Agresivna riba iz Crnog mora širi se Dunavom - Ribolov - Blog / Vinkovci

Vukovarski ribiči u posljednje su vrijeme suočeni s vrlo agresivnim ribicama, poznatijima kao glavoči, koje su došle čak iz Crnog mora i postale prijetnja hranidbenom lancu na Dunavu i njegovim obalama. Na vukovarskom području glavoči su se masovno pojavili prije nekoliko godina, a ribiči tvrde kako su im u posljednje vrijeme rastjerali svu bijelu ribu, prijetnja su i gnijezdima štuke i smuđa, jer im jedu riblju mlađ, te su doslovno “izgurali” galebove s dunavskih voda.
- Galebovi se hrane bijelom ribom, a glavoči uglavnom takvu ribu rastjeraju, pa su ptice primorane hranu tražiti na njivama. Doista je postalo začuđujuće vidjeti galebove, kojima su glavoči očito žilavi i tvrdi i nisu im jestivi, kako na izoranoj slavonskoj zemlji traže hranu - priča vukovarski ribič Antun Turk. Dodaje i kako je sabljara, male bijele ribe koju je koristio kao mamac, nestalo dolaskom agresivnih glavoča, no upozorava da više na Dunavu nema ni deverike, kesege, babuške, pa ni drugih uobičajenih vrsta.
Oduzimaju hranu ribama
Stručnjaci, pak, tvrde kako su se u Dunavu uz tzv. Keslerova glavoča kojeg sve češće susreću Vukovarci i koji se od Crnog mora proširio uzvodno, pojavili riječni i glavoč okrugljak kao mnogo češće vrste. Sve tri vrste mogu se naći i u Savi i Dravi, odnosno na njihovu dnu, a riječni glavoči nađeni su u Kupi i Muri. Hrane se beskralješnjacima, a samo vrlo veliki primjerci jedu druge ribice. No, zabrinjava najviše činjenica da oduzimaju hranu domaćim vrstama riba, čiji broj bi se zbog toga mogao drastično smanjiti.





- Ljudi ne znaju razliku i za njih su to sve “peševi”, no peš živi samo u planinskim bistrim i hladnim potocima. Glavoči se, pak, šire naseljavanjem novih uzvodnih staništa, a dijelom ih prenosi i čovjek u balastnim vodama riječnih brodova. Moguće je i da se jajašca zalijepe za čamce i brodove ili se glavoči izmrijeste u šupljinama na brodu, pa ih brod odnese stotinama kilometara daleko, čak u srce Europe, da se izlegu - pojasnio je Dušan Jelić iz Hrvatskog društva za biološka istraživanja, zaključujući kako su migracije tih ribica vrlo zanimljiva tema ne samo za lokalne ribiče nego i za znanstvenike.
Prijetnja prirodnoj ravnoteži
Glavoči kao vrsta koja se proširila izvan svoga originalnog mjesta rasprostranjenja postali su ozbiljna prijetnja prirodnoj ravnoteži jer zbog svoje brojnosti i agresivnosti konkuriraju drugim vrstama u pronalasku hrane, ali i staništa za život i razmnožavanje, upozoravaju biolozi. Vrlo su česti u lukama, pa je širenju glavoča uvelike pomoglo utvrđivanje riječnih obala i gradnja pristaništa. Do sada je u Hrvatskoj evidentirano šest slatkovodnih i 20-ak morskih vrsta glavoča. (Carp shop Orban)