Trebaju li porezni obveznici plaćati doktore znanosti koji…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Tvrdeći da u sustavu postoji kadrovski, koncepcijski i organizacijski nered, Zelenika objašnjava kako smo cijeli sustav vrijednosti u društvu sveli na banalnost, starlete, polupismenost i neobrazovanost. »Vrijedi to i za mnoga druga područja, da ne kažem sva. Sada to naprosto moramo promijeniti«, kaže Saša Zelenika

»Veliko je pitanje smijemo li si dopustiti da porezni obveznici plaćaju doktore znanosti dio kojih će postati socijalni problem«, upozorio je pomoćnik ministra za znanost Saša Zelenika, u intervju koji prenosi Connectportal.

Ti mladi doktori moraju, nastavlja Zelenika, biti naši najdragocjeniji resursi kojima ćemo pružiti sve uvjete za razvoj i koji će ovu zemlju, ekonomiju i znanost pokrenuti u vrlo kratkom vremenu. »Moramo pomicati granice kvalitete, naše vlastite granice – ponavljam, doktori znanosti moraju biti najvredniji resurs ove zemlje, a ne problem«, kaže Zelenika.

Procijenjujući stanje znanosti u Hrvatskoj, naglašava kako imamo izvanredne pojedince, ali kao znanstvena zajednica dosta zaostajemo u kvaliteti za drugima. »Iz europskih okvirnih programa privukli smo 40 posto više sredstava nego što smo uložili, po čemu bismo mogli zaključiti da je hrvatska znanost zasigurno najprofitabilnija grana hrvatske privrede. Imamo izvanredne pojedince i skupine, ali s druge strane imamo dosta strukturnih problema. Najevidentniji je problem dezintegriranosti sveučilišta i znanstvenog rada – nacionalni projekti su nam premali i nedovoljno strukturirani i fokusirani, a ne znamo ili nismo na pravi način formulirali prioritete. Veliki problem je i povezivanje znanosti s privredom, odnosno transferom tehnologije. Znanja koja postoje ne koristimo za dobrobit zemlje i cijeloga društva«, smatra pomoćnik ministra.

Tvrdeći da u sustavu postoji kadrovski, koncepcijski i organizacijski nered, Zelenika objašnjava kako smo cijeli sustav vrijednosti u društvu sveli na banalnost, starlete, polupismenost i neobrazovanost. »Vrijedi to i za mnoga druga područja, da ne kažem sva. Sada to naprosto moramo promijeniti. Ne smijemo si dopustiti revoluciju, ali možemo stvoriti preduvjete, novu strukturu da se to promijeni. Hrvatska sveučilišta, cjelokupni znanstveni sustav moramo maksimalno uključiti u europski prostor visokog obrazovanja, jer ga samo tim putem možemo učiniti usporedivim i na svjetskoj razini. Bez toga ni kao društvo ni kao pojedinci ne možemo napredovati, odgovoriti na goruća pitanja suvremenog svijeta, pa tako ni Hrvatske«, zaključuje u intervju kojega je izvorno dao srpskom tjedniku »Novosti«.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare