Među menadžerima na višim položajima nalazi oko 4 posto psihopata, što je za jedan posto više od udjela psihopata u ukupnoj populaciji
Oni vjeruju da pravila za njih ne vrijede. Vole se igrati glavama drugih ljudi i pri tome još i dobro zaraditi. Spremni su na rizik bez obzira na posljedice. Šarmantni su u društvu nadređenih, zlobni s podređenima. Sposobni su prepoznati slabosti i nesigurnosti svojih kolega pa ih "konstruktivnom kritikom“ potpuno "pokopati“. Lažu bez grižnje savjesti, kradu tuđe zasluge i znaju kako krivnju za svoje pogreške svaliti na drugoga. Jednom riječju oni su – "korporativni psihopati“. Tako barem tvrde psiholozi koji su se pozabavili ovom temom, a o čijim spoznajama i stručnim spoznajama piše CNN.
"Nisu svi psihopati u zatvoru – neki su i u upravama“. Riječi su to dr. Roberta Harea , kanadskog psihologa, su-autora knjige "Zmije u odijelima: kad psihopat ide na posao“.
"Ljudi obično o psihopatima razmišljaju kao o kriminalcima. No, većina onoga što čine psihopati nisu kaznena djela. Oni ne idu van samo silovati, osakatiti, već pronalaze i druge načine da zadovolje svoje psihopatske sklonosti, bez da čine kaznena djela“, tvrdi dr. Hare, pionir u proučavanju psihopatije, koji je 1980. godine razvio i prvi dijagnostički test za mentalne poremećaje.
Drugi autor ove knjige, Paul Babiak, psiholog iz New Yorka napravio je niz studija o psihopatima na radnim mjestima u posljednjih šesnaest godina i time potvrdio da je slika o psihopatima kao osobama koje čine kaznena djela, ubijaju, pogrešna.
"Mnogi od njih su na važnim položajima. Oni nisu glupi. Mogu dešifrirati što se od njih očekuje i onda igrati tu ulogu“, upozorava Babiak, čiji se klijenti većinom nalaze u tvrtkama koje se bave financijskim uslugama.
"Zato ne čudi da su upravo psihopati karizmatičke osobe u uredima. Lukavi su i manipulativni, i, iako nemaju emocije, mogu stvoriti emocionalne situacije. I uopće ne shvaćamo da smo manipulirani, sve dok ne bude prekasno“, tvrdi britanski istraživač Clive Boddy , autor knjige "Korporativni psihopati: organizacijski razarači“, u nedavno objavljenom članku "Korporativni psihopati: teorija globalne financijske krize“. On u svojim razmišljanjima ide tako daleko da tvrdi kako je i financijska kriza, koja je krenula 2007. godine i dovela svijet na rub propasti, upravo posljedica toga što je u uredima sve više psihopata.
Takvo razmišljanje podupire i dr. Hare čija studija iz 2010. pokazuje da se među menadžerima na višim položajima nalazi oko 4 posto psihopata, što je za jedan posto više od postotka psihopata u ukupnoj populaciji.
Ovi stručnjaci kažu da je istraživanje o psihopatima na radnom mjestu dobilo zamah na prijelazu stoljeća zbog afera Anrona i Worldcom, a sada ponovno za to postoji zanimanje zbog financijske krize i sve brojnijih slučajeva prijevara u kojima tvrtke gube enormne iznose novca.
Problem je, kažu, što je većina studija psihopata do sada rađena u zatvorima, a ne na radnim mjestima.
"Nije lako baviti se ovim istraživanjem, jer tvrtke zapravo ne žele znati ništa o tome“, kaže dr. Hare koji je, između ostaloga, pomagao glumici Nicole Kidman za pripremu uloge u trileru "Malice“ 1993. godine. Problem je, nadodaje, i u dijagnosticiranju: ti su ljudi zarobljeni u simptome psihopatije, te se u uredima mogu pojaviti na sasvim drugi način, kao junaci. "Oni vjeruju da pravila za njih ne vrijede“, zaključuje Babiak.
I u obitelji psihopati funkcioniraju na isti način pa su često cijenjeni kao uzorni obiteljski ljudi, i vješto manipuliraju članovima obitelji, kao i kolegama na poslu.
Uzroci psihopatije ukorijenjeni su u biologiji. Naime, detaljne snimke mozga pokazuju da kod psihopata područja koja reguliraju emocije nisu toliko aktivna kao kod normalnih odraslih osoba. Ako im pokažete riječ s emocionalnim značenjem kao što su "silovanje“, "krv“ ili "nož“, aktivnosti njihovog mozga pokazuju iste reakcije kao kad im, na primjer, pokažete riječ "stablo“.
"Ono što nazivamo 'savjest' nije čisto intelektualni mehanizam, ali ima jake emocionalne komponente koje su u velikoj mjeri odgovorne za prepoznavanje pravila igre, ističe Hare, opisujući psihopate "moćnim automobilima, ali sa slabim kočnicama“.
A upravo je ovo vrijeme previranja na tržištima i brzim promjenama u korporacijama zlatno vrijeme za karijeru psihopata. Zbog toga ni ne čudi da je globalni gospodarski kriminal u porastu oko 13 posto, tvrde neka izvješća. Najviše je zločina u graditeljstvu, a u 56 posto tvrtki, odgovorni za kriminal su upravo zaposlenici.
"Imate ljude koji su na sve spremni da bi prevarili svoju tvrtku. Često, riječ je upravo o psihopatima jer oni ne vide razliku između zakonitog i nezakonitog rada i ne osjećaju kajanje“, tvrde psiholozi.