Španjolski znanstvenici sa Sveučilišta Autònoma de Barcelona pokušali su otkriti zašto su prethodne studije povezivale prehranu bogatu maslinovim uljem i manji rizik od pojave različitih tumora.

Na eksperimentu sa štakorima pokazalo se da maslinovo ulje ometa rad gena koji potiče rast raka dojke. Osim toga maslinovo ulje ‘isključuje’ proteine o kojima ovisi život stanica raka. I kao da to nije dovoljno, štiti DNA od štete koja može potaknuti razvoj raka, objavljeno je u žurnalu Carcinogenesis.

Voditelj istraživanja, dr. Eduard Escrich preporuča da svi uzimaju 50 ml, ili 10 žličica, kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja na dan. Samo će dugoročno uzimanje dati navedene rezultate.

Druga španjolska studija utvrdila je i da maslinovo ulje ‘odbija’ gene koji su povezani sa krvožilnim bolestima.

Glavobolju ćete dobiti i ako previše radite, ne spavate dovoljno, izbjegavate redovite obroke ili pak konzumirate alcohol. Bol je najčešće srednjeg inteziteta, dovoljno da oteža dnevne aktivnosti.

Nije tajna da ljudi koji imaju periodične glavobolje uzimaju puno aspirina ili drugih lijekova protiv bolova. Nekolicina shvaća da lijekovi protiv bolova izazivaju vraćanje glavobolje bar u 70% onih koji koriste lijekove. 

Evo kako spriječiti glavobolju bez lijekova.

Alternativa lijekovima je magnezij. Mnoge napetosti, migrene i napetosti dolaze od nedostatka mineral. Magnezij bi u svakom slučaju trebao olakšati pritisak. Uzimajte ga svakodnevno i to 600 mg na dan.

Slijedeća je kamilica. Biljka je posebno efektivna protiv migrena. Kamilicu pijte po potrebi i želji.

Zadnja opcija je zatvoriti oči i opustiti se. Zamislite svijetlo pričvrćeno za dio glave koji vas boli. Svijetlo predstavlja bol. Sada zamišljajte da se svijetlo postupno gasi, to je svojevrsna meditacija i ne bi trebala trajati duže od 5 minuta. Na kraju kako je nestalo svijetlo tako bi i vaša glavobolja trebala nestati.

Izvještaj naručen od strane Horticulture Australia Ltd katalogizirao je znanstveno dokazane zdravstvene koristi ovog jedinstvenog voća, uključujući snižavanje kolesterola i rizika od dijabetesa.

“Da je jabuka zdrava misle mnogi, no naše istraživanje želi pomoći ljudima da shvate zašto je jabuka zdrav izbor i zašto ju je dobro jesti s korom i koje su sve zdravstvene koristi,” rekao je profesor Manny Noakes, dijetetičar s australskog instituta CSIRO, koji je vodio istraživanje.

Neke od koristi:

1. Polifenoli iz kore - ublažuju alergije, kolesterol i smanjuju trbušno salo
Jabuka u prosjeku u svojoj kori sadrži 200 miligrama polifenola, a što je kora tamnija to je više korisnih sastojaka.

Dr. Noakes kaže da polifenoli iz samo jedne jabuke mogu ublažiti simptome alergijskog rinitisa ili peludne groznice. Postoje i snažni dokazi da igraju značajnu ulogu u metabolizmu te pomažu u gubitku trbušnog sala.

Polifenoli iz tri jabuke smanjuju razinu kolesterola u krvi neke osobe za pet do osam posto.

2. Niski glikemijski indeks suzbija žudnju za slatkim
Dr. Noakes kaže da jabuke imaju niski glikemijski indeks što znači da vrlo polako ispuštaju šećer u krvi što smanjuje žudnju za šećerom i slatkom hranom.

3. Djeca trudnica koje su često jele jabuke rjeđe dobiju astmu
Novi dokazi ukazuju da žene koje tijekom trudnoće često jedu jabuke mogu smanjiti rizik da im dijete kasnije razvije astmu.

4. Odličan su izvor vitamina C, kalija i vlakana
Dr. Noakes dodaje da su jabuke bogate vitaminom C, kalijem, i vlaknima. I obično se pojedu sporije nego slatkiši koje često gutamo.

Istina o smeđem šećeru

Dakako, treba spomenuti smeđi šećer, koji mnogi stavljaju na pijedestal i smatraju da se radi o znatno zdravijoj namirnici od bijelog šećera. Ipak, razočarat ćete se kada čujete sljedeće. Istraživanja su pokazala da su smeđi i bijeli šećer u visokih 90 posto slučajeva jedna te ista stvar. Smeđi se šećer proizvodi na sljedeći način: nakon rafiniranja, u bijeli šećer se doda melasa (5-10 posto) koja je preostala nakon procesa prerade. Tako nastaje smeđi šećer, jednako nezdrav kao i bijeli: ima puno kalorija, skoro ništa minerala i vitamina i visoki glikemijski indeks (glikemijski indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na razinu glukoze u krvi i kako utječe na lučenje inzulina; visoki glikemijski indeks znači da namirnica brzo ulazi u krvotok, naglo podiže razinu šećera u krvi, izaziva povećano lučenje hormona inzulina i brzo oslobađanje energije).

Med

Med je zdrav i često se smatra idealnom zamjenom za šećer. No, treba znati neke činjenice o njemu prije nego ga se počne obilato koristiti. Naime, ljudi koji loše podnose običan šećer često jednako reagiraju i na med. On također ima visoki glikemijski indeks, ali se lakše probavlja od običnog šećera. No, med je bogat nutrijentima koji ubijaju bakterije i viruse, pomažu probavi i smanjuju različite vrste alergija.

Javorov sirup

Za njega bi se moglo reći da mu je jedina manjkavost što je dosta skup. Bočica od kojih dva i pol decilitra košta oko pedesetak kuna, pa onda znate o čemu govorimo. Javorov sirup ima visok sadržaj minerala u tragovima, kao što su cink i mangan, koji povoljno utječu na zdravlje srca i smanjuju razinu kolesterola u krvi.

Agavin sirup

Još ga zovu i medena vodica jer ima blagu boju i rjeđi je od meda, ali je slađi od njega. Ima izrazito niski glikemijski indeks, pa ga mogu koristiti i dijabetičari. Dobiva se iz južnoameričkog kaktusa.

Stevija

Ovo je biljka koju mnogi smatraju najboljom alternativom šećeru. Poboljšava rad cijelog organizma, a posebice štitnjače. Potrebna je jako mala količina ove biljke kako bi se zamijenio šećer. Pomalo je gorkasta, pa je zbog toga neki ljudi ne vole. Zanimljivo je da odlično djeluje protiv karijesa.

Goji ili vučje bobice

Stižu s Himalaje gdje za njih već znaju stoljećima te ih koriste kao sastojak ne samo u mnogim receptima, već i u medicini zbog njihovih izvrsnih svojstava. U Aziji ih čak nazivaju ‘crvenim dijamantima’. Polisaharidi koje sadrže goji bobice djelotvorni su kod mršavljenja, jačaju metabolizam i daju prirodnu slatkoću, koja savršeno zamjenjuje šećer. Osim ovoga, složeni šećeri u ovim bobicama uništavaju stanice tumora, poboljšavaju vid, bore se sa slobodnim radikalima u tijelu, jačaju jetru i gušteraču.

Liquido od bobičastog voća i limete - ubacite voće u procesor i uživajte u ovom ukusnom piću. Potrebni sastojci su jagode, borovnice, led, voda, limeta, nektar agave i menta. Napitak sadrži 294 kalorija

Domaći sok od đumbira -  postignite isti okus kao i tvornički sok, s upola manje kalorija, pomoću ovog jednostavnog recepta. Kombinacija svježeg đumbira i mineralne vode pružit će vam toliko željeno osvježenje. Potrebni sastojci su šećer, đumbir, mineralna voda, ušećereni komadići đumbira. Napitak sadrži 72 kalorije.

Limunada od maline - maline će ublažiti pomalo gorku aromu limunade. Ako tražite nešto slađe upotrijebite jagode. Sastojci: sok od limuna, šećer, pire od malina, led. Napitak sadrži 114 kalorija.

Prešana lubenica s bosiljkom - zadovoljite svoju žeđ s ovim jednostavnim pićem. S manje od 50 kalorija, dobar je dodatak uz grilanu hranu. Potrebni sastojci su lubenica, listići bosiljka, sol, ocat od bijelog vina, voda. Napitak sadrži 46 kalorija.

Limunada od nara - ovaj napitak doista osvježava i stimulira pomoću kombinacije kiselog limunovog soka i gorkog soka od nara. Sastojci: šećer, limunov sok, sok od nara, voda, led. Piće sadrži 75 kalorija.

Ledeni čaj od hibiskusa i breskve - ovo je niskokaloričan i antioksidansima bogat način da se rashladite. Dodavanje svježe breskve samo poboljšava osvježavajuću aromu voća. Potrebni sastojci su šećer, sok od limuna, topla voda, vrećica čaja od hibiskusa, breskve, hladna voda. Napitak sadrži 115 kalorija.

Želite izgubiti koji kilogram, a i dalje uživati u maslacu, hamburgerima i čaši vina? To je navodno moguće s dijetom Viva Mayr, uz koju mršave bogati i slavni. Ova dijeta, kažu, hranjenju pristupa zdravorazumski te uvodi male promjene u prehrani, koje pacijent čak i ne primijeti, ali znače puno za dobro zdravlje i liniju. U samo dva tjedna iz tijela odlaze toksini, te se postiže mršavost i mladolik izgled. Plan je izmislio dr. Harald Stossier, koji vodi kliniku Viva Mayr u Austriji, čiji su klijenti supermodeli, ali i ruski milijarderi.

Ključna ideja ove dijete je da zdravlje i izgled ovise o probavi. Dr. Stossier kaže da ne možemo profitirati od zdravih sastojaka hrane ako oni nisu pravilno i potpuno probavljeni. Stoga, ako jedemo pravilno, onda naše tijelo od hrane prima maksimalno te ne nakupljamo masnoću na pogrešnim mjestima.

Dr. Stossier sastavio je deset jednostavnih pravila:

1. Svaki zalogaj žvačite 30 do 40 puta.

Dobro prožvakana hrana je već napola probavljena, tako da ostatak probavnog sustava više ne mora toliko teško raditi da bi apsorbirao nutritijente. Također, ako više žvačemo, manje jedemo jer mozak znatno prije registrira da smo siti.

2. Ne pijte dok jedete.

Trebalo bi piti do tri litre vode dnevno između obroka. Ali, pijenje za jela razvodnjava probavne enzime i oni su manje efikasni. Ako već morate piti dok jedete, pijuckajte biljni čaj ili - vino. Jer, vino treba probaviti kao i hranu tako da ne razvodnjava slinu i ne slabi probavu.

3. Doručkujte kao kralj i lagano večerajte.

Naš se probavni sustav obnavlja dok spavamo, pa je efikasniji ujutro. Stoga je doručak dobro vrijeme za težu hranu. Naš se probavni sustav umara prema večeri, pa bi tada trebalo jesti manje. Kažu da ovakvo hranjenje, u harmoniji s našim tijelom, usporava starenje.

4. Nikad ne jedite sirovo nakon 16 sati.

Sirova hrana je najteža za probavljanje. Ako jedete sirovo nakon 16 sati rezultat je vrenje, što usporava probavu, pa dovodi do nadutosti i smetnji.

5. Izbjegavajte obroke nakon 18 sati.

Što kasnije jedemo, to je teže našem tada umornom tijelu probaviti hranu. Također, ako rano večerate, ujutro ćete biti gladni, a to je dobro jer tada i morate jesti jaču hranu. Ako ste ipak gladni nakon 18 sati, uzmite mali obrok koji ćete lako probaviti.

6. Nikad ne jedite kad ste u žurbi ili pod stresom.

Ako se naše tijelo bori sa stresom, onda neće pravilno probaviti hranu. Naime, kad smo pod stresom sva naša energija usmjerava se prema mozgu i mišićima, jer se tijelo priprema za reakciju “bori se ili bježi”. Stoga je probava tada slaba.

7. Vježbajte svaki dan.

Moramo se dovoljno kretati kako bismo sagorjeli kalorije koje smo unijeli ili će se one uskladištiti u salo. Ali, važna je redovitost, a ne intenzitet vježbanja. Zato je dobra vijest da je dnevno brzo hodanje bolje od kilometarskog trčanja jednom tjedno. Krećemo li se, također pomažemo probavi.

8. Jedite dvaput više lužnate nego kisele hrane.

To jednostavno znači da jedemo manje mesa i brze hrane, a posvetimo se povrću, orašastim plodovima i sjemenkama. Neumjerena kiselina uzrokuje nadimanje i pospješuje starenje. Zato pravilan unos kisele i lužnate hrane pomaže da ostanete mršavi i mladoliki.

9. Prestanite jesti baš prije nego što ste siti.

Jednostavno - jedemo li više nego što možemo probaviti, dobit ćemo na težini.

10. Jedite više šarenog voća i povrća.

Jarko obojeno voće i povrće ima više antioksidansa koji štite stanice od slobodnih radikala - odgovornih za starenje, i povezanih sa srčanim bolestima i rakom.

Kada ju je prije 500-tinjak godine Kolumbo donio iz Amerike nije ni slutio da će postati ne samo jestiva, već i jedna od najpopularnijih vrsta povrća. Naime, trebalo je proći čitavo jedno stoljeće da paprika od ukrasne biljke postane jestiva namirnica i prvoklasni specijalitet na tanjurima Europljana.

Danas poznajemo 200 vrsta paprike koje razlikujemo po obliku i boji. U našim krajevima paprika daje plodove jedanput godišnje, a u tropskim krajevima više puta tijekom godine, budući da su tamo pogodniji klimatski uvjeti.

Jedna od najvećih zabluda vezanih za vitamin C jest da njega najviše ima u limunu i naranči. Prava istina je da se u paprici nalazi skoro duplo više vitamina C nego u agrumima. Količina vitamina C u paprici ovisi o sorti te podneblju u kojem se uzgaja. Primjerice, kod nas količina vitamina C u jednoj paprici iznosi oko 110 mg. Našim je stanicma vitamin C potreban cijeli dan za brojne kemijske metaboličke procese. Vitamin C je tvar koja snaži imunitet. Paprikom akumuliramo dostatnu količinu vitamina C koju bi inače uzeli s više namirnica odjednom.

Treba imati na umu da kiseljenjem ili pak zamrzavanjem u hladanjaku paprika ne gubi svoju hranjivu vrijednost , a količina vitamina C u takvim paprikama gotovo je ista kao i u svježima. Ono što je također vrijedno kod paprike jest njezina niska kalorična vrijednost. Naime, 100 g paprike sadrži oko 40 kcal, što također ovisi o sortama. Osim sa C, paprika je bogata i vitamnima C, B, E i A te mineralima kao što su fosfor, željezo i cink.

Žene s vitkim tijelima čuvaju male tajne. Naravno, to su žene koje redovito vježbaju i paze na prehranu, ali znaju još neke sitnice koje im pomažu da održe vitkost. Naučite i vi kako svakodnevno iskoristiti dobre prilike te u hodu gubiti kalorije i postizati vitkost.
Žvačite žvaku
Žvakanje sagorijeva kalorije, a i sprečava ulazak druge hrane u usta. Žvake žvačite dok kuhate jer ljudi tijekom kuhanja imaju naviku pomalo uzimati hranu, a tako se unose nepotrebne kalorije. Žvaka je dobar trik za manji unos hrane i sagorijevanje kalorija.

Koristite ruke
Umjesto kućanskih aparata, koristite vlastite ruke. Posuđe i rublje perite ručno te tako obavljajte i sve druge poslove koje možete. Na taj način mršavjet ćete, a da nećete ni primijetiti. Naravno, i kondicija će vam biti na zavidnoj razini.

Hodajte
Ne možete ni zamisliti koliko je hodanje zdravo i koliko pridonosi vitkoj liniji. Ne morate obavljati neke posebne pripreme. Jednostavno umjesto automobila i javnog prijevoza odaberite hodanje. Svaki dan napravite malo više koraka i vrlo brzo iznenadit ćete se rezultatima.

Jedite često i pomalo
Umjesto tri obilna obroka dnevno nastojte organizmu osiguravati stalni dotok energije. Drugim riječima, jedite puno malih obroka tijekom dana. Prednost uvijek dajte voću i povrću te kuhanoj i laganoj hrani.

Smijte se
Osim što pridonosi dobrom mentalnom zdravlju, smijeh je koristan i za mršavljenje. Ako se dnevno smijete od 10 do 15 minuta, sagorijevate 50 kalorija. Stoga osmijeh na lice i uživajte u vitkoj liniji!

Jedite doručak
Mnogi ljudi izbjegavaju doručak jer ujutro nisu gladni pa misle da će tako uspjeti smanjiti unos kalorija u organizam. To je zabluda. Znanstveno je dokazano da su ljudi koji redovito doručkuju vitkiji. Stoga neka doručak, i to obilan, bude sastavni dio vašeg dana.

Spavajte dovoljno
Kvalitetan san ima veliku ulogu u vitkosti. Ljudi koji malo spavaju izgubljenu energiju nadoknađuju nezdravom hranom. Kvalitetan san je onaj koji se događa neprekinuto u vremenu od 23 sata do osam sati ujutro. Spavajte dovoljno pa nećete jesti lošu hranu.

Sami kuhajte
Izbjegavajte jesti vani ili u prolazu. Tako nemate nadzor nad kalorijama koje unosite u organizam. Najbolje je kad sami kuhate jer tada točno znate što jedete i imate kalorije pod kontrolom. Uostalom, hrana koju sami pripremate mnogo je zdravija.

‘Oni koji su provodili ovakav način prehrane puno su lakše izdržali dijetni režim’, otkrio je Brian Wansink.

Prema njegovim riječima, kad bi se netko držao ovakvog načina prehrane dvadesetak dana tijekom nekoliko mjeseci, rezultati bi bili više nego očiti. Osim toga, dobre rezultate je dalo i konzumiranje obroka u kuhinji, na brzinu, jer su istraživanja pokazala da osobe unose čak 20 posto više kalorija ako jedu pola sata za stolom. Osim toga, stručnjaci za nutricionizam došli su do zanimljivih rezultata - da manje popijemo iz visokih i uskih čaša nego iz širih.

Prava tjelovježba sprečava ozljede koljena, a pažljivo izvedene vježbe pozitivno djeluju na sve organe. Kako onda vježbati?

1. Jačajte mišiće koji podržavaju kosti, ligamente i hrskavicu koja okružuje zglob koljena. Neka fokus ude na kvadricepsima i tetivama koljena. Vježbe ravnoteže i stabilnosti jačaju mišiće oko koljena i potiču ih na zajednički rad. Ukočeni mišići uzrokuju ozljede pa je važno dobro se istegnuti i zagrijati prije početka vježbanja.

2. Nikako ne savijajte koljena tijekom vježbanja tako da vaša koljena prelaze granicu vaših nožnih prstiju ( primjerice prilikom izvođenja čučnjeva). Takav položaj stavlja pritisak na donju stranu koljena, koja se zato osjetljivija i podložnija ozljedama.

3. Trčanje, posebno ono koje uključuje neravne površine može biti štetno za osjetljivija koljena. No, blago trčanje, na podstavljenoj podlozi ili pokretnoj traci idealno je za osobe s “lošim” koljenima. Ako osjetite bol, usporite tempo ili hodajte. Pitajte stručnjaka koju potporu za koljena ili trake možete koristiti.

4. Plivanje je idealna kardio vježba jer nudi vježbu za cijelo tijelo, a rizik ozljeđivanja kostiju i zglobova je minimalan. Izbjegavajte leptir plivanje ako otprije patite od bolova ili ozljeda koljena.

5. Hodanje žustrim korakom ubrzava otkucaje srca do razine slične onoj pri trčanju ili joggingu, ali bez štetnog učinka. Najbolje su pritom ravne i glatke površine, no i povremene uzbrdice mogu biti korisne. Tijekom vremena, vaša će koljena ojačati pa se možete okušati i u planinarenju. Izbjegavajte naglo stajanje i ponovno kretanje, okretanje i pretjerano savijanje.

6. Bicikl je još jedna sigurna opcija za vaša koljena jer dopušta lagano istezanje i gibanje, minimalan je rizik ozljede. Sjedalo vašeg bicikla postavite na visinu s koje minimizirate pritisak na koljena.