Samo tri europske zemlje imaju niže cijene struje za kućanstva…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Stručnjaci procjenjuju da će veliki dodatni troškovi koje je HEP-u prouzročila suša, biti dodatni poticaj da ta tvrtka ove godine od Vlade zatraži povećanje cijene struje za kućanstva jer gospodarstvo može birati dobavljača i s njim ugovara dogovorene cijene

Nezapamćena suša koja je lani pogodila Hrvatsku ali i cijelu jugoistočnu pa i srednju Europu (po mnogima, najteža u posljednjih nekoliko desetljeća), prouzročila je prilično velike probleme u opskrbi strujom u domaćem elektroenergetskom sustavu, ali i susjednih država, kao i porast njezinih cijena na tržištu.

Prošla godina je, prema podacima Hrvatske elektroprivrede, zbog vrlo male energetske vrijednosti dotoka, prosječno 35 posto manje od planirane, bila najlošija u povijesti te tvrtke, što joj je znatno otežalo poslovanje i povećalo troškove jer se više od pola ukupnih proizvodnih kapaciteta odnosi na hidroelektrane.

Ukupna je snaga svih HEP-ovih elektrana 4164 megavata (MW), od čega hidroelektrane čine 51 posto ili 2133 MW. Zbog toga svake godine u HEP-u rade tri poslovna scenarija: s dobrom, srednjom i lošom hidrologijom.

Lani je, međutim, zbog vrlo malo padalina hidrologija bila izuzetno loša pa su hidroelektrane proizvele oko 17 posto električne energije manje nego što je bilo planirano. Taj bi postotak bio i znatno viši da u jesen 2010. nije bilo puno padalina pa su HEP-ovci početak 2011. dočekali s prilično dobro napunjenim akumulacijskim jezerima. No, i ovako je toliki da, barem što se tiče proizvodnje, prošlu godinu neće pamtiti po dobrom.

Glavni razlog leži u činjenici da hidroelektrane uz nuklearke, prema riječima stručnjaka, proizvode najjeftiniju struju prije svega zato što nema troškova goriva kao kod termoelektrana jer im turbine pokreće voda koja doslovce pada s neba.

Gotovo su sve hidroelektrane u Hrvatskoj (osim lani dovršene HE Lešće na rijeci Dobri) davno sagrađene pa su već amortizirane, što dodatno smanjuje troškove njihova rada. Kad se to ima na umu, kao i podatak da hidroelektrane čine više od polovice HEP-ovih proizvodnih kapaciteta, jasno je zašto im je lanjska snažna suša prouzročila puno problema.

U takvim situacijama smanjenu proizvodnju hidroelektrana HEP mora nadomjestiti iz drugih izvora. Kako su oni gotovo uvijek znatno skuplji, nastoje maksimalno optimizirati taj proces pa, ističu, pažljivo analiziraju što im je u pojedinom razdoblju povoljnije – pojačati proizvodnju svojih termoelektrana (na plin ili loživo ulje jer jedina TE na ugljen u Plominu ima najjeftinije gorivo pa ju nastoje maksimalno koristiti) ili povećati uvoz struje.

U HEP-u kažu da su lani većinu nedostatne električne energije nabavili iz uvoza jer je ponuda na tržištu bila dovoljna. Zato su 2011. uvezli čak 27 posto ukupno potrebne struje dok prosječno uvoze oko 20 posto (u to se ne ubraja hrvatska polovica proizvodnje iz nuklearke Krško). Struju najviše kupuju na dva tržišta - u jugoistočnoj Europi, te u Njemačkoj i Austriji. Kad su hidrološke okolnosti prosječne, cijene su na ta dva tržišta približne, a ono njemačko je uvijek referentno za ovaj dio Europe zbog velike ponude pa se uvijek može kupiti i prodati koliko se hoće.

Međutim, kad se dogodi suša u cijeloj jugoistočnoj Europi, onda se na pojačani uvoz električne energije orijentiraju sve zemlje iz te regije koje imaju visok udjel hidroelektrana u proizvodnji (uz Hrvatsku, to su Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija) pa nastane zagušenje na prijenosnoj mreži između zapada i jugoistoka Europe. Budući da se prijenosni kapaciteti za transport struje kupuju na aukcijama, u takvoj situaciji zbog velike potražnje njihova cijena raste, što povećava cijenu uvoza jer je cijena na jugoistoku veća nego u Njemačkoj, i to traje sve dok se ne poprave hidrološke okolnosti, objašnjavaju u HEP-u.

Zbog toga su lani, prema njihovim podacima, na javnim natječajima struju kupovali u više zemalja: Njemačkoj, Mađarskoj, na granicama s Hrvatskom, a za osiguravanje potrebnih količina struje iz uvoza kako potrošači ne bi osjetili nikakve probleme, potrošili su oko 7 posto više od plana. No zasad, kažu, još ne mogu reći točan iznos. Taj bi postotak bio i veći da oko 50 posto potrebne električne energije iz uvoza, u skladu sa svojom poslovnom strategijom, ne kupuju ranije te da dosta struje nabavljaju na mjesečnim javnim natječajima, što im također pomaže da postignu što povoljniju cijenu. Uz to, prosječno oko 5 posto struje kupuju na tzv. spot tržištu, gdje se povoljno prodaju viškovi.

Uvoz im se redovito povećava svakog ljeta kad zbog manje padalina njihove hidroelektrane slabije rade, a potrošnja je svake godine sve veća zbog porasta broja turista, kao i klimatizacijskih uređaja.

Poslovanje im je prošle godine dodatno otežala velika nesreća u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima. Ona je potaknula vlade nekih europskih zemalja, prije svega Njemačke, da odluče prijevremeno privremeno ili trajno zatvoriti dio nuklearki. Budući da je redovno riječ o velikim elektranama koje proizvode znatne količine električne energije, na tržištu je zbog naglog i velikog smanjenja ponude njezina cijena odmah znatno porasla.

Brza i snažna reakcija tržišta najočitija je iz podatka da je samo sat nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila da su odlučili zatvoriti dio nuklearki, cijena električne energije na tamošnjem tržištu porasla čak za 20 posto što se ubrzo odrazilo na cijelu regiju, ističu u HEP-u.

S obzirom na to, kao i na činjenicu da je hidrologija lani samo u siječnju bila na razini prosjeka dok je u svim ostalim mjesecima bila znatno lošija pa je čak i studeni bio na razini ljetnih mjeseci kad uvijek ima najmanje padalina pa hidroelektrane najslabijje rade, jasno je zašto su u HEP-u prilično zadovoljni podatkom da su na uvoz u 2011. potrošili samo 7 posto više od plana. Koliko je to konkretno utjecalo na njihovo lanjsko poslovanje, bit će jasnije kad objave svoje godišnje rezultate. No, unatoč jakoj suši, očekuju pozitivan rezultat, ali će im dobit biti znatno niža nego u 2010.

Dodatne im probleme, napominju, osim hidrologije stvara i način plaćanja poreza. U dobrim hidrološkim godinama ostvare dobit na koju prema propisima plate porez, a ponekad Vlada, kao prošle godine, odluči dio dobiti preliti u državni proračun. Međutim, kad dođe loša hidrološka godina koja im zbog povećanih troškova donese gubitak u poslovanju, ne samo da, prema riječima stručnjaka, nema nikakvih šansi da im država vrati dio ranije uzetog novca, nego im uglavnom ne omogućuje ni usklađivanje cijene struje s troškovima poslovanja.

Stručnjaci očekuju da će veliki dodatni troškovi koje je HEP-u prouzročila suša, biti dodatni poticaj da ta tvrtka ove godine od Vlade zatraži povećanje cijene struje za kućanstva jer gospodarstvo može birati dobavljača i s njim ugovara dogovorene cijene. Osim zbog povećanih troškova uslijed suše, poskupljenje struje za kućanstva, kako se predviđa, zatražit će i da bi osigurali kapital potreban za velike planirane i dijelom već započete investicije prije svega u nove elektrane, ali i u prijenosnu i distribucijsku mrežu. Njihov godišnji plan ulaganja je oko 2,5 milijardi kuna plus 500 milijuna kuna za održavanje postojećih objekata, a s postojećom cijenom, tvrde, ne mogu postići standardni povrat na kapital koji bi im omogućavao potreban razvoj.

Pritom u HEP-u naglašavaju da samo tri europske zemlje imaju niže cijene za kućanstva od njihove, dok su cijene za gospodarstvo samo nešto više, ali i one ulaze među trećinu najnižih u Europi. Kako objašnjavaju, osim što bi im odgovarajuća dobit olakšala investiranje, omogućila bi im i bolji kreditni rejting te dobivanje povoljnijih kredita.

Zbog prilično velikog udjela hidroelektrana u njihovim proizvodnim kapacitetima koje su jako izložene hidrološkim problemima, nameće se pitanje planira li možda HEP kroz buduće investicije u nove elektrane smanjiti udjel hidroelektrana. Tim više što je njihova gradnja prilično skupa, a ni utjecaj na okoliš nije zanemariv.

No, u toj tvrtki odbijaju takvu mogućnost. Takvu odluku obrazlažu europskom praksom korištenja vlastitih prirodnih resursa, činjenicom da proizvode dosta jeftinu struju, da se ubrajaju u obnovljive izvore energije pa olakšavaju borbu protiv globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena te donose i druge koristi. Osim toga, za razliku od termoelektrana, mogu se puno brže pokrenuti pa su dobar back up za sve popularnije ali nepouzdane ostale obnovljive izvore poput elektrana koje koriste energiju vjetra ili sunca pa još znatno više ovise o čudima prirode. Zato HEP namjerava, koliko to bude moguće, iskoristiti preostali hrvatski hidropotencijal.

Suša bi se mogla nastaviti line i ove godine

HEP-ovce brine podatak da se ni ove godine hidrologija nije značajnije popravila, što znači da suša traje već dulje od godinu dana, a u prošlosti, prema njihovim riječima, nije bilo takvih slučajeva. Unatoč svemu su optimisti jer je u regiji, pa i kod nas, ovih dana palo dosta snijega.

Ako nakon toga padne kiša, onda će se dijelom napuniti akumulacije hidroelektrana u kojima je i dalje oko 20 posto manje vode nego su planirali. No, zahvaljujući uvozu i pojačanom radu termoelektrana unatoč prilično povećanoj potrošnji struje zbog zime i velikih hladnoća (sad je potrošnja 6-7 posto ispod rekordne zabilježene 16. prosinca 2010.), ne očekuju nikakve probleme u opskrbi. Naravno, ako se ne dogodi neočekivani veći kvar ili oštećenje u elektroenergetskom sustavu, što je zimi uvijek moguće.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare