Na većini fakulteta stroži uvjeti upisa jer Sveučilište…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Višu razinu znanja matematike morat će po novome položiti maturanti ako žele upisati studij psihologije ili hortikulture, ali i ako žele na Ekonomski, Medicinski, Učiteljski fakultet, kao i bilo koji tehnički fakultet

»Predložili smo fakultetima da postrože uvjete upisa jer se želimo profilirati kao elitno Sveučilište. Ne znamo za druga sveučilišta u državi, no želimo da Zagrebačko upisuju mladi ljudi s povjerenjem da se školuju na dobroj ustanovi. To je važno jer će ulaskom u EU i kompeticija biti izraženija«, objasnio je Antonije Dulčić, predsjednik Radne skupine za državnu maturu pri Sveučilištu u Zagrebu, razloge uvođenja strožih kriterija upisa za ovogodišnje maturante.

Senat je, naime, donio odluku o novim upisnim kriterijima, prema kojima većina zagrebačkih fakulteta uvodi višu razinu znanja iz obaveznih predmeta državne mature - matematike i hrvatskoga jezika. Razina matematike u odnosu na prošlu godinu podignuta je na čak 12 fakulteta, među kojima su Ekonomski, Učiteljski i Medicinski fakultet, te studij psihologije, a viša razina znanja hrvatskog jezika tražit će se po novome na osam fakulteta, među ostalim, na studiju modnoga dizajna ili na Akademiji dramske umjetnosti. Bolje znanje stranih jezika u odnosu na prošlu upisnu sezonu zahtijevat će četiri fakulteta - Arhitektonski, Medicinski, Stomatološki i Veterinarski.

Najveće promjene su upravo na Arhitektonskom, Medicini i Stomatologiji, jer su na A razini sva tri predmeta - hrvatski, matematika i strani jezik.

Dulčić je objasnio da je problem matematike dugo razmatran, obzirom da su neki tehnički fakulteti lani zadržali B razinu znanja, što je znanje matematike na razini osnovne škole i prvog razreda srednje. »Testovima B razine preispituje se osnovno znanje matematike, zaključno s kvadratnim jednadžbama. Tu dakle nema ništa o znanju sinusa i kosinusa ili trigonometrije«, obrazložio je Dulčić, dodajući da je viša razina matematike neophodna za sve studije kojima se matematika primjenjuje na operativnoj razini.

Specifičan je Medicinski fakultet, čiji studenti taj predmet ne razrađuju u žešćoj formi, no ipak je odlučeno da se od kandidata traži položena viša razina znanja jer je analiza pokazala da su svi kandidati dosad imali položenu upravo A razinu.

Zahtjevniju matematiku na maturi trebat će položiti kandidati koji upisuju Arhitektonski, Ekonomski, Građevinski, Grafički, Medicinski, Veterinarski, Stomatološki, Fakultet prometnih znanosti ali i - Učiteljski fakultet. U Rektoratu Sveučilišta su objasnili da je nužno da budući učitelj poznaje višu razinu matematike, koju će tražiti i Agronomski fakultet za dva studija - hortikulturu i krajobraznu arhitekturu. Na strože uvjete upisa pristali su i Hrvatski studij i Filozofski fakultet, no samo za studij psihologije, gdje će kandidatima također trebati bolje znanje matematike.

Kritiku da će zbog uvedene više razine znanja matematike lošije prolaziti učenici strukovnih škola, Antonije Dulčić demantira, tvrdeći kako su strahovi da se strukovnjaci neće uspjeti upisati na tehničke fakultete nižeg temelja i ne odgovaraju realnosti. Matematiku na A razini lani je polagalo 9000 učenika, od kojih oko 5000 iz strukovnih škola.

Razina hrvatskog jezika podignuta je na A razinu na Akademiji dramske umjetnosti, Geodetskom, Arhitektonsko, Medicinskom, Stomatološkom, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Agronomskom te na Tekstilno-tehnološkom za studij modni dizajn.

Osim što će od budućih studenata tražiti da pokažu više znanja na državnoj maturi, niz fakulteta će ih i dodatno preispitati na vlastitim provjerama. Dodatne provjere i ove će godine prema Dulčićevim riječima imati Stomatološki, Pravni, Edukacijsko-rehabilitacijski, Učiteljski, filozofski, Arhitektura, sve tri akademije... Medicinski fakultet odlučio se, uz maturu, zadržati i svoj prijemni ispit, odnosno provjeru znanja iz fizike, kemije i biologije, što je rektor Aleksa Bjeliš ocijenio kao »dobro zagrijavanje za studij«.

Treća okolnost zbog koje će neke fakultete biti teže upisati jest ta što im je sugerirano da točno navedu koji će izborni predmet zahtijevati, umjesto da se kao dosad zadrže na formulaciji »bilo koji izborni predmet«, odnosno onaj po izboru samog kandidata.

Sudeći prema odluci Senata, ništa neće biti od prijedloga da se uvede jedinstveni upisni rok. Upisi na fakultete obavljat će se u dva roka kao i dosad - u srpnju i rujnu.

Nudili 9 milijuna kuna, prijavljeno projekata za 55 milijuna

Na natječaj za raspodjelu oko 9 milijuna kuna za projekte koji se financiraju iz Fonda za razvoj Sveučilišta, prijavljeno je čak 245 projekata ukupne vrijednosti od gotovo 55 milijuna kuna. Izabrana su 72 projekta, no upitno je hoće li se oni i realizirati s obzirom na aktualnost. Odbor Fonda, naime, oko godinu dana je potrošio za recenziranje projekata, zbog čega je za neke od njih možda »prošao vlak«.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare