Svi neradnici na budžetu države

vinkovci.com.hr
 

Vinkovci

 
Portal Vinkovci Vinkovci
Osvježeno
07:20
Srp
2018
27

Vinkovci › Vijesti › Hrvatska › Gospodarstvo › Svi neradnici na budžetu države

Vinkovci Obrazovanje-811x184
Vinkovci Alba-marketing-web-dizajn-811x184  rotator  rotator
Vinkovci Stipendija-811x184
 
 
Najnoviji videi
 
Vinkovci Ekološko sredstvo za impregnaciju, hidrofobiranje, domašćivanje i čišćenje kože - obuća Ekološko sredstvo…
Ekološko sredstvo…
Vinkovci Ekološko sredstvo za impregnaciju, hidrofobiranje, domašćivanje i čišćenje kože - obuća Ekološko sredstvo…
Ekološko sredstvo…
Vinkovci Ekološko sredstvo za impregnaciju, hidrofobiranje, domašćivanje i čišćenje kože - remen Ekološko sredstvo…
Ekološko sredstvo…
Vinkovci Ekološko sredstvo za impregnaciju, hidrofobiranje, domašćivanje i čišćenje kože - Kožne jakne Ekološko sredstvo…
Ekološko sredstvo…
Recepti
Ovako sočne palačinke još niste probali - Vinkovci, vinkovci.com.hr Ovako sočne palačinke…
Ako su vam dosadile obične…
Što sve trebate znati o cvijetu soli? - Vinkovci, vinkovci.com.hr Što sve trebate znati…
RECEPT MATE JANKOVIĆA
Sva lica kuhanog vina: Crveno, slatko s medom - Vinkovci, vinkovci.com.hr Sva lica kuhanog vina:…
Priprema: Stavite vino,…
Bruskete s jagodama, kozjim sirom i balsamicom - Vinkovci, vinkovci.com.hr Bruskete s jagodama,…
Kozji sir i jagode. Da!…
Igre, igrice
Sviraj mi sviraj… - Vinkovci, vinkovci.com.hr Sviraj mi sviraj…
Pretvorite se u pravog…
Scooby-Doo - Strašni dvorac - Vinkovci, vinkovci.com.hr Scooby-Doo - Strašni…
Scooby Doo i ekipa
Super Mario Castle - Vinkovci, vinkovci.com.hr Super Mario Castle
Super Mario avantura
Bubblez - Vinkovci, vinkovci.com.hr Bubblez
Za one koji vole šarene…
Povezani članci
Zadnje vijesti
KONTAKTIRAJTE NAS

Uredništvo

E-mail:
urednistvo@vinkovci.com.hr

 

 
REKLAME

 
INFO

 
21
 
05.2018

Svi neradnici na budžetu države

UVOZIMO RADNU SNAGU DOK TISUĆE SPOSOBNIH ZA RAD NE ŽELE PRIHVATITI POSLOVE KOJI IM SE NUDE...
Svi neradnici na budžetu države
 

Hrvatskoj kronično nedostaju desetci tisuća radnika iako je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno oko 160 tisuća nezaposlenih, a socijalnu pomoć prima oko 90 tisuća građana. Najveći je deficit u turizmu, nedostaje stručne radne snage - konobara, kuhara, spremačica, sobarica, zatim u trgovini, graditeljstvu i prometu.

Zato je Vlada morala posegnuti i za uvozom radne snage kako bi alarmantnu situaciju, naročito u turizmu, bar malo ublažila. Samo ove godine odobren je ukupan uvoz 31 tisuće stranih radnika, što je u odnosu prema prošloj godini tri puta više, ali ni ta interventna mjera ne daje rezultate. Stoga je realno postaviti pitanje u čemu je problem. Ima li osim objektivnih razloga, i onih subjektivnih, bolje rečeno neradničkih. Odnosno, nedostaje li doista Hrvatskoj radne snage ili je stotine tisuća ljudi radije na grbači proračuna nego da rade?

Iako se nadamo, kada je o tome riječ, da se radi o manjem broju onih koji će radije tavoriti na burzi rada i preživljavati uz socijalnu pomoć negoli zasukati rukave i prihvatiti se bilo kakvog posla. Naravno, tu su i oni koji su poslove pronašli u državama Europske unije, a u Hrvatskoj su registrirani kao nezaposleni, i uz to još primaju socijalnu pomoć. Ponekad je to i nemoguće kontrolirati, ali ipak tko neće raditi, trebao bi izgubiti i pravo na bilo kakvu pomoć.

Hrvatska je inače država s iznimno niskim udjelom stanovništva koji prima socijalnu pomoć - njih oko dva posto. Prema posljednjim objavljenim podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike za prosinac 2017., socijalnu su pomoć primale 86.623 osobe. Polovina njih su radno sposobne, na burzu prijavljene nezaposlene osobe. Razlog vrlo niskog obuhvata prije svega su vrlo rigorozni uvjeti koje treba ispuniti za primanje socijalne pomoći: osoba ne smije posjedovati ništa osim stana u kojem živi. Ako bilo što zaradi, socijalna pomoć se ukida. Uz to, mjesečni iznosi su niski: socijalna pomoć za samca ili nositelja kućanstva iznosi 800 kuna mjesečno, za drugu odraslu osobu 480 kuna, a za dijete 320 kuna.

BJEŽANJE U MIROVINU

Uglavnom na kadrovske probleme u najugroženijim sektorima upozorava se godinama, no prekfalifikacije nezaposlenih ne daju rezultate. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), upozorava:

- Imamo niz apsurda koje moramo mijenjati želimo li opstati i preuzimati nove poslove. Apsurdno je da zemlja s toliko nezaposlenih nema radne snage. Naš je prijedlog da se ukidaju zdravstvena osiguranja za one koji odbiju posao. Ne pokrenemo li se, ostat ćemo bez radne snage, nećemo moći preuzimati nove poslove i doživjet ćemo krah - kazao je Ranogajec pozvavši Vladu da se angažira u strukovnom obrazovanju kako bi mladi bili osposobljeni za tržište rada.

Još važniji podatak od nezaposlenosti je stopa zaposlenosti. U Hrvatskoj je zaposleno, odnosno radno aktivno, oko 63 posto stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, što iznosi oko 1,5 milijuna ljudi, dok je prosjek EU-a više od 71 posto. Kada bi se Hrvatska htjela izjednačiti s prosjekom Europske unije i dosegnuti zaposlenost od 71 posto, trebala bi zaposliti još 200 tisuća ljudi.

Osim toga, Hrvatska ima dugu tradiciju bježanja u mirovinu, čim bi netko stekao nekakav “uvjet” koji bi mu omogućio da se “nakači” na mirovinski sustav, to bi i učinio. Veliki val raznih umirovljenja bio je tijekom 90-ih, kada je država “zbrinjavala” višak radnika kroz razne dokupe mirovine. Tu su i lažni i pravi ratni veterani, od kojih su mnogi završili u mirovini, iako su (bili) radno sposobni. A mnogi su si u privatnom aranžmanu “sredili” invalidske mirovine kroz “plave kuverte”, navodi se u Indexovoj analizi.

Tako smo došli do brojke od 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih samo oko 100 tisuća ima puni staž od 40 godina. U toj brojci od 1,2 milijuna ljudi kriju se deseci ili stotine tisuća ljudi koji su radno sposobni i mogli bi raditi, ali eto, zbog nekog razloga završili su u mirovini i sada umjesto da pridonose zajednici, oni koji rade, rade za njih - osiguravaju im mirovinu, besplatno zdravstveno osiguranje itd..

Također, iz podataka Eurostata o dužini radnog vijeka vidljivo je da se u Hrvatskoj znatno kraće radi u odnosu prema većini zemalja, pogotovo bogatih. Naprimjer, u Švedskoj se u prosjeku radi 41,3 godine, Norveškoj 39,6 godina, Velikoj Britaniji 38,8 godina, Danskoj 40 godina itd. S druge strane, u Hrvatskoj je radni vijek tek 32,1 godinu u prosjeku. Pritom postoji i velika “prikrivena nezaposlenost”. Naime, od oko 1,5 milijuna ljudi koji rade, njih 400 tisuća, zaposleno je u državnim i javnim službama ili poduzećima i njihov broj, unatoč smanjenju broja stanovništva i uvođenju suvremenih tehnologija, konstantno raste. Ako pretpostavimo da je 20 posto zaposlenih u javnom sektoru višak, dolazimo do brojke od 80 tisuća ljudi koji primaju plaću, vode se kao zaposleni, ali su zapravo nezaposleni. Ne pridonose ekonomiji, nego su na teret javnim tvrtkama, državnom ili lokalnom proračunu.

Inače, na konkretnom primjeru i nerazmjeru broja nezaposlenih i radnika koji u Hrvatskoj to bi, kako je nedavno izvjestio RTL, izgledalo ovako. Iako je u Hrvatskoj na burzi nekoliko stotina nezaposlenih pekara, a svake godine ih samo u Zagrebu 20 iziđe iz škole spremno za rad, poslodavci muku muče s pronalaženjem radne snage. Fiksna plaća veća od 5500 kuna, stimulacija, dva slobodna dana u tjednu, smjenski rad, a opet nitko ne želi raditi. Ponuda je to jedne zagrebačke pekarnice. Međutim, radnike već mjesecima ne mogu pronaći.

- S burze ih pošalju k nama, ali dođu tu samo reda radi. Neki vjerojatno ne žele raditi jer su primanja na burzi relativno dobra. Može nešto još u fušu raditi, pa doći na isto, a neki se boje započeti nešto jer imaju loša iskustva od prethodnog razdoblja - objasnio je vlasnik pekarnice Toni Serdar, kod kojeg su trenutačno zaposlena četiri pekara, no šire posao i treba im još ljudi.

U nedostatku radne snage čak su izučili i jednog elektrotehničara da mijesi kruh. “Počeo je raditi kod nas kao vozač, ali se nije snašao zbog orijentacije i organizacije. No, u pogonu se jako dobro snašao te smo zadovoljni jer je uz bok s profesionalnim pekarima”, kazao je Toni. Što znači kad se hoće, da se i može.

Inače, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano je više od 300 nezaposlenih pekara, a na njih čeka oko 200 poslova. Gdje su i zašto ne žele raditi RTL je pokušao doznati i u Prehrambeno-tehnološkoj školi, koju svake godine upiše 30-ak učenika. “Đaci upisuju zato što je to nekakvo obiteljsko zanimanje. Znači da nastave nekakvu svoju tradiciju. Neki dođu doista iz interesa, a neki i 'zalutaju'”, rekao je Damir Sizgoreo, nastavnik u Prehrambeno-tehnološkoj školi.

Za upis im ne treba puno bodova, a nakon završetka škole bave se nečim “desetim”. Pitanje je koliko će ih nastaviti peći kiflice i nakon trogodišnjeg obrazovanja, a koliko će ih ostati pekari samo na papiru. I nije ovdje riječ samo o pekarima, sličnih je primjera mnogo i kada je riječ o drugim zanimanjima.

NEZADOVOLJNICI

A i poslodavci su nezadovoljni ponudom radne snage i gotovo im je nemoguće pronaći radnike po mjeri. “Ima ljudi, ali kad se vidi što se traži, ljudi se uplaše. Ja bih se zadovoljila da nađem nekoga tko će šivati za mašinom, a ja bih sve ostalo odrađivala. Radniku bih ponudila plaću od četiri do četiri i pol tisuće kuna za sada”, govori za Dnevnik.hr Marija Sekulić, poduzetnica. I dok ona traži radnike, na Zavodu za zapošljavanje spremno čeka 2295 tekstilaca. Zapošljivih je i više od 5600 građevinaca, 15 tisuća trgovaca, 19 tisuća ugostitelja te 23 tisuće onih u uslužnim zanimanjima.

- Ukupno smo svojedobno anketirali i fizički pitali 196 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj tko želi raditi u sezoni u turizmu, 24 tisuće je izrazilo želju. To radimo kroz prekvalifikacije, 160 milijuna kuna ulažemo u prekvalifikacije - govori Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava.

PROBLEM RADNE SNAGE TREBA RJEŠAVATI S VIŠE STRANA

Na pitanje kako komentira poražavajući podatak da postoji nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, kao što su kvalitetni kuhari i konobari te recepcionari, predsjednik IDS-a Boris Miletić odgovara: “To je problem koji treba rješavati s dvije strane, odnosno s jedne strane poslodavci trebaju voditi računa o poboljšanju uvjeta rada sezonskih radnika, a s druge država treba ulagati u edukaciju turističkih djelatnika. To je još jedan hrvatski apsurd - imamo previše nezaposlenih, a govorimo o nedostatku radne snage. To znači da u sustavu nešto ozbiljno ne štima. Činjenica je da hrvatski obrazovni sustav uopće nije usklađen s tržištem rada, i to se vidi u svim sektorima. To je dio šireg problema koji uključuje potpuni izostanak obrazovne i razvojne strategije. Rekao bih da je to svojevrsni hrvatski sindrom.”

TKO ODBIJE RADITI, GUBI SOCIJALNU POMOĆ

U obračun s korisnicima socijalne pomoći krenuli su i u općini Kloštar Podravski. Onaj tko ne radi, odlučili su, neće dobiti 1400 kuna “socijale”. Na njihovu su popisu 24 primatelja socijalne pomoći, a najveći je problem što se ne odazivaju na pozive da odrade svojih 30 - 90 sati. “Sukladno Zakonu, primatelji socijalne pomoći moraju odraditi 30 - 90 sati u zajednici, za opće dobro. Mi smo još to smanjili na minimum, na samo 30 sati, no s njihove strane i dalje je preveliki bezobrazluk. Nitko ih ne tjera ni na što posebno, samo da malo počiste i slično. Njih četiri-pet konstantno rade i dolaze pa su se pobunili da neće ni oni više raditi ako dobivaju novac i oni koji ništa ne rade”, rekao je općinski načelnik Siniša Pavlović, piše epodravina. “To su jednostavni radovi, uglavnom povezani s održavanjem zelenih površina. Tko se neće pridržavati svojih obveza, odnosno tko neće odraditi ovu satnicu, bit će mu uskraćena socijalna pomoć”, jasno poručuju sa svojih stranica iz Općine Kloštar Podravski. Iako se radi o nepopularnoj mjeri, nižu se pozitivne reakcije. “Reakcije su dobre. Oni koji danas rade za minimalac, pa i oni koji ne dobivaju nikakvu plaću, odani su poslu i zajednici. Oni koji dobivaju socijalnu pomoć rade budale od svih ostalih. Ima i onih koji nose liječničke potvrde da nisu radno sposobni i izvlače se, no njima ćemo također stati na kraj”, najavio je načelnik.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
ZAPOSLI SE U HRVATSKOJ!

Cilj Vlade je aktivirati domaću radnu snagu i stoga smo pokrenuli kampanju “Zaposli se u Hrvatskoj”. Kampanja promovira mjere aktivne politike zapošljavanja i mogućnosti koje pružaju kroz pozitivne primjere korisnika mjera. Cilj nam je približiti mjere svim nezaposlenim osobama kako bismo potaknuli njihovo zapošljavanje, pridonijeli njihovu ostanku u Hrvatskoj i aktivirali ih na tržištu rada.

Vlada je ove godine za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja osigurala 1,6 milijardi kuna, od čega 900 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Ukupno je izdvojeno više od 2,6 milijardi kuna, što je najveći iznos ikada izdvojen za poticanje zapošljavanja.

Broj nezaposlenih u RH u konstantnom je padu - čega je to rezultat? S tim u vezi - krajem 2017. u Hrvatskoj je bilo 60.000 tisuća zaposlenih više nego u istom razdoblju 2016. Kako to komentirate?

- U ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je oko 150.400 nezaposlenih osoba. Krajem 2017. godine imali smo 60.000 više zaposlenih nego godinu ranije, imamo rekordno nisku nezaposlenost te jednu od najvećih stopa rasta zaposlenosti u Europskoj uniji. Sve navedeno rezultat je rada Vlade kojoj su zapošljavanje i stvaranje radnih mjesta temeljni ciljevi. Uz gospodarski oporavak zemlje zbog odgovorne politike, konstantnom padu broja nezaposlenosti pridonijele su i mjere aktivne politike zapošljavanja. Također, Hrvatski zavod za zapošljavanje radi na individualiziranom pristupu svakom nezaposlenom te motivira svakog nezaposlenog da iziđe na tržište rada i zaposli se. Mjerama aktivne politike zapošljavanja potiče se zapošljavanje, samozapošljavanje i obrazovanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja.

Vlada je osigurala dovoljno kvota koje se odnose na uvoz inozemne radne snage, no one su zasad malo korištene. Kako to objašnjavate?

- Prema zadnjim dostupnim podacima iskorišteno je 28 % kvota za zapošljavanje stranaca. Mjere aktivne politike zapošljavanja i Vladin proaktivni pristup aktivaciji nezaposlene domaće radne snage daju rezultate. Naime, primarni cilj je aktivacija domaće radne snage, a u slučaju da nema radnika traženih zanimanja na domaćem tržištu rada, omogućili smo uvoz strane radne snage putem kvote za strance. Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u svrhu turističke sezone, anketirao je sve nezaposlene osobe te je 24 tisuće njih izrazilo spremnost za rad u sezoni. Na taj način osigurali smo veliki dio sezonskih radnika.

U pogledu iskorištenosti kvota, radnika traženih profila nedostaje i u susjednim zemljama iz kojih je tradicionalno dolazila radna snaga u Hrvatsku. Upravo iz navedenoga razloga, između Hrvatskog i Ukrajinskog zavoda za zapošljavanje sklopljen je memorandum o suradnji kako bi se poslodavcima olakšao pristup ukrajinskom tržištu rada.

S obzirom na to da je RH članica EU-a, koliko nam to olakšava transparentnost tržišta rada, ali i generira neke probleme, poput odljeva radne snage u inozemstvo?

- Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila se mogućnost zapošljavanja u državama članicama Europske unije, što je iskoristio dio građana. Vlada je svjesna problema iseljavanja i na njemu intenzivno radi, između ostaloga, i kroz mjere aktivne politike zapošljavanja kojima želi aktivirati tržište rada i omogućiti našim građanima pronalazak posla u Hrvatskoj.

Na Zavodu za zapošljavanje, ali i u centrima za socijalnu skrb, imamo tisuće onih koji će radije odbiti ponuđeni posao umjesto da prihvate biti, recimo konobar na Jadranu, ili djelatnik u pekarnici. Kako taj problem riješiti?

- Hrvatski zavod za zapošljavanje fokusira se na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada putem intenzivnog posredovanja i proaktivnim pristupom svakoj nezaposlenoj osobi. Međutim, postoje slučajevi u kojima Hrvatski zavod za zapošljavanje prestaje voditi u evidenciji nezaposlene osobe, i to one koje, bez opravdanog razloga, nisu aktivne u traženju posla i nisu raspoložive za rad na razdoblje od tri mjeseca. Isto tako, HZZ prestaje voditi osobu u evidenciji nezaposlenih ako ne prihvati ponuđena zaposlenja, ili ako svojim postupanjem prouzroči odbijanje zaposlenja od strane poslodavca i to:

- u mjestu prebivališta ili boravišta

- izvan mjesta prebivališta ili boravišta udaljenog do 50 km od mjesta rada, pod uvjetom da poslodavac snosi troškove putovanja sredstvima javnog prijevoza, ili organizira prijevoz na posao i s posla, ili

- izvan mjesta prebivališta ili boravišta bez obzira na udaljenost od mjesta rada, pod uvjetom da je osiguran odgovarajući smještaj.

Osobe koje je Zavod prestao voditi u evidenciji nezaposlenih jer su odbile ponuđeno zaposlenje, mogu se ponovno prijaviti u evidenciju nakon isteka roka od šest mjeseci. Prestankom vođenja u evidenciji nezaposlenih, osobe gube prava iz sustava socijalne skrbi (primjerice pravo na zajamčenu minimalnu naknadu).

PATRICIJA KEZELE
NAJVIŠE  ODJAVA IZ SLAVONIJE

Kad je o zapošljavanju riječ, posebno važnim naglašava se uloga EURES-a, Europskog portala za radnu mobilnost koji pomaže tražiteljima posla u inozemstvu i koji u Hrvatskoj djeluje povezano s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Od kada je EURES u Hrvatskoj, i koje usluge pruža?

- Pripreme Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za pristupanje mreži EURES počele su još tijekom pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, kao dio pregovaračkog poglavlja 2. o slobodi kretanja radnika. EURES je instrument Europske unije koji čine javne službe za zapošljavanje EU i Europskog gospodarskog prostora te Švicarske, čija je uloga olakšati građanima i poslodavcima konzumiranje prava na slobodno kretanje na zajedničkom europskom tržištu. Samim time, pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji Hrvatski zavod za zapošljavanje 1. srpnja 2013. godine pristupio je mreži EURES. Kao i u drugim državama članicama EURES pruža usluge informiranja i savjetovanja o temama vezanima uz europsku mobilnost, posebice posredovanja pri zapošljavanju na europskom tržištu rada. Dok se usluge informiranja i savjetovanja pružaju svima zainteresiranima, mogućnosti posredovanja ovise o kretanjima na tržištima rada, viškovima i manjkovima kako na hrvatskom, tako i na tržištima drugih država članica, o kvalifikacijama, iskustvu i vještinama tražitelja posla te radnim uvjetima i dodatnim pogodnostima koje nude poslodavci.

Koji su najčešći upiti koje dobivate od onih koji kane u EU potražiti posao, ali i upiti od strane poslodavaca koji traže radnike - kakvog profila najviše?

- S obzirom na razdoblje ekonomske krize koje je iza nas, ali i uobičajene trendove kod novih država članica koji se ponajprije odnose na interes tražitelja posla za mogućnosti zapošljavanja na tržištima drugih zemalja, EURES-u u Hrvatskoj najvećim se dijelom obraćaju tražitelji posla. Te su brojke bile znatno veće u razdoblju po pristupanju EU, dijelom jer se radilo o novoj mogućnosti, a dijelom i zbog manje dostupnosti informacija na online izvorima. Sada je broj upita manji, ali su oni umnogome konkretniji i složeniji, a nerijetko se odnose na prava iz područja socijalne sigurnosti koja se mogu prenositi iz države u državu. Česti su upiti i o poreznim pitanjima. S obzirom na to da se radi o osjetljivoj tematici, savjetnici EURES-a uz osnovne smjernice i upućivanje na pravne izvore te EU regulativu, uvijek za provjeru informacija upućuju osobe nadležnim tijelima stručnima za pojedino područje. Upiti tražitelja posla tako se odnose na mogućnosti zapošljavanja u pojedinoj državi, radne i životne uvjete, traže se izvori slobodnih radnih mjesta, sugestije oko sastavljanja životopisa pa i sugestije oko države destinacije koju odabrati. Poslodavci s tržišta rada drugih država često se obraćaju EURES-u u Hrvatskoj, no suradnja uvijek počinje na inicijativu EURES-a matične države poslodavca, čime se osigurava maksimum sigurnosti i kvalitete ponuđenih radnih mjesta, jer je to jedini način da imamo pouzdanu informaciju o vjerodostojnosti ponude. Sektori u kojima manjka radne snage slični su na razini cijele EU pa najveći interes postoji za medicinskim osobljem, informatičkim stručnjacima, ugostiteljskim osobljem, vozačima teretnih vozila i slično, no EURES u Hrvatskoj naglasak daje na ona područja koja nisu u toj mjeri nedostajuća i na nacionalnom tržištu rada. Suradnja s poslodavcima iz Hrvatske ostvaruje se prije svega u sektoru turizma gdje su tijekom proteklih godina postignuti zapaženi rezultati, posebice u području turističke animacije u kojoj poznavanje jezika nije potrebno za zapošljavanje, ali je nužno poznavanje drugih jezika na razini izvornog govornika (primjerice švedskog, češkog, francuskog...).

Vidimo da EURES objavljuje i selekcijske postupke i projekte zapošljavanja koje EURES Hrvatska provodi u suradnji s EURES uredima drugih država članica?

- Radi se o natječajima u kojima se najčešće traži veći broj radnika, ili radnici sličnih profila za više različitih poslodavaca u pojedinoj državi ili regiji. Kod takvih postupaka EURES savjetnici zaprimaju prijave u ime poslodavca i rade predselekciju, a prema potrebi i u dogovoru s poslodavcem razgovori se organiziraju u Hrvatskoj. Primjer je zapošljavanje u zimskoj sezoni u Austriji, što se pokazalo primjerom odlične prakse kojom radnici u ugostiteljstvu i turizmu ostvaruju cjelogodišnju zaposlenost i jačaju svoje vještine i kompetencije.

Je li Slavonija po pitanju tražitelja posla u inozemstvu “jača” od drugim hrvatskih sredina?

- Ne bismo mogli govoriti o regiji koja kontinuirano prednjači u broju upita, a nerijetko tražitelji posla ne kontaktiraju ured kojem regionalno pripadaju. Ipak, županije s područja Slavonije u vrhu su po broju osoba koje su se odjavile s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zbog zapošljavanja u inozemstvu.

EURES pruža informacije, između ostaloga, i kako se zaštititi od lažnih ponuda i ne postati žrtva prijevare?

- Uloga EURES savjetnika ovdje je jako važna, osobito u području preventivnog djelovanja. Niz je načina kako prepoznati lažnu ponudu kakvih je mnogo i koje nerijetko djeluju vrlo vjerodostojno. No postoje neki nepogrešivi znakovi, a jedan od njih je da ponuda izgleda predobra da bi bila istinita. Primjerice, nije realno očekivati da će nekvalificirani radnik bez posebnog iskustva dobiti ponudu za zapošljavanje na poslovima branja jabuka u Austriji uz netoplaću od najmanje 2000 eura, uz pokrivene putne troškove, stan i hranu. Takve su ponude najčešće usmjerene na osobe koje se slabo služe internetom i stranim jezicima, jer su im realne informacije teže dostupne. S obzirom na to da je EURES prije svega mreža suradnje konkretne ponude za zapošljavanje, EURES savjetnici mogu provjeriti s kolegama iz matičnih država poslodavaca. Dobra informiranost i poznavanje jezika osnovne su pretpostavke sigurne mobilnosti.

Autor: Vinkovi.Com.Hrglas-slavonije.hr
  • Vinkovci
TEME
posao posao
Vijest se nalazi u:

 
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci
 
Sveta tri kraljaNova godinaZaštita prava autora i korisnikaPredstavljanje knjige Marijana AlmašaFil Tilen po prvi puta u VinkovcimaSveti StjepanBožić
 
vinkovci.com.hr preporuča
Studio keramike Prag - tečaj keramike
 
Online izdanje - i do 80% popusta
Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) Zadarski List Današnje izdanje (i do 80% popusta)
 
Horoskop - vinkovci.com.hr
 
 
Kupujete li preko interneta?
  •   Da
  •   Ne
 
 
FACEBOK
 
Tweets by vinkovci (@vinkovci)

 

Vinkovci › Vijesti › Hrvatska › Gospodarstvo › Svi neradnici na budžetu države