Zahvaljujući Lešću, smanjit će se uvoz najskuplje…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Ističući da je ta elektrana vrlo važan energetski ali i gospodarski objekt koji će doprinijeti povećanju energetske neovisnosti Hrvatske premijerka je podržala HEP-ove planirane investicije u gradnju hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, termoelektrane Plomin III

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor pustila je u utorak u probni rad hidroelektranu Lešće snage 42,3 megavata na rijeci Dobri u čiju je gradnju Hrvatska elektroprivreda uložila više od 700 milijuna kuna.
To je prva hidroelektrana izgrađena u samostalnoj Hrvatskoj. U njeno 12,6 kilometara dugo akumulacijsko jezero iza 53 metra visoke brane stane 25,7 milijuna prostornih metara vode a godišnje će proizvoditi oko 100 tisuća megavat sati i to u doba dana kada je hrvatskom sustavu električne energije najpotrebnija pa će njenim radom HEP smanjiti uvoz najskuplje tzv. vršne energije.
Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović naglasio je da je riječ o tehnološki najsuvremenijem i visoko učinkovitom objektu te da je to prva hrvatska hidroelektrana bez stalne posade, kojom će se upravljati iz uzvodne hidroelektrane Gojak.
Ističući da je ta elektrana vrlo važan energetski ali i gospodarski objekt koji će doprinijeti povećanju energetske neovisnosti Hrvatske premijerka je podržala HEP-ove planirane investicije u gradnju hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika, termoelektrane Plomin III i drugih i napomenula da je to put kojim treba ići dalje. Zahvalila je HEP-u na izvrsnim rezultatima poslovanja u zadnjih dvanaest mjeseci i smanjivanju dugova koji su prije nekoliko mjeseci bili 1,7 do 1,8 milijardi kuna a sada ih više nema. Ponovila je da struja do kraja ove godine neće poskupiti što je vladin doprinos svim potrošačima u ovim teškim okolnostima.
Podsjećajući da je vladin prioritet poticanje investicija i stvaranje što boljih uvjeta za gospodarski razvoj Kosor je istaknula da će gradnja Hidroelektrane Lešće pridonijeti i poboljšanju infrastrukture i turizma a time i omogućiti bolji život stanovništvu tog dijela Hrvatske.
To je potkrijepio karlovački župan Ivan Vučić rekavši da je lokalno stanovništvo stretno što je dobilo elektranu i jezero jer su cijene nekretnina već porasle nekoliko puta a mladi ljudi iz tog kraja obnavljaju tamošnje stare kuće. Zahvalivši izvođačima radova na velikom trudu u zaštiti okoliša istaknuo je da na Kupi, Korani i Dobri ima još hidropotencijala za proizvodnju 350 milijuna kilovat sati godišnje i to iz sve popularnijih obnovljivih izvora energije.
U ime konzorcija izvođača radova (Končar, Konstruktor i Ingra) predsjednik Uprave Končara Darinko Bago je istaknuo da hrvatske tvrtke mogu graditi najsuvremenije elektrane po svjetskim standardima jer i sada u svijetu grade 13 hidroelektrana a samo su u Sloveniji u zadnjih deset godina izgradili deset hidroelektrana.

Hrvatska do 2020. energetski neovisna
Predsjednik Uprave Leo Begović najavio je da će HEP do kraja ove godine pustiti u rad još dva značajna elektroenergetska objekta: novi blok u Termoelektrani-Toplani Zagreb snage 120 megavata i dalekovod od Ernestinova do mađarskog Pečuha. Grade i novi blok Termoelektrane Sisak snage 250 MW koji bi trebao biti gotov 2012. »U skladu s odlukom Vlade o prioritetima izgradnje elektroenergetskih objekata ubrzano pripremamo izgradnju novih hidro i termoelektrana pa očekujemo da ćemo krajem ove godine raspisati javne natječaje za njihovu izgradnju. Izgradnjom novih elektrana slijedimo smjernice Vlade u cilju da Hrvatska do 2020. postane energetski neovisna odnosno da svoje potrebe za električnom energijom može pokriti iz vlastitih izvora«, kazao je Begović.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare