Bolonja napravila pomak: svaki drugi student završio studij…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Najbolji prosjek studiranja je na arhitekturi i FER-u, a najdulje se studira na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Geotehničkom i Šumarskom

Osam do devet godina provedenih na četverogodišnjem studiju i ostali poražavajući podaci o uspješnosti studenata izgleda da ostaju etiketa za bivše studente. Prije šest godina uvedena Bolonja, čijom provedbom mnogi studenti i profesori ni danas nisu zadovoljni, ipak je u nečemu napravila pomak. Za razliku od studenata po starome modelu, od kojih je trećina završavala studij u roku, svaki drugi student prve bolonjske generacije, odnosno njih gotovo 53 posto, završio je studij u roku.

Budući da je riječ o prosjeku, problem ostaju oni fakulteti čiji se bolonjski studenti nisu pokazali nimalo boljima od predbolonjskih generacija. Poražavajuće postotke završnosti tako imaju Fakultet strojarstva i brodogradnje, od čijih je 423 studenta upisanih 2005./06., studij u roku završilo njih tek 75, odnosno oko 18 posto, te Geotehnički fakultet na kojemu su 23 od 104 studenata završila studij u roku (22 posto). Stanje nije najbolje ni na Šumarskom fakultetu, čijih je 27 posto studenata uspješno i redovito odradilo obveze.

Ti podaci mogu biti pokazatelj maturantima za odabir budućeg studija, pri čemu se završnost ne definira u stopostotnom omjeru vremena, nego u 150 posto vremena od predviđenog roka. Primjerice, prihvatljiv i dopušteni rok za trogodišnji preddiplomski studij je 4,5 godina, s obzirom na to da Bolonja ne poznaje apsolventsku godinu.

Iako Rektorat Sveučilišta u Zagrebu još uvijek nema potpune podatke za prvu bolonjsku generaciju (od 33 fakulteta podaci su poznati samo za 19, pa tako, na primjer, nema podataka za Filozofski fakultet), evidentan pomak u brzini studiranja pokazuju studenti Ekonomskog fakulteta. Njih 65 posto završilo je preddiplomski studij u roku, dok studij socijalnog rada na Pravnom fakultetu nije uspio postići ni 40-postotnu prolaznost. Ni Geotehnički fakultet nije briljirao s prvom generacijom bolonjaca, od kojih je preddiplomski studij u roku završilo tek njih 22 posto, odnosno 23 studenta od njih 104. Najboljim studentima prve generacije Bolonje pokazali su se na Muzičkoj akademiji, gdje je od 99 upisanih studij u roku završilo njih 82, odnosno 83 posto. Rijetko bi tko pogodio da će drugo mjesto zauzeti studenti Arhitektonskog fakulteta sa 78-postotnom prolaznošću. Slijedi Fakultet elektrotehnike i računarstva, čijih je 74 posto studenata diplomu primilo u roku, a iza njih su odmah studenti spomenutog Ekonomskog fakulteta.

Oko prosjeka - da gotovo svaki student završava u dopuštenom roku, drže se Geodetski, Prirodoslovno-matematički i Fakultet organizacije i informatike (55 posto), Agronomski fakultet (51 posto), Grafički i Prehrambeno-biotehnološki (46 posto).

Zbunjuje što Rektorat još uvijek nema dostupne sve podatke, a pravdaju se time da ne postoji jedinstveni pouzdani informacijski sustav prikupljanja podataka na razini Sveučilišta, pa podaci o prolaznosti i završavanju studija nisu dostupni ni u cijelosti ni na vrijeme. Tako, primjerice, znaju da je u akademskoj godini 2008./09. studij završilo ukupno 11.558 studenata, a za sljedeću akademsku godinu još uvijek nemaju sve podatke. Poznato im je da je ukupno u 2009. izdano 3345 diploma, a u 2010. godini 7383 diplome. »Budući da se diplome ne izdaju odmah po završetku studija, stvaran broj studenata koji su završili studij veći je od broja evidentiranih diploma«, stoji u izvješću o radu Sveučilišta do 2011. godine.

Jedan od preduvjeta za uspješno studiranje po Bolonji je mobilnost studenata i profesora, što unatoč malom pomaku i dalje nije na zadovoljavajućoj razini. Tako, na primjer, od oko 12.000 studenata njih tek oko 300 godišnje provede dio studija u inozemstvu na razmjeni. Bolju mobilnost imaju profesori, administranti i stručni radnici, kojih je u inozemstvu boravilo više od 3000 u akademskoj godini 2009./10. Od toga, 277 bili su gosti predavači na stranim partnerskim sveučilištima. Tek oko 500 stranih gostiju boravilo je na Sveučilištu u Zagrebu, od čega njih 180 kao gosti predavači. I dalje postoje fakulteti koji nemaju nijednog 'mobilnog' studenta, poput Geotehničkog, Građevinskog, Grafičkog, Metalurškog, Tekstilno-tehnološko naftnog, Šumarskog, dok je na ostalim taj postotak zanemariv. Po mobilnosti bi, dakle, fakulteti definitivno pali i s Bolonjom.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare