Javni ovršitelji ostaju, ali u većim gradovima?

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Ako ovršitelji i opstanu, a odluka o tome bit će donesena do sredine veljače, to neće biti prema sadašnjem modelu, jer je analiza pokazala da ne bi imali dovoljno posla

Do sredine veljače sigurno će biti donesena odluka o tome hoće li opstati javnoovršiteljska služba, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa. Zasad je primjena Zakona o javnim ovršiteljima prolongirana na 1. srpnja, a dotad bi se trebalo znati hoće li i na koji način ovršitelji funkcionirati.

Definitivno je pak u Ministarstvu zaključeno da ako ovršitelji i opstanu, to neće biti prema sadašnjem modelu, jer je analiza pokazala da ne bi imali dovoljno posla. Zbog toga ako budu radili, ovršitelji neće biti raspršeni po manjim gradovima, nego bi ta služba postojala u većim sredinama, ali opet tako da pokriva cijelu državu. To znači da ovršitelji ne bi imali samostalne ured, kako je to određeno sadašnjim zakonom, nego bi u većim gradovima vjerojatno njih više radilo u jednom uredu.

U Ministarstvu još analiziraju podatke o tome koliko se ovrhe uspješno i sad provode preko Fine i sudova. Zasad su, kažu, utvrdili da sudovi prilično uspješno provode ovrhe, čak i u Zagrebu gdje to radi Općinski građanski sud koji je najopterećeniji u državi. Primjerice, u Puli sud nema neriješenih ovrha, a tamo su imenovana tri javna ovršitelja.

U Ministarstvu pravosuđa intenziviraju se sastanci s javnim ovršiteljima. Na nedavnim razgovorima bio je i predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ivan Maleković. Glavno pitanje postavljeno javnim ovršiteljima bilo je smatraju li da će uopće imati dovoljno predmeta s obzirom da ovrhe zbog neplaćenih računa (na temelju vjerodostojne isprave) rješavaju javni bilježnici, a one nad nekretninama sud.

Na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu u tijeku je ovrha nad 3705 nekretnina, uglavnom zbog neplaćenih kredita, a to sud, kako se procjenjuje, može riješiti.

Kako ovrhe zbog neplaćenih računa, a tih je na tisuće, rješavaju javni bilježnici, tu je i Fina, a ovrhe nad nekretninama provode sudovi, javnim ovršiteljima preostale su samo ovrhe nad pokretninama od čega ne bi mogli živjeti, argumenti su za ukidanje tog posla.

Javni ovršitelji pak ukazuju na to da sudovi neučinkovito provode ovrhe, jer se godinama mora čekati na isplate duga na temelju ovršnih presuda.

Kako se može čuti, javni ovršitelji skeptični su prema tim razlozima zbog kojih se dovodi u pitanje njihov rad. Dio njih smatra da javnoovršiteljsku službu opstruiraju moćni odvjetnički i javnobilježnički lobiji.

Javni bilježnici, kako smo čuli u vrhu te službe, ni u kojem slučaju neće pristati na to da ovrhe za neplaćene račune prepuste javnim ovršiteljima jer je to izvor unosne zarade. Da javni ovršitelji postanu nadležni za ovrhe i time učinkoviti, samo je pitanje vremena kad bi njima pripale i ovrhe za neplaćene račune.

Također, tu je i jedan od najmoćnijih odvjetnika Marijan Hanžeković, u čijem su odvjetničkom uredu prilično angažirani na provođenju ovrha, uglavnom za HRT, što im donosi milijunske zarade, a dio ovršitelja smatra da je upravo on pokrenuo »akciju« da se javnim ovršiteljima onemogući rad.

Ministar Orsat Miljenić tu je u prilično nezgodnoj situaciji, jer bi mu se moglo spočitavati da ukidanjem javnih ovrštelja ide na ruku odvjetnicima, što je donedavno i sam bio.

No, čini se da će odluka o tome trebaju li javni ovršitelji provoditi ovrhe ili će to i dalje raditi sudovi i javni bilježnici, biti donesena na najvišoj političkoj razini, a temelj za to bit će analiza koju će provesti Ministarstvo.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare