Kopački je rit poput Dubrovnika- jedinstven

Novinari iz devet europskih zemalja posjetili su ovoga tjedna Kopački rit i uvjerili se u potrebu da se Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav mora očuvati i ostati netaknut. WWF, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode, dvadesetak je novinara provela Parkom prirode ukazavši na problem koji bi se dogodio planiranom regulacijom Dunava: kolonije kormorana ili parovi orla štekavca time bi izgubili svoja staništa. Veslajući Dunavom duž 15 km te leteći iznad prostora Prekograničnog rezervata, novinari iz Austrije, Bugarske, Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke, Srbije i Velike Britanije uvjerili su se u jedinstvenu ljepotu srca „Europske Amazone“.

Više od 50 kilometara poplavnih šuma Dunava moglo bi uskoro postati žrtvom nezakonitog i veoma destruktivnog projekta regulacije, kojim se želi rijeku punu života i biološke raznolikosti svesti na umjetni kanal. Opravdanje za navedeni projekt, kojeg vodnogospodarski lobiji promiču u svakoj prilici i pod svaku cijenu, je unaprjeđenje riječnog prometa Dunavom te zaštita od poplava. Niti jedan od navedenih razloga nije opravdan, uzimajući u obzir činjenicu da za oba „problema“ postoje puno manje agresivna rješenja. Stručnjaci iz WWF-a nekoliko su puta ponudili svoju pomoć kako bi se osmislio novi projekt koji će zadovoljiti potrebe ljudi ali i prirode. Projektom regulacije najviše će biti pogođeno područje između hrvatskog sela Batine i ušća Dunava i Drave u Osijeku, uključujući svjetski poznat Park prirode „Kopački rit“ na granici sa Srbijom.

„Kopački rit ima jednaku prirodnu vrijednost kao što Dubrovnik ima kulturnu te bi se tako prema njemu  trebalo i odnositi, štititi ga i ponositi se tim područjem jedinstvene prirodne ljepote i važnosti“ naglasio je Arno Mohl, voditelj projekta „Zaštita europske linije života“ koji WWF provodi s partnerima, nevladinim organizacijama Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Euronatur.

Prekogranični rezervat područje je kojim će upravljati pet različitih zemalja, svatko na svoj način, ujedinjeni u nastojanju  da svoj dio rezervata održe zaštićenim. „Na Hrvatskoj je sada važna odluka, koja će utjecati i na moguće trendove u susjednim državama. Ukoliko Hrvatska odobri ovaj štetni projekt regulacije to bi moglo postaviti negativan presedan i za slične projekte u Srbiji i Mađarskoj“, istaknuo je Mohl.

Problemi s kojima je Dunav trenutačno suočen nisu poznati samo lokalnom stanovništvu, već su mnogi inozemni mediji prepoznali važnost isticanja istih i u svojim zemljama. Rüdiger Schnacht, dopisnik njemačkog magazina Geo i tjednika Welt, nakon posjeta Baranji rekao je: „Bio je ovo poučan izlet u kojemu smo shvatili svu problematiku i doista mi je drago što ću čitateljima u Njemačkoj moći prenijeti o kakvom je području riječ. Njemačka se suočila s problemom kanaliziranja rijeka koji je golem. Ukazujući na jedan problem moguće je probuditi svijest tisuća ljudi i upravo je to ono što ću napraviti kroz priču o Kopačkom ritu“.

BBC-jev izvjestitelj Nick Thorpe, autor knjige o Dunavu koja će biti objavljena krajem ove godine, oduševljen je „Europskom Amazonom“. „Treći sam put u Hrvatskoj, ali prvi put moj boravak ovdje nije povezan s konfliktima. Gledati Hrvatsku kroz prizmu prirode je prekrasno. Dobro je što WWF i druge nevladine organizacije promiču ideju zaštite prirode.  Naša svijest o očuvanju okoliša je neophodna a ovdje smo upoznali lokalno stanovništvo koje je u tome pronašlo smisao života“, ističe Thorpe.

Mađarska, čiji bi dio Prekograničnog rezervata zajedno s hrvatskim već idućeg mjeseca trebao biti proglašen UNESCO-vom baštinom, nedavno je zaustavila projekte regulacije rijeka. WWF traži od hrvatske vlade da slijedi odluke svojih kolega i odlučno odbaci regulaciju Dunava. „Ako Hrvatska godinu dana prije ulaska u EU shvaća ozbiljno zakone Europske unije, novi ministar Mihael Zmajlović mora odmah odbaciti projekt regulacije Dunava", zaključuje Mohl.