Bioničke leće projicirat će e-poštu na oči

Naj Blog

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Preporuke

Reklame

Nadomak smo tehnologiji koja bi mogla obogatiti vid računalno stvorenim slikama. Vožnja, liječenje, igre i tko zna što sve još bi se mogli stubokom promijeniti

Nova generacija kontaktnih leća, koja projicira slike ispred očiju, korak nam je bliže nakon uspješno obavljenih pokusa na životinjama, piše BBC.

Ta bi tehnologija mogla omogućiti čitanje lebdećih tekstova i e-pošte, odnosno obogatiti vid računalno stvorenim slikama, poput lika koji glumi Arnold Scharzenegger u filmu 'Terminator'.

Znanstvenici sa Sveučilišta Washington koji razvijaju taj čudesni uređaj kažu da su prvi testovi pokazali da je sigurno i izvedivo koristiti ga.

No prije no što postane dostupan morat će riješiti još nekoliko problema. Recimo, pronaći dobar izvor energije.

Njihov grubi prototip trenutno radi samo ako nije više od nekoliko centimetara udaljen od bežične baterije i može pogoniti samo jednu diodu za emitiranje svjetla.

Ohrabreni pozitivnim ishodima testova, znanstvenici ne odustaju. Smatraju da bi stotine piksela moglo biti dodano u meke leće da bi se dobile složene holografske slike.

Vozači bi, tako, preko njih mogli dobivati upute o smjeru putovanja. Ili bi se brzina kojom se vozilo kreće mogla ispisivati na vjetrobranu. Povežu li se s biosenzorima u tijelu pacijenata, mogli bi isporučivati svježe podatke o, recimo, razini šećera u krvi.

A kad su videoigre u pitanju... Samo je nebo granica.

Tim predvođen profesorom Babakom Parvizom uspješno je savladao jednu od najvećih prepreka - kako postići da se ljudsko oko fokusira na sliku stvorenu na njegovoj površini.

Obično možemo jasno razaznati objekte tek kad su postavljeni nekoliko centimetara od oka. U suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Aaltu u Finskoj, uspjeli su prilagoditi leće da bi smanjili fokusnu udaljenost.

Sastavljanje konačnog proizvoda bio je izazov zbog toga što su materijali korišteni za konvencionalne kontaktne leće prilično osjetljivi. Pravili su električna kola od slojeva metala debelih tek nekoliko nanometara (što je oko tisućinke debljine dlake ljudske kose) i diode debele tek trećinu milimetra.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare