Konačna odluka: PDV raste, proračun se reže za…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Državni proračun mora biti realan i ambiciozan kako bi potaknuo razvoj, jer mala je korist od fiskalne stabilnosti ako zemlja stoji i ne ide naprijed. Pokretači rasta moraju biti izvoz roba i nove investicije, a država mora voditi računa o tome da radi za građane, a ne samo za vjerovnike, poručio je premijer Zoran Milanović predstavljajući smjernice za prvi proračun svog mandata

Nakon nekoliko tjedana iščekivanja, Vlada je napokon pokazala smjernice za izradu proračuna u kojima se najavljuju rezovi državne potrošnje i posljedično manji deficit proračuna.

Proračunski rashodi fiksiraju se, prema prijedlogu koji će vlada Zorana Milanovića predstaviti za tri tjedna, na 117,6 milijardi kuna, što je za otprilike 4,6 milijardi kuna manje nego u 2011. S druge strane, planirani prihodi proračuna kreću se oko 108 milijardi kuna, odnosno tek su 600 milijuna kuna veći od lanjskih. Deficit proračuna iznosit će samo 9,6 milijardi kuna, što je za čak 5,3 milijarde kuna manje nego lani. Taj se iznos odnosi samo na državni proračun, kojem treba pridodati deficite jedinica lokalne samouprave, izvanproračunskih korisnika te deficite javnih tvrtki Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka Zagreb te dubioze koje mogu nastati protestiranjem državnih jamstava. Uključujući i te dodatne rashode, deficit će iznositi oko 4,2 posto BDP-a, što je znatno niže od lanjskih 6,3 posto. Time će, prema projekcijama, Vlada skresati deficit za ukupno 2,1 posto, što je 'korak više' od obveza postavljenih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Zbog tih će nam rezova trebati i znatno manje zaduživanje, pa potrebe za zaduživanjem Vlada procjenjuje na 17 milijardi kuna, što je za oko 5 milijardi kuna manje nego lani.

Kako bi se provele mjere intenzivne državne štednje i osigurala stabilnost javnih financija, Vlada je donijela niz mjera koje uključuju rast PDV-a, izmjenu poreznih rashoda za porez na dohodak, porez na dividendu i kapitalnu dobit te izmjene u sustavu poreza na dobit.

»Državni proračun mora biti realan i ambiciozan kako bi potaknuo razvoj, jer mala je korist od fiskalne stabilnosti ako zemlja stoji i ne ide naprijed. Pokretači rasta moraju biti izvoz roba i nove investicije, a država mora voditi računa o tome da radi za građane, a ne samo za vjerovnike«, poručio je Zoran Milanović predstavljajući smjernice za prvi proračun svog mandata.

Opća stopa PDV-a raste s 23 na 25 posto od 1. ožujka ove godine i to je prva porezna mjera. Udar na kupovnu moć građana pokušat će se ublažiti uvođenjem međustope od 10 posto na sva ulja i masti te naknade za isporuku vode. »Željeli smo proširiti nižu stopu PDV-a i na isporuku električne energije, ali to prema smjernicama Europske unije nije bilo moguće«, objasnio je novinarima ministar financija Slavko Linić. Vlada je izračunala da bi utjecaj povećanja PDV-a trebao povećati cijenu sindikalne košarice za tek 1,6 posto, a proračunu donijeti oko 2,5 milijardi kuna. Obećana niža stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam odgađa se do 1. siječnja 2013. Najavljeno je i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s današnjih 85.000 na 230.000 kuna, što bi trebalo potaknuti širenje malog poduzetništva i obrtništva. Odgađa se i realizacija predizbornog obećanja o rokovima plaćanja obveza po PDV-u na 45 dana i to tako da će se u sljedećih 15 mjeseci svaki mjesec rok produljivati za jedan dan.

Kako bi ublažila utjecaj većeg poreza, Vlada usporedo s novom stopom PDV-a mijenja porezne razrede za obračun poreza na dohodak. Tako će svi zaposleni koji primaju bruto plaću veću od 8000 kuna, odnosno 5888 kuna u neto iznosu od ožujka plaćati maksimalnu stopu poreza na dohodak. To neće značiti mnogo za njihovu kupovnu moć s obzirom na to da će svi oni koji imaju neto plaću od 5888 do 9344 kune imati mjesečno tek 36 kuna manje nego sada. S druge strane, oni kojima su primanja izrazito niska, odnosno od 3130 do 5888 kuna mjesečno, smanjenjem porezne stope povećat će se raspoloživi dohodak za 70 do 80 kuna. Najugroženijima se situacija neće promijeniti. Kako je upravo u skupini koja će profitirati izmjenom poreznih razreda najviše zaposlenih, njih oko 804.000, državni proračun će ovim potezom izgubiti oko 240 milijuna kuna prihoda. Inače, neoporezivi dio dohotka podiže se s 1800 na 2200 kuna. Građani koji zarađuju od 11.000 kuna na više platit će kroz porez na dohodak oko 270 kuna više nego prije novog propisa. Kako je takvih u Hrvatskoj prema službenoj statistici tek oko 15.000, što sugerira poreznu evaziju, od ožujka na snagu stupa i Zakon o porezu na dividendu i kapitalnu dobit. »Ne može se više događati da se u društvima s ograničenom odgovornošću isplaćuju plaće od nekoliko tisuća kuna, a potom izvlači novac kroz dobit tvrtke«, pojasnio je razloge povećanja poreznog opterećenja dobiti ministar Linić. Intencija zakona je približiti porezno opterećenje rada oporezivanju kapitala. Podsjetimo, porez na dobit iznosi 20 posto, a opterećenje neto plaće se kreće oko 40 posto kod viših prihoda, što znači da je dosad bilo isplativije izvući novac iz tvrtke nakon plaćanja poreza na dobit nego isplatom plaće. Stopa poreza na dobit zasad će ostati jednaka, odnosno 20 posto, a sustav će se izmijeniti tako da se reinvestirana dobit oslobodi od oporezivanja, što je izravan poticaj zapošljavanju, kao i Vladina mjera po kojoj će se poslodavca osloboditi plaćanja zdravstvenog doprinosa na novozaposlene u razdoblju od dvije godine. Porez na dividendu i kapitalnu dobit u primjenu će stupiti prvog dana ožujka, a prema neslužbenim informacijama, Vlada se odlučila za poreznu stopu od 12 posto.

Istog dana na snagu stupaju i prepolovljeni parafiskalni nameti, doprinosa za šume, vodne naknade, pa i komorskog doprinosa, što bi u gospodarstvu trebalo ostaviti više od 350 milijuna kuna godišnje.

S olakšanjem u obliku smanjenja zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto Vlada će pričekati 1. srpnja, a prema projekcijama, taj će potez koštati državni proračun oko 1,8 milijardi kuna u 2012. godini.

Uz mini-reformu poreznog sustava, Vlada se odlučila na intenzivne mjere rezanja javne potrošnje.

Rashodi za zaposlenike režu se za 2 milijarde kuna, ali to, kako je pojasnio premijer Milanović, ne znači smanjenje plaća ni broj radnih mjesta u kratkom roku. Ograničit će se plaćanje prekovremenih radnih sati, ukinuti nagrađivanje zaposlenika, a ozbiljno će se poraditi na rezanju broja zaposlenika na određeno radno vrijeme i prema ugovorima o djelu. Dodatne dvije milijarde kuna uštedjet će se na 'ostalim rashodima', koji podrazumijevaju neracionalne programe i kapitalne investicije 'koje nisu potrebne'.

Ozbiljno rezanje čeka i poljoprivrednike. Naime, na subvencijama se planira uštedjeti 1,4 milijarde kuna, a rezovi će pogoditi Hrvatske željeznice i poljoprivrednike. Materijalni rashodi moraju se smanjiti za dodatnih 350 milijuna kuna za što, smatraju u Vladi, ima dovoljno prostora.

»Pohvalio bih činjenicu da prvi put nakon niza godina Vlada reže proračunsku potrošnju, a treba pohvaliti i najavljeno rasterećenje rada kroz zdravstveni doprinos«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. S druge strane, brine ga rast progresije u porezu na dohodak i smatra da će snižavanje osnovice za najvišu poreznu stopu otežati rast plaća i negativno utjecati na restrukturiranje gospodarstva prema proizvodnji visokokvalitetnih roba i usluga.

Njegovo mišljenje dijeli i kolegica Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria. »Pravo je pitanje na koji način Vlada namjerava smanjiti rashode za zaposlene budući da je većina radničkih prava zajamčena kolektivnim ugovorima. Zasad se samo načelno govori o smanjenju rashoda«, smatra Živković-Matijević.

Nezavisni ekonomist Damir Novotny nije zadovoljan Vladinim mjerama, jer ne uključuju strukturne promjene nego samo »kozmetičke izmjene« proračuna.

I dok su prihodi proračuna vrlo konzervativni, projekcije o kretanju gospodarstva vrlo su ambiciozne i optimistične. Tako Vlada očekuje gospodarski rast na razini od 0,8 posto te zaustavljanje inflacije na tek 2,5 posto, što drugim riječima znači da ne očekuje bitna poskupljenja. Tajna uspjeha, kako su se čelnici u Vladi izrazili, jest u investicijama. Naime, prema Vladinim projekcijama, kapitalne investicije moraju rasti za 7,4 posto.

»Vlada mora u iduća tri tjedna do mjesec dana definirati sve projekte za investicije koje bi ove godine trebale ukupno dosegnuti čak 8 milijardi kuna«, pojasnio je Čačić, dok je Linić istaknuo kako se većina investicija planira usmjeriti u projekte kojima se uvoz zamjenjuje domaćom proizvodnjom. Riječ je o investicijama u električnu energiju, plin i prijevoz, odnosno luke i željeznice.

Analitičarka Živković-Matijević nije uvjerena u ishod investicija, dok Novotny upozorava da Vlada griješi ako misli da se kriza može riješiti javnim investicijama. »Pitanje je kako će ta poduzeća financirati investicije, pogotovo u uvjetima porasta troška zaduživanja. Premija rizika na hrvatski dug nalazi se na razinama koje smo viđali na vrhuncu krize«, upozorava analitičarka, dok Novotny poziva na poticanje investicija malog i srednjeg poduzetništva, koje je u uspješnim ekonomijama uvijek nosilac zapošljavanja.

Projekcija proračuna (ne)će biti dovoljna za zadržavanje rejtinga

Predložene mjere i rashodi bit će dovoljni za zadržavanje kreditnog rejtinga, uvjeren je Zoran Milanović, dok je njegov prvi potpredsjednik Radimir Čačić najavio i 'drugu liniju obrane', odnosno još radikalnije rezanje troškova. Tu se dva čelnika koalicije na vlasti razmimoilaze, jer dok Čačić najavljuje da je nužno sačuvati kreditni rejting, Milanović smatra da su ove uštede maksimum na koji je Vlada spremna. »Moramo raditi za interes građana, a ne samo naših vjerovnika. Svatko može dići PDV na 25 posto«, kazao je Milanović, istaknuvši da ga nije oduševila pohvala Fitch Ratingsa, koji je pozitivnim ocijenio veći PDV. Stoga poručuje da je spreman mijenjati visoki rejting Vlade za visoki rejting Hrvatske. Ministar financija Slavko Linić uvjeren je da će povjerenje kreditnih agencija zavrijediti na temelju iznimno konzervativnih prihoda s obzirom na to da u njih nisu uračunati ni efekti povećanja PDV-a ni planirana inflacija. Predstavnici triju agencija na razgovore stižu u idućim tjednima, a analitičari smatraju da nacrt proračuna neće biti dovoljan za zadržavanje rejtinga. »Bonitetne agencije tražit će znatno detaljnije informacije, naročito o tome na koji je način Vlada odlučila provesti planirano smanjenje potrošnje«, kaže Zdeslav Šantić.

Ferdelji kritizirao Vladu pa ekspresno smijenjen

Vladimir Ferdelji zbog izjave medijima da Vlada nema hrabrosti za drastične rezove u javnom sektoru smijenjen je s dužnosti pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. »Da je takvu izjavu dao neki član Vlade, prijateljski bih ga upitao jesmo li još uvijek zajedno u Vladi«, rekao je Milanović, pa dodao da ni od koga ne traži pokornost, koju prezire, nego lojalnost koju smatra osnovnom ljudskom osobinom u poslu. Javnosti se ispričao zato što će zbog Vladine pogrešne procjene Vladimir Ferdelji na račun proračuna primati dužnosničku plaću idućih pola godine, iako nije ni počeo raditi na poslu za koji će je dobivati. I dok će Ferdelji dobivati plaću a da nije ni radio, radnici KIO Orahovice neće dobiti svoje otpremnine. Naime, oni traže da se država odrekne svojih potraživanja u tom poduzeću kako bi radnici dobili otpremnine, ali je ministar financija Slavko Linić istaknuo da se Vlada ne može odreći svojih potraživanja. »Otpremnine su potraživanja koja nisu nastala nakon stečaja, pa se ne mogu isplatiti ako nema stečajne mase«, pojasnio je Linić, a potom zaključio da se ideja KIO-vih radnika rodila kao posljedica pogrešne odluke bivše vlade u slučaju Đakovštine.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare