Reljefnu ploču Drava skrivala gotovo 1800 godina

Drava ju je skrivala čak 1800 godina. Bila je prekrivena tankim slojem pijeska, na dubini od pet metara. Reljefna ploča iz drugog ili trećeg stoljeća izvučena je jučer iz rijeke u Donjem gradu u Osijeku. Vrijedan teret, težak od 300 do 400 kilograma, na suho je “isplivao” uz pomoć dizalice s broda. Bila je dio rimskog mosta – Riječ je o prikazu neke mitološke scene. Na njemu je ženska osoba s dva erota, bića s krilima koja su najsličnija anđelima. Još nismo uspjeli identificirati muški lik koji u ruci ima baklju okrenutu naopačke i krunu od lišća, mogao bi biti Mors. Više ćemo znati kada očistimo ploču – otkriva Kruno Zubčić iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Likovi su “pomalo barokni”, što znači da je reljef nastao iz ruku lokalnih majstora ili, pak, u drugom, trećem stoljeću, kada antičke radionice nisu više bile toliko vješte u njihovoj izradi. Kamena je ploča nađena na zadnjem stupu rimskog mosta koji je od prvog do petog stoljeća spajao antičku Mursu i Baranju. Most je doživio nekoliko pregradnji i obnova. Kako krajem antike kamen nije bio toliko dostupan, koristili su sav materijal koji su mogli skupiti u Mursi. Upravo je tako, smatraju arheolozi, i reljefna ploča dospjela u Dravu. – Nije bila samo ukras mosta nego je služila za zaštitu stupa – pretpostavlja arheolog Zubčić. Kamen na kojem je reljef izrađen potječe vjerojatno iz Slovenije ili Austrije. Otkrili i nadgrobnu stelu Ploču su arheolozi otkrili proteklog tjedna. Istraživanja na ostacima rimskog mosta rade se posljednjih nekoliko godina, a financira ih Ministarstvo kulture. – Prvo smo uočili kamen, a kada smo skinuli prvi sloj, vidjeli smo i likove – kaže Zubčić. Arheolozima u ovom poslu pomažu i osječki ronioci. – Fizički je to vrlo naporno. Vidljivost je u Dravi pola metra, a struje su jake. Temperatura je oko deset stupnjeva, ali kada provedemo pod njom sat ili dva, bude hladno – kaže Robert Dorinka, član Ronilačkog kluba Osijek. Uz reljef, iz Drave je jučer izvučena i nadgrobna stela. Znatno je manje očuvana, a pretpostavlja se da datira iz još starijih vremena. Oba se predmeta sele u restauratorsku radionicu, a potom će naći svoje mjesto u jednom od dva osječka muzeja. Rimski most i dalje će privlačiti pozornost arheologa. Želja im je rekonstruirati kako je izgledao. – Zna se da su prvotni stupovi bili drveni. Analizom je utvrđeno da samo drvo potječe od 50. godine prije Krista, do 50. nakon Krista. Most se zove Hadrijanov, što ga smješta na početak drugog stoljeća – objašnjava Igor Vukmenić, iz osječkog Arheološkog muzeja.