ne isplati imati vlastitu imovinu”, pojašnjava Sever.

Da bi zakon uopće mogao zaživjeti u praksi, država mora ispuniti nekoliko preduvjeta. Osnovni je da OIB zaživi u punoj snazi, što na primjeru lova na utajivače poreza daje ohrabrenja, no pravi izazovi tiču se procjene realne vrijednosti nekretnina koje bi jamčile pravedno oporezivanje. Skeptici, uostalom, tvrde da sličan pokušaj uvođenja poreza na imovinu nije zaživio u 80-ima, a da su spomenuti problemi zapravo isti. “Kad se bude uvodio porez, to mora biti prema onoj 'tri puta mjeri, jednom reži'. Mi smo u situaciji da oni najbogatiji ionako većinu svoje imovine nemaju u nekretninama. Ili imovina glasi na druge osobe, ili imaju dionice, ili su im vikendice, jahte i automobili u vlasništvu tvrtke. Zato pozivam na oprez pri donošenju da na kraju ne ispadne 'tjerali lisicu, istjerali medvjeda', pa da uvođenje poreza ode preko leđa svih građana, a ne onih najbogatijih”, upozorava Sever.

I umirovljenike u gospodarsku funkciju!?

Potreba da se nekretnine stave u "gospodarsku funkciju" trebala bi rezultirati i smanjenjem cijene stanova. Hrvati danas za godinu dana rada mogu kupiti šest kvadrata stana, a tu smo pri dnu europske ljestvice. No, "tjeranje" objekata u gospodarsku funkciju može imati i negativne posljedice, prije svega po staračka domaćinstva. “Što će biti s umirovljenicima koji imaju zemlju koja se ne obrađuje? Nisu rijetki takvi primjeri - imaju zemlju, a nemaju kupca, ili nekoga tko bi je obrađivao. Na njih se nikako ne smije udariti porez i na takve rupe u zakonu treba obratiti posebnu pažnju”, ističe Sever.

Kadetkinje, juniorke i seniorke osigurale su titulu državnih viceprvakinja, zlato su osvojile Josipa Belobrajdić u kategoriji solo junior i Megi Brekalo i Ivona Krajinović u kategoriji par junior. Seniorski par Andreja Lehrmajer i Gorana Tol osvojile su srebro, a broncu seniorski solo Nikolina Maganić.

Mažoretkinje grada Vukovara predstavljat će Hrvatsku na Europskom prvenstvu mažoretkinja, koje se ove godine održava u Francuskoj od 30. kolovoza do 01. rujna, kada će jedine imati predstavnike u svim kategorijama.

Nekad je bio vrstan obrambeni igrač, ali danas više ne može odoljeti suparničkim napadima… Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, Vlatko Marković, više nema kako i kome uklizati, svi ga uspijevaju i pretrčati i zaskočiti pa je odlučio - povući se s terena. U utorak je sazvao izbornu Skupštinu HNS-a za 5. srpnja i toga ćemo dana doznati novoga predsjednika Saveza!

»Izvješćujem vas da sam odlučio povući se s funkcije predsjednika Saveza nakon završetka Europskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini. S obzirom na proceduru, sazivam sjednicu Skupštine HNS-a koja će se održati 5. srpnja. Zahvaljujem svim članovima IO-a na suradnji«, provukao je Marković u pismenoj poruci, koju je javno pročitao glavni tajnik Zorislav Srebrić.
 
Doduše, Marković je još u kampanji 2010. godine, u utrci protiv svojega protukandidata Igora Štimca, pristao na ideju da njegov novi mandat, umjesto četiri godine, traje dvije, dakle do ljeta 2012. Marković je na tu ideju tada pristao, potom iznenađujuće odustao, a sad je opet - prihvatio. S obzirom na takvu prevrtljivost i iznenađujuće obrate i prevrate, ne bi bilo loše da je glavni tajnik Srebrić prethodno svratio do javnoga bilježnika i ovjerio Markovićevu pisanu poruku prije nego ju je pročitao pred novinarima. Bolje bi bilo da je sam predsjednik istupio pred diktafone i kamere…

»Ma, obratit će se i on. Predsjednik će biti još mjesec dana“, dodao je Srebrić.

IO ujedno će predložiti Skupštini da Markovića imenuje počasnim predsjednikom Saveza. Kako god, sad kreće borba za njegova nasljednika, a jedini ozbiljniji kandidat zasad je Davor Šuker. Njega će službeno kandidirati Zagrebački nogometni savez što znači da mu protukandidat ne može biti nitko tko ima prebivalište u Zagrebu, pa tako ni Dario Šimić niti Zvonimir Boban. Dakako, i Šukerovo je prebivalište u Zagrebu pa ga po toj osnovi formalno mora kandidirati tek ZNS, a ne, primjerice NS Osječko-baranjske županije. U propisima, doduše, postoji ventil po kojem bi Šimića ili Bobana ili bilo kojega drugog kandidata, neovisno o prebivalištu, mogla kandidirati Udruga prvoligaša. No, tako stoji u teoriji, ali i Udruga je sklonija Šukeru…

Kako god, i sam je Šuker, napuštajući Kuću nogometa po završetku sjednice IO-a u utorak, u prolazu dobacio:

»Zadovoljan sam kako je protekla sjednica IO-a i kako se ponašao predsjednik Marković. Skupština će biti početkom srpnja…«

Srebrić, pak, nije mogao odmah odgovoriti na upit koliko je županijskih saveza zasad podržalo Šukerovu kandidaturu.

»Mogu samo reći da je njegova kandidatura dobila podršku u svakoj županiji u kojoj je održana sjednica Skupštine«, izvijestio je Srebrić.

Zanimljiv je i status samoga Srebrića. Najavljene će kadrovske promjene okrznuti i njega.

»Na kojoj se poziciji vidim u novom sazivu Saveza? Ma, ja o razmišljam o nogometu 24 sata dnevno, dakle čak i kad spavam. Imam toliko aktivnosti i obaveza da se teško može drukčije.«

Dio je medija najavio da će u Srebrićevu fotelju uskočiti Vlado Iveta, voditelj pravnih poslova u HNS-u.

»Ja glavni tajnik? Oprostite, ali HNS ima glavnoga tajnika, to je gospodin Srebrić. Tko će biti 5. srpnja? I tada će biti gospodin Srebrić«, uzvratio je Iveta.

U ovome je trenutku, dakako, uz predsjedničku utrku, jednako intrigantan i lov na novoga izbornika. I dok je Šuker naoko siguran novi predsjednik, u jednakoj je mjeri i Štimac naoko siguran novi izbornik. Paradoks je, međutim, da je Štimac još uvijek pod suspenzijom HNS-a uslijed puča kojega je pokušao izvesti početkom prošle godine. I dok je, primjerice, IO HNS-a u utorak ukinuo suspenziju Nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije, nije mogao isti manevar učiniti i na Štimčevu slučaju.

»Razlog je jednostavan: Štimca je suspendirala Skupština HNS-a i jedino ona ima mogućnost ukinuti suspenziju. Odluku o suspenziji Dubrovačko-neretvanskog NS-a donio je IO HNS-a pa ju je, sukladno tome, ovlašten i ukinuti«, pojasnio je Srebrić.

Unutar sljedeća dva tjedna na rasporedu će biti nova sjednica IO-a i na njoj će, po svemu sudeći, biti riječi o novom izborniku.

Predavač je bio g. Tomo Trstenjak, inspektor zaštite okoliša iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a seminaru je nazočilo XX (broj ću upisati nakon prezentacije) tvrtki.

Nazočni su upoznati s propisima iz područja zaštite okoliša (Zakon o otpadu NN 178/04,111/06, 60/08, 87/09; Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/07, 111/07; Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša NN 35/08; pravilnici za posebne kategorije otpada) prema kojima su pravne i fizičke osobe koje imaju djelatnosti s utjecajem na stanje okoliša dužne voditi dokumentaciju o emisijama u okoliš (prateći listovi za otpad, očevidnici otpada, planovi gospodarenja otpadom, prijave u Registar onečišćavanja okoliša).

Svrha ovog interaktivnog seminara je olakšati poduzetnicima ispunjavanje zakonske obveze u skladu sa navedenim zakonskim propisima.

Prvostupanjsko je sudsko vijeće, podsjećamo, Gotovinu osudilo na 24 godine, a Markača na 18 godina zatvora. Ivan Čermak u prvostupanjskom je postupku oslobođen krivnje.

Sudsko vijeće na čelu s Alphonseom Oriejem proglasilo je Gotovinu i Markača sudionicima udruženog zločinačkog pothvata, kojeg je Franjo Tuđman formirao s ciljem provođenja etničkog čišćenja na području Krajine.

Akcija Oluja, stajalo je u obrazloženju presude, bila je legitimna vojna akcija, ali u njenom sklopu djelovao je i udruženi zločinački pothvat. Gotovina i Markač zbog progona, pljačke, zlostavljanja i ubojstava srpskih civila proglašeni su krivima za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnih pravila.

U žalbenom postupku obrana ne može uvoditi nove dokaze. Njihov je cilj stoga pokazati da je prvostupanjsko vijeće pogrešno protumačilo dokazni materijal koji je predstavljen tijekom glavne rasprave. Odvjetnici Gotovine i Markača pokušat će dokazati da nije bilo prekomjernog granatiranja Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca, te na taj način srušiti tezu o udruženom zločinačkom pothvatu.

1. Udruženi zločinački pothvat

Kao najslabiju točku prvostupanjske presude protiv Gotovine i Markača, odvjetnici su identificirali tezu o udruženom zločinačkom pothvatu (UZP). Cilj obrane u žalbenom postupku je dokazati da UZP-a nije bilo, odnosno da Gotovina i Markač u njemu nisu sudjelovali.

Otegotna okolnost za obranu u ovom pogledu je "Brijunski transkript", na kojem tužiteljstvo gradi dobar dio optužnice. Iz tog je transkripta, tvrdi tužiteljstvo, sasvim jasno da je Tuđmanov plan bio protjerati Srbe iz Krajine, pri čemu su mu generali Hrvatske vojske (HV) asistirali.

Tuđmanov je plan, prema "Brijunskom transkriptu", bio zastrašiti civile kako bi ih se natjeralo na bijeg. "Kad krenu civili, krenut će i vojska", tumačio je Tuđman svojim pobočnicima. Tužiteljstvo iz "Brijunskog transkripta" posebno naglašava sljedeću Gotovininu tvrdnju: "Ako je zapovijed za udar na Knin, mi ga za nekoliko sati rušimo kompletno".

Odvjetnici Gotovine i Markača pred sudom tvrde, pozivajući se na izjave svjedoka, da civilno stanovništvo iz Krajine nije bježalo zbog agresije HV-a, već zbog naredbe o evakuaciji koju je izdala vlada tzv. Republike Srpske Krajine. Tužiteljstvo priznaje da je naređenje o evakuaciji postojalo, ali ističe da je ono izdano prekasno i da nije imalo presudan utjecaj na progon Srba iz Krajine.

2. Prekomjerno granatiranje

U tom pogledu je obrana Gotovine i Markača posebno fokusirana na optužbe zbog prekomjernog granatiranja. Obrana tvrdi da neselektivnog granatiranja nije bilo te da, ukoliko to dokažu, mora pasti i teza o UZP-u, odnosno Gotovininom i Markačevom sudjelovanju u istom.

Kao dokaz prekomjernog granatiranja, prvostupanjsko vijeće prihvatilo je granate koje su pale u radijusu većem od 200 metara od legitimnih vojnih ciljeva. Takvih granata u Kninu je bilo najmanje 50, u Benkovcu najmanje 10, u Gračacu najmanje četiri, a u Obrovcu najmanje dvije.

No, obrana ističe da je Oriejevo sudsko vijeće samoinicijativno uvelo pravilo o radijusu od 200 metara, odnosno da se tužiteljstvo u prvostupanjskom postupku na to pravilo nije pozivalo, niti je obrana imala priliku iznijeti kontra argumente.

Odvjetnici Gotovine i Markača ujedno tvrde i da je došlo do zamjene teza, odnosno da obrana mora dokazati da nisu granatirana civilna područja, umjesto da tužiteljstvo dokaže da jesu. Tužiteljstvo, s druge strane, tvrdi da meta topništva HV-a nisu bili vojni ciljevi u navedenim gradovima, već čitavi gradovi.

Obrana također osporava tvrdnju da je na civilna područja u Kninu palo najmanje 50 granata HV-a. Najmanje 40 od tih granata, tvrde odvjetnici, ispalili su pripadnici srpskih oružanih snaga, kada su 4. kolovoza 1995. gađali konvoj UN-a u Kninu.

U korist Gotovine i Markača ide argument, kojeg je prihvatio i glavni sudac Theodor Meron, da u granatiranju Knina gotovo i nije bilo civilnih žrtava. Da je granatiranje doista bilo neselektivno, tvrdi obrana, broj mrtvih civila bio bi nezanemariv. No, tužiteljstvo ne isključuje da je civilnih žrtava bilo više nego što je zabilježeno, te napominje da u ovom specifičnom postupku nije ni bilo nužno pokazati koliko je civila stradalo u granatiranju.

Čak i ako obrana dokaže da Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac nisu prekomjerno granatirani, pitanje je hoće li to biti dovoljno za rušenje teze o UZP-u. Tužiteljstvo, naime, ističe da je neosporno da je Krajina etnički očišćena, te da je prognanicima onemogućen povratak u njihove domove. No, čak i ako UZP ostane, sud bi mogao zaključiti da su Gotovina i Markač u njemu igrali minornu ulogu, te im na račun toga smanjiti kaznu.

3. Zločini nad civilima za vrijeme i nakon Oluje

Zapovjedna odgovornost dio je optužnice od kojeg se Gotovina i Markač gotovo sigurno neće izvući. Nesporno je da su hrvatski vojnici za vrijeme i nakon Oluje činili ratne zločine nad Srbima, kao i da dobar dio tih zločina nije sankcioniran.

Tužiteljstvo tvrdi da su optuženi generali morali biti svjesni da od takvih zločina postoji realna opasnost, ali se svejedno nisu dovoljno angažirali na prevenciji i sankcioniranju zločina. Teze obrane da su generali djelovali u najboljoj namjeri, odnosno da su vjerovali da njihovi podređeni ispunjavaju svoje dužnosti, za sud sasvim sigurno neće biti dovoljno uvjerljive.

Gotovinu od zapovjedne odgovornosti ne može apsolvirati ni tvrdnja njegovih odvjetnika da je nakon Oluje otišao u Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je i dalje bio glavni zapovjednik HV-a u Zbornom području Split.

Nema, međutim, nikakve sumnje da bi Gotovinu i Markača zadovoljilo već i osporavanje prekomjernog granatiranja, odnosno rušenje teze o njihovom sudjelovanju u UZP-u. Ukoliko ih na koncu budu teretili samo po zapovjednoj odgovornosti, Gotovina može maksimalno dobiti desetak godina zatvora, a Markač vjerojatno i manje.

Podsjećamo, Gotovina je u haškom pritvoru od prosinca 2005., a Markač od prosinca 2008. godine.

- Grad Zagreb prepoznao je važnost ovoga događaja ne samo kao sportske manifestacije, nego kao događaja iznimno bitnog za turističku ponudu grada. Osim što utrka ima međunarodni karakter, zbog čega ju je uostalom prošle godine prenosio i više puta reprizirao Eurosport, vjerujemo kako će puno učiniti za promociju Zagreba i da će privući veliki broj posjetitelja i iz inozemstva - istaknuo je Emer.

Na pitanje tko će ove godine biti natjecatelji u utrci, Emer je istaknuo kako je riječ o najboljim akrobatskim pilotima jer malo tko ima dozvolu letjeti akrobacije kakve ih očekuju na Jarunu.

- Naš Branimir Ambreković zasigurno će se opet natjecati i pokušati osvojiti medalju koja mu je prošle godine za dlaku izmakla. Jarunsku utrku će letjeti i Martin Vecko, kojeg vjerujem da ne moramo posebno predstavljati jer su za njega čuli čak i oni koji nisu bili zaljubljenici u akrobatsko letenje. Tu su još i Tomo Poljanec, pobjednik prošlogodišnjeg AA-Racea, Jago Stemberger i Andrew Bickmore - kazao je Emer.

Dodao je kako će program u usporedbi s prošlogodišnjim biti nešto izmijenjen, a utrka još zanimljivija i teža za natjecatelje.

- Jedna od glavnih karakteristika ovoga sporta je njegova atraktivnost za gledatelje, a kada utrku postavite iznad jezera, vrlo blizu publici, zasigurno je da nitko s nje neće otići razočaran - zagonetno je pojašnjasnio direktor manifestacije.

Osim spektakla na nebu, posjetitelje očekuje i vrlo zanimljiv program na zemlji i to već od 10 sati. Naime, osmišljen je bogat program za sve uzraste pa, osim toga što će svi moći uživati u skokovima padobranaca, letu helikoptera i niskom prelijetanju vojnog zrakoplova i putničkog aviona, najmlađi će posjetitelji moći sjesti u prave zrakoplove izložene na zemlji.

- Vrata Jaruna otvaraju se već od 10 sati i to zabavnim programom. Nakon natjecateljskog, letačkog dijela spremili smo još jedno iznenađenje za sve posjetitelje. Za sada vam mogu otkriti da će biti odlične glazbe - istaknuo je Emer.

S obzirom da će se Adria Air Race Zagreb 2012. održati za malo manje od mjesec dana, zanimalo nas je kada kreću ulaznice u prodaju.

- Ulaznice idu u prodaju već od 15. svibnja. Cijena će biti prilagođena trenutnoj situaciji u državi. Kada svi dižu cijene, mi smo ih odlučili spustiti kako bi si svaki Zagrepčanin ili dragi gost ovoga grada, bio on umirovljenik, učenik, radnik ili student, mogao priuštiti uživo pogledati spektakl iznad jezera - istaknuo je Emer. Od utorka će ulaznice biti u prodaji putem stranice Kupime.hr, gdje ćete za cijenu od 20 kuna moći kupiti dvije ulaznice.

U prodaji ulaznice za Adria Air Race Zagreb 2012.

Krenula je prodaja ulaznica za najveći zrakoplovni spektakl koji će se održati 9. lipnja na Jarunu. Od danas do idućeg ponedjeljka na portalu Kupime.hr imate mogućnost kupiti dvije ulaznice za Adria Air Race Zagreb 2012. po cijeni jedne, odnosno za 20 kuna.

Adria Air Race u Zagreb dovodi najbolje svjetske akrobatske pilote koji će utrku života letjeti na svega nekoliko metara od publike, iznad jarunskog jezera. Program na Jarunu započinje već u 10 sati, a trajat će sve do večeri, no prema najavama organizatora, nikome neće biti dosadno ni trenutka.

Tijekom zabavnog programa, koji će trajati od 10 do 13 sati moći ćete uživati u izložbi zrakoplova i oldtimera, a najmlađi će se čak moći i fotografirati na izložbenim primjercima. Za najmlađe su u navedenom periodu pripremljene i brojne interaktivne igre, a za odrasle bogate nagradne igre.

Od 13 sati nadalje zabavljat će vas padobranci, vojni zrakoplovi, žirokopteri i helikopteri, a potom slijedi utrka najboljih akrobatskih pilota. Ne propustite i vi nabaviti svoju ulaznicu za Adria Air Race Zagreb 2012.

Uz ime autora stoji ovakva oznaka: (USA, Fr, Hr), a iz biografske bilješke se doznaje da ta kratica znači da je riječ o Amerikancu koji je odrastao i školovao se u SAD i Francuskoj, a budući da je po ocu hrvatskoga podrijetla, osim u Parizu, živi i radi i u Zadru.

Slike za izložbu kojom se predstavio, nastale su u njegovu obilasku Europe gdje je pronalazio i objekte i subjekte na prikazanoj seriji fotografija koja bi se mogla nasloviti i kao žena u pejzažu ili pejzaž s damom ili modeli ili aktovi u prirodi i samo iznimno u interijeru.

I sve je to crno-bijelo s bitnom napomenom da se nikad ne pretjeruje ni sa crnim ni s bijelim. Posrijedi je klasično opredjeljenje za ekspresiju i impresiju u tonu, nikada tu nema jakih kontrasta; to jednostavno nije u tradiciji klasične, treba li reći, crno-bijele fotografije. Primjerice naglašena kontrastiranja ili primjerice postupci solarizacije nastale u obradi fotomaterijala u tom stilskome pravcu jednostavno ne dolaze u obzir.

Kadriranje i kompozicija slike najvažnija su kreacijska odlika ovoga majstora fotografije za kojeg se u bilješci u katalogu, koju potpisuje njegov profesor Richarde C. Albertine, kaže da posljedenja tri desetljeća slijedi svoju posvećenost idealiziranim ženskim aktovima. Tom citatu treba svakako dodati da te nage ljepotice nisu uvijek samo idealizirane već je elementarnost prikaza često istaknuta pozom, pogledom i neposrednim, najbližim okolišem. Alen Lenski, gotovo u pravilu, uvijek nastoji harmonizirati prirodu s modelom.

Tako naga kupačica, viđena s leđa, očito se polagano uranja u bistrinu u kojoj se na površini i na dnu prelamaju sunčane zrake tvoreći tako fotografski raskošnu scenografiju. Žena pak u tami bjelogorične šume, u potpuno otvorenoj nagosti zagledana je odsutno, negdje daleko izvan kadra. Rasna, pomalo barokna ljepotica smještena je protivno pravilu zlatnoga reza, kao da je zamijenila mjesto s kamenom gromadom, pa, možda upravo zbog toga, fotografija upravo interferira, doima se posebno erotičnom. Njegovi su modeli i inače prikazani tako da ostave dojam kao da ne znaju da ih se promatra.

Nema pogleda u objektiv, snimljenice ili spavaju ili su zasjenjene. Sve te fotografije u stilu su starih majstora fotografije s početaka dvadesetoga stoljeća koji su još nastupali kao akademski slikari, a provakativni seksi pogledi pin-up gerla učestalije se počinju pojavljivati tek polovicom istoga stoljeća. Naš Lenski, dakle, uza svu svoju originalnost, nasljeduje u tom žanru nagosti velika fotografska imena kao što su Edward Weston, Manuel Alvarez Brava, Wynn Bullock i Robert Frank.

No, ta njegova sljedba ipak je prožeta suvremenijim senzibilitetom, njegovi modeli i u svoj svojoj razgolićenosti prepoznaju se kao moderni prototipovi, nemaju u pozi akademsku skulpturalnost, ali nisu ni pinapovski tenirane, a ni fotošopirane. Ipak nisu ni onoliko „prirodne“ kao u starih majstore da ne bi bile, primjerice, barem standardno depilirane.

To su, naime, odreda lijepe žene izrazitih atributa kakve je autor pronalazio širom Europe koju je proputovao radeći na knjizi U potrazi za Europom u koautorstvu s Olivierom Binstom.

Koja je od snimljenih poput feničanske princeze mitološke ljepotice Europe ostaje pitanje dok serija izložbi još traje. Kandidatkinja je možda model za sjedeći akt koji je vidljiv samo u u suncem obasjanim obrisnim detaljima, pogled je prema desno gore izvan kadra, a posrijedi je očita svijest o poziranju. Na jednoj od fotografija žena je kao lutka pred mračnim usjekom i samo se ona ističe na sunčanoj strani klanca.

Jedini akt u interijeru je u logičnu ambijentu - slikarskom atelieru. Jedina pak slika u kojoj je model suprotstavljen pejzažu ležeći je mekoputi akt u oštru kamenjaru s tamnom pučinom u daljem planu i dračom uz uzglavlje. Ali, postoji i snimka ljepojke i iz pogleda odozgo što zbunjuje motritelja jer je teško odrediti što je gore, a što dolje, ali zato je sve uramljeno u prirodu. Najbolji primjer u kojem je žena podređena okolišu je u ekspresivnom pejzažu kao iz vesterna u kojem je jedra plavuša samo jedva primjetan vizualni iktus.

Negdje, čini se, na sjeveru Europe idilični je krajobraz sa samo dvije svijetle vertikale – i to duha i tijela. To su crkva i žena. Jedinoj snimci gdje je žensko odjeveno i gdje ima knjigu u rukama pristajao bi naslov kao iz staroga štafelajnoga slikarstava – čitačica, iako je romantični pejzaž, zapravo, glavni motiv. Na još jednoj fotografiji nagost je sva u paprati. I ostalom raslinju. Sve opisane slike nalaze u fotogaleriji u prilogu i lako ih je prepoznati.

Generali Ante Gotovina i Mladen Markač obratili su se u ponedjeljak Žalbenom vijeću Haaškog suda (ICTY)  na kraju rasprave i istaknuli da nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret te da od suda očekuju da se ravna prema utvrđenim činjenicama.

Kao čovjek, duboko žalim zbog svih koji su izgubili živote i svoje domove, ali ne mogu odgovarati za ono što su neki drugi činili dok sam se borio u Bosni, kazao je Ante Gotovina na kraju žalbene rasprave na Haškom sudu, obraćajući se na francuskom jeziku peteročlanom žalbenom vijeću.

»Ponosam sam na svoju ulogu u Oluji i nastojao sam da žrtava bude što manje. Tijekom rata dobivao sam teške zadaće, a uvjeren sam kako sam ih obavljao najbolje što sam mogao. U Oluji sam se borio protiv druge vojne sile, bila je to borba na život i smrt, u kojoj smo željeli osloboditi našu zemlju.

 Trudili smo se pritom maksimalno zaštititi živote vojnika i civila. Ako sam počinio neku grešku kao što je bio moj bijeg, ja sam prvi koji zbog toga žali«, kazao je Gotovina i dodao:

»Časni sude, pošten sam časnik koji je pokušao dati najbolje od sebe u teškim okolnostima. Ne tražim od vas nikakve usluge, uvjeren sam da su moji postupci bili ispravni. Ne očekujem ništa drugo osim onog što su i zatražili moji odvjetnici«.

General Markač pak u svojoj je izjavi na hrvatskom jeziku rekao kako je iznenađen izrečenim navodima o Oluji »koji nisu utemeljeni na činjenicama«. »Izazvan pokušajima izvrtanja činjenica iz Domovinskog rata želim reći da ja nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti ratni zločinac. Nisam počinio niti prikrivao bilo kakav zločin«, poručio je Markač i dodao da »kao čovjek i humanist« duboko suosjeća sa svakom žrtvom.

»Nisam kriv, časni sude, očekujem da ćete pomno proučiti materijale i donijeti pravičnu odluku«, kazao je na kraju Markač, na što je predsjedavajući sudskog vijeća Theodor Meron zaključio raspravu rekavši kako će presuda »biti donesena uskoro«.

Natječaji za treći ciklus Poduzetničkog impulsa

Nakon šest godina prvi je put, kaže, više otvorenih nego zatvorenih obrta. Tri stotine više otvorenih nego zatvorenih obrta je jedan signal da se stvari u poduzetništvu i obrtništvu počinju popravljati, kazao je. Dodao je kako se ne mogu očekivati čuda. Treba krenuti investicijski ciklus, uvjeren sam da će za mjesec dana krenuti i da ćemo prve rezultate imati sljedeće godine, poručio je ministar.

Još dva tjedna traje natječaj i za ostala dva ciklusa dodjele nepovratnih sredstava - za poticanje tradicijskih i umjetničkih obrta, stipendiranje obrtničkih zanimanja te poticanje međunarodne konkurentnosti i izvoza. Prvi rezultati natječaja vrijednog više od 370 mlijuna kuna znat će se za dva tjedna.

'Cilj programa je da se iz postignute uštede financira otplata kredita kojim će se financirati energetska obnova', pojasnio je ministar Ivan Vrdoljak, naglašavajući da će se pored štednje energije projektom pokrenuti zapošljavanje u više sektora, unaprijediti zaštita okoliša te uljepšati prostor.

Zgrade koje će biti obuhvaćene programom su škole, vrtići, bolnice, fakulteti, domovi zdravlja, zgrade državnih i lokalnih institucija i druge.

'Dosad je izrađeno 78 projektnih zadataka, a primljeno je još 125 obrazaca', rekla je pomoćnica ministra Ana Pavičić-Kaselj, koja je održala detaljnu prezentaciju funkcioniranja modela. Pojasnila je da u prvoj fazi vlasnici (korisnici) zgrada javnog sektora predlažu zgrade za obnovu, a Ministarstvo, prema kriterijima ekonomičnosti obnove, odabire zgrade za koje pokreće izradu projektnog zadatka. Projektni zadatak, koji naručuje i plaća Ministarstvo, izrađuje projektni tim sastavljen od ovlaštenih inženjera.

'Ministarstvo je objavilo javni poziv za projektne timove koji je još otvoren. Trenutno raspolažemo sa 250 ovlaštenih projektanata, a za pripremu dokumentacije Ministarstvo je osiguralo pet milijuna kuna', rekla je Pavičić-Keselj.

Izrađeni projektni zadatak popisuje i ovjerava vlasnik (korisnik) zgrade te na taj način daje suglasnost za provođenje javnog nadmetanja. Postupak nadmetanja provodi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora, koji kasnije prati i realizaciju projekata.

Minimalni uvjet javnog natječaja je da projektirana ušteda mora biti veća od rate kredita. To znači da će vlasnik nakon realizacije projekta plaćati iste ili manje račune za energiju, a nakon otplate kredita ti troškovi će smanjiti ovisno o postignutoj energetskoj uštedi. U Ministarstvu predviđaju uštedu od 30 do 60 posto, ovisno o stanju pojedine zgrade.

Sredstva za realizaciju projekta osigurao je HBOR u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Maksimalni rok otplate je 14 godina uz kamatnu stopu od četiri posto.

Ministar Vrdoljak najvio je skoro proširenje projekta i na ostale vlasnike zgrada. 'Kroz koji mjesec izaći ćemo sa sličnim planom za fizičke i pravne osobe', najavio je ministar, izražavajući nadu da će njegov projekt postati hrvatski izvozni proizvod.

U kuloarima domaćeg statističkog ureda obradu podataka prikupljenih popisom stanovništva iz travnja prošle godine nazivaju – 'jadni radovi', i to ne samo zbog toga što se s tim poslom debelo kasni, inače čak ni ratne 1991. toga nije bilo, nego i zbog načina zapošljavanja putem javnih radova, pri čemu će radnici proći tek dvodnevni tečaj.

Naime, nitko od popisivača s lanjskog popisa, koji su prošli petodnevnu osmosatnu obuku te položili testove za obavljanje tog posla, ne može raditi na unosu podataka jer nemaju uvjete za zapošljavanje putem mjere javni radovi. Zašto – zato jer se putem te mjere može zaposliti osoba koja je najmanje 36 mjeseci u evidentiranoj nezaposlenosti, što nijedan prošlogodišnji popisivač ne ispunjava s obzirom da su bili brisani iz evidencije nezaposlenosti za vrijeme popisa stanovništva, podsjeća Novi list.

Na natječaj za pripremne poslove unosa podataka popisa stanovništva koji je zaključen sa zadnjim danom travnja javilo se 620 kandidata, pri čemu je 389 kandidata 'dostavilo potpunu dokumentaciju i ispunjava uvjete'. Kako su riječkom dnevniku objasnili u DZS-u, kandidati će se zapošljavati sukcesivno, a prva grupa počet će raditi za dvadesetak dana.

No točni podaci o broju kandidata koje će zaposliti putem mjere javni radovi iz aktivne politike zapošljavanja znat će se nakon provedenih intervjua s kandidatima, tako da je otvorena mogućnost ponavljanja natječaja kako bi se popunila sva potrebna radna mjesta na privremenom poslu unosa podataka iz popisa stanovništva.

Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su hrvatski turistički djelatnici najslabiji po pitanju poznavanje znamenitosti i isticanju prednosti destinacija koje prezentiraju zainteresiranim pojedincima, piše Business.hr

Tako gotovo 60 posto turističkih djelatnika nije znalo navesti adekvatne razloge i posebnosti zbog kojih bi tajni kupac trebao posjetiti upravo destinaciju koju oni predstavljaju na ovom značajnom sajmu turizma. Sva prirodna i kulturna bogastva, gastronomski specijaliteti i ostale znamenitosti koje ima svaka lokacija turistički djelatnici potencijalnim gostima u većini slučajeva nisu spominjali.

Uz to 43 posto turističkih djelatnika nije pokazalo interes za želje i potrebe tajnih kupaca. U velikom broju slučajeva potencijalnim gostima nisu postavljanja nikakva pitanja niti su se djelatnici posebeno interesirali zašto potencijalni gost gleda upravo njihov promotivni štand, a 62 posto kupaca je steklo dojam da mu turistički djelatnici nisu bili spremni posvetiti vrijeme kako bi mu predstavili turističku destinaciju i pomogli mu u njegovom izboru.

Tako 56 posto djelatnika nije ljubazno pozdravilo tajnog kupca prilikom stupanja u kontakt s njim niti mu se ugodno nasmiješilo u znako dobrodošlice. Turistička usluga je djelatnost čija uspješnost u najvećoj mjeri ovisi o stvaranju uzajamne simpatije između gosta i turističkih djelatnika, a podatak da skoro 60 posto djelatnika nije ljubazno dočekalo potencijalnog gosta niti mu se nasmiješilo pokazuje da po pitanju ljubaznost u hrvatskom turizmu zasigurno treba i dalje raditi.

Jedini mjereni segment usluge u kojem turistički djelatnici nisu podbacili jest taj da su svi štandovi bili adekvatno ispunjeni promotivnim materijalima i brošurama.

Evo, ovo je svijet mrtvih, mirnim glasom govori pomoćnik ministra branitelja i šef Uprave za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić (60) dok nas uvodi na patologiju Zavoda za sudsku medicinu. Škrto svjetlo pada po betonskom podu i širokim stolovima i otkriva 24 poslagana skeleta još iz Domovinskog rata, a tek koji dan prije iskopana u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Čekaju identifikaciju.

- Nužno je provesti DNK analizu nad svim raspoloživim kostima iz te grobnice što zahtijeva dosta vremena - govori Grujić.

Istraživanje masovnih grobnica iz Domovinskog rata njegov je posao, a najjači dojam na njega je ostavila ekshumacija 200 ljudi iz masovne grobnice na Ovčari. To mu je, ističe, jedno od najmučnijih i najstrašnijih iskustava. Svaki slučaj je zasebna priča, nesretna, duboka i potresna. No kad smo u toj jami došli do tinejdžera od 16 godina koji je u džepu imao malog plišanog medvjeda, nitko nije mogao ostati ravnodušan - rekao je Grujić.

U 20 godina, koliko traga za kostima nestalih ljudi iz Domovinskog rata, prevalio je milijun i pol kilometara, pronašao 4695 posmrtnih ostataka, identificirao 3816 ljudi i tri godine života proveo u automobilu.

Sve te pronađene kosti za njega nisu samo brojke. Za njega su to stvarne priče, tragične sudbine, uništeni planovi.

Potraga ne  prestaje: I dalje tragamo za 1759 nestalih...

Na zagrebačkom krematoriju, položeni u limene sanduke, 500 skeleta čeka identifikaciju. Neki su iskopani i 1996., za neke se pretpostavlja tko su, no još nema dokaza o njihovu identitetu.

- To su neriješeni slučajevi. Svi su obrađeni i napravljena im je DNK analiza. No od 10.000 uzoraka krvi koje imamo u bazi, niti jedna se ne poklapa s njihovim DNK, priča Gruić.

Vlasnik Farmerona, koji mnogi nazivaju i "Google Analyticsom za farme", Matija Kopić se je rodio i odrastao na poljoprivrednom gospodarstvu te je projekt započeo još kao student nakon što je shvatio da njegov otac uvijek ima problema sa organiziranjem podataka sa farme, piše Forbes. Mnogo podataka je pisao po velikim papirima koje je potom bilo nemoguće sve pratiti.

Mogu pratiti podatke za svaku kravu

Sa Farmeronom poljoprivrednici dobivaju web aplikaciju koja im u realnom vremenu pruža podatke o stanju na farmi, a to ide toliko detaljno da mogu vidjeti informacije za svaku pojedinu kravu. Među podacima se nalazi količina proizvedenog mlijeka, težina, medicinski postupci, "zdravstveni karton" i još mnoge stvari.

"Obično su podaci dostupni, ali ih samo treba sve skupiti na jednom mjestu i analizirati", kazao je Kopić za Forbes.Vlasnik Farmerona je posjetio mnoge farme u Europi kako bi doznao što im treba. Program je na internetu pustio u studenom 2011. godine i već ga koristi oko 450 farmi.

Središte tvrtke i dobar dio "prodajnih snaga" će se iz Hrvatske preseliti u SAD dok će tehnički dio ostati u našoj zemlji.

I do 20 slučajeva godišnje bilježi se u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina, a svima je zajedničko to što se bolest obično otkriva u kasnoj fazi.

"Lišmanioza se širi uglavnom ljeti, a spremnik parazita je životinjska krv, najčešće psa, lisice ili čaglja", pojasnio je za Večernji list dr. Marko Sviben, voditelj odjela za parazitologiju HZJZ-a.

Dakle, komarac koji ubode zaraženu životinju, širi bolest, odnosno parazite i na čovjeka. Doktor Sviben pojašnjava kako postoje dva oblika te bolesti, a oni su kožni i manifestni.

Kožni oblik bolesti nije opasan po život, a za njega su karakteristične ranice na mjestu uboda komarca, koje dugo ne zarastaju te traju mjesecima i obično se nalaze po rukama i licu, upozorava dr. Sviben. nakon početka liječenja, koje je obično u kasnoj fazi, ostaju ružni ožiljci.

Manifestni oblik lišmanioze je opasniji i može završiti smrću čovjeka, ukoliko se ne liječi. "Liječnici ga obično ne prepoznaju odmah, jer zaražena osoba ima nespecifične simptome", istaknuo je dr. Sviben. Oboljele osobe obično imaju povišenu tjelesnu temperaturu, povećanu slezenu i jetru te znakove anemije.

Godišnje u svijetu od ovog drugog oblika lišmanioze u svijetu umre čak 60.000 osoba, dok ih oboli i do dva milijuna. Velik je problem i to što za lišmaniozu ne postoji cjepivo, a jedina zaštita su sredstva za zaštitu kože protiv uboda insekata, odnosno repelenti.

Nakon poskupljenja energenata, bio bi to dodatan udar na drvoprerađivače koji jedva preživljavaju. Podsjećamo, u nekoliko kriznih godina hrvatska drvna industrija izgubila je čak 10 tisuća radnih mjesta.

Slavonski hrast jedina je sirovina koju koristi tvornica furnira Otok. Nije teško predvidjeti što će se dogoditi poskupe li hrastovi trupci. "Svako povećanje energenata, a poglavito sirovine djeluje na cijenu proizvoda koja definitivno dovodi drvnu industriju u nekonkurentan položaj", ističe Jozo Jović, iz Udruge drvoprerađivača pri HGK.

Skuplja sirovina, skuplji finalni proizvod. Skuplji proizvod teže je prodati. Rješenje nije otpuštati radnike, niti im smanjivati plaću. "Drvna industrija ima bruto plaću nižu od neto-prosjeka RH. Mislim da samim time i taj pokazatelj govori da drvna industrija nije u mogućnosti sama iznaći rješenje", kaže Jović.

Drvoprerađivači su voljni sjesti za zajednički stol s Hrvatskim šumama, ali i hrvatskom Vladom. "Smatram da Hrvatske šume trebaju tražiti rješenje u restrukturiranju, a isto tako da drvna industrija kroz povezivanje", kaže Jović.

Hrvatske šume imaju kvalitetnu sirovinu. Šteta bi bila da se ona prerađuje izvan Hrvatske. "Furnir od slavonskog hrasta koji proizvodimo u ovoj tvornici je visokokvalitetan i zadovoljava sve zahtjeve visokog tržišta", smatra Marija Labrtić, tehnolog.

U tvornici Otok zaposleno je 100 radnika. Oni marljivo rade i nadaju se i većoj plaći. Dovoljno je reći da je dvostruko niža nego plaća radnika u Hrvatskim šumama.

Novac za 15 stipendija isplaćuje se iz tovarničkog proračuna dok su za jednu stipendiju novac osigurali prijatelji Tovarničana iz Općine Punat s otoka Krka.

S obzirom na to da se kasnilo s potpisivanjem Ugovora, kako je rečeno, studenti će s prvom isplatom dobiti nekoliko stipednija.

U petak  16.45 sati, južno od Međunarodnog željezničkog graničnog prijelaza Tovarnik, zatečena su i uhićena dvojica državljana Maroka. Istog dana u 21:30 sati, kod lipovačke vage na području mjesta Lipovac, zatečena su i uhićena dvojica državljana Maroka.

U subotu u 22.30 sati, na cesti Tovarnik - Ilača, zatečena su i uhićena trojica državljana Afganistana.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su nezakonito prešli državnu granicu Republike Hrvatske, zbog čega je doneseno Rješenje o protjerivanju iz RH, određena zabrana ulaska i boravka u RH, te je  pokrenut postupak readmisije u Republiku Srbiju.

Multilateralne kompenzacije obuhvaćaju velik broj vjerovnika i dužnika, s ciljem povećanja likvidnosti. Sudionici kompenzacija plaćaju određenu naknadu od kompenziranog iznosa.

Automatsko sparivanje dužnika i vjerovnika

Prednost multilateralnih kompenzacija je da se provode preko specijaliziranih posrednika bez angažiranja sudionika. Prijave se obveze (dospjela dugovanja) i obavijesti sudionika prema kojem je prijavljena obveza (vjerovnika) da se i on uključi prijavom svojih obveza. Sustav automatski sparuje dužnike i vjerovnike i obavlja prebijanje dugovanja i potraživanja.

No, porezni stručnjak Vlado Brkanić ne vidi u toj mjeri ništa spektakularno, jer se ionako radi o nečemu što se povremeno već i obavlja.

"Kad bi recimo Porezna uprava dopuštala prijeboj potraživanja prema državnim ustanovama i poduzećima s porezom, odnosno da umjesto poreza plate potraživanja, onda bi to imalo učinka. Ovako ne vidim da bi ovo imalo nekog posebnog učinka. Kompenzacije se inače rade, čak ne samo između dva subjekta, nego i multilateralne", kazao je za Danas.hr Brkanić.

Po njegovom mišljenju, to je isto kao kad su mali dioničari, a njih je oko dva posto, bili oslobođeni poreza na dividendu.

"Jedino ima učinka učiniti da firma ne mora platiti porez i da se time prebije dugovanje države. Ali to Slavko Linić neće dopustiti.

'Multilateralne kompenzacije dobre su za čiščenje'

Član Stručnog tima Danas.hr-a Ljubo Jurčić smatra da su multilateralne kompenzacije dobra mjera za stare dugove, no ne smiju se, kaže, pretvoriti u pravilo.

"Multilateralne kompenzacije zapravo onemogućuju funkcioniranje tržišta i robno-novčane privrede kakva je sad. Ali ako je to sada problem, onda je dobro iskoristiti tu mjeru za čišćenje starih dugova. Međutim, trebamo stvoriti sustav koji će dovesti do toga da se ne moraju raditi multilateralne kompenzacije", kaže nam Jurčić dodajući da je najbolji sustav izvršavanje ugovornih obveza.

Ukupna nelikvidnost veća od 42 milijarde kuna!

Podsjetimo, prema podacima koje je objavila Fina, ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u veljači iznosila je 42,77 milijardi kuna. Od ukupno 72.588 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine, odnosno njih 52,3 posto, pravne su osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 83,2 posto. U odnosu na stanje krajem siječnja, iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, smanjen je za 15,2 posto. U blokadi do 60 dana bilo je 2.150 pravnih osoba, što je za 8,5 posto manje nego u siječnju. Iznos njihovih neizvršenih osnova manji je za 206,6 milijuna kuna ili 16,3 posto. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na siječanj, nešto je veći, broj poslovnih subjekata za 0,4 posto, a iznos za 1,0 posto.

Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini 81,3 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi duže od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,5 posto.

Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite  na strucnitim@portal.net.hr

INFOGRAFIKU možete pogledati na ovom linku!

Naime, ministar branitelja u suradnji s kolegom Željkom Jovanovićem radi na tome da Vukovar uđe u školski program i da se ucrta na kartu koja će obuhvatiti mjesta stradanja iz Domovinskog rata kako bi učenici 8. razreda iz svih hrvatskih gradova u sklopu sata povijesti ondje imali terensku nastavu.

'Kad danas-sutra prestane potreba za Ministarstvom branitelja, Memorijalni centar, koncipiran kao javna ustanova, ostat će za sva vremena – kaže Predrag Matić, koji otkriva da će Ministarstvo pokriti troškove izrade projektne dokumentacije koja će biti dovršena još ove godine. Projekt će 70 posto financirati država, dok će preostalih 30 posto sredstava biti namaknuto samofinanciranjem jer pokretači inicijative računaju i na dobit od edukativnih tura.

Kao simbol stradanja, Vodotoranj će jedini od obilježja Vukovara ostati konzerviran u izvornom obliku. Ali samo izvana, otkriva gradonačelnik Željko Sabo.

'Željeli smo da barem jedna građevina bude opomena na ratnu 1991. pa će Vodotoranj, inače statički stabilan, izvana ostati sačuvan u obliku svoje ranjivosti. Sagradit ćemo vidikovac s rotirajućim restoranom, na visini od 55,5 metara, odakle pogled puca čak 100 kilometara. No, život se simbolički vraća u unutrašnjost tornja, gdje ćemo podići multikulturalni centar', zaključuje Sabo.

'To je demokratska procedura, i u drugim državama zapadne demokracije je to tako. U Americi, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, kad stranka pobijedi, kad ostvari nekakav cilj ili ga prebaci, onda u pravilu nema protukandidata", izjavio je Milanović novinarima na njihov upit koja je svrha glasovati za samo jednog kandidata.

Napomenuo je da SDP već ima iskustva u neposrednim unutarstranačkim izborima, kada su stranačkog kandidata za predsjednika države birali svi članovi SDP-a između Ive Josipovića i Ljube Jurčića. Riječ je, istaknuo je, o detaljno razrađenoj proceduri u kojoj SDP-ovci glasuju na više od 520 biračkih mjesta u svim stranačkim organizacijama.

"E sad, naravno, i u slučaju da je samo jedan kandidat, ta procedura se mora poštivati. Demokracija je komplicirana i katkad dosadna", rekao je Milanović.

Upitan je li mu žao što nema protukandidata, odgovorio je kako je to neugodno pitanje za njega, ali i napomenuo da se to događa u demokratskim zemljama i strankama.

"U SAD-u Obama nema protukandidata, Schröder ga nije imao, Angela Merkel, Tony Blair, da sad ne krenem nabrajati, vi to vrlo dobro znate", poručio je Milanović.

Podsjetio je da je više kandidata prijavljeno za sve druge stranačke funkcije koje će SDP birati na Izbornoj konvenciji 2. lipnja.

U nedjelju  u 9 sati u SDP-ovim županijskim organizacijama otvoreno je 529 birališta na kojima oko 38.000 članova SDP-a do 18 sati glasuje za predsjednika koji će u iduće četiri godine predvoditi stranku. Za predsjednika se kandidirao samo aktualni predsjednik Zoran Milanović.

Nakon odluke Predsjednika Uprave Borova Hrvoja Merkija da smjeni direktora Borovo – Trgovačka mreža Karla Leku alarmirana je čak i policija.

“Prijetio i mojoj obitelji”

– Odluku o smjeni Karla Leke donio sam zbog loših financijskih rezultata Borovo – Kožne obuće, kao i sumnji u nepravilnosti u poslovanju. Odluku sam priopćio u mome uredu na što je Leko reagirao agresivno psujući i vrijeđajući. Zaprijetio je i meni i mojoj obitelji - rekao je Merki dodajući da je odmah pozvao zaštitare, ali i policiju koja je napravila zapisnik.

Navodno da Leko nije pristao niti na mogućnost da i dalje ostane raditi u Borovu ali da se zauzvrat odrekne otpremnine koja mu slijedi sukladno Ugovoru o vođenju poslova.

Merki i Miroslav Jocić, koji je imenovan za novoga direktora, potom su se uputili u zgradu Borovo - Trgovačke mreže gdje više nije bilo nikakvih problema.

– Možda su tome razlog policija i zaštitari, ali uglavnom sve je prošlo mirno. Strahovali smo da ne nestane dio dokumentacije pa sam zamolio djelatnike da prilikom izlaska iz zgrade zaštitarima na ulazu pokažu što iznose. Otišlo je sve toliko daleko da smo tijekom noći ostavili dva zaštitara da dežuraju strahujući od nekog slučajnog požara - pojašnjava Merki.

Leko: Optužbe ne stoje

Govoreći o mogućim nepravilnostima u radu tvrtke Merki kaže da nije logično da tvrtka tone i gomila gubitke dok dobavljači iste te tvrtke bilježe dobit i prema svim pokazateljima idu prema gore. Smjenjeni Karlo Leko smatra da nakon 40 godina rada u Trgovačkoj mreži nije zaslužio da ga se otjera na takav način.

– Najavljena je neovisna revizija koju sa zadovoljstvom čekam pa da se i to vidi. Optužbe o prijetnjama i vrijeđanju ne stoje. U tome trenutku sam bio izrevoltiran i, kako sam i inače glasan, možda sam nešto glasnije rekao- rekao je Leko najavljujući da poslije svega odlazi u mirovinu.

Bruxelles sa svojim prognozama o ovogodišnjoj recesiji u Hrvatskoj, Vladu ostavlja kao gotovo jedinu instituciju koja ipak očekuje minimalni rast gospodarstva.

Europska komisija ne vjeruje da Hrvatska ovu godinu može završiti u ekonomskom plusu. Uglavnom zbog pada izvoza. Bruxelles je upozorio da se hrvatsko gospodarstvo suočava recesijom Eurozoni i to posebno u hrvatskim trgovinskim partnerima poput Italije i Slovenije te poručuju da se to preljeva na Hrvatsku i koči rast.

No zanimljivo je da su u svoju negativnu prognozu da će gospodarstvo pasti za 1,2 posto BDP-a ukalkulirali i odluku o povećanju PDV-a i smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje te su dali procjenu da će potrošačke cijene rasti u 2012.

Ipak unatoč tome ministar financija i dalje je čvrsto uvjeren da će investicijski ciklus Vlade izvući ekonomiju u minimalno pozitivno polje rasta, a predsjednica HDZ-a je rekla da je procjena Bruxellesa realna i da Vladinog investicijskog ciklusa zapravo uopće niti nema.

Vlada ostaje usamljena u optimizmu. Europska komisija očekuje pad BDP-a od 1,2 posto, guverner HNB-a Rohatinski pad od 1 posto a Vlada rast od 0,8 posto. No, Slavko Linić kaže da su takva očekivanja iz Bruxellesa poznata još od početka godine. Siguran je da će investicijski ciklus koji je najavljen za drugu polovicu godine izvući Hrvatsku u pozitivan teritorij.

"Vlada ima vrlo jasne pretpostavke da možemo ostvariti nekih 7 do 8 milijardi kuna veće investicije nego prošle godine i da će to nešto bitnije popraviti naš BDP u odnosu na ostale prognoze", rekao je Linić.

Predsjednica HDZ-a pak drži da su negativne procjene EK realne. Drži da je proračun krivo koncipiran i upozorava da je Komisija u svoje prognoze uvrstila i podatke o višem PDV-u. Kosor ne vjeruje u Vladin investicijski ciklus. "Da ćemo bojati fasade i da će se graditi vrtići škole i zatvori to nije investicijski ciklus i vrlo su zabrinjavaju će najave primjerice za HEP da će HEP kao javna tvrtka ignorirati javne natječaje pa to otvara eldorado za korupciju", smatra Kosor.

Komisija je upozorila da hrvatska poduzeća nisu dovoljno konkurentna u inozemstvu da bi spriječila izvozni pad zbog recesije koja ove godine pogađa cijelu Uniju. "Procjenjujemo da je europska ekonomija trenutno u blagoj recesiji i očekuje se da će se povjerenje i oporavak polako početi vraćati u drugoj polovici godine", rekao je Oli Rehn.

No bez obzira na to hoće li na kraju biti u pravu Linić ili Europska komisija gospodarstvo je u lošoj situaciji i to već četvrtu godinu zaredom.

Pa prognoze se razlikuju po tome što Vlada svoje temelji na onome što se tek treba dogoditi a EK i Rohatinski na onome što se već dogodilo u prvoj polovici godine.

No građani ovakvu razliku između minus jedan posto i 0,8 posto plusa na svojim novčanicima neće osjetiti jer da bi zapošljavanje snažnije raslo i BDP treba skočiti procjenjuje se negdje za 4 posto i to je ono što nam može donijeti malo bolji život a čini se nažalost da smo još godinama udaljeni od tako snažnog rasta.

Cyberconf 2.0, konferencija o internetskoj komunikaciji, održana prošli tjedan  na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Studenti FPZG-a organizirali su, u suradnji s Institutom za nove medije i e-demokraciju (InMed) ovogodišnju, drugu cyberkonferenciju na kojoj se raspravljalo o trendovima i problemima novih oblika komunikacije s marketinško-poslovnog, medijskog, političkog i akademskog aspekta.

Razgovaralo se kako ostvariti uspješnu internetsku komunikaciju i koje su opasnosti. Neki od pojmova predstavljenih u sklopu konferencije su trolovi – forumaši koji namjerno stvaraju krizne situacije, i hejteri – nezadovoljnici koji ponekad nekulturno reagiraju, ali, ako ih se sasluša, mogu postati ambasadori brenda.

Ovogodišnji gosti izlagači i cyberstručnjaci bili su: Nebojša Grbačić, urednik Netokracije, Ida Pandur, potpredsjednica za vanjske odnose u tvrtki iSTUDIO, Marko Božac, član online-tima Vlade RH, Bojan Rodik, glavni community menadžer 24 sata, Maja Dodić Gruičić, koordinatorica Vladinih aktivnosti za MZOS i doc.dr.sc Domagoj Bebić, viši asistent na FPZG-u. Moderatorica je bila Antonia Mandić, poznata novinarka.

– Zadovoljni smo odzivom, bila je puno gotovo cijela dvorana, a s obzirom na uspjeh i ove i prošle godine, planiramo isto ponoviti iduće – kazao nam je Igor Živković, student-organizator.

– Okupljene je najviše zanimalo kako kontrolirati negativne komentare na internetu, iako mi je teško izdvojiti nešto određeno jer je tema zanimljiva sama po sebi. Društvo, u doba interaktivne instantne komunikacije u kojoj komentar može doći do stotina tisuća ljudi u kratkom vremenu, mora biti svjesno odgovornosti za sve što pišu na društvenim mrežama ili forumima, gdje su njihovi komentari vezani za sadržaj, posredno ili neposredno – zaključuje Živković.